Kategorija: Banja Luka

Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković kritikovao je gradonačelnika Draška Stanivukovića zbog, kako smatra, zanemarivanja svakodnevnih problema građana, poručujući da bi gradska administracija trebalo da se bavi grijanjem, vodosnabdijevanjem i čišćenjem snijega, umjesto najavama velikih projekata.

Ninković je uputio poruku Stanivukoviću da je predizborna kampanja završena i da je vrijeme da se pažnja usmjeri na komunalne probleme sa kojima se Banjalučani suočavaju.

– Gradonačelniče, kampanja je prošla. Građanima su potrebni grijanje, voda i očišćene ulice, a ne priče o tramvajima – poručio je Ninković.

On smatra da bi prioriteti gradske uprave trebalo da budu rješavanje problema u funkcionisanju komunalnih sistema i obezbjeđivanje redovnih usluga za stanovništvo.

Kako prenosi Srpskainfo, Ninković je posebno ukazao na značaj grijanja, vodosnabdijevanja i zimskog održavanja grada, dovodeći u pitanje opravdanost najava o uvođenju tramvajskog prevoza dok postoje problemi u osnovnoj komunalnoj infrastrukturi.

Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković apelovao je na gradonačelnika Draška Stanivukovića da bez odlaganja gradskom parlamentu dostavi nacrte rebalansa za tekuću i budžeta za 2027. godinu kako bi što prije bili razmotreni i usvojeni.

Ninković je u izjavi Srni rekao da građani Banjaluke s pravom očekuju da grad funkcioniše, da imaju grijanje, uredno vodosnabdijevanje, čiste ulice i više parking i manje saobraćajne gužve.

“To nisu nikakvi posebni zahtjevi, već osnovne obaveze gradske administracije”, naglasio je Ninković.

On je naveo da očekuju i izveštaj o izvršenju budžeta kako bi i Skupština grada, a i građani, “znali na šta je gradonačelnik trošio novac”.

“Već nekoliko godina u ovo doba suočavamo se sa istim problemima – toplana je u katastrofalnoj situaciji, a uprkos dodatnim sredstvima koje smo odobrili prije četiri mjeseca, sudbina grijanja u Banjaluci i dalje je neizvjesna. `Vodovod` se nalazi u izuzetno teškoj situaciji”, rekao je Ninković.

Ninković je napomenuo i da su komunalna infrastruktura, održavanje ulica i zimska služba ponovo pred velikim izazovima, te gradonačelniku Banjaluke poručio da je “kampanja prošla i da je vrijeme da počne da se bavi stvarnim problemima građana”.

“Električni tramvaji, vjerujte mi, mogu sačekati. Bavite se njima kada riješimo grijanje, vodosnabdijevanje i osnovno funkcionisanje grada. Jer, čak i da stignu, neće mnogo značiti građanima ako ne budu mogli da se voze snijegom zatrpanim ulicama”, rekao je Ninković i naglasio da se zna šta se očekuje i da nema opravdanja za ponovnu nespremnost.

Stanivuković je nedavno rekao da se prvi električni tramvaj u Banjaluci očekuje oko Nove godine, nakon čega će uslijediti testni period od tri do šest mjeseci, s ciljem da se sugrađanima pruži prilika da se upoznaju sa ovim vidom prevoza, isprobaju ga i iznesu svoje mišljenje.

Moguće poskupljenje gradskog prevoza u Banjaluci ponovo je otvorilo pitanje ko će snositi dodatne troškove, s obzirom na to da prevoznici traže povećanje cijene pojedinačne karte sa 2,30 na 3,10 KM. Konačna odluka još nije donesena, a predstavnici Grada poručuju da teret poskupljenja ne smije biti prebačen isključivo na građane.

O ovoj temi razgovaralo se u Jutarnjem programu RTRS-a, u kojem su učestvovali predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković i odbornici Dragan Milanović i Igor Mandić, prenosi RTRS.

Ninković je istakao da je poskupljenje goriva uticalo na troškove prevoznika, ali smatra da prije eventualnog povećanja cijena karata treba razmotriti sve druge mogućnosti.

