Kategorija: Banja Luka

Radnici „Vodovoda“ danas, 15. oktobra, će nastaviti sanaciju puknutog primarnog cjevovoda prečnika 400 milimetara na Venecija mostu, nakon što su tokom noći zaustavili vodu kako bi se cijev ispraznila i omogućilo njeno varenje.

Pukla cijev primarnog cjevovoda fi 400: Vodovod sanira kvar unutar konstrukcije mosta

Kako ističu iz “Vodovoda” vodosnabdijevanje građana nije prekidano jer je oštećeni dio sistema izolovan.

Otežan pristup cjevovodu usporio pripreme za sanaciju

Oni su kazali za “Nezavisne” da su za kvar saznali nakon što su im radnici koji grade šetalište prijavili curenje vode, a od tada su trajale pripreme za sanaciju zbog otežanog pristupa cjevovodu.

“Problem predstavlja položaj cijevi unutar konstrukcije mosta, kao i čelični nosači koji onemogućavaju lakši pristup mjestu oštećenja. Riječ je o velikom cjevovodu pod visokim pritiskom, zbog čega je bilo potrebno obezbijediti uslove za bezbjedan rad”, kazali su oni.

Popravka cijevi nastavljena nakon zaustavljanja vode

Iz “Vodovoda” su prethodno pokušali da kvar saniraju bez zaustavljanja vode, ali u tome nisu uspjeli, pa je tokom noći voda zaustavljena kako bi se cijev ispraznila i popravka nastavila klasičnim varenjem.

“Naši radnici moraju ući u konstrukciju mosta i raditi u skučenom prostoru, bez upotrebe teških mašina, što značajno otežava sanaciju. Mjesto na kojem je došlo do pucanja cijevi primarnog cjevovoda fi 400 je teško pristupačno, pa naši radnici moraju ući u konstrukciju mosta, bez upotrebe teških mašina i raditi u malom prostoru. Osim toga, istom trasom idu i druge instalacije, što dodatno otežava manevrisanje“, naveli su iz “Vodovoda”.

Vodosnabdijevanje građana nije prekidano

Istakli su da, uprkos radovima, nije bilo potrebe za obustavom vodosnabdijevanja građana, jer su uspjeli da izoluju dio cjevovoda na kojem je došlo do pucanja.

Nije poznato koliko je dugo voda curila

Za sada nije poznato koliko je dugo voda curila prije nego što je kvar prijavljen, a iz “Vodovoda” navode da taj podatak ne mogu pouzdano utvrditi, prenose “Nezavisne“.

Pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka juče, 14. oktobra, gasili su požar na automobilu koji je gorio u Kozarskoj ulici u 8.25 časova. Pored te intervencije, vatrogasci su imali i tehničku intervenciju spasavanja mačke iz ventilacije, gasili požar u kontejneru, te obavili tehničku intervenciju u liftu u Ulici Đure Đakovića, prenose Nezavisne.

Sezona grijanja u Banjaluci trebalo bi da počne danas 15. oktobra, a radijatori bi mogli biti topli i ranije ukoliko prosječna dnevna temperatura dva dana uzastopno bude 12 stepeni Celzijusovih ili niža, saopšteno je iz “Eko toplana”.

Funkcionalne probe sistema daljinskog grijanja počele su 10. oktobra i obuhvataju i tople probe, ali to ne znači da je sezona grijanja zvanično počela.

Iz “Eko toplana” podsjećaju potrošače da obave posljednje pripreme instalacija, što podrazumijeva odzračivanje radijatora i provjeru ventila i termostatskih glava, kako bi isporuka toplotne energije bila bezbjedna i nesmetana.

U slučaju curenja vode na instalacijama, potrebno je odmah pozvati besplatan info-broj 0800 502 12, kako bi ekipe izašle na teren i ispustile vodu iz dijela sistema dok se kvar ne otkloni.

