Kategorija: Banja Luka

Radovi na obnovi vodovodne mreže u Ulici kralja Petra I Karađorđevića u Banjaluci ušli su u šesti dan, a zbog izvođenja radova saobraćaj kroz jednu od najprometnijih gradskih saobraćajnica odvija se otežano.

Na dionici između Ulice Vuka Karadžića i Ulice bana dr Todora Lazarevića angažovane su građevinske mašine i radnici izvođača, dok je jedna kolovozna traka privremeno zatvorena. Zbog toga se vozila kreću usporeno, posebno u periodima pojačanog saobraćaja.

Kako su za BL portal rekli radnici na terenu, u toku je zamjena dotrajalih vodovodnih cijevi, a planirano je da posao bude završen do 30. avgusta. Izvođač radova je banjalučka kompanija “MKR Kremenović”.

Iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da će privremena izmjena režima odvijanja saobraćaja biti na snazi do 15. avgusta. Tokom tog perioda, na pomenutoj dionici zauzimaće se jedna strana kolovoza radi izvođenja radova na izgradnji hidrotehničke infrastrukture.

U Banjaluci je večeras otvoren novi amfiteatar kod Pravnog fakulteta, novo mjesto okupljanja sa više od 600 sjedećih mjesta.

Kako je gradonačelnik Draško Stanivuković poručio tom prilikom, Banja Luka je dobila još jedan savremen i funkcionalan javni prostor.

-Od mjesta koje je bilo specifično sada je potpuno novo. Mjesto je specifično iz dva razloga, prvo jer se nalazi pored prelijepe rijeke Vrbas i pored Univerziteta. Ovo je bilo mjesto gdje niko nije boravio, bio je prostor koji je čekao da se nešto desi. Drugo je jer su pojedini ljudi željeli da uzmu ovo mjesto i da naprave nešto što oni požele. Mi smo na vrijeme, kada je trebalo, počeli da gradimo ovaj amfitetar, odnosno prostor gdje se njeguje nauka i besjedništvo – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je uvjeren da je ovaj prostor prepoznat na pravi način.

-Danas ovdje nemamo samo amfiteatar, imamo amfiteatar – park, što znači da imamo sve sadržaje: biciklističke staze, trim staze, dječiji park, mobilijar. Ovdje će se ptorezati i naša banjalučka riva. Na 15 hiljada kvadratnih metara smo dobili novi prostor, mjesto gdje će naši studenti da imaju najbolja predavanja, gdje će se njegovati nauka, umjetnost i kultura. Hvala Univerzitetu koji je ovo prihvatio. Ovdje ne dostaje još jedna stvar, a to je spomen-obilježje nastradalim sutdentima i profesorima Univerziteta dali svoj život za Republiku Srpsku, njega ćemo postaviti kroz 30-ak dana – istakao je Stanivuković.

Posebnu atmosferu na otvaranju upriličio je profesor Miloš Kovačević iz Beograda svojom besjednom, a nakon toga i predstava „Puškin. Slučaji“ u produkciji Ruskog teatra Beograd.

U pitanju je predstava koja publici donosi savremenu scensku interpretaciju odabranih djela Aleksandra Puškina kroz moderan pozorišni izraz i glumačku igru.

Novi amfiteatar predstavlja prostor namijenjen studentima, profesorima, mladima, porodicama, ali i svima koji žele da vrijeme provode na otvorenom u prijatnom i uređenom ambijentu.

Amfiteatar kod Pravnog fakulteta tako već od danas postaje prostor namijenjen različitim manifestacijama, koncertima, promocijama, javnim predavanjima i drugim sadržajima koji bi trebali dodatno da ožive ovaj dio grada.

Potkozarska sela ponovo su obuhvaćena restrikcijama vode, a mještani se, kako znaju i umiju, snalaze da obezbijede neophodne količine.

Potkozarska sela ponovo su suočena sa restrikcijama vode, pa stanovnici Prijakovaca, Dragočaja, Mišinog Hana, Potkozarja, Verića i Piskavice vodu dobijaju po sistemu dva dana bez snabdijevanja i dva dana sa redovnom isporukom.

