Kategorija: Banja Luka

Korisnici gradskog prevoza u Banjaluci mogu očekivati skuplju kartu poslije 4. oktobra, poručuje stručnjak za bezbjednost saobraćaja Milenko Jaćimović, piše ATV.

Gradska uprava se tim pitanjem još ne bavi. Umjesto prevencije, izgleda da se čeka zvanično poskupljenje da bi se pravdali globalnim promjenama.

„Moramo reći da gradska vlast mudro šuti. Gorivo je došlo do četiri marke i po onoj formi koju je Grad potpisao sa prevoznicima, prevoznici su već trebali da traže po toj formuli poskupljenje cijene karte. To se šuti, očekujte to odmah poslije izbora da se pojavi poskupljenje gradskog javnog prevoza, a to će dodatno demotivisati naše Banjalučane da koriste autobuse i gradski prevoz“, poručuje Jaćimović.

Direktor Autoprevoza Dejan Mijić ranije je rekao da do dizanja cijene neće doći ako gradska ili republička vlast preuzme trošak poskupljenja. Grad u međuvremenu uvodi testne električne autobuse i najavljuje tramvaje, a o poskupljenjima ne govori.

„Do 10. u mjesecu se podnosi zahtjev za poskupljenje ako su se ispunili uslovi. Ako ostane ovako jesu. Uvijek postoji opcija da poskupljenja ne bude ukoliko državna ili lokalna samouprava preuzmu trošak poskupljenja na sebe i plate umjesto građana“, rekao je Mijić.

Najbolje bi, kaže, bilo da se uključe institucije, da građanima bude lakše.

„Ja takođe mislim da bi u ovom momentu to bilo najbolje, jer mislim da bi za građane još jedno poskupljenje, pored struje, vode, odvoza smeća, parkinga i ostalog bilo previše“, zaključuje Mijić.

Prvi sloj asfalta na kružnom toku kod „Audi servisa“ u Banjaluci trebalo bi da bude položen sutra, 25. septembra. Potpuni završetak radova i puštanje u funkciju očekuju se za vikend, ako vrijeme dozvoli.

Izgradnju vrijednu 2,48 miliona KM finansiraju „Putevi Republike Srpske“. Radovi su krenuli još u martu 2024, pa su stali, a ponovo su pokrenuti krajem prošle godine, pišu Nezavisne.

Riječ je o kružnoj raskrsnici na ukrštanju Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića, jednoj od najfrekventnijih tačaka u tom dijelu grada. Prvi zahvati u martu 2024. ubrzo su obustavljeni. Izgradnja je opet krenula 23. decembra 2025, a intenzivniji građevinski radovi u februaru ove godine.

Projektom je predviđena kružna raskrsnica s dvije saobraćajne trake i unutrašnjim rotorom ukupne širine 11 metara, koja treba da poveća protočnost i rastereti tu tačku.

Pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka imali su tokom 23. septembra šest intervencija, među kojima je bio i požar u stanu u kojem je izgorjela kuhinja.

Vatrogasci su u 9.45 intervenisali u Bistrici i Verićima, dok su u 10.30 pružili asistenciju ekipi Hitne pomoći u Bulevaru vojvode Živojina Mišića.

Tehnička intervencija otvaranja stana zabilježena je u 13.38 u Karađorđevoj ulici.

U 16.14  vatrogasci su intervenisali zbog požara u stanu u Ulici Majke Jevrosime.

Tokom večeri zabilježene su još dvije intervencije. U 22.50 gorio je kontejner u Donjoj Piskavici, dok su u 23.22  vatrogasci gasili požar smeća u Ulici Jovana Raškovića, prenose “Nezavisne“.

Vozači na pravcu kroz Trn od četvrtka, 24. septembra, ponovo mogu da se kreću ispod nadvožnjaka. Vršilac dužnosti direktora „Puteva Republike Srpske“ Miroslav Janković potvrdio je da je saobraćaj pušten i da će to osjetno smanjiti zagušenja koja su se stvarala dok su radovi trajali, pišu Nezavisne.