„Džep naših građana ne smije biti prvo i jedino rješenje“, poručio je Ninković, dodajući da je potrebno razmotriti i proširenje subvencija na druge kategorije stanovništva.

Odbornik Dragan Milanović naveo je da Grad za subvencionisanje javnog prevoza izdvaja značajna sredstva, te podsjetio da pojedine kategorije stanovništva već imaju povoljnije uslove korišćenja prevoza.

Prema njegovim riječima, subvencije obuhvataju penzionere, učenike, porodice sa četvoro i više djece i korisnike domova.

„Od 2022. nemamo povećanje cijena karata. Mi ne možemo tjerati prevoznike da rade sa gubitkom, jer tada ćemo imati preskakanje linija, neredovne vožnje i biće svi nezadovoljni“, upozorio je Milanović.

Odbornik Igor Mandić rekao je da prevoznici traže povećanje cijena karata od 34 odsto, ali da se ne smije dozvoliti da kompletan trošak snose putnici.

On je ukazao i na to da ugovor Grada sa prevoznicima ističe u novembru naredne godine, što bi trebalo iskoristiti za pronalaženje dugoročnijeg rješenja za organizaciju javnog prevoza.

„Građani ne smiju da budu jedina žrtva poskupljenja i na tome treba definitivno insistirati“, poručio je Mandić.

Podsjećamo, u prethodnom periodu najavljivana je modernizacija javnog prevoza u Banjaluci, uključujući uvođenje električnih autobusa i mogućnost besplatnog prevoza za građane. Ipak, pojedinačna karta trenutno košta 2,30 KM, a zahtjev prevoznika za njeno povećanje na 3,10 KM još čeka konačnu odluku.

Nova sezona grijanja u Banjaluci počela je uz stare probleme sa dotrajalom toplovodnom mrežom, zbog koje se i ove zime očekuju kvarovi i povremeni prekidi u isporuci toplotne energije. Iako su „Eko toplane“ obezbijedile dovoljne količine energenta i pripremile proizvodne kapacitete, za dugoročno stabilizovanje sistema neophodna je obnova distributivne mreže, čiji bi radovi trebalo da počnu u maju naredne godine.

Član Upravnog odbora „Eko toplana“ Banjaluka Dragiša Zečević rekao je da su svi proizvodni kapaciteti spremni za predstojeće zimske mjesece, ali da najveći problem predstavljaju cjevovodi izgrađeni tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka.

„Svi proizvodni kapaciteti su apsolutno spremni. Energenta ima dovoljno i nabavljamo ga u kontinuitetu tokom sezone. Međutim, ostaje najveći izazov, a to je distributivna mreža u koju se prethodnih godina nije dovoljno ulagalo“, rekao je Zečević za RTRS.

Prema njegovim riječima, upravo prilikom zagrijavanja starih cjevovoda na početku sezone često dolazi do kvarova, koji zahtijevaju višednevne obustave isporuke grijanja. Očekuje da bi se stanje moglo stabilizovati u narednih petnaestak dana.

Za rekonstrukciju planirano sedam miliona evra

Problem dotrajale mreže poznat je godinama, a studija iz 2016. godine ukazala je na potrebu hitnih ulaganja. Tada je procijenjeno da je za urgentnu sanaciju potrebno deset miliona KM, dok bi dodatnih 20 miliona KM trebalo investirati u narednih pet godina.

Konkretni koraci ka obnovi dijela sistema napravljeni su tek ove godine, kada je pokrenuta procedura kreditnog finansiranja.

Planirano je oko pet miliona evra kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, uz dodatna dva miliona evra grant sredstava.

„Radovi bi najranije mogli početi u maju, nakon završetka grijne sezone. Nadamo se da ćemo u tom periodu uspjeti završiti što veći obim radova, kako bi se poboljšanja osjetila već u narednoj sezoni“, naveo je Zečević.

Oko 90 odsto reklamacija zbog pucanja cijevi

Govoreći o pritužbama građana, Zečević je istakao da se najveći broj reklamacija ne odnosi na temperaturu u stanovima, već na potpune prekide u isporuci toplotne energije.

Prema njegovim riječima, oko 90 odsto reklamacija posljedica je pucanja cijevi i zastoja u sistemu, zbog čega pojedini korisnici ostaju bez grijanja i po nekoliko dana.