Mještani se snalaze uz pomoć lokalnih vodovoda, dok Civilna zaštita obezbjeđuje dostavu vode cisternama domaćinstvima i poljoprivrednicima kojima je to neophodno.

Iz „Vodovoda“ ističu da su glavni uzroci problema rekordna potrošnja vode, dugotrajan period bez padavina i zastarjela infrastruktura, a trajno rješenje očekuje se izgradnjom novog cjevovoda u sistemu Tunjice.

U Mišinom Hanu, gdje visinske tačke ostaju bez vode, spas pronalaze u lokalnim vodovodima i prespajanju na manje sisteme, dok nadležni kao glavni uzrok problema navode veliku potrošnju i zastarjelu infrastrukturu. Trajno rješenje, kako kažu, trebalo bi da donese novi cjevovod Tunjice.

Prema novom režimu restrikcija, mještani Prijakovaca, dijela Dragočaja, Mišinog Hana, Potkozarja, Verića i Piskavice vodu će dobijati u ciklusima, dva dana bez isporuke, a zatim dva dana sa redovnim snabdijevanjem, kako bi sistem Tunjice ostao funkcionalan.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Mišin Han Dragan Bajić kaže za “Glas Srpske” da situacija u njihovom naselju nije kritična kao u drugim potkozarskim mjesnim zajednicama, ali da mještani na višim kotama vodu dočekaju tek u kasnim večernjim satima.

– S obzirom na to da u Mišinom Hanu ima nekoliko lokalnih vodovoda, ljudi se bore i prespajaju se na njih. To nas jedino spasava i bez toga bismo bili u velikim problemima – poručio je on.

Prema njegovim riječima, Civilna zaštita grada izlazi u susret onim mještanima koji zatraže pomoć.

– Rekli su više puta da ako neko ima bačve, bunare ili nešto slično može da dobije cisternu vode. Napravi se spisak koji im se dostavi, pa nakon toga isporuče vodu kome je potrebna. Znam da je na par lokaliteta u našoj mjesnoj zajednici to već urađeno. Isto tako, ljudi koji drže sitnu i krupnu stoku imaju mogućnost da to urade – naveo je Bajić.

Nada se da će im biti mnogo lakše sa izgradnjom sistema “Tunjice 1” i “Tunjice 2”. Očekuje da će za 15 dana svi radovi biti završeni.

– Godinama smo imali grdne probleme dok kroz Mišin Han nije prošla gradska voda – prisjetio se on.

Iz “Vodovoda” su rekli za “Glas” da će rezervoar noću biti zatvoren od 18 časova radi akumulacije.

– Voda će ostati zarobljena u sistemu, pa kad se ujutru u osam časova pusti, do devet trebalo bi da dođe do svih potrošača. Ukoliko budu ostvareni uslovi, onda će i tokom noći ostajati otvoren rezervoar, ali zasad će biti ovakva situacija – pojasnili su oni.

Šef Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice Dragan Babić rekao je da svakodnevno prate stanje i preduzimaju mjere kako bi održali sistem i ublažili posljedice.

– U fazi smo produženja vanredne situacije koja ostaje na snazi u potkozarskim selima, jer sistem trenutno nije moguće u potpunosti stabilizovati zbog velike potrošnje u mreži. Nekoliko kišnih dana je poboljšalo stanje, ali je ponovo narušeno povećanom potrošnjom. Kontrolisanom isporukom nastojimo da očuvamo sistem i omogućimo da svi mještani u određenim periodima imaju vodu – ističe Babić.

Direktor preduzeća “Vodovod” Radovan Majkić rekao je da su izazovi sa snabdijevanjem vodom u potkozarskim selima isključivo tehničke prirode.

Iako se u sistem Tunjice dnevno pumpa 1.000 kubika više kako tvrdi, ponovo je došlo do kontrolisane isporuke.

– U ovakvim okolnostima sistem nije u mogućnosti da isporuči količinu vode koja se trenutno troši. Zbog toga smo uveli ovaj režim. Trenutno 98 odsto stanovništva Banjaluke ima uredno vodosnabdijevanje, a problemi odnose se isključivo na sistem Tunjice – rekao je Majkić.