Predstavnike “Eko toplana” više puta smo pozvali da gostuju u našem programu i detaljnije govore o pripremama za novu sezonu grijanja i očekivanjima potrošača, ali se pozivu nisu odazvali, prenosi RTRS.

Na Venecija mostu u Banjaluci pukao je cjevovod, a ekipe rade na sanaciji kvra, saopšteno je iz Vodovoda, kako prenosi RTRS.

Kako su saopštili, očekuje se da u naseljima oko mosta dođe do smanjenog pritiska vode u mreži. Iz Vodovoda navode da na ovoj lokaciji voda curi već 15 dana, a da je jutros došlo do pucanja primarnog cjevovoda. U toku je sanacija kvra, koja će potrajati jer radnici moraju ući u samu konstrukciju mosta.

U nekoliko navrata, navode, pokušali su da saniraju kvar bez zatvaranja vode, ali bez uspjeha, pa je vodosnabdijevanje obustavljeno kako bi radovi mogli da budu nastavljeni. Očekuje se da će kvar biti otklonjen do kraja dana.

Od grafičkih kartica za nekoliko stotina maraka do modela od nekoliko hiljada, cijene računarske opreme nastavljaju da rastu. Prodavci računarske opreme u Banjaluci za BL portal pričaju da se poskupljenja ne odnose samo na grafičke kartice, već i na RAM memoriju, diskove, laptope i telefone, kako prenosi BL Portal.

Tako grafičke kartice u Banjaluci koštaju od 100 do čak 5.000 KM, a kupci ih u prodavnicama mogu nabaviti isključivo po narudžbi. Dok gejmeri i programeri traže sve snažnije komponente, trgovci upozoravaju na drastična poskupljenja i sve izraženije promjene na tržištu računarske opreme.

Kako za BL portal kaže Stefan, koji radi u banjalučkoj radnji „Biscom“, poskupljenja su počela još u periodu ekspanzije rudarenja kriptovaluta, za šta su bile potrebne snažne grafičke kartice. Međutim, dolaskom vještačke inteligencije, pritisak na tržište tehnoloških komponenti dodatno je pojačan.

„S dolaskom vještačke inteligencije sve što se tiče tehnike je drastično poskupilo, od RAM memorije, diskova do svega ostalog“, navodi Stefan.

Prema njegovim riječima, promjene se osjećaju i prilikom kupovine drugih uređaja. Ističe da je sve teže pronaći pristojan laptop po cijeni nižoj od 900 KM, dok je sličan uređaj prije pandemije koronavirusa, kako navodi, koštao oko 400 KM. Poskupljenja, dodaje, nisu zaobišla ni telefone, a očekuje da će se trend nastaviti.

„Telefoni su poskupili, ali vjerujte, tek nas očekuje još veće poskupljenje. Već nam dolaze nove serije i ispod 500 KM nemate šta nabaviti“, kaže Stefan.

Kao primjer rasta cijena navodi i USB memorije, za koje je ranije trebalo izdvojiti oko 10 KM, dok danas, prema njegovim riječima, isti proizvod košta približno 23 KM.

Da cijena grafičke kartice prvenstveno zavisi od njenih mogućnosti i namjene, potvrđuje i Srđan, radnik banjalučke prodavnice „Media market“. I on, kao i Stefan, kaže da su grafičke kartice poskupjele još tokom ekspanzije rudarenja kriptovaluta, kada je, prema njegovoj procjeni, rast cijena bio i do 40 odsto.

„Prosječna cijena za pristojnu grafičku karticu je 650 pa i više konvertibilnih maraka, za neku karticu koja sadrži šest ili osam gigabajta“, kaže Srđan za BL portal.

Kad se podvuče crta, ljubitelji video-igara koji žele bolje performanse treba da izdvoje od 700 do 1.000 KM, dok programeri za grafičku karticu sa 12 gigabajta memorije moraju platiti od 1.000 do 1.500 KM.

