Kategorija: Banja Luka

Most u banjalučkom naselju Česma nedavno je otvoren, ali pristupne saobraćajnice i dalje nisu u potpunosti uređene, jer na dijelu prilaza nedostaju javna rasvjeta i trotoari.

Nadležni odgovornost prebacuju jedni na druge

Građani, kako navode, u večernjim satima preko mosta prelaze u mraku i bez adekvatne pješačke infrastrukture, dok nadležni odgovornost za nedovršene radove prebacuju jedni na druge.

Iako je most u banjalučkom naselju Česma nedavno pušten u saobraćaj, mještani upozoravaju da nije bezbjedan za pješake i da predstavlja potencijalnu opasnost.

Izgradnju mosta u banjalučkom naselju Česma prvobitno su zajednički realizovali Grad Banjaluka i Vlada Republike Srpske, odnosno “Putevi Republike Srpske”, nakon čega je kompletan projekat preuzelo ovo preduzeće.

Dio radova nije završen

Iako je most nedavno otvoren za saobraćaj, dio radova na pristupnim saobraćajnicama još nije završen.

Naime, na prilazima mostu nedostaju javna rasvjeta i trotoari, što otežava kretanje pješaka, posebno u večernjim satima.

“Putevi Republike Srpske”

Dok odgovornost prebacuju jedni na druge, “Putevi Republike Srpske” tvrde da je, prema sporazumu potpisanom sa Gradom Banjaluka, gradska administracija bila zadužena za završetak tih radova.

S druge strane, iz Grada poručuju da isti sporazum obavezuje upravo “Puteve” da realizuju preostale obaveze.

Gradska uprava Banjaluka

Iz Gradske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” su kazali da prema Sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa koji je zaključen između  “Puteva Republike Srpske” i Grada Banjaluka, “Putevi Republike Srpske” su se obavezali da će obezbijediti finansijska sredstva za završetak projekta, kako je precizno navedeno u članu 2 navedenog sporazuma.

“Apelujemo na ‘Puteve Republike Srpske’ da izvrše svoje obaveze preuzete navedenim sporazumom, a sve u cilju povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju”, navode iz Gradske uprave.

Sa druge strane, iz “Puteva” za “Nezavisne novine” ističu da je u  sporazumu, u članu 2, na koji se pozivaju, navedeno da se Grad obavezuje da finansira elektroenergetske kablove i javnu rasvjetu, kao i sve ostale prateće radove u skladu sa članom 27. Zakona o javnim putevima. Takođe, Grad je zadužen i za sprovođenje kompletne procedure za dobijanje upotrebne dozvole.

Naime, prema sporazumu koji su “Putevi Republike Srpske” potpisali sa Gradom Banjaluka, a u koji smo imali uvid, u tački 2, između ostalog, navedeno je da se Grad Banjaluka obavezuje da finansira eventualno izvođenje radova koji se odnose na polaganje komunalne infrastrukturne mreže, uključujući vodovod, fekalnu i oborinsku kanalizaciju izvan saobraćajnice, elektroenergetske i optičke kablove, javnu rasvjetu i slične instalacije.

Takođe, sporazumom je definisano da Grad finansira i sve ostale radove predviđene članom 27. Zakona o javnim putevima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 89/13 i 83/19), na dijelu Moravske ulice.

Takođe, na uvid smo dobili i odluku Vlade Republike Srpske kojom je Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” zaduženo da o sopstvenom trošku završi preostale radove niskogradnje, saobraćajne signalizacije i hidro faze na pristupnim saobraćajnicama mosta u Česmi.

Ova odluka donesena je 4. decembra prošle godine, dok je već u februaru potpisan sporazum između “Puteva Republike Srpske” i Grada Banjaluka, kojim su dodatno definisani međusobni odnosi i obaveze u vezi sa realizacijom projekta.

Kako navode iz “Puteva”, oni su na mostu uradili sve što je bilo potrebno, a na Gradu je da podnese zahtjev za priključak.

“Na pristupnim putevima Grad je dužan uraditi kompletnu rasvjetu, što se vidi u sporazumu i odluci Vlade”, navode oni.

Naime, prema Zakonu o javnim putevima, u članu 27. stoji da na  zahtjev jedinice lokalne samouprave, a na osnovu projektne dokumentacije, javni put se može izgraditi u skladu sa elementima puta koji odgovaraju potrebama naselja (izgradnja saobraćajnih površina namijenjenih kretanju pješaka i biciklista, površina za zaustavljanje i parkiranje vozila, izgradnja rasvjete, svjetlosne signalizacije i putnih objekata na javnom putu koji odgovaraju potrebama naselja) uz prethodno pribavljeno rješenje kojim se daje saglasnost (u daljem tekstu: saglasnost) upravljača puta.

“Troškove izgradnje kolovoza puta u postojećoj širini van naselja, vertikalne i horizontalne signalizacije puta snosi upravljač puta, a sve ostale troškove iz stava 1. ovog člana snosi jedinica lokalne samouprave”, stoji u zakonu.

Gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je da Banjaluka mora ostati grad vrijedan pažnje i ulaganja, naglašavajući da je obaveza sadašnjih generacija da ga očuvaju za buduće naraštaje.