Kaže da je dvodnevni režim kontrolisane isporuke uveden u dogovoru i na zahtjev mještana sa kojima su, tvrdi, u svakodnevnoj komunikaciji.

– Ovog ljeta bilježimo rekordnu potrošnju, a dug period bez padavina dodatno je opteretio sistem. Zato još jednom apelujemo na sve građane da vodu koriste racionalno – naglasio je on.

Ističe da problem vodosnabdijevanja potkozarskih sela datira još od 2015. godine i da predstavlja dugogodišnji infrastrukturni izazov.

– Trajno rješenje biće izgradnja novog cjevovoda prečnika FI 700, koji će zamijeniti postojeći cjevovod FI 400. Završetkom ovog projekta, koji je u toku, mještani potkozarskih sela više neće imati ovakve probleme tokom ljetnih mjeseci – kazao je Majkić.

Dostava

Dragan Babić pozvao je sve građane kojima treba pitka voda da se obrate svojim mjesnim zajednicama čiji stručni saradnici prijave prosljeđuju Civilnoj zaštiti radi dostave.

– Sve prijavljene potrebe nastojimo riješiti u roku od 24 časa. Pozivam i poljoprivredne proizvođače da nam se obrate, jer su za njihove potrebe obezbijeđene posebne cisterne – rekao je Babić.

(Glas Srpske)

Vodeni park „Akvana“ u saradnji sa Školom sporta „Kasper“ najavio je da će manifestacija „Igre bez granica“ biti održana u nedjelju, 2. avgusta, od 14.00 do 17.00 časova.

-Prema najavama meteorologa, vraća ljeto i visoke temperature. I naravno druženje na „Akvani“ – saopštili su iz ovog preduzeća i pozvali porodice, prijatelje i sve ljubitelje aktivnog odmora da im se pridruže i provedu nezaboravno ljetno popodne uz sport, druženje i dobru zabavu.

(Banjaluka.net)

 

Zbog problema u vodovodnom sistemu Tunjice i pražnjenja rezervoara usljed prekomjerne potrošnje, u Potkozarju od večeras stupa na snagu novi režim vodosnabdijevanja – dva dana sa vodom, dva dana bez vode.

Odluku je danas saopštio Stručno-operativni tim u Gradskoj upravi Banjaluka, navodeći da je, uprkos vanrednoj situaciji, sistem ostao bez dovoljne količine vode.

Prema novom režimu, voda će se naizmjenično isporučivati sa rezervoara Ramići i Prijakovci. Dva dana će biti u funkciji jedan rezervoar, a naredna dva drugi.

Plan stupa na snagu večeras u 18 časova, kada će biti obustavljena isporuka sa rezervoara Prijakovci. To znači da će naredna dva dana bez vode biti Prijakovci, dio Dragočaja, Mišin Han, Potkozarje, Verići i Piskavica.

„Sistem nismo u mogućnosti da trenutno osposobimo zbog prevelike potrošnje vode. Pokušaćemo da kontrolisanom isporukom cisterni vode ublažimo ovo stanje i posljedice. Svi oni koji trebaju vodu mogu se obratiti svojoj mjesnoj zajednici koja Civilnoj zaštiti dostavlja spisak i tu isporučujemo vodu. Posebno pozivam poljoprivredne proizvođače da nam se jave“, rekao je Dragan Babić, član Stručno-operativnog tima i šef Odjeljenja za civilnu zaštitu Grada Banjaluka.

Direktor banjalučkog „Vodovoda“ Radovan Majkić kaže da je osnovni uzrok nestašice vode tehničke prirode.

„Mi razumijemo njihove probleme i u svakodnevnom smo kontaktu. Opet apelujem na građane da racionalno trošimo vodu., jer su ove godine manje uslišili naše molbe. Povećana je potrošnja, nemamo podatke da li neko, ne daj Bože, otvara neke ventile. Ovaj mjesec je znatno teži od prethodnih, manje je padavina. Vidite i sami da smo grad prekopali da rješavamo sve kvarove, a ovaj problem datira od 2015. godine i očekujemo da će biti riješen u avgustu”, rekao je Majkić.

