Banjalučane bi moglo da dočeka novo poskupljenje javnog prevoza, jer su prevoznici zatražili povećanje cijena autobuskih karata za oko 35 odsto. Ako prijedlog bude prihvaćen, pojedinačna karta kupljena u autobusu koštaće 3,10 KM umjesto dosadašnjih 2,40 KM, dok bi promjene obuhvatile i dnevne i mjesečne karte.
Prevoznici kao glavni razlog navode rast cijena goriva, plata, rezervnih dijelova i drugih troškova poslovanja, a konačnu odluku o novom cjenovniku donijeće nadležni organi Grada Banjaluka, piše Srpskainfo.
Prema predloženom cjenovniku, set od pet karata kupljenih na kiosku prevoznika koštao bi 13 KM, dok bi jedinstvena dnevna karta iznosila 9,50 KM.
Kada je riječ o mjesečnim kartama, radnici koji koriste kartu za grupu linija plaćali bi 76 KM, učenici i studenti 52 KM, a penzioneri 24 KM. Jedinstvena mjesečna karta koštala bi 104 KM za radnike, 68 KM za učenike i studente te 37 KM za penzionere.
Prevoznici su zahtjev za korekciju cijena obrazložili činjenicom da važeći cjenovnik nije mijenjan od 2022. godine, dok su troškovi poslovanja u međuvremenu znatno porasli.
Direktor „Autoprevoza“ Dejan Mijić ranije je upozorio da sadašnji prihodi ne mogu da pokriju sve veće troškove, navodeći da je cijena jedne cisterne goriva porasla sa 60.000 na 120.000 KM.
Prema njegovim riječima, prevoznici bi željeli da Grad preuzme dio razlike u cijeni kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje građana.
Iz Gradske uprave ranije su naveli da analiziraju zahtjev prevoznika i da su od Republičkog zavoda za statistiku zatražili zvanične podatke o promjenama troškova tokom protekle četiri godine. Konačnu odluku donijeće odbornici Skupštine grada.
Za sada nije potvrđeno da će cijene karata biti povećane, niti kada bi novi cjenovnik mogao stupiti na snagu.
Dajak je jedan od prepoznatljivih simbola Banjaluke, neraskidivo vezan za Vrbas i tradiciju ovog grada. O tome kako se čuva dajakaštvo, sa kakvim se izazovima suočava i kakva mu je budućnost, za VrbasMedia portal govorio je Andrej Zamolo, predsjednik Dajak kluba Banjaluka.
Andrej, odrasli ste uz Vrbas i dajak, a Vaša porodica je vezana i za izradu ovih čamaca. Kakve uspomene nosite iz djetinjstva?
U suštini, kao što ste i spomenuli, rođen sam bukvalno na obali Vrbasa. I kuća mi se nalazi uz rijeku. Moj otac se bavio dajakaštvom, kako izradom čamaca, tako i vožnjom i trkama, tako da sam tu vještinu zavolio još kao dijete.
Naravno, iz djetinjstva nosim brojne anegdote, a period osnovne škole bio je posebno zanimljiv, jer je tada bilo mnogo izazovnih i uzbudljivih trenutaka vezanih za Vrbas i dajak čamce.
Kako je počela Vaša priča s dajakom?
Od malih nogu. Odrastao sam uz čamac i uz Vrbas. Otac je pravio dajak čamce, pa sam i ja s njim učestvovao u njihovoj izradi. Tu je bio i moj brat Dario.
Kasnije smo počeli i da vozimo čamac, tako da smo od djetinjstva vezani i za dajak i za Vrbas.
Vi i Vaš brat Dario nastavili ste tradiciju koju je započeo vaš otac. Koliko je bilo teško nastaviti tim putem?
Bilo je prilično teško. Nakon očeve smrti 2007. godine, brat Dario i ja počeli smo samostalno da se bavimo izradom čamaca.
Naravno, drugačije je kada nešto radite s ocem, kada imate nekoga da vam pomogne i usmjeri vas kada naiđete na problem. Ipak, tokom godina stekli smo dosta iskustva i danas se izradom dajak čamaca bavimo s mnogo više sigurnosti. Ne bih rekao da smo oca nadmašili, ali smatram da dobro napredujemo.
