Kategorija: Banja Luka

U Ulici Kolo srpskih sestara postavljeni su podzemni kontejneri, čime je riješen problem s nepropisnim odlaganjem otpada na ovoj lokaciji, saopšteno je iz Gradske uprave.

Iz Odjeljenja za komunalne poslove poručili su da će na ovaj način biti uređen prostor koji je do sada bio opterećen velikim brojem kontejnera, a građanima omogućeno urednije i funkcionalnije odlaganje otpada.

„Postavljanjem podzemnih kontejnera značajno se doprinosi i uređenju javne površine, smanjenju širenja neprijatnih mirisa, kao i stvaranju čistijeg i uređenijeg ambijenta za stanovnike ovog dijela grada“, prenosi BL portal.

Radovi na kružnom toku kod Škorpiona trebalo bi da budu završeni do kraja ove sedmice, a završetak izgradnje kružnog toka kod Audi servisa očekuje se do kraja septembra, ukoliko vremenski uslovi dozvole nesmetano izvođenje radova, potvrđeno je za Nezavisne.

Iz Gradske uprave navode da će nakon građevinskih radova uslijediti obilježavanje horizontalne i postavljanje vertikalne saobraćajne signalizacije. „U okviru kružnog toka kod ‘Škorpiona’ biće postavljen i grb Fudbalskog kluba Borac.“ Dvije raskrsnice vrijedne su ukupno oko tri miliona KM.

Ranije je gradonačelnik Draško Stanivuković poručio da se pojavila inicijativa odbornika Igora Maksića da se u jednom od kružnih tokova postavi simbol posvećen FK Borac, koji ove godine obilježava vijek postojanja. „Tu inicijativu ćemo razmotriti, a u narednom periodu razgovaraću i sa navijačima i upravom kluba. S obzirom na to da u ovom dijelu grada živi veliki broj Borčevih navijača, moram reći da nam se ta ideja dopada.“

„Izgradnjom kružnog toka kod ‘Audija’ cijeli istočni tranzit će ove godine biti desemaforizovan“, naveo je Stanivuković. Banjaluka je u posljednjih desetak godina postala grad kružnih tokova, od centra do istočnog i zapadnog tranzita.

Zbog aktivnih radova velike gužve česta su pojava, a vozači negoduju zbog dugog čekanja. „Gužve su postale sastavni dio putovanja kroz grad. Nije samo teško u jutarnjim i poslijepodnevnim špicama, već konstantno, tokom čitavog dana, jer je zbog radova kod ‘Audija’ i ‘Škorpiona’ saobraćaj usporen“, kazala je jedna Banjalučanka i dodala da svakodnevno putuje oko sat vremena putem koji inače traje 10 minuta.

„Većina vozača žuri, pa se povećava i nervoza. Nadam se da će radovi biti gotovi što prije, jer stanje sa gužvama u saobraćaju i dugim kolonama postaje nepodnošljivo“, kazala je, prenose Nezavisne.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković saopštio je da su procedure za prevoz električnih tramvaja privode kraju, nakon što je tim završio posjetu. Vozila su krenula iz Kine prema Hamburgu, a prvi primjerci očekuju se u gradu kroz koju sedmicu.

„Naš tim ljudi uspješno je završio posjetu i privodi kraju sve neophodne procedure za transport električnih tramvaja koji su iz Kine krenuli prema Hamburgu i očekuje nas da kroz koju sedmicu prvi tramvaji stignu u naš grad“, izjavio je Stanivuković, prenosi Nezavisne.

Građani Banjaluke, prema njegovim riječima, imaće na raspolaganju električne tramvaje prije stanovnika Budimpešte i Ljubljane. U testnoj fazi putnici će moći da isprobaju ovaj prevoz i iznesu mišljenje. Po procjeni gradske uprave, biće potrebno oko četiri tramvaja.

Istovremeno je najavio da prvi električni autobusi izlaze na ulice već tokom naredne sedmice. Uz to biće postavljeno 40 novih autobuskih stajališta sa informacijama o redovima vožnje.

U rad će biti puštena i aplikacija kojom će se pratiti kretanje autobusa, kao i vrijeme dolaska na odredište.

