Kategorija: Banja Luka

Još jedna etaža parkinga sa 550 mjesta od danas je na usluzi radnicima i pacijentima Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske. To će svima olakšati, kaže v.d. generalnog direktora Nikola Šobot.

„Uspjeli smo da prevaziđemo sve poteškoće koje smo imali. Uradili smo -1 etažu. 550 mjesta od ponedjeljka se otvara za sve radnike, ali i pacijente Univerzitetskog kliničkog centra. Projekat koji će omogućiti lakše funkcionisanje ne samo zaposlenim, nego i svim pacijentima koji dolaze u našu ustanovu“, rekao je Šobot, pišu Nezavisne.

Dodao je da je to samo jedan korak u razvoju UKC-a.

„U skorijem vremenskom periodu planiramo i otvaranje novih parking mjesta na ostalim etažama garaža UKC-a. To je samo jedan u nizu projekta koji planiramo da uradimo.“

Nekoliko kružnih tokova i iscrtane trake za autobuse ne mogu riješiti gužve, upozoravaju stručnjaci. Jedan od glavnih razloga je broj vozila: Banjaluka ima više automobila po stanovniku nego Beč ili Berlin.

Vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić, pozivajući se na zvanične podatke, kaže da je broj aktivno registrovanih vozila u maju ove godine premašio 100.000.

„Danas imamo više od 100.000 vozila registrovanih u Banjaluci, prije samo 3 godine, krajem 2023. bilo ih je 80.000, a 2017. smo imali 71.000 registrovanih automobila“, kaže Ćopić za Srpska Info.

Kad se dodaju hiljade vozila koja svakodnevno ulaze iz susjednih opština, gužve su neizbježne. Čak i samo po „domaćim“ registracijama, stepen motorizacije je od 450 do 500 vozila na 1.000 stanovnika, što stručnjaci smatraju gornjom granicom zasićenja.

Po zvaničnoj statistici, Beč je 2023. imao 364 automobila na 1.000 stanovnika, a Berlin 2024. godine 329, najnižu vrijednost u cijeloj Njemačkoj. To ne znači da su Banjalučani bogatiji od stanovnika tih metropola, nego da grad nema rješenja koja bi smanjila potrebu za tolikim automobilima.

„Udio javnog prevoza u modalnoj raspodjeli u Banjaluci iznosi oko 10 %, dok je ciljna vrijednost iz gradskog Plana održive urbane mobilnosti 20 procenata. U sistemu nema nijednog kilometra fizički izdvojene trake za autobuse, nema integrisane elektronske karte, nema nijednog parkinga po principu parkiraj i putuj na ulaznim pravcima, a prosječna starost voznog parka prelazi 16 godina“, objašnjava Ćopić.

Parkiranje u užem centru među najjeftinijim je u regionu, a karta u gradskom prevozu među skupljima, pa je odluka mnogih da se voze automobilom, kaže, potpuno racionalna.

Neophodna je sveobuhvatna saobraćajna studija s kalibrisanim transportnim modelom, zasnovana na brojanju motornog, biciklističkog i pješačkog saobraćaja i na istraživanju izvorišta i odredišta putovanja. Posljednja takva studija rađena je 2006, a od tada je grad dobio više od 30.000 vozila.

Izrada studije s mjerama, tvrdi Ćopić, koštala bi manje nego što je nedavno uloženo u dva kružna toka kod Škorpiona i kod Audi servisa.

Neuređene saobraćajnice, udaljena autobuska stajališta i posljedice pucanja vodovodnih cijevi i dalje muče mještane banjalučkog naselja Lazarevo.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lazarevo 1 Igor Vidović kaže da problem stajališta još nije riješen.

„Kada se 2022. godine pravila Nešković pumpa, primijetili smo da su izmjestili novo stajalište nekih 100 metara prema gradu u odnosu na lokaciju starog. Problematično je što se time stvara još veća udaljenost između stanica. Tada smo inicirali sastanak i zahtijevali da se ono vrati na prvobitno mjesto, kod Osnovne škole Ivan Goran Kovačić. Urađena je projektna dokumentacija i urbanističko-tehnički uslovi, ali od 2023. godine ništa se nije dešavalo“, pojasnio je, piše BL Portal.

Pred početak školske godine lokacija je ponovo pomjerena za još 100 metara. „Ukinuli su i stajalište kod pumpe i pomjerili ga još 100 metara. Mi pravimo proteste, bunimo se, a nadležni kažu da će navodno uraditi stanicu kod škole, gdje smo ranije tražili. Međutim, niko ništa ne radi po tom pitanju“, naveo je.