On ističe da je za mještane Potkozarja ključno da narednih 15 do 20 dana poštuju smjernice „Vodovoda“, nakon čega bi, završetkom radova na sistemu Tunjice, problem trebalo da bude riješen.

„Na ovaj sistem isporuke vode nismo se odlučili slučajno. O tome smo i ranije razgovarali na sastancima, a i sami mještani su bili za to, jer je ovo jedini način da svi u tom periodu imaju dobar pritisak i isporuku. Potrebno je više vremena da se rezervoari napune, kako bi i stanovnici viših područja imali uredno vodosnabdijevanje“, naveo je Majkić.

Dodao je da su za trajno rješavanje problema u banjalučkom „Vodovodu“ potrebni i dodatna finansijska sredstva i više radnika.

Majkić i Babić upozorili su da i dalje veliki problem predstavljaju takozvani vikendaši.

„Evo, dođu ljudi vikendom, napune bazen, mijenjaju vodu i isprazne rezervoare. To sve prati Komunalna policija Grada Banjaluka, ali po zakonu tim ljudima ne možete ništa, osim da ih isključite sa vodovodnog sistema, što je preskupo i nije rješenje“, poručili su Majkić i Babić, rekavši da očekuju da će izmjene zakonskih propisa omogućiti efikasnije sankcionisanje takvih slučajeva.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik pozvao je predstavnike mjesnih zajednica koje imaju probleme zbog blizine regionalne deponije Ramići da pošalju zvanične zahtjeve i prijedloge rješenja tog problema.

Nakon što su mještani banjalučkih naselja Ramići i Dragočaj danas u blizini deponije na regionalnom putu Banjaluka – Prijedor organizovali mirne proteste, Vipotnik je poručio da će resorno ministartvo biti medijator u rješavanju problema.

On je naveo i da trenutno u Ministarstvu nema aktivnih zahtjeva za izmještanje deponije.

“Pronalaženje lokacije je dugotrajan proces koji košta i mora dobiti saglasnost svih osam lokalnih zajednica, koje su osnivači i upravljači regionalnom deponijom, a to su Banjaluka, Laktaši, Gradiška, Prnjavor, Srbac, Kotor Varoš, Čelinac i Kneževo, koje su osnovale preduzeće `Depot`”, rekao je Vipotnik novinarima.

On je naveo da preduzeće “Depot” redovno vrši kontrolu kvaliteta vazduha, zemlje i vode i da, prema tim nalazima, nema opasnosti po okolinu i po zdravlje ljudi.

Direktor regionalne deponije “DEP-OT” Ratko Jokić rekao je da razumije ogorčenost građana, ali je istakao da je situacija kompleksna i da je za njeno rješavanje potrebno zajedničko djelovanje osam lokalnih zajednica koje koriste deponiju.

Smatra da je najoptimalnije rješenje da se modernizuje sadašnja deponija, odnosno da se što prije izgradi sanitarna kaseta, kao i ekološki prihvatljiva spalionica.

Istakao je da bi nova deponija bila jedno od najkompleksnijih projekata, te ukazao da je to nesmotreno najavljeno, jer nije urađeno nikakvo istraživanje gdje se i kako može napraviti.

Mještanin Nemanja Bikić, koji živi u neposrednoj blizini deponije, istakao je da je ovo tek prvi korak upozorenja, a da im je jedini zahtjev da deponija bude sklonjena ili da se preduzmu konkretni koraci.

“Znam da je nemoguće da se to izmjesti preko noći, ali bar da se nešto počne rješavati jer se ovdje se više ne može živjeti”, rekao je Bikić.

On je naveo da je nadležnima dat ultimatum, odnosno rok od tri sedmice, te da će, ako ne bude odgovora i konkretnih koraka, napraviti mnogo veće proteste, blokirati put i neće se skloniti.

U ime Gradske uprave Banjaluka nije nije došao da na ovaj protest kako bi razgovarali sa ogorčenim građanima.

Često prolazite pored njegovih zidina, idete na koncerte i festivale, ali o njegovoj istoriji ne znate mnogo? Kastel, najstariji spomenik u Banjaluci, nije samo kameni svjedok vremena koji vijekovima čuva tajne, preživljava carevine, ratove i zemljotrese, već ova tvrđava, rekli bi mnogi, iznova definiše identitet grada.