Šta dajak predstavlja za Banjaluku i koliko je važno očuvati tu tradiciju?
Iz moje perspektive, dajak je sve. Posljednjih godina, posebno od osnivanja Dajak kluba 2010. godine, uspjeli smo dodatno da promovišemo ovaj čamac.
Naravno, uvijek može i više da se uradi. Ipak, primjetno je da su građani prepoznali dajak kao jedan od simbola Banje Luke i shvatili koliko je važno da se ova tradicija čuva, razvija i promoviše.
Da li su građani danas svjesniji značaja dajaka? Ima li dovoljno mladih koji žele da nauče da voze ovaj čamac?
Kada smo osnovali klub, jedan od problema bio je nedostatak podmlatka. Zato smo odmah organizovali školu dajakaštva. U početku smo ljude gotovo morali da nagovaramo da dođu i probaju da vide kako to izgleda.
Danas je situacija potpuno drugačija. Čim na društvenim mrežama objavimo poziv za novu grupu polaznika, prijave počnu da stižu veoma brzo i kapaciteti se popune u kratkom roku.
Interesovanje je veliko jer su ljudi prepoznali da je to lijepa, zdrava i prije svega banjalučka priča koju vrijedi podržati.
Dajakaštvo ima višestoljetnu tradiciju. Kako se njegova uloga mijenjala kroz vrijeme?
Vještina dajakaštva i upotreba dajak čamaca stari su nekoliko vjekova. Nekada su se čamci prvenstveno koristili za prevoz ljudi i robe, kako s jedne obale Vrbasa na drugu, tako i za kretanje uzvodno i nizvodno.
Od pedesetih godina prošlog vijeka dajak se sve više koristio za rekreaciju i razonodu. Pojavom mostova smanjila se potreba za njim kao prevoznim sredstvom, ali su ljudi zadržali čamac zbog druženja, sporta i uživanja na rijeci.
Tradicionalne trke dajak čamaca organizuju se već više od 60 godina, a danas su dio manifestacije „Ljeto na Vrbasu“, koju organizuje Turistička organizacija grada Banje Luke.
Od osnivanja kluba 2010. godine uveli smo i kraću trku, poznatu kao 4X Dajak trka, kao i promotivni ultramaraton koji se održava svake godine. Pored toga, organizujemo i učestvujemo u brojnim ekološkim akcijama i drugim događajima. Sve to doprinosi sve većem interesovanju i dodatnoj promociji dajaka.
Na koje aktivnosti kluba ste najponosniji i kakvu podršku imate od grada i institucija?
Jedna od naših najvažnijih aktivnosti jeste škola dajakaštva, kroz koju obučavamo mlađe generacije, ali i sve druge zainteresovane koji žele da nauče da upravljaju tradicionalnim dajak čamcem.
Učestvujemo i u organizaciji tradicionalnih trka, uključujući našu 4X Dajak trku. Organizovali smo brojne ekološke akcije, a u nekima smo učestvovali zajedno s drugim organizacijama.
Sezona dajakaštva uglavnom traje od juna do kraja septembra, u zavisnosti od vremenskih uslova. Tokom tog perioda gotovo svake sedmice imamo neku veću aktivnost.
Kako izgleda obuka i kome je namijenjena? Postoji li starosna granica?
Djeca već sa 12 ili 13 godina mogu početi da uče da voze dajak, a dobrodošli su i odrasli. Nema stroge gornje starosne granice. Važno je da osoba ima volju i osnovnu fizičku spremnost. I djevojčice i dječaci mogu uspješno da savladaju ovu vještinu.
Obuka traje oko mjesec dana, a tokom sezone obično imamo dvije grupe. Već nakon desetak dana polaznici mogu relativno samostalno da upravljaju čamcem na mirnijem dijelu Vrbasa.
Ipak, potrebno je nekoliko sezona, pa i godina, da bi se steklo ozbiljnije iskustvo. Na vodi se stalno uči nešto novo. Ne možete jednostavno reći da ste završili obuku i da sada sve znate. Vještina se gradi godinama.