Banjaluka najavljuje veliku reformu javnog prevoza, nabavku 100 električnih autobusa, četiri tramvaja i nova stajališta, ali za nadležni odsjek u 2027. godini zasad nije predviđeno povećanje finansijskog okvira. Istovremeno, zvanična statistika pokazuje da broj putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju Republike Srpske opada, a gradonačelnik Draško Stanivuković tvrdi da se u Banjaluci javni prevoz koristi sve više, kako prenosi BL Portal.

Prema dokumentu Gradske uprave „Prijedlog ograničenja za Operativnu jedinicu 1 za 2027. godinu“, u koji je BL portal imao uvid, za Odsjek za javni prevoz projektovano je 8.781.000 KM, identično iznosu planiranom za ovu godinu. Poređenja radi, tokom 2025. godine za ovaj odsjek evidentirano je izvršenje rashoda i izdataka od 7,88 miliona KM. Iako je riječ o početnoj projekciji, a ne konačnom budžetu, ovakvo planiranje otvara pitanje kako će Grad finansirati modernizaciju koju već mjesecima najavljuje.

Gradonačelnik Draško Stanivuković u septembru je predstavio plan koji obuhvata čak 100 električnih autobusa, četiri električna tramvaja i 200 novih autobuskih stajališta. U Banjaluci su tada predstavljena dva testna električna autobusa, a jedan od ključnih koraka trebalo bi da bude i osnivanje gradskog komunalnog preduzeća koje bi imalo važnu ulogu u upravljanju budućim sistemom. Grad je krajem jula raspisao i javni poziv za izbor prevoznika koji bi gradski i prigradski prevoz obavljali od početka 2028. do kraja 2037. godine. Rok za prijave istekao je 14. avgusta, a prema uslovima poziva, rezultati su trebalo da budu objavljeni u roku od 15 dana od njegovog zatvaranja. Osim pitanja ko će upravljati novim sistemom, otvara se i pitanje koliko će njegovo uspostavljanje koštati i ko će biti vlasnik najavljenih vozila.

Posebno je zanimljivo što je Stanivuković, predstavljajući dva testna električna autobusa 22. septembra, izjavio da je udio građana koji koriste javni prevoz u Banjaluci povećan sa osam na 15 odsto. Međutim, zvanična statistika koja se odnosi na cijelu Republiku Srpsku pokazuje drugačiji trend. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju 2026. godine prevezeno je 11,2 odsto manje putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju nego u istom periodu prošle godine, dok je broj kilometara koje su prešli autobusi smanjen za 1,7 odsto.

Finansijska konstrukcija dodatno dobija na značaju jer Grad već izdvaja višemilionska sredstva za subvencionisanje postojećeg sistema. Prema ranijim informacijama Gradske uprave, više od 27.000 penzionera i osoba starijih od 65 godina koristi besplatan javni prevoz, dok povlastice imaju i druge kategorije stanovništva. Uz najave da karte neće poskupjeti, pred gradskom administracijom ostaje zadatak da obezbijedi sredstva za postojeće subvencije, ali i za realizaciju novih projekata. Istovjetan početni finansijski okvir za Odsjek za javni prevoz ne znači nužno da novac za nabavku autobusa nije predviđen na drugim budžetskim pozicijama ili kroz posebne modele finansiranja. Međutim, iz dostupne projekcije nije moguće utvrditi koliko će Grad izdvojiti za najavljena vozila, da li će se nabavke finansirati iz budžeta, kreditima ili kroz ugovore sa budućim prevoznicima. Zato, uz najave o 100 novih autobusa i potpunoj modernizaciji sistema, ostaje ključno pitanje koliko će reforma javnog prevoza zaista koštati Banjaluku. Takođe, još nije poznato odakle će biti obezbijeđen novac i kada će građani vidjeti najavljene promjene.

Kružni tok kod „Audi servisa“ neće biti završen do sredine oktobra, kako je ranije najavljivano, već bi kompletni radovi trebalo da budu okončani krajem ovog mjeseca, izjavio je Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora „Puteva Republike Srpske“, kako prenose Nezavisne.