U „Eko toplanama“ postoji automatizovan sistem obračuna bonifikacija, odnosno umanjenja računa za period u kojem grijanje nije isporučivano. Ovo umanjenje obračunava se i kada korisnici sami ne podnesu reklamaciju, ukoliko je evidentirano da je na određenom području grada došlo do prekida isporuke.

Zečević je upozorio i da isključivanje korisnika sa sistema centralnog grijanja može otežati održavanje projektovanih parametara u stambenim zgradama i uticati na kvalitet usluge za one koji ostanu priključeni.

Moguće korekcije cijene grijanja

Jedno od pitanja koje posebno zanima građane jeste mogućnost poskupljenja grijanja. Zečević nije isključio korekciju cijena, navodeći da su troškovi poslovanja preduzeća značajno porasli od njegovog osnivanja.

Prema njegovim podacima, cijena električne energije povećana je za oko 300 odsto, drveta za oko 50 odsto, plate su porasle gotovo 100 odsto, dok su troškovi održavanja distributivne mreže veći za više od 250 odsto. Istovremeno, cijena toplotne energije povećana je za svega 22 odsto.

„Eko toplane“ su još 2023. godine zatražile korekciju cijena od Grada Banjaluka, ali, kako tvrdi Zečević, tokom protekle tri godine nije bilo konkretnog odgovora na više od 27 zahtjeva za usklađivanje cijena sa rastom troškova.

Ipak, u preduzeću smatraju da bi subvencionisanje bilo prihvatljivije rješenje od direktnog poskupljenja za građane.

„Nama iskreno više odgovara da se ide na subvenciju, a da se ne povećava cijena grijanja, kako bi se što manje korisnika isključivalo sa sistema“, poručio je Zečević.

Podsjetio je da su predstavnici Grada početkom godine govorili o mogućnosti povećanja cijene grijanja od najmanje 25 odsto, uz obezbjeđivanje dodatnih sredstava za rekonstrukciju mreže, ali da nakon toga nije bilo konkretnog odgovora.

Zečević je pozvao predstavnike Grada i Gradske skupštine da razgovaraju o problemima toplifikacije, usklađivanju cijena i dugoročnom obezbjeđivanju stabilnog grijanja za Banjalučane.

Saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo više vozila dogodila se večeras u blizini Kramara u Banjaluci, a zbog sudara je došlo do velikih gužvi i usporenog odvijanja saobraćaja.

Prema informacijama koje su dostavili čitaoci, nezgoda se dogodila u blizini semafora, a prema nezvaničnim saznanjima, riječ je o lančanom sudaru.

Pojedini vozači navode da je u nezgodi učestvovalo pet do šest vozila, dok je prolazak ovom dionicom otežan zbog zastoja i prestrojavanja vozila, prenosi BL Portal.

Osim sudara kod Kramara, tokom večeri prijavljeno je još nekoliko saobraćajnih nezgoda na području Banjaluke. Jedna se dogodila kod skretanja za Bingo, iz pravca grada, druga nakon Milkija prema Maloj stanici, a nezgoda je prijavljena i u naselju Lauš.

Za sada nema zvaničnih informacija o tačnom broju vozila koja su učestvovala u nezgodama, niti o tome da li ima povrijeđenih.

Gradska uprava Banjaluke privodi kraju pripremu materijala za narednu sjednicu Skupštine grada, dok su istovremeno u toku završne aktivnosti na organizaciji zimske službe i koordinaciji sa nadležnim službama i izvođačima radova.

Gradski menadžer Mirna Savić-Banjac istakla je nakon održanog Kolegijuma načelnika odjeljenja i šefova odsjeka da će materijali za sjednicu uskoro biti dostavljeni rukovodstvu Skupštine.

„Pri kraju smo sa pripremom materijala za narednu sjednicu Skupštine grada, koji ćemo uskoro i dostaviti rukovodstvu Skupštine. Ovaj put će se naći set odluka koje se tiču isključivo naših sugrađana“, navela je Savić-Banjac.