Tehnika je veoma važna, zbog čega i mlađi polaznici brzo napreduju. Međutim, na zahtjevnijim dijelovima Vrbasa, koji je brza planinska rijeka, potrebni su i snaga, vještina i iskustvo.
Koliko je danas teško sačuvati tradicionalni način izrade dajak čamaca?
Brat i ja se izradom dajak čamaca danas bavimo prvenstveno iz ljubavi. To nam više nije zanat od kojeg živimo, već hobi kojim se bavimo uz druge obaveze.
Nadam se da će i moja djeca jednog dana nastaviti tu tradiciju. Imamo i kolege iz kluba koji nam pomažu, tako da vjerujem da će se izrada dajak čamaca nastaviti i u budućnosti.
Koliko je dajak prepoznatljiv kao banjalučki brend u svijetu i šta je potrebno da bi postao još poznatiji?
Posebnost dajaka je u načinu na koji se njime upravlja pomoću motke koju nazivamo dajak. Sličan način vožnje obično se vezuje za mirne vode, jezera i rijeke sa slabom strujom.
U Banjaluci dajakom se, međutim, vozi uzvodno po brzoj rijeci kakav je Vrbas, savladavajući struju i brzake. Upravo je to naša posebnost i nešto po čemu se izdvajamo.
Imamo praktično gotov proizvod koji samo treba još više promovisati. Mi to radimo u skladu sa svojim mogućnostima, ali prostora za dodatnu promociju uvijek ima. Vjerujem da upravo ova jedinstvena vještina treba da bude jedan od glavnih načina predstavljanja Banje Luke.
Šta je potrebno da bi neko počeo da vozi dajak? Da li su presudni fizička snaga ili neke druge sposobnosti?
Potrebna je osnovna fizička spremnost, ali je volja najvažnija. Djeca od 12 ili 13 godina već mogu da nauče da voze čamac. Ko želi i voli da se time bavi, može savladati ovu vještinu.
Za početak nije potrebna izuzetna fizička snaga. Kroz obuku se uči tehnika, a kasnije, uz redovnu vožnju i trening, polaznici postaju sve snažniji, iskusniji i vještiji.
Kako vidite Dajak klub za deset godina? Šta biste željeli da unaprijedite?
Da bismo se dalje razvijali, potrebne su nam adekvatnije klupske prostorije. To je trenutno jedan od glavnih ograničavajućih faktora za naš rad i širenje aktivnosti.
Podršku grada imamo i zahvalni smo na njoj, ali vjerujemo da ona može biti i veća. Prije svega, potreban nam je prostor koji bi odgovarao potrebama kluba i omogućio nam da unaprijedimo rad, obuku i razvoj dajakaštva u Banjoj Luci.
Koju biste poruku poslali mladima koji žele da se okušaju u dajakaštvu?
Sezona se završava u oktobru, a nove polaznike očekujemo naredne godine, početkom ljeta, najčešće u junu.
Pozivam sve koji žele da se druže s nama, nauče nešto o vožnji dajaka i upoznaju tradiciju dajakaštva u Banjoj Luci da nam se jave. Nije važno da li ste muškarac ili žena, jer imamo i djevojaka i žena koje odlično voze dajak.
Najvažnije je da postoji želja da se nauči nešto novo i da se bude dio ove lijepe banjalučke priče.
Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković upozorio je da bi građani koji redovno plaćaju grijanje mogli da se suoče sa ozbiljnim problemima već početkom naredne godine, ukoliko se obistine najave „Eko-toplana“ da neće moći da obezbijede dovoljno energenta za nastavak sezone.
Ninković je ocijenio da je riječ o neodgovornom ponašanju menadžmenta „Eko-toplana“, ali i o izostanku odgovornosti gradonačelnika Draška Stanivukovića i Gradske uprave.
„Veoma čudna mi je komunikacija ‘Eko-toplana’. Smatram da je moja obaveza da razgovaramo o ovoj temi, i sa njima, i sa vama, i sa građanima“, rekao je Ninković gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.
On je istakao da se problemi sa isporukom toplotne energije ponavljaju godinama, uprkos tome što je Skupština grada, kako tvrdi, usvojila odluke koje su od nje tražene kako bi se omogućio stabilniji rad ovog sistema.
