Kategorija: Banja Luka

Gradski menadžer Banjaluke Mirna Savić Banjac poručila je da je Grad ispunio sve obaveze kada je riječ o projektu izgradnje vrtića, te optužila SNSD da obmanjuje javnost i plasira netačne informacije. Istovremeno, organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik tvrdi da problem nije u finansijama, već u tome što još nisu završene procedure neophodne za početak gradnje.

Govoreći o optužbama da Banjaluka nije ispunila obaveze prema projektu izgradnje vrtića koji je ranije najavljen iz kabineta bivšeg predsjednika Republike Srpske, Savić Banjac je rekla da Grad posjeduje kompletnu dokumentaciju i da je jasno definisano šta su obaveze gradske administracije, a šta kabineta predsjednika Republike Srpske.

„Grad Banjaluka je trebalo da riješi lokacije i određene administrativne uslove, dok je kabinet predsjednika trebalo da obezbijedi sredstva, projektnu dokumentaciju, unutrašnje i vanjsko opremanje“, rekla je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, kompletna dokumentacija za pet traženih lokacija dostavljena je kabinetu predsjednika još 28. aprila 2025. godine, nakon čega su, kako tvrdi, uslijedili novi zahtjevi i dodatni uslovi koji nisu bili dio prvobitnog dogovora.

„Želimo da djeca imaju vrtiće, ne inatimo se nikome. Za Adu i vrtić ‘Nataša’ dokumentacija će biti završena do kraja mjeseca, pa ćemo vidjeti kakav će biti odgovor“, poručila je ona.

Savić Banjac odbacila je i tvrdnje da Grad ne ulaže u predškolsko obrazovanje, navodeći da je od 2020. do 2025. godine obezbijeđeno više od 500 novih mjesta za djecu, te da uskoro počinju projekti na Paprikovcu i u Novoseliji.

Ona je reagovala i na tvrdnje da se na listama čekanja nalazi oko 2.000 djece, ističući da roditelji moraju pribaviti potvrdu da nema mjesta u javnom vrtiću kako bi ostvarili pravo na subvenciju u privatnim vrtićima.

„Nekada je budžet iznosio 9,2 miliona KM, dok danas iznosi 25,6 miliona KM. To pokazuje da informacije koje se plasiraju u javnosti nisu tačne“, rekla je Savić Banjac.

S druge strane, Igor Dodik poručio je da SNSD više ne želi da učestvuje u, kako je naveo, beskonačnim raspravama o dopisima i odgovornosti, već traži da Grad obezbijedi lokacije, dozvole i kompletnu dokumentaciju kako bi gradnja mogla početi.

„Nemamo više vremena za politička prepucavanja i konferencije. Dajte lokacije, dajte dozvole i da gradimo vrtiće. To građane zanima“, rekao je Dodik.

On tvrdi da sredstva za izgradnju vrtića nisu sporna i da se projekti širom Republike Srpske već realizuju kroz program finansiran iz budžeta predsjednika Republike Srpske, vrijedan više od 18 miliona KM.

„Problem nije novac. Problem je što još nemamo završene procedure koje su neophodne da bi bageri izašli na teren“, naveo je Dodik.

Dodao je da su potrebne lokacije sa riješenim imovinsko-pravnim odnosima i usklađene sa regulacionim planovima kako bi građevinske dozvole bile izdate što prije.

Dodik je pozvao Gradsku upravu da javno saopšti rokove za izdavanje građevinskih dozvola za svaki pojedinačni vrtić, te istakao da građani očekuju konkretne odgovore i nove objekte, a ne ponovno otvaranje ranije zatvorenih vrtića.

„Vrtići se širom Republike Srpske grade i mogu se graditi i u Banjaluci, ali za to neko mora završiti svoj dio posla“, zaključio je Dodik.

Dom zdravlja u Banjaluci, u subotu, 9. maja, zbog praznika u povodu Dana pobjede nad fašizmom radiće u izmjenjenom režimu.