Sa njega se danas najčešće čuju zvukovi muzičkih festivala i graja prolaznika, pa istoričari kažu da Kastel uvijek uspijeva da spoji prošlost, sadašnjost i budućnost.

​Rimska epoha: Temelji na ljekovitim izvorima

​Istorija Kastela seže duboko u antičko doba. Arheološka istraživanja potvrdila su da su još Rimljani prepoznali strateški značaj ove lokacije. Na ovom mjestu nalazilo se rimsko vojničko utvrđenje – Castra, koje je imalo dvostruku ulogu: da štiti važan put koji je povezivao Dalmaciju sa Panonijom i da osigura kontrolu nad riječnim prelazom.

​Pored vojnog značaja, Rimljani su uživali i u prirodnim blagodetima ovog kraja, pa su u blizini utvrđenja koristili i ljekovite termalne izvore, postavljajući temelje urbanom životu na ovom prostoru.

Osmanlijsko doba: Zlatno doba i današnji oblik

Iako je na mjestu današnje tvrđave postojalo srednjovjekovno utvrđenje, Kastel svoj današnji, prepoznatljivi oblik dobija tokom osmanlijske vladavine, posebno krajem 16. i tokom 17. vijeka.

Graditeljstvo tog doba pretvorilo ga je u pravo vojno utvrđnje opasano zidima, kulama i puškarnicama. Jedan od najvažnijih istorijskih trenutaka dogodio se 1737. godine, tokom Banjalučkog boja, kada su osmanlijske snage pod vođstvom Husein-paše Mušinovića iz unutrašnjosti tvrđave odbranile grad od brojnije austrougarske vojske.

Unutar zidina tvrđave nalazila se i arsenalska kula, skladišta municije, kao i stambeni objekti za vojne posade, što je Kastel činilo malim “gradom u gradu”.

Austrougarska i 20. vijek: Od vojnog utvrđenja do istorijske baštine

Dolaskom Austrougarske 1878. godine, Kastel postepeno gubi svoju primarnu vojnu ulogu. Razvojem modernog naoružanja, stare kamene tvrđave postale su zastarjele, pa se težište razvoja Banjaluke pomjera ka današnjem centru i Gospodskoj ulici.

​Tokom 20. vijeka, tvrđava je preživjela dva svjetska rata, ali i razorni zemljotres koji je 1969. godine pogodio Banjaluku. Iako oštećen, Kastel je “preživo”, a ubrzo nakon toga prepoznat je njegov neprocjenjivi kulturno-istorijski značaj, kada počinju prvi ozbiljnijiji konzervatorski i restauratorski radovi.

​Moderno doba: Ljetni centar kulture, muzike i susreta

Nakon obimnih rekonstrukcija u proteklim decenijama, Kastel je doživio svoju najveću transformaciju – od vojničkog utvrđenja postao je epicentar kulturnog i zabavnog života Banjaluke.

​Danas su unutrašnje zidine i kamena ljetnja pozornica dom za neke od najpoznatijih regionalnih festivala. Pored festivalskih noći, Kastel je tokom cijele godine omiljeno šetalište Banjalučana i turista.

​Restoran i kafić Kazamat: Bjekstvo u prošlost pored Vrbasa

​Jedan od najprepoznatljivijih simbola ugostiteljstva na Kastelu je čuveni restoran i kafić Kazamat, smješten u samim zidinama tvrđave, tik uz obalu Vrbasa. Svoje neobično ime duguje upravo vojnoj istoriji ovog prostora. Riječ kazamat, izvorno iz italijanskog i francuskog jezika — casamatta / casemate, označava jako utvrđenu, podzemnu ili zasvođenu kamenu prostoriju u tvrđavama, koja je prvobitno služila kao sklonište od granatiranja, skladište municije ili zatvorska ćelija.

​Prostor u kojem se danas nalazi ugostiteljski objekat nekada je služio upravo kao takva utvrđena, masivna odaja unutar zidina. Današnji ententerijer je sačuvao taj autentični duh – debeli kameni zidovi, lučni svodovi i kovani detalji pružaju osjećaj kao da ste zakoračili u prohujali vijek, dok se sa terase pruža jedan od najljepših pogleda na Vrbas.