„Tražili su povećanje cijene toplotne energije, mi smo donijeli odluku da poskupimo kako bismo omogućili nesmetano funkcionisanje same ‘Eko-toplane’. Uspješno smo donijeli i odluku koja podrazumijeva kreditno zaduženje grada Banjaluke početkom jula ove godine, na zahtjev gradonačelnika i samog menadžmenta ‘Eko-toplana’“, naveo je Ninković.
Prema njegovim riječima, riječ je o pet miliona evra kredita i dva miliona evra grantovskih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj, odnosno ukupno oko 14 miliona KM, namijenjenih rekonstrukciji toplovodne mreže i smanjenju gubitaka.
Ninković je rekao da još nema dovoljno informacija o tome kako je taj novac utrošen i šta je konkretno urađeno, zbog čega smatra da javnosti treba objasniti zašto se ponovo najavljuju problemi sa grijanjem.
„Ako su najave tačne i da od 1. januara iduće godine nećemo biti u stanju da grijemo stanove građanima koji su uredno plaćali grijanje, mi imamo ozbiljan problem i sa menadžmentom ‘Eko-toplana’, i sa Gradskom upravom i njihovim potpunim odsustvom odgovornosti“, poručio je Ninković.
On je najavio da bi mogao zakazati sjednicu Skupštine grada ukoliko gradonačelnik u narednih nekoliko dana ne dostavi materijale, kako bi odbornici razmatrali aktuelne probleme i pokušali pronaći rješenja.
Grijna sezona u Banjaluci zvanično je počela, ali su je već na početku obilježili kvarovi na distributivnoj mreži, pucanje cjevovoda i veliki gubici vode. Iz „Eko-toplana“ ranije su upozorili na dotrajalost mreže i nedostatak sredstava za njenu potpunu rekonstrukciju.
Povećano zagađenje vazduha u Banjaluci ovog jutra moglo bi negativno uticati na zdravlje građana, posebno osoba koje imaju problema sa srcem i disajnim organima.
Kod osoba koje boluju od astme i drugih bolesti disajnih organa, kao i kod srčanih bolesnika, moguće je pogoršanje simptoma i intenziteta bolesti, dok bi i ostali građani mogli početi osjećati negativne posljedice zagađenja, kako navode iz Zrak.ekoakcija
Poseban oprez preporučuje se plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama, kojima se savjetuje da smanje fizičke aktivnosti na otvorenom.
Građanima se savjetuje da prate stanje kvaliteta vazduha i prilagode svoje aktivnosti trenutnim uslovima, posebno ukoliko primijete otežano disanje, kašalj ili druge tegobe, prenosi ATV.
Zbog planiranih radova na elektroenergetskoj i vodovodnoj mreži, pojedini dijelovi Banjaluke i okolnih naselja danas će se suočiti s privremenim prekidima u isporuci električne energije i vodosnabdijevanju.
Prema najavi iz Elektrokrajine, od 9.00 do 12.00 časova bez električne energije biće dijelovi ulica Dr Vojislava Đede Kecmanovića, Sime Miljuša (broj 44), Koste Jarića (brojevi 2 i 207), Miloša Dujića (brojevi 26 i 35), Vaclava Havlika Vene (broj 1) i Danila Perovića (broj 8).
Od 9.30 do 12.30 časova prekid u isporuci struje očekuje se u dijelovima ulica Cerska (broj 45), Manastira Gračanica, Milice Stojadinović Srpkinje, Saničkih žetelaca (broj 34), Jug Bogdana i Visokih Dečana (broj 4).
U periodu od 9.00 do 14.00 časova bez struje će biti dijelovi ulica Fruškogorska, Vojvođanska, Dr Velimira Čovića, Krajiških brigada, Ranka Šipke, Dunavska i Jadranska, kao i dio naselja Piskavica.
Istovremeno, zbog radova na vodovodnoj mreži, moguće su privremene obustave vodosnabdijevanja u dijelovima ulica Đorđa Jovetića u naselju Pobrđe, Dr Božidara Adžije, Karađorđeve i Koste Majkića u naselju Lauš, Gundulićeve u centru grada, kao i u Bukvaleku i Motikama.