Tako će nadležne službe Doma zdravlja u Banjaluci raditi prema sljedećem rasporedu:

1) Služba porodične medicine – dežurni timovi u Poliklinici i u Platonovoj ulici, radiće u dvije smjene, od 7 do 20 časova;

2) Služba za stomatološku zdravstvenu zaštitu – dežurni stomatolog radiće u stomatološkoj ambulanti u Službi hitne medicinske pomoći 24 časa;

3) Specijalističke ambulante iz pedijatrije

– 9. maja dežurni pedijatri radiće u periodu od 7 do 15 časova, u Specijalističkim ambulantama iz pedijatrije u Poliklinici.

4) Centar za hematološku i biohemijsku dijagnostiku:

– 9. maja u terminu od 7 do 20 časova pružaće usluge u Centralnoj laboratoriji u objektu Poliklinike dok će laboratorijske usluge od 20 časova pacijenti dobijati u Službi hitne medicinske pomoći.

5) Služba hitne medicinske pomoći – 24 časa je na raspolaganju svojim korisnicima.

Saobraćajna inspekcija u Banjaluci, u posljednjih tri do pet godina izdala je ukupno 21.100 KM kazni zbog nelegalnih radova na saobraćajnicama. U prevodu – radi se o kaznama koje su platili oni koji su se na ulicama u svojim naseljima sami latili posla i krpljenja rupa, ne čekajući da taj posao obave nadležne službe.

Uprkos dobrim namjerama, zbog takvih aktivnosti koje su, nedavno, za BL portal najavili i mještani banjalučkog naselja Krčmarice, s porukom da više nikog neće i ne mogu da čekaju, dobićete povelike kazne, potvrđuju iz Gradske uprave.

Kako kažu za BL portal, kazne za samoinicijativno intervenisanje na javnoj površini dosežu i do 1.000 maraka, uz obavezu da sve urađeno uklonite, a i to o sopstvenom trošku.

“Za navedene prekršaje predviđena je kazna za fizičko lice u rasponu od 500 do 1.000 KM. Razlika u sankcijama zavisi od više faktora, a najvažniji je vrsta propisa po kojem se postupa“, objašnjavaju iz Gradske uprave.

Osim udarca po džepu, građane očekuje i dodatni posao – uništavanje onoga što su sami uradili. Ukoliko inspekcijski organi utvrde da su radovi izvođeni protivzakonito, odnosno bez odobrenja, fizičkim ili pravnim licima se nalaže vraćanje javne površine u prvobitno stanje. To znači da bi mještani, nakon što su sopstvenim novcem i trudom zakrpili rupu, mogli biti primorani da tu zakrpu i uklone.

Šta je zapravo javna površina?

Iz Grada naglašavaju da građani često miješaju privatni posjed sa javnim prostorom. Objašnjavaju da se javnom površinom smatraju saobraćajne površine poput kolovoza, trotoara, pješačkih staza, trgova, mostova i javnih parkirališta. Tu su i zelene površine – parkovi i travnjaci, površine oko objekata – uređeni i neuređeni prostori oko stambenih i poslovnih zgrada, kao i javna stajališta, odnosno prostori oko autobuskih stanica i benzinskih pumpi.

Samo uz rješenje nadležnog odjeljenja

Na svim tim površinama, fizička ili pravna lica ne smiju samoinicijativno izvoditi nikakve intervencije, već se radovi mogu izvoditi isključivo uz rješenje nadležnog Odjeljenja Grada, u kojem su jasno definisani uslovi pod kojima se ti zahvati obavljaju.

Ovu oblast reguliše niz zakona i odluka, uključujući Zakon o javnim putevima RS, Odluka o načinu i uslovima za prekopavanje i sanaciju javnih površina, kao i Odluka o komunalnom redu na području Grada Banjaluka.

Grad Banjaluka dodijelio je posao uklanjanja nepropisno odloženog otpada takozvanim grajferom komunalnom preduzeću „Čistoća“, i to za nešto više od 900 hiljada KM. Na tenderu je „Čistoća“, koja je u većinskom vlasništvu banjalučke „Tržnice“ Mladena Milanovića Kaje, bila jedini ponuđač.