Jedna od tema sastanka bile su i pripreme za predstojeću zimsku sezonu. Prema njenim riječima, već su počeli razgovori sa nadležnim službama Gradske uprave i izvođačima radova kako bi zimska služba bila spremna za prve snježne padavine.

„Pored priprema za rad zimske službe, u prethodnom periodu realizovano je i redovno čišćenje kanala“, istakla je Savić-Banjac.

Govoreći o infrastrukturnim projektima, podsjetila je da je u proteklom periodu završen značajan broj planiranih aktivnosti, među kojima je i izgradnja kružnog toka kod „Audi servisa“.

Grad, kako je navela, ostaje opredijeljen i za stavljanje u funkciju podzemnog prolaza koji povezuje lokaciju kod „Akvane“ sa Kampusom, a nastavak započetih radova zavisiće i od vremenskih uslova.

Savić-Banjac najavila je i nastavak razgovora predstavnika nadležnih odjeljenja sa stanovnicima banjalučkih naselja, kako bi se neposredno upoznali sa njihovim potrebama i problemima.

Nakon sastanka sa mještanima Borika, za srijedu, 4. novembar, u 17 časova planiran je razgovor sa stanovnicima Obilićeva, u Ulici carice Milice. Dan kasnije, u četvrtak, 5. novembra, u istom terminu, predstavnici Gradske uprave razgovaraće sa mještanima Filipovića polja, kod Konzulata Hrvatske, piše BL Portal.

Broj prijava zbog pasa koji se kreću bez nadzora na području Banjaluke povećan je u odnosu na prošlu godinu, a nadležne službe upozoravaju da značajan dio problema stvaraju neodgovorni vlasnici koji napuštaju životinje ili ih puštaju da se slobodno kreću ulicama, parkovima i drugim javnim površinama.

U prvih devet mjeseci ove godine Odjeljenju za komunalnu policiju prijavljena su 31 takva slučaja, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 19. Građani sve češće upozoravaju na pse lutalice, ali i vlasničke pse koji se kreću bez povoca i pratnje, što izaziva zabrinutost zbog bezbjednosti, posebno djece.

Iz Odjeljenja za komunalnu policiju navode da postupaju i po službenoj dužnosti i na osnovu prijava građana, te da redovno kontrolišu javne površine.

„Komunalna policija po službenoj dužnosti i po prijavama građana vrši nadzor nad izvođenjem pasa bez nadzora“, naveli su iz Tima za komunikaciju Kabineta gradonačelnika Banjaluke za BL Portal.

Posebna pažnja usmjerena je na vlasnike koji pse puštaju bez povoca u stambenim blokovima, parkovima i u blizini škola, čime krše gradske propise o držanju i izvođenju kućnih ljubimaca.

Kada je riječ o napuštenim životinjama, za njihov prihvat i zbrinjavanje, kao i funkcionisanje azila na Manjači, zadužen je Centar za razvoj poljoprivrede i sela. Iz ove ustanove navode da kontinuirano sprovode aktivnosti na terenu, a prioritet su lokacije na kojima borave djeca, uključujući igrališta, školska dvorišta i prostor oko vrtića.

Psi koji budu pronađeni i uhvaćeni prevoze se u azil na Manjači, gdje im se obezbjeđuju veterinarska njega, hrana, smještaj i medicinski tretman. Sprovodi se i sterilizacija, dok se za životinje nastoji pronaći novi dom uz pomoć volontera.

Ipak, iz Centra upozoravaju da se problem ne može riješiti samo zbrinjavanjem pasa, jer značajan dio odgovornosti snose upravo vlasnici koji napuštaju svoje ljubimce.

Rukovodilac Azila za pse na Manjači Marko Tica procjenjuje da je čak 80 odsto pasa koji završe na ulici ranije imalo vlasnike.

„Problem sa psima lutalicama su neodgovorni vlasnici. Znači, 80 odsto je toga neodgovorno vlasništvo, ljudi uzmu psa, neće da sterilišu ženke, dolazi do koćenja i kasnije do izbacivanja tih ženki i štenaca. To je neodgovorno vlasništvo“, rekao je Tica.

Posebno je izražen problem u prigradskim naseljima i ruralnim područjima, gdje pojedini vlasnici odbijaju sterilizaciju životinja. Iz Centra ističu da je taj postupak tokom cijele godine besplatan zahvaljujući podršci organizacije Dogs Trust.