Kameni čuvar gradske duše

Kastel je prešao dugačak put od rimskog tabora i turskog utvrđenja do mjesta na kojem se stvaraju najljepše uspomene modernih generacija. On je dokaz da spomenici kulture ne moraju biti samo muzeji na otvorenom, već da mogu živjeti punim plućima zajedno sa gradom koji čuvaju stotinama godina.

(BL Portal)

 

Grad Banjaluka ni krajem jula nije izabrao firmu koja će izraditi projektnu dokumentaciju za most u Docu, iako je početak radova najavljivan tokom ovog ljeta. Rok za dostavljanje ponuda sada je pomjeren na 3. avgust, gotovo pet mjeseci nakon što je tender raspisan. Posao je procijenjen na 256.410 KM bez PDV-a, a ponude će biti otvorene istog dana.

Postupak je pokrenut 13. marta, a prvobitni rok za ponude bio je 28. april. Grad ga je prvo produžio do 5. maja, da bi nakon žalbenog postupka odredio novi datum, 3. avgust.

Tender je zaustavljen poslije žalbe firme „Radis“ iz Istočnog Sarajeva, koja je osporila dio uslova postavljenih pred potencijalne projektante.

Grad je, između ostalog, tražio rješenja nadležnog ministarstva za ispitivanje građevinskih materijala poput betona, asfalta i cementa. Žalilac je tvrdio da ti uslovi nisu opravdani jer se nabavka odnosi na izradu dokumentacije, a ne na laboratorijsko ispitivanje materijala.

Kancelarija za razmatranje žalbi prihvatila je dio tih navoda i utvrdila da su pojedini zahtjevi ograničili konkurenciju. Sporni su bili i uslovi koji su se odnosili na licence angažovanih stručnjaka i samih firmi.

Grad je potom morao ispraviti dokumentaciju i ponovo otvoriti rok za ponude.

Od najavljenih radova nema ništa tokom ljeta

Gradonačelnik Draško Stanivuković početkom marta je govorio da bi radovi mogli početi tokom ljeta, pod uslovom da budu riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeđena podrška Skupštine grada.

Slična poruka stigla je i u maju iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve. Tada je najavljeno da bi jedna faza projekta mogla početi tokom ove građevinske sezone.

Kraj jula, međutim, most dočekuje bez izabranog projektanta.

I nakon potpisivanja ugovora, odabrana firma imaće 90 dana da izradi dokumentaciju. Tek poslije toga slijede revizija projekta, pribavljanje potrebnih saglasnosti i građevinske dozvole, a zatim novi postupak za izbor izvođača radova.

Zbog toga početak ozbiljnijih radova tokom ovog ljeta više nije realan.

Prvi radovi počeli još 2020. godine

Priča o mostu u Docu traje godinama.

Ugovor za prvu fazu izgradnje potpisan je u novembru 2020. godine sa kompanijom „Integral inženjering“. Bio je vrijedan 7,44 miliona KM, a izvođaču je ostavljen rok od 540 dana.

Na terenu su započeti temelji i šipovi, ali je projekat već naredne godine zaustavljen. Tada je saopšteno da će most morati sačekati „bolja vremena“, dok je dio novca preusmjeren na projekte vodosnabdijevanja.

Grad se projektu kasnije vratio sa znatno širim planom.

Nova dokumentacija treba da obuhvati dva odvojena drumska mosta preko Vrbasa, pješačko-biciklistički most, manji most preko Crkvene, kružnu raskrsnicu i pristupne saobraćajnice. Cilj je povezivanje Bulevara cara Dušana sa Mačvanskom ulicom i Istočnim tranzitom.

Skupština grada podržala je i novo kreditno zaduženje od 5,3 miliona KM, prvenstveno za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izradu dokumentacije.

Najnovija ispravka tendera, zato, ne znači da izgradnja mosta počinje. Ona znači da Grad, skoro šest godina nakon prvih radova na obali Vrbasa, još traži firmu koja će pripremiti dokumentaciju bez koje se ne može doći ni do građevinske dozvole.