Iz „Vodovoda“ su naveli da će ekipe zadužene za lokalne vodovode danas otklanjati kvarove u Javoranima, Memićima i Melini.
Zbog remonta pumpe u rezervoaru Vulini trenutno je u funkciji samo jedna pumpa, pa su mogući poremećaji u isporuci vode do završetka radova.
Nadležna preduzeća upozoravaju da se tokom izvođenja radova mogu očekivati privremeni prekidi u snabdijevanju električnom energijom i vodom na navedenim lokacijama.
Uprkos novčanoj kazni od 200 KM, korišćenje mobilnih telefona tokom vožnje i dalje je čest prekršaj na ulicama Banjaluke. Stručnjaci upozoravaju da povećanje kazni samo po sebi nije dovoljno, jer vozače od kršenja propisa često više odvraća vjerovatnoća da će biti otkriveni nego visina sankcije.
Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ističu da je problem dodatno izražen zbog navike da se na poruke odgovara odmah, čak i kada je osoba za volanom. Vozači tako potcjenjuju rizik i zaboravljaju da upravljanje vozilom zahtijeva stalnu pažnju, piše BL Portal.
Posebno opasno je kucanje poruka, jer vozač istovremeno skreće pogled sa puta, koristi ruke za upravljanje telefonom i mentalno se usredsređuje na sadržaj poruke. Time su narušene vizuelna, manuelna i kognitivna komponenta vožnje, upozoravaju iz Agencije.
„U bezbjednosti saobraćaja presudno nije samo koliko kazna iznosi, već koliko je vjerovatno da će vozač biti otkriven i kažnjen, koliko brzo slijedi sankcija i da li vozač razumije rizik kojem izlaže sebe i druge“, navode iz ove institucije.
Da je riječ o širem problemu, pokazuje Evropski izvještaj o ometanju pažnje iz 2026. godine, prema kojem svega oko 15 odsto ispitanika u Evropi smatra vjerovatnim da će ih policija kontrolisati zbog korišćenja telefona tokom vožnje.
Edukacija može doprinijeti promjeni navika, ali nije dovoljna bez dosljedne kontrole. Istraživanje sprovedeno u Švedskoj pokazalo je da edukativne mjere utiču na ponašanje vozača u 30 do 50 odsto slučajeva. Ipak, stečeno znanje ne mora dovesti do promjene ako vozači vjeruju da mogu nastaviti s prekršajima bez posljedica.
Među rizičnim grupama posebno se izdvajaju mladi i vozači početnici, zbog nedostatka iskustva i sklonosti da istovremeno obavljaju više aktivnosti. Riziku su izloženi i oni koji često koriste telefon zbog poslovnih obaveza, profesionalni vozači pod pritiskom rokova, ali i osobe koje precjenjuju svoje sposobnosti i smatraju da je korišćenje telefona bezbjedno ako dobro poznaju put ili voze sporije.
Kao jedan od načina za efikasnije suzbijanje prekršaja iz Agencije ističu primjenu savremenih tehnologija. Posebno su pohvaljene aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske na povećanju broja kamera koje mogu automatski da identifikuju korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje.
Trajnije rezultate, prema njihovoj ocjeni, moguće je postići kombinacijom odvraćajućih kazni, redovnih i nepredvidivih kontrola te dugoročne promjene saobraćajne kulture.
Vozačima se zato upućuje jednostavan savjet: poruke treba čitati i na njih odgovarati tek nakon što se vozilo bezbjedno zaustavi na mjestu na kojem je to dozvoljeno.
Kašnjenja, pretrpani autobusi, visoke temperature i slaba povezanost pojedinih naselja problemi su na koje se svakodnevno žale korisnici javnog prevoza u Banjaluci. Zbog toga je najava mogućeg poskupljenja karata izazvala dodatno nezadovoljstvo među putnicima, koji smatraju da bi prvo trebalo unaprijediti uslugu.