U pitanju je neka vrsta velike “hvataljke” za otpad, a “Čistoća”je, kako se navodi, bila jedini, a samim tim i najpovoljniji ponuđač u ovoj javnoj nabavci.

Kako se navodi u Odluci Grada, posao je vrijedan 907.559,64 KM sa PDV-om.

“Komisija za javnu nabavku – ‘Uklanjanje nepropisno odloženog otpada grajferom’, imenovana rješenjem gradonačelnika od 6. marta ove godine, provela je otvoreni postupak javne nabavke. Procijenjena vrijednost javne nabavke navedena u tenderskoj dokumentaciji iznosi 775.700,00 KM bez PDV-a. Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je najniža cijena, uz provođenje e-aukcije”, navodi se u obrazloženju Odluke.

Postupak javne nabavke vodi se s ciljem zaključenja okvirnog sporazuma na period od jedne godine, sa jednim ponuđačem.

“Razmatrajući ponudu, komisija je konstatovala da je jedina dostavljena ponuda prihvatljiva za ugovorni organ. E-aukcija nije održana, jer je dostavljena jedna prihvatljiva ponuda”, piše u obrazloženju Odluke.

Više od tri godine prošlo je od trenutka kada je Banjaluka bila domaćin velikog ATP turnira i kada su svjetski teniseri igrali mečeve u Parku Mladen Stojanović. Kompleks koji je tada predstavljen kao veliki sportski projekat danas izgleda potpuno drugačije. Umjesto pune dvorane, sportskog duha i velikog broja posjetilaca, iza zaključanih kapija ostali su prazni prostori i tereni koje polako nagrizaju kiša, snijeg i vrijeme.

Među onima koji svakodnevno prolaze pored kompleksa je i student i rekreativni sportista Marko Savić, koji kaže da je očekivao mnogo više od projekta koji je svojevremeno izazvao veliku pažnju javnosti.

„Kada se sve gradilo, vjerovali smo da će grad konačno dobiti ozbiljan sportski centar. Danas to djeluje potpuno drugačije. Nejasno je zbog čega prostor stoji neiskorišten i zašto se dozvoljava da propada. Šteta je ogromna, posebno kada se zna koliko je novca uloženo“, rekao je Savić za BL portal.

Iz Gradske uprave navode da kompleks nije zapušten, već da nikada nije u potpunosti završen kako bi mogao funkcionisati u planiranom kapacitetu.

Kako pojašnjavaju, objekat je od početka zamišljen kao prostor koji bi služio ne samo za tenis, već i za druge sportove, kulturne događaje i različite društvene aktivnosti.

Najveći problem danas predstavlja centralni stadion. Nakon završetka turnira uklonjene su privremene tribine, dok je iza njih ostala velika betonska konstrukcija bez krova i bez jasno definisane završne namjene.

Zbog višegodišnjeg izlaganja vremenskim uslovima, stanje centralnog terena sve češće izaziva kritike građana koji smatraju da kompleks u centru najvećeg gradskog parka izgleda nedovršeno i zapušteno.

Iz Grada, međutim, tvrde da se pogrešna slika stvara zbog podloge koja je ranije korištena za futsal takmičenja.

„Podloga koja danas izgleda oštećeno bila je predviđena za privremenu upotrebu. To ne predstavlja realno stanje cijelog objekta. U zatvorenim dijelovima redovno se organizuju aktivnosti, a dio poslovnih prostora već je u funkciji“, poručuju iz Gradske uprave.

Dok spoljašnji dio kompleksa ostavlja utisak nedovršenog projekta, unutrašnjost objekta u međuvremenu je dobila komercijalni sadržaj. Najveći dio trenutno koristi privatni fitnes centar „Gym4Life Premium“, u kojem se nalaze moderne sprave za trening, wellness sadržaji, saune, slana soba i prostorije za masažu.