Konkurs za subvencije za energetsku efikasnost u banjalučkoj regiji zatvoren je nakon samo tri dana. Dok iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske tvrde da je razlog više od 1.000 pristiglih prijava, Banjalučani postavljaju brojna pitanja, piše Nezavisne.

Jedan od njih pita kako je moguće znati da su sve prijave uredne i upozorava da konkurs na ovaj način nije smio da bude zatvoren.

Denis Stevanović, direktor Fonda, kazao je da je konkurs za dodjelu sredstava za povećanje energetske efikasnosti u banjalučkoj regiji zatvoren ranije nego što je planirano zbog ogromnog interesovanja građana. Javni poziv je prvobitno trebalo da traje osam dana od dana objavljivanja ili do utroška predviđenih novčanih sredstava, ali je u banjalučkoj regiji bio otvoren svega tri dana.

„Već tokom srijede i četvrtka pristiglo je više od 1.000 prijava, pa je donesena odluka da se konkurs u ovoj regiji zvanično zatvori u petak“, kazao je Stevanović.

On objašnjava da dalji prijem dokumentacije nije imao smisla, s obzirom na to da ni svi do sada prijavljeni građani neće moći ostvariti pravo na subvenciju.

„Za banjalučku regiju planirano je 1.650.000 KM, dok ukupna sredstva za cijelu Republiku Srpsku iznose 4,6 miliona KM. Maksimalan iznos subvencije je do 5.000 KM po domaćinstvu, pa se očekuje da će pravo na sredstva na nivou cijele Srpske ostvariti oko 1.000 domaćinstava“, pojasnio je Stevanović.

Govoreći o proceduri, Stevanović je naglasio da je postupak bio u potpunosti transparentan.

„Prijave su se zaprimale isključivo putem pošte, čime su svim građanima obezbijeđeni jednaki uslovi.“

Kao ključne uslove za ostvarivanje prava na sredstva naveo je uredno popunjen prijavni obrazac, kompletnu dokumentaciju propisanu konkursom i brzinu predaje, napomenuvši da će se sve ispravne prijave rangirati isključivo prema vremenu zaprimanja.

Redakciji se javilo više ogorčenih građana sa pitanjima u vezi sa prijevremenim zatvaranjem konkursa. Pitaju, između ostalog, šta će se dogoditi ukoliko pristigle prijave ne budu potpune, odnosno ukoliko bude nedostajala određena dokumentacija – da li će konkurs u tom slučaju biti ponovo otvoren.

Jedan Banjalučanin ističe da direktor nije imao pravo da konkurs zatvori već trećeg dana.

„On ne zna šta se nalazi u tim kovertama. Dokumentaciju za jedan dan nije bilo moguće skupiti, jer je za pola dokumentacije potrebno pribaviti ovjere od nadležnih institucija“, kazao je ovaj Banjalučanin.

Ističe da direktor nije imao ovlašćenje da zatvori konkurs, već da je i Upravni odbor morao donijeti odluku o tome, koja bi potom bila javno objavljena, pa tek onda konkurs zatvoren.

„Ovako konkurs nisu smjeli zatvoriti. To je klasična zloupotreba i diskriminacija svih građana koji žele ili eventualno mogu podnijeti zahtjev da uđu u razmatranje pred komisijom“, kazao je on.

Dodaje da direktor nije mogao znati, samo na osnovu broja pristiglih prijava, da li su sve one uredne i važeće.

„Možda je pola tih prijava neuredno. Oni za banjalučku regiju imaju fond od 1.650.000 KM, a možda ljudi u prijavama traže po 100 maraka. Otkud on zna šta se nalazi u kovertama i koje iznose građani traže?“, pojašnjava.

Postavlja i pitanje kako direktor može znati da su sve prijave uredne i ispravne.

„Ako su prijave poslate poštom, kako direktor zna koliko je koverti predato pošti, šta se u njima nalazi i na šta se prijave odnose? Gdje je on našao podatak da je toliko građana podnijelo prijave i ko mu je to dostavio?“

Prema njegovim riječima, dodatno je sporno i pitanje datuma.