Postavljalo se pitanje kako će linija broj jedan iz Priječana stati kod škole, jer tom putanjom ne prolazi. Vidović smatra da bi rješenje bilo da autobus uđe u Lazarevo ulicom Ilije Garašanina, kao nekad, i izađe na semafor, da ambulanta bude blizu. To bi, kaže, moglo brzo, jer već postoje projekat i saglasnost.

Prethodno stajalište kod kasarne Kozara udaljeno je 1,2 kilometra. „To nemate ni u ruralnim naseljima i selima, a imate u Lazarevu. To pokazuje takvu nebrigu prema građanima, djeci, radnicima i svima. Zamislite da dijete koje ide u srednju školu treba da pređe veliku raskrsnicu, pa onda još 100 metara prema gradu, nakon toga ima još kilometar i eto ga u gradu. Ne isplati se ni da plaća mjesečnu kartu“, kazao je.

Dio mještana u središtu naselja do oba stajališta pješači oko kilometra. „To je mizerno i smiješno da se dešava u gradu gdje se priča o električnim tramvajima i novim stajalištima. Sve se to dešava u centru, ništa u Lazarevu“, naglasio je.

Problemi su i udarne rupe i cijevi koje redovno pucaju. Tražio je dopis zbog tri pukotine. Kolovoz je oštećen na mnogo mjesta zbog vodovoda, a poslije sanacije cijevi niko ne asfaltira. Unazad pet-šest mjeseci ima deset takvih lokacija. Glavna saobraćajnica Knjaza Miloša kod Krune rađena je prije četiri mjeseca, a kod semafora i dalje stoji ogroman krater napunjen šljunkom.

Nedostaje i horizontalna signalizacija, posebno za pješake i djecu. „Kod kafića Kolektiv smo dvije godine tražili pješački prelaz. Evo, tek su ga prije neki dan konačno iscrtali. Dvije godine komisija ne može da izađe, utvrdi stanje i omogući da se to odradi“, rekao je.

Kao primjer djelimične sanacije naveo je ulicu Vasilija Ostroškog. Grad se pohvalio asfaltom ka pruzi, a urađeno je svega 70 metara. Najfrekventniji dio ulice Ilije Garašanina kod Kolektiva, kojim idu i autobusi, i dalje je loš. Trotoar postoji samo s jedne strane, pa pješaci kad pada kiša silaze na ulicu.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je dolazak 40 električnih autobusa i električnog tramvaja iz Kine, a da nije odgovorio na niz ključnih pitanja.

Dijelio je fotografije i govorio o „novoj eri“ u saobraćaju, testnim vožnjama i modernizaciji, ali nije rekao da li je za vozila sprovedena javna nabavka, ko plaća transport, ko će voziti, kako će biti organizovane testne vožnje, da li infrastruktura može da primi vozilo dugo 30 metara i koliko to može biti opasno. Na konferenciji je pompezno najavio prvi električni tramvaj bez šina.

Saobraćajni inženjer Nikola Ćopić kaže da se zapravo radi o trozglobnom električnom autobusu na gumenim točkovima dužine 30 metara s optičkim vođenjem, platformi CRRC ART.

„Pod brendom Ikarus ovo vozilo nije pušteno u redovan promet ni u jednom gradu Evrope, pa bi Banjaluka bila testna lokacija“, naglasio je Ćopić, piše BL Portal.

Indonezija je, dodaje, krajem 2024. vratila istu ART platformu poslije testiranja zbog neispunjenih očekivanja o autonomnim funkcijama. Naučna studija iz 2025. u časopisu „System“ potvrdila je nedostatke stabilnosti u vožnji i tačnosti.

Ćopić ocjenjuje da se gradonačelnik vodi naopakom logikom: prvo se sprema infrastruktura, vozila se nabavljaju na kraju. Čak i u Mančesteru, koji je posjetila banjalučka delegacija, šest godina se gradila infrastruktura pa su tek onda puštena vozila.

Dvosmjerne kabine, koje Stanivuković ističe kao prednost, omogućavaju okretanje bez okretišta, ali ne rješavaju gužvu dok vozilo dijeli traku s automobilima. Za cijenu od pet miliona KM po vozilu, koju je gradonačelnik najavio, mogla bi se nabaviti tri do četiri klasična električna solo autobusa koja bi prevezla isti broj putnika.