Janković je rekao da će se saobraćaj na ovoj frekventnoj raskrsnici teško ubrzati bez izgradnje pasarele ili podzemnog prolaza za pješake, što je, kako je naveo, bio jedan od zahtjeva „Puteva Republike Srpske“ prema Gradu Banjaluka. „Upravo to je bio jedan od osnovnih zahtjeva našeg preduzeća prema Gradu Banjaluka, odnosno da se u okviru projekta istovremeno gradi pasarela ili podzemni prolaz za pješake“, rekao je Janković, prenosi Srna.

On je naveo da su radovi kasnili zbog nepotpune projektne dokumentacije Grada Banjaluka, zbog čega je njihovo izvođenje u pojedinim periodima moralo biti obustavljeno do dopune dokumentacije. Kako je rekao, nedostajala je dokumentacija koja se odnosi na hidrofazu, te da su tokom radova pronalažene instalacije na dubini od svega 30 centimetara ispod kolovoza, iako je projektom bilo predviđeno da budu na dubini od 180 centimetara. „Moralo se i u vezi s tim odraditi odgovarajuće tehničko rješenje koje je djelimično usporilo radove“, pojasnio je Janković.

Podsjećamo, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ranije je najavio da bi kružni tok trebalo da bude završen do 25. septembra, a sredinom oktobra Janković je poručio da se potpuno puštanje u saobraćaj očekuje do polovine ovog mjeseca. Ipak, završetak radova ponovo je pomjeren. Asfaltiranje kružne raskrsnice počelo je prošle sedmice, a u saobraćaj je puštena samo jedna traka.

Izgradnju kružnog toka, vrijednu oko 2,5 miliona KM, finansiraju „Putevi Republike Srpske“. Riječ je o raskrsnici na ukrštanju Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića, a projektom je predviđena kružna raskrsnica sa dvije saobraćajne trake. Izvođač radova je prnjavorski „Gradip“ sa partnerima.

Banjaluka raste, broj automobila je sve veći, a strpljenje vozača sve manje. Jutarnje i popodnevne gužve, kolone na ključnim gradskim saobraćajnicama i gubitak vremena u automobilu postali su svakodnevica mnogih građana, kako prenosi RTRS.

„Ako posmatramo neki posljednji period i razvoj, odnosno povećanje broja automobila i stanovništva i dnevnih migracija u Banjaluku, možemo reći i donijeti zaključak da je Banjaluka, odnosno saobraćajna infrastruktura, postaje mala za ovoliki broj stanovništva, odnosno prerasli smo ovaj saobraćajni sistem“, rekao je Milan Tešić, međunarodni ekspert u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

Budući da je Banjaluka najveći grad u Srpskoj, dodaje on, i najveći administrativni centar, moramo preduzeti sistemske mjere kako bismo ovo stanje riješili u što kraćem periodu. „Postoji li čarobni štapić koji će ovo riješiti za nekoliko mjeseci? Ne, ali mogu se preduzeti ozbiljne sistemske mjere koje će u vrlo kratkom periodu, mislim o periodu od dvije do tri godine, da bi se mogli riješiti ovi problemi“, naveo je on.

Istakao je da se sistemski problem saobraćajne gužve u Banjaluci mora posmatrati u tri pravca – sistemsko upravljanje zasnovano na podacima, analizama, infrastruktura i stanovništvo, odnosno vozači i svi drugi učesnici u saobraćaju. „Ako pričamo o sistemskom upravljanju, to se odnosi na upravljanje zasnovano na podacima. Moramo da analiziramo koliko dnevno i koliko dnevnih migracija imamo u Banjaluci. Šta to znači? Budući da je Banjaluka administrativni centar, pa imamo UKC, imamo brojne institucije, tzv. u saobraćaju to se kaže, imamo mnogo mjesta atrakcija koje privlače stanovništvo iz okolnih opština, ali iz cijele Srpske na dnevnom nivou, to se zovu dnevne migracije“, istakao je Tešić.