„Ako je konkurs otvoren 9. septembra, a oni su imali dokumentaciju ranije spremljenu, ta dokumentacija nije validna, jer se sve računa od dana objavljivanja konkursa. Samim tim, sve je nezakonito“, tvrdi on.

Cijene nekretnina u Republici Srpskoj posljednjih godina bilježe značajan rast, pa kvadrat stana u pojedinim dijelovima Banjaluke, Bijeljine i Istočnog Sarajeva za prosječne građane postaje sve teže priuštiti. Stručnjaci iz oblasti nekretnina i privrede, kako prenosi RTRS, ističu da su cijene posljedica brojnih tržišnih faktora, od cijene zemljišta i građevinskog materijala do troškova rada i potražnje.

U Banjaluci se prosječna cijena kvadratnog metra novogradnje trenutno kreće oko 5.000 KM, dok su u udaljenijim naseljima cijene niže i mogu biti ispod 4.000 KM. S približavanjem centru grada cijene značajno rastu, pa se na atraktivnim lokacijama kreću između 7.000 i 9.000 KM, a za pojedine luksuzne stanove dostižu i 10.000 KM po kvadratnom metru, ističe agent za nekretnine Milena Lakić.

Ona navodi da je posljednjih mjeseci zaustavljen nagli rast cijena koji je ranije bio gotovo svakodnevna pojava.

„Dešavalo se da ljudi pogledaju stan u ponedjeljak, odluče da ga kupe u srijedu, a kada pozovemo investitora, cijena već bude veća za 100 ili 200 KM po kvadratu“, navela je Lakićeva gostujući u Jutarnjem programu.

Prema njenim riječima, u posljednjih pola godine ipak je zabilježeno određeno povećanje cijena, posebno zbog povećane potražnje za stanovima u novogradnji. Na potražnju utiču i očekivanja građana u vezi sa povratom PDV-a na prvu nekretninu.

Visoke cijene nisu posljedica samo povećane potražnje, već i velikih troškova izgradnje. U formiranje cijene ulaze vrijednost građevinskog zemljišta, projektno-tehnička dokumentacija, nadzor, građevinski materijal, izvođački radovi, rente, naknade za uređenje zemljišta, kao i poslovni rizik i zarada investitora.

Mile Petrović, direktor Sektora granskih udruženja Privredne komore Republike Srpske, ukazao je da cijene kvadrata posljednjih nekoliko godina više ne prate rast plata, zbog čega je, kako kaže, neophodno razmišljati o sistemskim mjerama koje bi stanovanje učinile dostupnijim.

„Jedna od mjera koja se posebno izdvaja jeste povrat PDV-a na prvu nekretninu. Pored toga, kao moguća rješenja navode se olakšavanje procedura za dobijanje građevinskih dozvola, smanjenje renti i naknada, kao i veće uključivanje lokalnih zajednica u obezbjeđivanje građevinskog zemljišta“, dodaje Petrović.

On smatra da bi takve mjere mogle direktno uticati na krajnju cijenu koju plaća kupac, ali upozorava da nije realno očekivati značajniji pad cijena dok se ne smanje ulazni troškovi izgradnje.

„Posebnu pažnju kupci danas posvećuju kvalitetu gradnje i pouzdanosti investitora. Iako među građanima i dalje postoji uvjerenje da je starogradnja kvalitetnija, savremeni objekti grade se prema propisanim standardima, uz nove materijale i tehnologije“, dodaje Petrović.

Kod kupovine stana, osim lokacije, građani najviše gledaju urednost dokumentacije, raspored prostorija, orijentaciju, sprat i kvalitet objekta. Zbog visokih cijena kvadrata, najtraženiji su manji stanovi – od 35 do 45 kvadrata sa jednom spavaćom sobom, te stanovi od oko 53 do 57 kvadrata sa dvije spavaće sobe.

„Jedan od sve većih problema u novim naseljima jeste i nedostatak parking prostora. Dok su ranije porodice uglavnom imale jedan ili nijedan automobil, danas domaćinstva često posjeduju dva ili više vozila. Garažno mjesto u novogradnji može koštati između 30.000 i 40.000 KM, što je za građane koji stan kupuju kreditom dodatno finansijsko opterećenje“, ističe Lakićeva.