Učešće javnog prevoza u Banjaluci je svega deset odsto, autobusi su u prosjeku stariji od 16 godina, sistem nema jedinstvene karte niti ugovor s jednim prevoznikom. Problem je, kaže Ćopić, u sistemu, a ne u vozilima, pa kupovina novih autobusa bez uređenja sistema ne rješava ništa.

Damjan Ožegović iz Transparency internationala podsjeća da javnost ne zna da li Grad kupuje te tramvaje ili ih samo probno pozajmljuje, niti koja je vrsta ugovora.

„To je prvo pitanje koje bi gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom trebalo da pojasni javnosti. Međutim, drugo i možda spornije pitanje je ko će upravljati tim prevoznim sredstvima budući da je Grad pokretač ideje, ali da Grad nema preduzeće koje opslužuje niti jednu gradsku liniju. Zapravo, sve gradske linije su date na upravljanje privatnim prevoznicima. Stoga ni svrsishodnost ovakve nabavke nije uopšte opravdana“, izjavio je Ožegović.

Predsjednik gradske Skupštine Ljubo Ninković nije želio da govori o temi, a do objave teksta nije stigao ni odgovor Gradske uprave. Nezvanično, za vožnju bi bile zadužene tri firme s kojima Grad već ima ugovore: „Pavlović turs“, „Bočac Turs“ i „Aldemo turs“. Nije jasno da li su i kad njihovi vozači prošli specijalnu obuku.

Iza najave u predizbornoj kampanji, u kojoj se Stanivuković samokandiduje za premijera, stoji, prema portalu, promo-plan da se potroši desetine hiljada maraka kako bi građani 15 dana vidjeli tramvaj koji zatim ide u Sloveniju, na zakazanu prezentaciju u Ljubljani.

Odbornik PDP-a Dragan Milanović potvrdio je da su, prema njegovim informacijama, u pitanju testna vozila i testne vožnje.

„Nije u pitanju nabavka. U pitanju su testna vozila koja bi trebala biti korištena izvjesno vrijeme da se vide iskustva, da se vidi kako to funkcioniše i onda bi naravno u periodu, ako se to pokaže kao dobra stvar, a pokazalo se u svim evropskim, modernim gradovima, onda bi se išlo u nabavku i kupovinu tog voznog parka, u skladu sa budžetom i mogućnostima“, kazao je Milanović.

Prije javnog poziva, ističe, trebala bi studija koliko je vozila zaista potrebno, šta budžet iziskuje i u kojim fazama bi se nabavljala. Testne vožnje obavljali bi prevoznici s kojima Grad ima ugovore. Tek ako studija pokaže dobro iskustvo, išlo bi se dalje, pa i u pitanje da li bi vozila vozili samo privatnici ili bi se osnivalo gradsko preduzeće.

Stanivuković je prije tri dana rekao da tramvaji uskoro stižu, a električni autobusi već naredne sedmice. „Naš tim ljudi uspješno je završio posjetu i privodi kraju sve neophodne procedure za transport električnih tramvaja koji su iz Kine krenuli prema Hamburgu i očekuje nas da kroz koju sedmicu prvi tramvaji stignu u naš grad“, kazao je tada.

Građani i dalje nemaju podatak koliko će vozila koštati, kad je vođen postupak javne nabavke i s koje budžetske stavke ide novac, niti šta će biti s najprofitabilnijim linijama privatnih prevoznika ako tramvaj krene najprometnijim ulicama. Sagovornici ističu da gradonačelnik složeni problem pokušava riješiti populističkim potezom, bez detaljne analize.

To nije prvi put da Stanivuković zaobilazi procedure. Čak i kad raspiše tender, dešava se da je posao dogovoren prije tendera, kao sa spomenikom knezu Lazaru u kružnom toku kod Lesnine, čiji je model izrađen prije raspisivanja tendera.

Vozači koji su sedmicama jutrom prolazili kroz Starčevicu i Obilićevo danas su naišli na sasvim drugačiju sliku. Veliki građevinski zahvat na kružnom toku kod „Škorpiona“, na raskrsnici Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Ulice Majke Jugovića, juče je praktično okončan.

Asfaltirane su saobraćajne površine, uređen je prostor oko kružnog toka, posađene su nove sadnice, a kod pješačkih prelaza postavljena je nova, veoma uočljiva signalizacija. Razlika se osjetila odmah. Poslije usporene vožnje, improvizovanih prolaza, makadama, rupa i kolona, jutros se kroz ovaj dio grada prolazilo znatno lakše, piše BL Portal.