Puštanjem u punom profilu omogućeno je nesmetano kretanje vozila ispod objekta. Sam nadvožnjak u promet treba da uđe za sedam do deset dana. Janković je rekao: „Doći će do puštanja u punom profilu saobraćaja, a samim tim i do apsolutnog smanjenja gužvi koje smo imali na ovom pravcu dok su radovi trajali. Funkcija samog nadvožnjaka biće puštena u promet u narednih sedam do deset dana. Sva vozila moći će nesmetano prolaziti ispod samog nadvožnjaka i to će olakšati život stanovnicima Trna, koji će moći ući i izaći na brzu cestu Banjaluka – Klašnice“.

Istovremeno se širom Republike Srpske izvode brojni infrastrukturni zahvati. Većina posla na sanaciji puta Klašnice – Banja Luka već je odrađena, a radovi se nastavljaju da se na istom pravcu ne bi stekla dva čepa. „Odrađena je većina posla na sanaciji puta Klašnice – Banjaluka i sada nastavljamo sa tim radovima, jer nismo mogli dozvoliti da na tom putnom pravcu imamo dva čepa gužvi. Za koji dan počinju radovi na putu Prijedor – Dragotinja, uveliko traju radovi na putu Srbac – Laktaši, potom kroz grad Zvornik, pa zaobilaznica oko Trebinja i treća traka na Žegulji. Radimo po čitavoj Republici, između ostalog i 11 mostova u ovoj godini“, dodao je Janković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da je pozicija Banjaluke ojačana na turističkoj mapi Evrope, te istakao da je ovaj grad sada mnogo vidljivi, zahvaljujući dobrom radu gradske Turističke organizacije.

Stevandić je rekao novinarima da večerašnja manifestacija “Veče turizma i partnerstva” u Banjaluci pokazuje kako se turizam u zapadnoj srpskoj prijestonici razvija i da se grad priprema za Specijalizovanu izložbu “Ekspo 2027” u Beogradu sa turističkim organizacijama iz Srbije.

Direktor Turističke organizacije grada Banjaluka Minja Šurlan ukazala je da je turizam stub razvoja Republike Srpske.

“Važno je da svakodnevno radimo na razvoju turizma u Banjaluci, jer je ovaj grad slika Republike Srpske”, rekla je novinarima Šurlanova.

Ona je izrazila zadovoljstvo zbog toga što ovoj manifestaciji prisustvuje predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

“Na ovaj način šalje se signal da ono što radi i planira Turistička organizacija grada Banjaluka prepoznaje sam vrh Republike Srpske”, navela je Šurlanova.

Načelnik gradskog Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj Aleksanda Simić rekla je novinarima da je grad Banjaluka u poslednjih šest godina napravio veliki iskorak, posebno u oblasti manifestacionog turizma gdje je prepoznat kao destinacija u koju turisti vrlo rado dolaze i još radije se vraćaju.

Na manifestaciji su uručene povelje Turističke organizacije grada za 2026.godinu institucijama, udruženjima i pojedincima za izuzetan doprinos, partnerstvo i promociju Banjaluke.

Organizator ove manifestacije je Turistička organizacija grada Banjaluka.

Na gradilištu javne garaže kod Gradskog stadiona u Banjaluci danas su radili radnici uz pet kamiona, dva bagera i valjak. Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je da bi radovi mogli biti gotovi sljedećeg ljeta, ako vrijeme dozvoli, piše BL Portal.

Ugovor za projektovanje i izgradnju po sistemu „ključ u ruke“ vrijedi 9.991.741,50 KM s PDV-om. Skupština grada je 28. aprila podržala kreditno zaduženje od 10 miliona KM. Obilasku su prisustvovali i odbornici SNSD-a Bogoljub Zeljković i Nenad Talić.

„Ovo je prva naša javna garaža. Zahvalan sam svakom odborniku pojedinačno, i onima koji danas nisu ovdje“, rekao je Stanivuković.

Objekat će imati šest etaža i, kako kaže, neće izgledati kao klasična garaža.

„Naredne godine, na ljeto, ovo ćemo završiti, ukoliko vremenski uslovi dozvole“, najavio je.

Ugovoreni rok je osam mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Početak je prvo najavljivan za jul, a vidljiviji radovi na terenu krenuli su u septembru.

Glavni projektant Bojan Slijepčević kaže da garaža ima 400 mjesta, gabarit oko 58 puta 33,5 metara, plus mjesta za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima, punjače za električna vozila i lift.