Na tržištu značajnu ulogu ima i dijaspora. Sagovornici odbacuju tvrdnje da upravo građani iz inostranstva podižu cijene nekretnina, ističući da cijenu određuje investitor, odnosno prodavac, dok tržište kroz potražnju određuje da li će stan po ponuđenoj cijeni biti prodat.

Dijaspora, kako navode, predstavlja značajnu grupu kupaca, a mnogi koji žive i rade u inostranstvu nekretninu u Republici Srpskoj kupuju nakon godina štednje, često kao dugoročnu investiciju ili mogućnost povratka.

Iako trenutno nema naznaka značajnijeg pada cijena stanova, sagovornici ocjenjuju da bi kombinacija sistemskih mjera, veće ponude građevinskog zemljišta, efikasnijih procedura i finansijske podrške kupcima mogla dugoročno učiniti nekretnine dostupnijim prosječnim građanima.

Nepropisno parkiranje, posebno zauzimanje parking mjesta namijenjenih osobama sa invaliditetom, sve je izraženiji problem u Banjaluci.

Osobe sa invaliditetom svakodnevno se suočavaju sa poteškoćama prilikom pronalaska odgovarajućeg parkinga na javnim površinama, a situacija je posebno problematična ispred tržnih centara.

Kako piše BL Portal, problem nisu uspjele da riješe ni visoke novčane kazne, koje očigledno i dalje ne odvraćaju nesavjesne vozače od parkiranja na mjestima predviđenim za osobe sa invaliditetom.

Postavlja se pitanje da li su novčane kazne dovoljne da se spriječi nepropisno parkiranje ili su potrebne strože kontrole i dodatne mjere.

Stanovnici pojedinih banjalučkih naselja, koji se svakodnevno susreću sa ovakvim situacijama, smatraju da bi pojačane kontrole, ali i veće novčane kazne, mogle uticati na svijest vozača i smanjiti broj slučajeva nepropisnog parkiranja.

Poseban problem predstavlja činjenica da zauzimanje ovih parking mjesta osobama sa invaliditetom dodatno otežava svakodnevno kretanje i pristup javnim sadržajima.

Banjalučki vatrogasci intervenisali su tokom noći zbog saobraćajne nezgode u kojoj se automobil prevrnuo na krov u Ulici Majke Jugovića.

Nezgoda se dogodila u 1.19 časova, a automobil se prevrnuo u samom kružnom toku, navode Nezavisne.

Na lice mjesta stigli su pripadnici policije i dva vozila Hitne pomoći, dok su intervenisali i banjalučki vatrogasci.

Za sada nema zvaničnih informacija o tome da li je u ovoj saobraćajnoj nezgodi bilo povrijeđenih.

Vatrogasci su se na isto mjesto vratili u 2.35 časova, kada su saprali saobraćajnicu.

Banjalučki vatrogasci imali su juče i više tehničkih intervencija zbog uklanjanja stabala.

Jedna od intervencija zabilježena je u 7.57 časova u Ulici Stojana Jankovića.

Oko 8.50 časova intervenisali su i u Mišinom Hanu, dok je nova intervencija zbog stabla zabilježena u 19 časova u Ulici Kralja Petra II Karađorđevića.

Na zapadnom tranzitu u Banjaluci jutros je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva automobila, nakon čega su se na ovoj dionici puta stvorile velike gužve.

U sudaru, koji se dogodio u blizini salona namještaja „Como“, učestvovali su Pežo i Golf.

Na vozilima je pričinjena materijalna šteta, dok za sada nije poznato da li je u nezgodi bilo povrijeđenih.

Zbog udesa su se na zapadnom tranzitu formirale velike kolone vozila, pa se saobraćaj na ovoj dionici odvija otežano.

Više detalja objavile su Nezavisne.

Gradonačelnik Banjaluke  Draško Stanivuković rekao je u Ljekaricama da bi Mirna Savić Banjac, aktuelni gradski menadžer, mogla biti buduća gradonačelnica Banjaluke ukoliko on bude izabran za premijera.

„Buduća gradonačelnica kada Draška izaberu za premijera i kad sad pobijedimo“, rekao je Stanivuković.