Na ovoj raskrsnici mjesecima se vozilo kroz aktivno gradilište, uz privremenu signalizaciju. Poslije kiše dodatni problem bili su oštećen kolovoz i rupe. Posebno teško bilo je početkom septembra, kada su se kolone stvarale u svim pravcima, a policija je morala da reguliše saobraćaj.

Kulminacija je stigla 16. septembra, kada je zbog asfaltiranja zatvoren izlaz iz kružnog toka prema Venecija mostu. Vozači su preusmjeravani preko Obilićeva i Gradskog mosta, što je dodatno opteretilo taj dio grada i izazvalo velike gužve. Jutros od toga gotovo da nema ni traga.

Novi asfalt je postavljen, pješački prelazi jasno označeni, uređene su površine uz saobraćajnicu, a cijela raskrsnica sada izgleda potpuno drugačije. Ipak, jedan detalj još čeka završetak. U samom centru kružnog toka ostavljena je forma koja već svojim oblikom podsjeća na grb Fudbalskog kluba Borac.

Iz Gradske uprave ranije su potvrdili da će centralno ostrvo biti posvećeno Borcu, koji ove godine obilježava 100 godina postojanja, pa sada ostaje da se taj dio konačno popuni i dobije završni izgled.

Radovi na raskrsnici počeli su još u aprilu. Prvobitni rok za završetak bio je 22. jul, a potom je kao novi rok najavljen 10. septembar. Poslije gotovo pet mjeseci radova i brojnih problema u saobraćaju, jutrošnja slika kod „Škorpiona“ pokazuje da je najveći dio posla konačno iza Banjalučana.

Nabavka novih električnih autobusa i tramvaja dio je strateškog opredjeljenja Grada na čelu s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem za razvoj održive urbane mobilnosti. Projektom se želi testirati funkcionisanje električnih autobusa i ART tramvaja, kazala je projekt menadžer Grada Milada Šukalo.

Podsjetila je da je gradska administracija prije nekoliko mjeseci ugostila inženjere iz Kine koji su razmatrali mogućnosti banjalučkih saobraćajnica za tramvajske linije.

„Tada je ocijenjeno da postoji potencijal za prvu liniju od naselja Zalužani, istočnim tranzitom do naselja Obilićevo, te od Zalužana ulicom Olimpijskih pobjednika, kroz jednosmjerni saobraćaj u centralnim ulicama grada. Kada vozila stignu u Banju Luku, tada će se testirati njihova funkcionalnost u našem gradu. Želimo naglasiti da uspostavljanje i vožnja ovakvog vida tramvaja, podrazumijevaju i izmjene određenih zakonskih regulativa koje će omogućiti da vozilo bude prepoznato u našem zakonu.“

Uvođenje linije omogućilo bi da veći broj putnika bude obuhvaćen tramvajskim prevozom. „U pitanju je tramvaj sa tri kabine koji može da primi i do 300 putnika. Sugestija inženjera koji su bili u našem gradu jeste da testiramo upravo vozilo sa tri kabine, čime bi se smanjile guržve u saobraćaju, jer bi, za razliku od autobusa, moglo da preveze više ljudi, posebno u toku saobraćajnog špica.“

Uvođenje ovih vozila, rekla je, treba da bude dio šireg plana javnog prevoza. „Cilj je da ljudi koji dolaze iz okolnih mjesta parkiraju svoje automobile i koriste tramvajski prevoz. Sve ovo biće obuhvaćeno i drugim inovacijama, kao što su aplikacija za autobuse, te nova autobuska stajališta. Ovo su mjere na kojima je radio veliki broj stručnjaka“, prenosi BL portal.

Grad Banjaluka smatra da trenutno nije trenutak za novo povećanje plata zaposlenima u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, ističući da su im tokom mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića primanja povećana za više od 500 KM.

Sindikalna organizacija Centra prethodno je ponovo zatražila sastanak sa gradonačelnikom i početak pregovora o platama i radnopravnom položaju. Gradski menadžer Mirna Savić Banjac rekla je za Nezavisne da Grad cijeni rad vaspitača i da je u prethodnom periodu više puta radio na poboljšanju njihovog položaja.

„Tada, kada su tražili, u ovoj godini dobili su povećanje od 20 odsto, dakle, to je bilo prije nekoliko mjeseci. U mandatu Draška Stanivukovića napravljeni su najveći iskoraci, gdje je u nekoliko puta dolazilo do povećanja plata, a povećanje je bilo oko 250 maraka, potpisan je kolektivni ugovor, plus dobili su kolektivni godišnji odmor“, kazala je i dodala da su primanja povećana za preko 500 KM.