Osim napuštanja životinja, dodatni problem predstavlja i praksa pojedinaca koji pse automobilima dovoze i ostavljaju na zabačenim lokacijama širom grada. Takve životinje se kasnije okupljaju u čopore, što može predstavljati rizik za građane.

Kada je riječ o kapacitetima azila na Manjači, Tica navodi da su uslovi poboljšani, ali da je smještajni prostor gotovo popunjen.

„Mi u azilu imamo smještajni kapacitet za oko 160 pasa i oni su skoro popunjeni“, istakao je Tica.

U toku su i pripreme za završetak radova na novim ispustima za pse, a značajnu pomoć u zbrinjavanju i udomljavanju životinja pružaju volonteri.

Građani koji primijete napuštene pse mogu ih prijaviti Centru za razvoj poljoprivrede i sela, odnosno Marku Tici na broj 065/640-600 ili Draženu Bojiću na 066/863-394.

Služba redovno radi od 8 do 16 časova, dok u hitnim situacijama, poput napada ili ujeda psa, terenska ekipa izlazi na intervenciju odmah po pozivu, bez obzira na doba dana.

Građani Banjaluke ove godine su Komunalnoj policiji prijavili 149 slučajeva buke iz ugostiteljskih objekata i sa javnih manifestacija, ali je zbog ovih prekršaja izrečeno svega 14 kazni, pokazuju podaci Gradske uprave.

Od početka godine do 1. oktobra broj prijava bio je manji nego u istom periodu prošle godine, kada je evidentirano 210 prijava, a izrečeno 12 kazni. Primjedbe građana najčešće su se odnosile na buku i muziku u užem gradskom jezgru.

Iz Gradske uprave napominju da za isti ugostiteljski objekat ili javnu manifestaciju može biti podneseno više prijava po istom osnovu, prenose Nezavisne.

Problem predstavlja i buka u stambenim zgradama. Prema podacima Komunalne policije, u prvih deset mjeseci prošle godine evidentirano je 115 prijava, uz 12 izdatih prekršajnih naloga. Ove godine broj prijava smanjen je na 107, dok je izdato 11 naloga.

Kada je riječ o ugostiteljskim objektima, komunalni policajci čujnost muzike izvan zatvorenog dijela objekta utvrđuju neposrednim opažanjem, u skladu sa gradskom odlukom o radnom vremenu ugostiteljskih objekata.

Za pravna lica koja krše ove odredbe predviđene su kazne od 1.000 do 7.000 KM, za odgovorna lica od 300 do 1.800 KM, dok samostalni preduzetnici i fizička lica mogu biti kažnjeni iznosima od 500 do 1.000 KM.

Organizatori javnih manifestacija imaju obavezu da angažuju ustanovu za zaštitu životne sredine koja odgovarajućim uređajem mjeri nivo buke. Ukoliko se manifestacija organizuje suprotno propisima, kazne za pravna lica kreću se od 1.000 do 10.000 KM, za odgovorna lica od 300 do 1.800 KM, a za samostalne preduzetnike od 500 do 1.500 KM.

Kontrolu buke obavlja i ekološka inspekcija, koja postupa u slučajevima buke nastale radom pogona, postrojenja, proizvodnih i zanatskih djelatnosti. Tokom 2025. i 2026. godine obavljeno je ukupno 48 kontrola emisije buke, od čega 18 po prijavama građana, a 30 redovnih kontrola u okviru monitoringa propisanog ekološkim dozvolama. Izdati prekršajni nalozi iznosili su ukupno 9.000 KM.

Kućni red u stambenim zgradama propisuje i vrijeme dnevnog i noćnog odmora. Zimski noćni odmor traje od 22 do šest časova, a ljetni od 23 do pet časova. Dnevni odmor predviđen je od 14.30 do 17.30.

Za stvaranje buke kojom se ometa mirno korištenje stanova fizička lica mogu biti kažnjena od 100 do 600 KM, pravna lica od 500 do 5.000 KM, odgovorna lica u pravnim licima od 200 do 1.800 KM, a stanari preduzetnici od 200 do 1.000 KM.