Naveo je da posljednja istraživanja i saznanja koja ima, da negdje svaki dan ujutru u Banjaluku dolazi oko 40 do 50 hiljada stanovnika i tako oko 15 do 16 časova izlazi, odnosno odlaze iz Banjaluke i to stvara ove velike saobraćajne gužve na već postojeći saobraćajni sistem.

„Da bismo to riješili, moramo preduzeti određene mjere, analize i istraživanja da vidimo tačno koji su zahtjevi, ne samo stanovništva koji dolazi i izlazi, nego i onoga u Banjaluci. Drugi je infrastruktura. Moramo je prilagoditi potrebama stanovništva, odnosno vozača koji dolaze, ali i stanovništva u Banjaluci. Treći segment, raditi na saobraćajnoj kulturi. To se prvenstveno misli na naše opredjeljenje da u svakom automobilu imamo po jednog vozača, ne više putnika. Prosto moramo se malo unutar porodice drugačije organizovati. Danas je takav trend da mi ako trebamo ići 500-600 metara ili kilometar, mi koristimo automobil. I sve te vožnje, svi ti naši zahtjevi, potrebe, u stvari stvaraju ovakve probleme kao što ih vidimo svako jutro“, rekao je Tešić.

Naglasio je da se prije nego što su počeli da grade kružne tokove, trebalo više povesti računa o sistemskom upravljanju cjelokupne putne mreže. „Banjaluka zahtijeva sistemsko upravljanje cjelokupne putne mreže. Ako želite da regulišete jednu raskrsnicu u jednom dijelu grada, morate da uradite analizu kako će se to odraditi na kompletnu putnu mrežu, a ne posmatrati to kao jednu tačku koju rješavate. Vi sada imate niz kružnih tokova u Banjaluci. Ono što treba napomenuti je praksa u Evropi je takva da dvotračni kružni tokovi koji imaju dvije saobraćajne trake unutar kruga se apsolutno ne grade. Zbog čega? Zato što takvi kružni tokovi samo za 10 do 15 odsto imaju veći protok saobraćaja u odnosu na saobraćajni tok sa jednom saobraćajnom trakom“, kaže Tešić.

Međutim, dodaje on, ono što treba napomenuti, osnovna svrha kružnog toka u urbanoj zoni jeste smirivanje saobraćaja, ne propusna moć, ne protok, nego smirivanje saobraćaja. „I zato uzmite primjer Maribora, moći ćete naći desetine kružnih tokova ali čija je funkcija smirivanje saobraćaja. Mi ovdje imamo problem da se kružni tokovi grade tako, bez dubinskih analiza, kako će se određeni kružni tok odraziti na cjelokupnu saobraćajnu mrežu u gradu. U tom kontekstu moram napomenuti kružni tok ima prvenstveno saobraćajnu funkciju. Lijepo je kada je kružni tok i dio interijera grada pa se nešto nalazi u kružnom toku, to je lijepo. Međutim, kružni tok mora da ispuni prvenstveno saobraćajnu funkciju. Druga stvar koja još komplikuje situaciju na kružnim tokovima u Banjaluci su sadržaji unutar kružnih tokova. Na primjer, oni su sa aspekta interijera grada prelijepi. Međutim, ako pričamo o distrakciji stanovništva, evo na nekim kružnim tokovima i kružni tok kod kampusa ima određene poruke u sredini, one knjige, i to je lijepo. Knjige su u blizini rektorata, kampusa, međutim te poruke odlače pažnju“, poručio je on.

Iako zvanična mjerenja trenutno ne pokazuju prekoračenje godišnje granične vrijednosti za PM2.5 čestice na tri gradske lokacije, predstojeća grijna sezona ponovo otvara pitanje zagađenja vazduha u Banjaluci. Grad najavljuje pojačane inspekcijske kontrole, nadzor nad ložištima i pranje najopterećenijih saobraćajnica, kako prenosi BL Portal.