„Što se tiče vanjskog izgleda, projektovan je savremeni arhitektonski izgled. Izgled omotača je dinamičan, a fasada ima i funkcionalnu ulogu, odnosno omogućava prirodnu ventilaciju objekta“, objasnio je Slijepčević.

Današnji broj manji je od ranijih najava: u tenderu je stajalo oko 420 mjesta, a Grad je prije toga govorio o više od 500.

Zeljković kaže da je garaža gradu potrebna i da su u SNSD-u duže tražili da se uradi.

„Upoznati smo da je ovo veliki problem posljednjih nekoliko godina, a mi iz SNSD-a već duže smo zahtijevali da se ovo uradi“, rekao je.

Za cijenu nije htio da daje ocjenu.

„Što se tiče cijene, ne bih ulazio u to. Postoje projektanti i arhitekte koji su rekli da to toliko košta. Nadamo se da će se ovo što prije završiti“, kazao je.

Stanivuković je dodao da je uz garažu ostavljen prostor za eventualnu nadogradnju tribina stadiona i da, uz podršku odbornika, naredne godine može krenuti i gondola do Banj brda. Gradski menadžer Mirna Savić Banjac ocijenila je lokaciju dobrom i da bi, uz planirane izmjene javnog prevoza, trebalo da olakša kretanje kroz grad.

Banjaluka bi izgradnjom novog hotela Palas u centru grada trebala da dobije kongresnu salu sa više od hiljadu mjesta, wellness i spa i, prema riječima gradonačelnika Draška Stanivukovića, prvi hotel sa pet zvjezdica, piše BL Portal.

Stanivuković je danas, govoreći o velikim gradskim projektima, izdvojio sadržaje budućeg Palasa.

„Sa hotelom Palas dobićemo i kongresnu salu sa preko hiljadu mjesta, što će biti tri puta više nego Banski dvor“, rekao je Stanivuković.

Sala od oko 1.000 mjesta pominjana je i ranije, uz poslovne prostore, restorane i ostale sadržaje. Gradonačelnik kaže da hotel treba da pokrije manjak kreveta kad u grad dođe više gostiju.

„Fali nam, kada nam dolaze gosti, smještajnih kapaciteta. Time ćemo riješiti i taj problem sa hotelom Palas. Biće to prvi hotel sa pet zvjezdica“, rekao je.

U sklopu objekta planirani su i wellness i spa. Novi Palas trebalo bi da bude visok oko 100 metara i spada među najveće privatne investicije u centru Banjaluke. Građevinska dozvola izdata je u februaru ove godine. Iz kompanije Zepter su u maju za BL Portal rekli da bi, po tadašnjim procjenama, cijeli projekat mogao biti gotov 2029. ili 2030. godine.

Za prvu fazu gradnje ranije je navedeno da je obezbijeđeno 20 miliona KM, a posljednjih mjeseci na lokaciji se ponovo radi.

U Osnovnom sudu u Banjaluci od 1. oktobra kreće pilot-projekat „24 časa“. Građani i privreda tada će sudska uvjerenja, potvrde i ostala dokumenta moći da dobiju u roku od jednog dana, najavio je ministar pravde Republike Srpske Goran Selak poslije razgovora s predsjednicom tog suda Biljanom Radulović.

Do sada se na pojedina uvjerenja i potvrde čekalo najmanje sedam dana. Nova usluga, kako kaže Selak, treba da olakša svakodnevnicu ljudima i rad firmama.

Riječ je o sudu koji dnevno primi oko 1.500 posjetilaca, odnosno više od 30.000 mjesečno, pa je zato i odabran kao prvo mjesto za ovaj model. Dodatnih zapošljavanja neće biti; brzina se postiže preuređenjem postojećih kapaciteta, piše Nezavisne.

„Dosadašnja praksa bila je da se na pojedina uvjerenja i potvrde čeka najmanje sedam dana, a sada uvodimo mogućnost da se ta dokumenta dobiju u roku od 24 časa. To je konkretna promjena koja treba da olakša život građanima i poslovanje privredi“, rekao je Selak.

Ako se pokaže da model radi, isti će se uvesti i u ostale osnovne sudove u Republici Srpskoj. Ministarstvo pravde, poručio je, traži ažurnost i efikasnost u cijelom pravosuđu.