Nakon tih povećanja, kaže, nije trenutak za nove zahtjeve. „Mi izuzetno cijenimo naše vaspitače i samim ovim činjenicama koje sam nabrojala pokazujemo da je naše opredjeljenje da im stvorimo bolje uslove za rad, ali nama ovo više djeluje kao ucjena i zaista smatramo da nije u redu da se poslije samo nekoliko mjeseci ponovo govori o štrajku. Smatramo da treba da razgovaramo i sigurno ćemo u budućnosti stvarati bolje uslove, ali smatramo da sada zaista nije trenutak za to.“

Na pitanje hoće li biti sastanka sa sindikatom navela je da službe redovno komuniciraju sa Centrom. „Odjeljenja redovno komuniciraju, Sektor za predškolsko vaspitanje, kao i kompletna Gradska uprava, mi smo svima na usluzi. Mi smo primili pismo Sektora za predškolsko vaspitanje, međutim bilo bi lijepo da to ne bude ništa politički iznuđeno i da idemo procedurama kao i uvijek.“

Sindikat se gradonačelniku obratio 3. avgusta s prijedlogom sastanka najkasnije do 1. septembra. Rok nije ispoštovan, pa je sastanak ponovo zatražen hitno.

Vaspitači traže povećanje od 10 odsto i kontinuitet od pet do sedam odsto u narednim godinama. Predsjednica sindikata Slađana Mišić rekla je da najniža platna kategorija iznosi 1.112 KM, a plata vaspitača oko 1.650 KM, s već uračunatim povećanjem od 20 odsto.

„Tražimo povećanje od 10 odsto, da bismo pokušali da postignemo neki kontinuitet, da svake godine, recimo, imamo pet do sedam odsto povećanje, da bismo mogli da živimo od te plate.“ Prijedlog je i dodatnih pet odsto vaspitnom kadru zbog deficitarnosti. „Javlja se problem nedostatka vaspitnog kadra u Republici Srpskoj i Banjaluci, posao je težak, neće niko da radi ovaj posao.“

Traži se i usklađivanje koeficijenata. „Stalno nas ostavljaju na dnu ljestvice, pa u medijima iznose kako su oni nama dali nekakva ogromna sredstva.“ Sindikat je reagovao i na izjavu da je po zaposlenom izdvojeno 500 KM. „Niko od nas nije dobio preko 260 KM.“

Neće, kaže, da se prepiru preko medija. „Mi smo odlučili da nećemo da se, prepiremo s gradonačelnikom preko medija. Juče sam dala pismeno saopštenje i zvanično predala na protokol zahtjev za zvanične pregovore“, rekla je danas, 17. septembra. „Tako da mi idemo onim zakonskim regulativama i putevima, a nećemo se igrati njegovih igara“, prenose Nezavisne.

Sindikalna organizacija JU Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, koja djeluje u okviru Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, ponovo je uputila zahtjev gradonačelniku Drašku Stanivukoviću za sastanak i otpočinjanje pregovora o povećanju plata i unapređenju materijalnog i radnopravnog položaja zaposlenih.

Sindikat se gradonačelniku obratio još 3. avgusta 2026. sa zahtjevom za pregovore i prijedlogom da se sastanak održi najkasnije do 1. septembra. Predloženi rok nije ispoštovan, pa je sastanak ponovo zatražen hitno.

„Prvenstveno vas molim da poštujete prava Sindikalne organizacije, ali i mene kao predsjednika Sindikalne organizacije, budući da su ista definisana zakonskim propisima i Statutom Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske“, navela je predsjednica Slađana Mišić.

Istakla je da su zaposleni izborom dali povjerenje sindikatu da ih predstavlja. „Koristili smo i koristićemo sva raspoloživa sredstva, mehanizme i alate u okviru zakona i naših ovlašćenja kako bismo izborili veće plate i veća prava radnika, bolji položaj vaspitnog kadra i unapređenje položaja naših članova.“

Posebno je ukazala na pritisak i pokušaje uvlačenja sindikata u političke aktivnosti. „Istovremeno našu Sindikalnu organizaciju direktno uplićete u Vašu političku kampanju. Zbog toga sam prinuđena da reagujem i ponovo zatražim pregovore. Sindikalni rad ne smije biti predmet političkih pritisaka, jer je njegova svrha zaštita prava i interesa radnika.“

Sindikat očekuje da Grad, kao osnivač, pristupi kolektivnom pregovaranju, posebno zbog rebalansa budžeta za 2026. i pripreme budžeta za 2027. i finansijskog plana Centra.