Gust dim koji se danas širio iznad dijela Banjaluke, u blizini tržnog centra Delta, uznemirio je građane, a na intervenciju su ubrzo upućeni pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade.

Požar je izbio na pomoćnom objektu u Ulici Frana Supila, a na teren su poslata dva vatrogasna vozila. Intervencija je počela u 11.30 časova.

Dim koji se nadvio iznad objekata u ovom dijelu grada primijetila je i jedna čitateljka portala, koja je fotografije događaja dostavila redakciji.

„Malo me uznemirio dim, ali koliko vidim, vatrogasci su odmah prošli“, rekla je čitateljka.

Vatrogasci su pristupili gašenju požara, dok za sada nema zvaničnih informacija o uzroku izbijanja vatre niti o eventualnoj materijalnoj šteti.

Fotografije sa mjesta događaja objavio je BL Portal.

Neprilagođena brzina, alkohol i nepoštovanje saobraćajnih propisa među glavnim su uzrocima saobraćajnih nezgoda u Republici Srpskoj, a podaci za Banjaluku pokazuju razmjere problema. Za devet mjeseci ove godine na putevima Srpske evidentirano je 10.865 saobraćajnih nezgoda, u kojima je život izgubilo 66 osoba.

Prema podacima Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, vozači pod dejstvom alkohola tokom prošle godine uzrokovali su oko 1.400 saobraćajnih nezgoda.

Goran Bošnjak iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske upozorio je da ljudski faktor ima presudnu ulogu u nastanku nezgoda.

„Svakako da je čovjek taj koji doprinosi nastanku 95 odsto i više svih saobraćajnih nezgoda na našim putevima. Svakako da to ponašanje čovjeka i nepoštovanje saobraćajnih propisa jeste jedan od problema. Drugi problem svakako je organizacija saobraćaja u samom gradu, gdje možemo da vidimo sve veće gužve na putevima“, rekao je Bošnjak.

Posebno zabrinjavaju podaci za Banjaluku, gdje su zabilježene 4.328 saobraćajne nezgode sa 20 smrtno stradalih osoba. Policija je evidentirala više od 62.000 prekršaja, a iz saobraćaja isključila oko 4.690 vozača, od kojih je približno 4.000 bilo pod dejstvom alkohola.

Načelnik Policijske uprave Banjaluka Đurica Vukelić naveo je da su najčešći uzroci nezgoda nedržanje potrebnog odstojanja, vožnja unazad i oduzimanje prvenstva prolaza.

„Analize pokazuju da su najčešći uzroci nedržanje odstojanja, vožnja unazad i oduzimanje prvenstva prolaza, da se nezgode najčešće dešavaju u gradskim ulicama, a da su nezgode prouzrokovali vozači od 21 do 30 godina“, istakao je Vukelić.

Osim pojačanih policijskih kontrola, kao jedno od rješenja navodi se i unapređenje saobraćajne infrastrukture. Među najavljenim projektima u Banjaluci su izgradnja pasarele kod Audi servisa, kružnog toka kod Metala, zatvaranje raskrsnice kod Akvane i izgradnja obilaznice od Kramara prema novom mostu u Česmi.

Planirani su i pothodnik kod Kampusa, kao i unapređenje organizacije javnog prevoza.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ocijenio je da promjene u infrastrukturi neće biti dovoljne bez drugačijih navika učesnika u saobraćaju.

„Možete raditi sa saobraćajem šta god hoćete dok ne krenemo mijenjati kulturu saobraćaja – to je više ljudi u jednom autu, to je što više bicikla, što više pješke, što više javnog prevoza“, rekao je Stanivuković.

Banjaluka danas ima više od 100.000 registrovanih automobila, zbog čega postojeća saobraćajna infrastruktura sve teže odgovara potrebama grada. Pored novih puteva i raskrsnica, bezbjednost će u velikoj mjeri zavisiti i od odgovornosti vozača i poštovanja saobraćajnih pravila.

Kako piše BL Portal, statistika ukazuje da su gužve, rizična vožnja i alkohol među značajnim izazovima za bezbjednost saobraćaja u najvećem gradu Republike Srpske.