Prema večerašnjim podacima od 22 časa sa zvanične stranice Grada, koncentracija PM2.5 čestica iznosila je 9,5 mikrograma po kubnom metru u centru, 18,2 na Paprikovcu i 15,5 u Boriku. Godišnja granična vrijednost za ove čestice iznosi 20 mikrograma po kubnom metru. Istovremeno, senzori PurpleAir na pojedinim lokacijama prikazivali su večeras indeks kvaliteta vazduha u gradu od 128 do 136 što znači da je „nezdrav za osjetljive grupe“. Riječ je o drugom sistemu mjerenja, pa ove vrijednosti nisu direktno uporedive sa koncentracijama PM2.5 koje objavljuje Grad.

Na današnjem drugom sastanku Stručnog tijela za provođenje Kratkoročnog plana za smanjenje koncentracija zagađujućih materija u Banjaluci dogovoreno je da se intenziviraju aktivnosti uoči perioda u kojem se očekuje povećanje zagađenja. Koordinator za provođenje plana Ljubinka Antić Moravac istakla je da je važno djelovati prije nego što počne intenzivnije grijanje.

„Upravo zbog toga važno je da preventivno djelujemo i prije perioda u kojem se očekuje povećanje koncentracija zagađujućih materija“, poručila je Antić Moravac.

Najavljeno je da će ekološka inspekcija pojačati kontrole ložišta pravnih subjekata, dok će nadležna republička inspekcija kontrolisati gradsku toplanu. Planirano je i pranje najopterećenijih gradskih saobraćajnica radi smanjenja prisustva lebdećih čestica. Tokom avgusta, septembra i oktobra sprovođene su preventivne aktivnosti, uključujući kontrole spaljivanja na otvorenom, nadzor nad izvorima emisija i izradu karte žarišta zagađenja.

Grijanje individualnih domaćinstava, saobraćaj i drugi izvori emisija tokom hladnijih mjeseci predstavljaju dodatni pritisak na kvalitet vazduha, zbog čega će naredni period biti važan test najavljenih mjera. Grad je najavio da će nadležne institucije nastaviti razmjenu podataka i koordinisano reagovati u slučaju pogoršanja stanja, uz objavljivanje preporuka Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Hoće li pojačane kontrole i druge mjere dati rezultate biće jasnije kada počne intenzivnije grijanje, a koncentracije zagađujućih materija budu praćene tokom dužeg perioda.

U Banjaluci je od 6. oktobra na snazi novo pravilo za vožnju taksijem. Minimalna cijena vožnje iznosi 7 KM, čak i ako taksimetar pokaže manje. To znači da će putnici istu cijenu plaćati i za najkraće relacije. Primjera radi, ukoliko taksimetar pokaže 5 KM, ipak ćete platiti sedam maraka.

Taksisti navode da su na ovaj korak primorani zbog poskupljenja goriva, rasta troškova poslovanja i sve manje isplativosti kratkih vožnji. Predsjednik Udruženja taksista Banjaluka Dragan Purišić rekao je za Provjereno.info da cijena rada nije povećana od februara otkad je poskupjelo gorivo.

– Ne znam šta bih mnogo objašnjavao ovu odluku. Ko poznaje imalo ekonomiju, jasno mu je. Sve nam otežava poslovanje. Taksisti više nemaju računa da rade – rekao je Puriši.

Purišić je naveo da je odluka donesena prije šest dana i da su kratke vožnje, poput onih od hotela “Bosna” do hotela “Palas” ili od “kafića do kafića” na Starčevici, uz postojeće gužve i cijene goriva, postale ekonomski neisplative ako se naplaćuju manje od sedam KM.

– Na ovoj gužvi i sa ovom cijenom goriva, vožnja ispod sedam KM je neizvodljiva. Obratite se mehaničarskim radionicama, pekarama, ljudima koji prodaju rezervne dijelove, trgovcima itd. Oni stalno poskupljuju. To da li će se neko voziti 500 metara ili ne, pustite nas malo da dišemo – poručio je Purišić, prenosi RTRS.