Građani navode da im putovanje autobusom često oduzima mnogo vremena, dok u pojedinim vozilima nema odgovarajućeg hlađenja ni grijanja. Jedan od sagovornika Srpskainfo ukazao je na probleme sa linijom od Zelenog mosta prema Šeheru, gdje je putnicima na raspolaganju samo jedna linija.
„Doduše, red vožnje se sada više poštuje, ali ljetos kad nismo skapavali od vrućine. Niti je radila klima, niti ventilacija. I to treba da plaćam više?“, zapitao se ovaj putnik.
Ekipa Srpskainfo provjerila je kako izgleda vožnja na pojedinim gradskim linijama. Putovanje od parka Petar Kočić do Derviša trajalo je 22 minuta, iako na toj relaciji nije bilo većih gužvi. Povratak iz Lazareva bio je znatno neugodniji jer je autobus bio prepun, uglavnom učenika koji su krenuli u drugu smjenu, a u vozilu je bilo vruće i zagušljivo.
Putnici ukazuju i na kašnjenja, buku i dim iz pojedinih autobusa. Jedna od sagovornica smatra da bi trebalo pojačati kontrolu prevoznika i provjeriti koliko se poštuje red vožnje.
„Koristim više linija tokom dana zbog posla, porodice i roditelja. I da vam kažem, svaki dan se napatim. Mislim da još nisam dočekala da autobusi dođu na vrijeme, uvijek kasne po nekoliko minuta“, rekla je ona.
Poseban problem predstavlja povezanost naselja. Snježana D. navodi da zbog nedovoljno dobrih linija mora presjedati, čekati i plaćati više pojedinačnih karata.
„Zašto Banjaluka nema svoje preduzeće za prevoz? Čula sam da privatni prevoznici traže poskupljenje karata. Riječi nemam. Jer, prevoz ništa nije bolji. O nepovezanosti naselja javnim prevozom nema potrebe da govorim, moram da presjedam, čekam, plaćam kartu po kartu… Prevoz je loš i tačka“, poručila je ona.
Istraživanje javnog prevoza koje je Centar za životnu sredinu sproveo prije dvije godine, na uzorku od 1.000 ispitanika, pokazalo je da građani najčešće koriste pojedinačne karte za jedan smjer, kupljene u autobusu, kao i mjesečne karte koje važe za određene linije ili jednog prevoznika. Gotovo polovina ispitanika navela je da se autobusima vozi svakodnevno.
Rasprava o kvalitetu prevoza ponovo je otvorena nakon što su prevoznici zatražili povećanje cijena karata. Ipak, iz Grada je krajem septembra poručeno da do poskupljenja javnog prevoza neće doći.
Nezadovoljstvo putnika tako ostaje usmjereno na dva pitanja – koliko plaćaju prevoz i da li za taj novac dobijaju pouzdanu, udobnu i dovoljno dobro organizovanu uslugu.
U banjalučkom naselju Nova Varoš utvrđeno je da postoji više od 17.000 nekretnina, iako je u evidencijama Poreske uprave zabilježeno oko 12.000, a u podacima Geodetske uprave približno 14.000 nepokretnosti. Razlika od nekoliko hiljada objekata otkrivena je tokom terenske provjere u okviru pilot-projekta masovne procjene imovine.
Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Dragan Stanković ukazao je na značaj usklađivanja podataka različitih institucija, kako bi se utvrdilo stvarno stanje i unaprijedila evidencija imovine, pišu Nezavisne.
Prema njegovim riječima, tokom pilot-projekata uočena su značajna odstupanja između evidencija, zbog čega su službenici izlazili na teren i provjeravali koliko nekretnina zaista postoji. Cilj je uspostavljanje jedinstvenog sistema razmjene podataka, čime bi se smanjile administrativne obaveze građana, a institucijama omogućilo da raspolažu preciznijim informacijama.
Stanković je kao primjer naveo Laktaše, gdje je tokom jednog od pilot-projekata prihod od poreza na nepokretnosti porastao sa oko 900.000 KM na 2,1 milion KM.
„To nije nikakav novi namet, već je riječ o tome da evidentiramo sve nekretnine i utvrdimo stvarno stanje“, rekao je Stanković.
