Banjaluka je ostala bez još jednog drvoreda, nakon što su u Vidovdanskoj ulici, u samom centru grada, posječena stabla bagrema. Umjesto njih planirana je sadnja 20 stabala likvidambara, ali je najava nove sadnje otvorila pitanja o izboru biljnih vrsta, stručnom nadzoru i odgovornosti nadležnih.
Iz Gradske uprave navode da je pet stabala kuglastog bagrema uklonjeno u okviru rekonstrukcije drvoreda kod Centralne banke, jer je riječ o vrsti koja nije bila odgovarajuća za tu lokaciju. Dodatna oštećenja, kako tvrde, nastala su tokom snježnih padavina i snažnih vjetrova. Uz sadnju novih stabala, planirana je i obnova travnjaka.
Međutim, profesorica Šumarskog fakulteta Marijana Kapović Solomun upozorava da izbor novih vrsta mora biti zasnovan na stručnim procjenama, jer pojedine biljke nisu prilagođene uslovima u urbanim sredinama.
Ona je posebno ukazala na karakteristike likvidambara, vrste koja zahtijeva dovoljno prostora za razvoj korijena, ne podnosi sabijeno zemljište i osjetljiva je na sušu tokom prve tri godine života. Upozorila je i da njegovi plodovi mogu predstavljati problem za pješake, dok korijen može oštetiti trotoare.
Slična pitanja o načinu upravljanja zelenim površinama otvorena su i nakon sječe 25 stabala na obali Vrbasa u naselju Obilićevo, koja je u aprilu izazvala reakcije javnosti. Tada je najavljena sadnja novih stabala i promjena u stručnom nadzoru, ali i dalje nije jasno ko je snosio odgovornost za uklanjanje drveća.
Kako izvještava RTRS, iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da javnosti nisu predočene sve informacije o odgovornosti za nadzor nad radovima u Obilićevu.
Igor Kalaba iz ove organizacije istakao je da Grad nije dovoljno transparentno informisao javnost o posljedicama sječe, te da izgled uređene obale Vrbasa otvara dodatna pitanja o tome da li je uklanjanje stabala zaista bilo samo posljedica greške.
Zabrinutost zbog radova na obali iznio je i odbornik Liste za pravdu i red u Skupštini grada Banjaluka Igor Mandić, koji smatra da je uređenje prostora moglo biti izvedeno na drugačiji način, uz veće udaljavanje od riječnog korita i upotrebu materijala koji ne ugrožavaju ekosistem.
On je ukazao i na nerazjašnjena pitanja u vezi sa zakonitošću radova i građevinskim dozvolama, navodeći da ni odbornici ni građani nisu dobili odgovore na sve postavljene upite.
Stručnjaci upozoravaju da neplanska sječa i neadekvatno uređenje zelenih površina mogu imati dugoročne posljedice, uključujući eroziju zemljišta, narušavanje kvaliteta vode, pojavu klizišta i pogoršanje kvaliteta vazduha.
Slučajevi u Vidovdanskoj ulici i Obilićevu ponovo su otvorili pitanje odnosa gradske administracije prema zelenim površinama, ali i potrebe da se odluke o gradskom zelenilu donose uz obavezno učešće stručnjaka.
Komentariši