Upravo taj kontrast između modernog enterijera i zapuštenog spoljnog izgleda najviše upada u oči prolaznicima i posjetiocima parka.

Dio prostora uz glavnu saobraćajnicu povremeno služi i za organizaciju sajmova, festivala i drugih događaja, ali centralni sportski dio i dalje nema punu funkciju.

Iz Grada tvrde da je ključni problem nastao zbog imovinsko-pravnih odnosa i načina finansiranja projekta između lokalnog i republičkog nivoa vlasti.

Kako navode, Republika Srpska sredstva za izgradnju nije prenijela Gradu, već sportskoj organizaciji, što je, prema njihovim riječima, drugačiji model od onog koji je primjenjivan u drugim lokalnim zajednicama.

Plan gradske administracije je da se u narednom periodu pronađu sredstva za natkrivanje kompleksa, čime bi objekat mogao da dobije punu namjenu i funkcioniše tokom cijele godine.

Ipak, dok nadležni govore o budućim planovima i nastavku razvoja projekta, građani svakodnevno gledaju prazne tribine i betonsku konstrukciju koja je među Banjalučanima već dobila nadimak „kabriolet dvorana“.

Problem pasa lutalica u Banjaluci godinama ostaje bez trajnog rješenja, uprkos brojnim promjenama nadležnosti, reorganizacijama službi i novim modelima upravljanja. Građani sve češće upozoravaju da je stanje na terenu sve ozbiljnije, posebno u pojedinim naseljima gdje su čopori pasa postali svakodnevna pojava.

Posljednje upozorenje stiglo je iz naselja Paprikovac. Mještani Ulice dr Jovana Raškovića govorili su za BL portal o sve učestalijim napadima pasa, stradaloj živini i strahu za bezbjednost djece i prolaznika.

Nakon reakcija javnosti, iz Gradske uprave Banjaluka stigao je odgovor da Grad više nije direktno nadležan za azil na Manjači, te da se građani za dodatne informacije obrate Centru za razvoj poljoprivrede i sela.

Kako navode, od 1. maja ove godine upravljanje azilom i poslovi zoohigijene formalno su prešli u nadležnost Centra, nakon što je ugovor potpisan krajem aprila.

Iz Centra pojašnjavaju da prije tog perioda nisu imali operativnu odgovornost, već su učestvovali isključivo u koordinaciji sa Gradskom upravom koja je tada bila zadužena za sprovođenje mjera.

Prema njihovim riječima, trenutno su aktivnosti najviše usmjerene upravo na područje oko UKC-a i Ulice dr Jovana Raškovića, gdje su evidentirane brojne prijave građana.

„U posljednjih mjesec dana imali smo više intervencija na terenu. Četiri psa su uklonjena sa javnih površina i prebačena u prihvatilište na Manjači“, navode iz Centra.

Dodaju da posao otežavaju nepristupačni dijelovi terena, gusto rastinje i brojna mjesta na kojima se psi skrivaju, zbog čega se intervencije sprovode postepeno i uz specijalizovanu opremu.

Na pojedinim lokacijama postavljene su i zamke za hvatanje pasa, dok iz Centra tvrde da svaku prijavu tretiraju kao prioritet. Ipak, priznaju da se radi o problemu koji traje godinama i koji zahtijeva sistemsko rješenje.

Posebno ističu da dodatni problem predstavlja neodgovorno ponašanje vlasnika koji napuštaju životinje, čime se broj pasa lutalica dodatno povećava.

Aktuelna situacija ponovo je otvorila pitanje nekada najavljivane „policije za pse“, projekta koji je gradska administracija predstavila 2022. godine kao jedno od ključnih rješenja za kontrolu napuštenih životinja i sankcionisanje nesavjesnih vlasnika.

Tada je najavljeno formiranje posebne jedinice unutar Komunalne policije koja bi se bavila prijavama građana, kontrolom vlasnika pasa i intervencijama u slučajevima napada ili napuštanja životinja.