Ključni zahtjevi su povećanje plata i ostalih primanja i izjednačavanje platnih koeficijenata i cijene rada sa zaposlenima u drugim ustanovama koje finansira Grad. Zbog nedostatka vaspitnog kadra traži se razmatranje dodatnih pet odsto na platu vaspitnim radnicima. Sindikat traži i razgovore o izmjenama Kolektivnog ugovora, navodi se u saopštenju, prenosi BL portal.

Nadvožnjak u Trnu u potpunosti će biti pušten kroz nekih 15 dana, a saobraćaj ispod njega počinje u ponedjeljak, rekao je Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske.

„Nadvožnjak u Trnu je priveden kraju. Montirani su nosači. Radi se maska na samom nadvožnjaku. Danas je u toku betoniranje, učvršćivanje tih maski za konstrukciju glavnih nosača i montaža ograde planirana je preko vikenda. Mislim da će ponedjeljak, najdalje utorak, biti pušten saobraćaj ispod mosta.“

Nakon puštanja saobraćaja ispod mosta ostaju radovi na samom nadvožnjaku. „A to je izrada hidroizolacije i asfaltnih slojeva, koji će za par dana biti gotovi. Očekujemo da će za nekih petnaestak dana sam nadvožnjak biti u funkciji i da će saobraćaj moći da se odvija preko njega.“

Janković je uputio apel vozačima na strpljenje jer je, kaže, nemoguće uraditi takve projekte, a da ne bude usporenja saobraćaja. „Kad se završe sami radovi, imaćemo veliki protok saobraćaja i smanjenje gužvi“, prenose Nezavisne.

Ekipe Službe hitne medicinske pomoći Banjaluka do septembra ove godine imale su 4.981 intervenciju na terenu, što je oko pet odsto više nego u istom periodu lani. Među najčešćim razlozima izlazaka bili su saobraćajni traumatizam, povrede na otvorenom i alergijske reakcije nakon uboda insekata.

Zaključno sa 2025. ukupno je bilo 6.726 intervencija na terenu, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka za Nezavisne. „Do septembra 2026. godine zabilježena je 4.981 intervencija. U poređenju sa istim periodom prošle godine (januar – septembar), ovogodišnji porast broja izlazaka na teren iznosi oko pet odsto.“

Na javnim mjestima u 2025. bilo je oko 400 izlazaka, a do septembra 2026. evidentirano ih je oko 300. „Preostale intervencije izvršene su u kućama, stanovima, privatnim i poslovnim lokalima te drugim zatvorenim objektima.“

Na javnim mjestima ekipe su najčešće intervenisale zbog povreda u saobraćajnom traumatizmu. „Česti razlozi izlazaka bili su i povrede tokom rada na otvorenom, padovi sa visine, prelomi, uganuća, kao i ubodi insekata te prateće alergijske reakcije.“

Tokom ljetnih mjeseci bilježi se znatno veći broj pacijenata sa povredama iz saobraćajnog traumatizma u kojem učestvuju automobili, motociklisti, trotineti i pješaci, kao i pacijenata sa alergijskim reakcijama na ubode insekata.

„Od ukupno 6.726 izlazaka na teren u 2025. godini, 294 su bila zbog saobraćajnog traumatizma. Do septembra 2025. godine zabilježena su 223 takva izlaska, dok je u istom periodu 2026. godine taj broj iznosio 236. Ostatak izlazaka na javna mjesta odnosi se na povrede koje nisu povezane sa saobraćajem.“

Najveći dio kućnih posjeta obavi se u stambenim jedinicama zbog pogoršanja hroničnih bolesti ili novonastalih tegoba kao što su bol u prsima, motorni deficiti, naglo nastali poremećaji govora, gušenje i gubitak svijesti te kardiorespiratorna insuficijencija, koja zahtijeva hitne reanimacione mjere na terenu.

„Zbrinute su sve starosne grupe, a kada je riječ o saobraćajnom traumatizmu, najčešće su povrijeđene osobe srednje životne dobi. Kod ostalih starosnih grupa broj i struktura intervencija ostali su u okvirima višegodišnjeg prosjeka“, zaključili su iz Doma zdravlja Banjaluka, prenose Nezavisne.