On je istakao i značaj zakonskog uređenja infrastrukture geoprostornih podataka, čiji je predlagač Vlada Republike Srpske, a obrađivač Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Govoreći o drugim pitanjima iz nadležnosti Uprave, Stanković je naveo da se radi i na aktivnostima usmjerenim na zaštitu imovine Srpske pravoslavne crkve, uključujući groblja i druge objekte. Dodao je da je Vlada Republike Srpske formirala međuresornu grupu koja razmjenjuje podatke o stanju na terenu.
Osvrnuo se i na pitanje restitucije nacionalizovane imovine, navodeći da je Republika Srpska ranije inicirala donošenje zakona kojim bi se uredila ova oblast, ali da za sada nema konkretnog napretka.
Grad Banjaluka dodijeliće stipendije za školsku 2026/2027. godinu za ukupno 1.482 srednjoškolca koji su ispunili uslove konkursa, a rang-lista učenika koji su ostvarili pravo na ovu podršku već je objavljena.
Na konkurs se prijavilo 1.568 učenika, ali 86 prijava nije ispunjavalo propisane kriterijume. Najveći broj stipendija odobren je na osnovu školskog uspjeha, po kojem će podršku dobiti 930 srednjoškolaca.
Prema socijalnom statusu stipendije su odobrene za 534 učenika, dok je još 18 srednjoškolaca ostvarilo pravo na podršku namijenjenu učenicima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja.
Mjesečni iznos stipendije za učenike koji su pravo ostvarili na osnovu uspjeha u školi ili socijalnog statusa iznosi 150 KM. Za učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja predviđena je mjesečna podrška od 200 KM.
Kako pišu Nezavisne, za stipendije učenicima i studentima u školskoj, odnosno akademskoj 2026/2027. godini, iz gradskog budžeta planirano je do 2,7 miliona KM.
U Gradskoj upravi navode da su sredstva obezbijeđena za sve srednjoškolce koji su ispunili uslove konkursa. Rang-lista dostupna je na zvaničnoj stranici Grada Banjaluka, kao i na oglasnoj ploči u prizemlju zgrade Gradske uprave.
Vozači u Banjaluci konačno bi mogli da odahnu, jer se radovi na izgradnji kružnog toka kod „Audi servisa“ privode kraju, a saobraćaj na većem dijelu raskrsnice već se odvija bez zastoja.
Nakon višemjesečnih gužvi, čekanja i izmijenjenog režima vožnje, stanje na ovoj frekventnoj lokaciji jutros je znatno povoljnije. Prohodnost je uspostavljena u pravcima prema Boriku, centru grada i Rebrovcu, dok se na preostalim dijelovima završavaju radovi.
Asfaltiranje je završeno u pravcima prema Boriku, centru i Rebrovcu, a vozila se bez zadržavanja kreću i prema „Merkatoru“, gdje su u toku završni radovi. Jedino je prema Incelu saobraćaj i dalje ograničen na jednu traku, kojom se prolazi naizmjenično dok se na drugoj postavlja novi sloj asfalta.
Kako piše BL Portal, radnici na terenu, osim asfaltiranja, postavljaju ivičnjake i završavaju iscrtavanje horizontalne saobraćajne signalizacije.
Završetak radova planiran do kraja oktobra
Izgradnja kružnog toka na ukrštanju Bulevara srpske vojske i Bulevara vojvode Živojina Mišića počela je krajem marta, a radovi su tokom prethodnih mjeseci više puta izazivali velike gužve i otežavali kretanje kroz ovaj dio grada.
Dinamiku izvođenja radova usporavali su problemi sa podzemnim instalacijama, kao i vremenski uslovi, zbog čega su vozači duže čekali na završetak jednog od važnijih saobraćajnih projekata u ovom dijelu Banjaluke.
Prema ranijim najavama gradskih vlasti i izvođača, kompletan posao trebalo bi da bude završen do kraja oktobra. Preostaje da se okončaju radovi na posljednjoj dionici i završi uređenje raskrsnice, nakon čega bi kružni tok trebalo da bude u potpunosti stavljen u funkciju.
Do tada se vozačima savjetuje da prate privremenu saobraćajnu signalizaciju i budu oprezni na dijelovima gdje su radovi još u toku.