Iako je služba formalno postojala i do 2024. godine evidentirala više od 1.200 prijava, projekat nikada nije prerastao u ozbiljan operativni sistem.

Bez dodatnih kapaciteta, posebnog budžeta i značajnijeg jačanja terenskih službi i azila, „policija za pse“ se uglavnom svela na administrativnu obradu prijava unutar Komunalne policije.

Prije više od godinu dana ova služba je ugašena kao posebna jedinica, bez značajnijih rezultata vidljivih na terenu.

Zbog toga građani danas poručuju da ih više ne zanimaju promjene nadležnosti i nova administrativna reorganizacija, već konkretni potezi koji će povećati bezbjednost u naseljima i smanjiti broj pasa lutalica na ulicama.

Zbog obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, u Banjaluci će u subotu, 9. maja, biti obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra Prvog Karađorđevića, na dijelu od Aleje Svetog Save do Ulice Marije Bursać u vremenu od 10.30 do 12.30 časova.

– Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra Prvog Karađorđevića, dio od Aleje Svetog Save do Bulevara cara Dušana, biće izvršeno preusmjeravanje autobusa iz smjera sjevera iz Ulice kralja Petra Prvog Karađorđevića desno ulicama Vuka Karadžića, Ranka Šipke, lijevo na tranzit do kružnog toka, Bulevar cara Dušana i dalje registrovanom trasom, a u suprotnom smjeru autobusi saobraćaju registrovanom trasom, odnosno ulicama Kninska, Vidovdanska i dalje postojećom trasom – naveli su iz Gradske uprave Banjaluka.

Grad Banjaluka nastavlja da razvija sistemsku podršku porodici kroz niz mjera, među kojima se izdvajaju novčana pomoć za rođenje djeteta i proširena podrška za vantjelesnu oplodnju, s ciljem poboljšanja demografske slike i kvaliteta života građana.

Naime, od uvođenja novčane pomoći za rođenje djeteta u oktobru 2021. godine, ovu mjeru iskoristilo je 9.128 porodilja, za šta je iz budžeta izdvojeno ukupno 4.683.450 KM, saopšteno je iz Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju.

Pravo na ovu pomoć

Pravo na ovu pomoć ostvaruje se na osnovu podnesenog zahtjeva, koji se predaje putem Prijemne kancelarije Gradske uprave, uz propisanu dokumentaciju, a rok za podnošenje zahtjeva je godinu dana od rođenja djeteta.

Iznosi podrške zavise od reda rođenja – za prvo i drugo dijete po 500 KM, za treće 700 KM, dok je za četvrto i svako naredno dijete iznos 2.000 KM.

Isplate

Isplata se vrši u najviše dvije rate, pri čemu se drugi dio uplaćuje povodom prvog rođendana djeteta.

Pored ove mjere, Grad dodatno jača podršku porodicama i kroz sufinansiranje vantjelesne oplodnje, koje je ove godine unaprijeđeno u okviru kampanje “Banjaluka pruža više”.

Gradski menadžer Mirna Savić Banjac istakla je da je opredjeljenje gradske administracije da porodica bude u fokusu svih politika, te da se kontinuirano unapređuju postojeće mjere i uvode nove.

“Produžili smo rok konkursa za vantjelesnu oplodnju na 90 dana, proširili uslove, uključujući povećanje starosne granice za žene na 45 godina, a iznos podrške povećali sa 4.000 na 5.000 KM”, rekla je Savić Banjac, dodajući da je konkurs otvoren do 6. jula.

Podrška Grada

Ona je naglasila da Grad kroz različite olakšice od subvencija za privatne vrtiće, besplatnih udžbenika i prevoza, do podrške mladim bračnim parovima kroz dodjelu placeva i druge pogodnosti nastoji da obezbijedi sveobuhvatnu podršku građanima.

Iz Gradske uprave poručuju da ove mjere već daju konkretne rezultate, ali i da će u narednom periodu raditi na njihovom dodatnom unapređenju, kako bi se stvorili još povoljniji uslovi za zasnivanje i proširenje porodice.