„Ako se ovaj model pokaže uspješnim, cilj je da ga primijenimo i u drugim osnovnim sudovima u Republici Srpskoj. Ministarstvo pravde insistira na ažurnosti i efikasnosti svih pravosudnih institucija“, istakao je Selak.

Tokom proteklih sedam dana na više mjesta u Banjaluci postavljeni su novi podzemni kontejneri. Time se nastavlja unapređenje sistema prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada, uz uređenje javnih površina.

Novi kontejneri postavljeni su i u ulicama Milana Radmana, Svetozara Markovića i Brace Potkonjaka, naveli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.

„Postavljanjem podzemnih kontejnera obezbjeđuje se funkcionalnije korišćenje prostora, doprinosi uređenijem izgledu javnih površina i stvaraju uslovi za efikasnije prikupljanje otpada“, kazali su oni.

Građane podsjećaju da otpad odlažu isključivo na predviđena mjesta i na odgovarajući način, kako bi zajednički doprinijeli čistijem i uređenijem životnom okruženju, prenosi Nezavisne.

Banjaluka je blokirana svakodnevnim gužvama. Kolaps je bio najizraženiji posljednjih dana zbog radova na dvije frekventne kružne raskrsnice. To je pojačalo raspravu: da li je kružni tok spas ili dodatna komplikacija.

Kružni tokovi imaju više pristalica nego protivnika, ali dio građana smatra da ne mogu riješiti gužve u gradu sa 100.000 registrovanih vozila.

Jedan od problema su pješački prelazi. Ako uz kružni tok nema pasarele ili podzemnog prolaza, svaki pješak može zaustaviti kolonu.

Takvog stava je i vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić. Kružni tokovi, kaže, nisu komplikacija, ali u ovim uslovima nisu ni rješenje za gužve.

„Pješački prelazi u nivou, postavljeni neposredno uz ulivno izlivna grla, uzrokuju da svaki pješak zaustavi tok u kruženju, a kada red na izlazu premaši rastojanje do prstena, dolazi do povratnog zagušenja i raskrsnica radi ispod projektovane propusne moći. Građenjem raskrsnice sa kružnim tokom bez adekvatnih studija i na mjestima gdje su pješački tokovi intenzivni, ne rješavamo suštinu problema“, smatra Ćopić za Srpska Info.

Podvlači značaj za bezbjednost: broj konfliktnih tačaka četiri puta je manji nego kod klasičnih raskrsnica, a čeoni i bočni sudari pod pravim uglom gotovo su eliminisani.

Predavač i instruktor u Auto-školi Volan Milenko Stanetić ističe da su kružne raskrsnice znatno smanjile broj nesreća.

„U Banjaluci imamo veliki broj kružnih tokova, a imamo i 100.000 vozila na ulicama i ako se u takvim uslovima na tim raskrsnicama desi dnevno svega 20-tak saobraćajnih nesreća i to sa kvrckanjem vozila, i bez povrijeđenih ljudi, onda je to najbolji pokazatelj koliko su kružni tokovi bezbjedni.“

Ranije, dok su dominirale semaforske raskrsnice, dešavali su se čeoni sudari kad bi vozači velikom brzinom prošli kroz crveno. Kružni tok usporava saobraćaj, a ipak pomaže protoku, makar se vozačima u špicu tako ne činilo. „Da nema kružnih tokova gužve bi bile još veće.“

Dio Banjalučana zamjera da vozači ne znaju pravila: ne daju žmigavac, puštaju jaranove, isključuju se iz unutrašnje trake.

Stanetić odgovara da u svakom žitu ima kukolja, ali žita je više. „Znaju vozači pravila, to se vidi i iz statistika o saobraćajnim nesrećama, čiji je broj, s obzirom na frekvenciju saobraćaja, zanemariv. Ima, naravno i bahatih vozača, ali oni su osioni i na autoputu i na magistrali, a ne samo na gradskim raskrsnicama.“

Kandidati u njegovoj školi tokom obuke s instruktorom više od 300 puta prođu kroz kružnu raskrsnicu. „Znate da u Banjaluci ne možete nikud maknuti da ne prođete kroz kružni tok. Tako i naši kandidati, na jednom dvočasu bar 20 puta voze kroz kružnu raskrsnicu. Ako znamo da obuka traje 35 časova, nije teško izračunati koliko je to prolazaka.“