U intervjuu za Glas Srpske povodom Dana grada, Stanivuković je istakao da u narednih pet do deset godina očekuje završetak ključnih infrastrukturnih i razvojnih projekata koji su već pokrenuti.

Kako je naveo, među prioritetima su uređenje obala Vrbas, izgradnja kolektora i šetališta, ali i obnova tvrđave Kastel te rekonstrukcija centralnih gradskih zona. „Planiramo rekonstrukciju Gospodske ulice, trga i izgradnju hotela ‘Palas’, što će dati potpuno novo ruho centru grada“, rekao je Stanivuković.

Govoreći o infrastrukturnim projektima, najavio je izgradnju novih mostova, uključujući onaj u naselju Dolac, ali je naglasio da početak radova zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih pitanja na nivou Vlada Republike Srpske. „Projekat za prvu fazu je završen i realno je da radovi počnu već ove godine, ukoliko se ispune preduslovi“, istakao je on.

Stanivuković je najavio i modernizaciju javnog prevoza kroz uvođenje električnih autobusa i tramvaja. „Krajem ljeta očekujemo prve električne autobuse, a tokom septembra i prvi tramvaj“, rekao je, dodajući da je cilj potpuna zamjena postojećeg voznog parka i unapređenje sistema prevoza.

U oblasti obrazovanja naveo je da se radi na uspostavljanju sportske gimnazije u objektu Sokolski dom, koji je vraćen u vlasništvo grada nakon sudskog procesa. Prema njegovim riječima, očekuje se da škola počne sa radom naredne školske godine.

Govoreći o projektima u rekreativnim zonama, istakao je plan izgradnje žičare na Banj brdo, zajedno sa uređenjem pješačkih i biciklističkih staza, te dodatnih sadržaja. „Završavamo studiju izvodljivosti i pripremamo dokumentaciju kao preduslov za realizaciju“, kazao je Stanivuković.

Kada je riječ o komunalnim uslugama, odbacio je zahtjev Eko toplane za povećanje cijene grijanja od 50 odsto, ocijenivši ga nerealanim. „Grad neće dati saglasnost na takvo poskupljenje i radićemo na ublažavanju eventualnih udara na građane“, naglasio je.

Komentarišući političke odnose, Stanivuković je rekao da gradska administracija predlaže projekte u interesu građana, ali da često nema podršku skupštinske većine. Istovremeno je izrazio očekivanje da će se postići širi politički dogovor o ključnim pitanjima.

Govoreći o predstojećim izborima, istakao je da radi na jačanju saradnje opozicionih stranaka i postizanju zajedničkog nastupa. „Naš prioritet je promjena sistema i uvjeren sam da ćemo postići konačan dogovor“, rekao je Stanivuković.

Na kraju, osvrnuo se i na obnovu hotela „Palas“, naglašavajući da se završetak projekta očekuje u naredne tri godine, čime bi jedan od simbola grada dobio novo lice.

(Glas Srpske)

Povodom obilježavanja 22. aprila – Dana grada i 81. godine od oslobođenja od fašizma u Drugom svjetskom ratu, u Banjaluci će danas biti položeni vijenci na više gradskih lokacija, a biće upriličena i svečana akademija.

U 11 časova biće položeni vijenci na Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske, a u 12 časova na Spomen-obilježja palim borcima NOR-a.

Na svečanoj akademiji u Banskom dvoru biće uručene Aprilske nagrade. Bivši gradonačelnik Dragoljub Davidović dobitnik je ovogodišnjeg “Ključa grada” sa poveljom “Počasni građanin grada Banjaluka”.

Problemi u gradskom prevozu u Banjaluci iz dana u dan postaju sve izraženiji, a jutrošnja situacija u naselju Lauš dodatno je pojačala nezadovoljstvo građana.

Prema informacijama do kojih je došao BL portal, jutros od 8 časova nijedan autobus na relaciji Centar–Lauš nije pošao, iako je riječ o jednoj od frekventnijih linija. Istovremeno, autobusi prema Bistrici i Saračici saobraćali su po redu vožnje.

Putnici navode da su bili prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju.

„Ušli smo u šesticu za Saračicu jer drugog izbora nije bilo. Autobus je bio prepun, jedva smo stajali“, kaže jedan od putnika za BL portal.

Zbog izostanka linije prema centru, na stajalištima u Laušu formirane su gužve, a veliki broj građana kasnio je na posao i druge obaveze. Oni upozoravaju da ovakve situacije nisu izuzetak, već sve češća pojava.

Liniju Centar–Lauš održava prevoznik Bočac Tours, a putnici tvrde da se preskakanje polazaka dešava bez ikakvog obavještenja.

Sve to dodatno komplikuje svakodnevicu građana, koji već duže vrijeme ukazuju na nepouzdanost gradskog prevoza, neredovne polaske i sve češće gužve u autobusima.

Na raskrsnici kod “Škorpiona”, na spoju Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Ulice Majke Jugovića u Banjaluci, jutros su počeli konkretni radovi na izgradnji kružnog toka, a na terenu su vidljivi bager, kamioni i raskopan trotoar, zbog čega je kretanje pješaka otežano i praktično onemogućeno na pojedinim dijelovima.

Radovi su intenzivirani već od ranih jutarnjih časova, a duž raskrsnice postavljena je privremena signalizacija koja upućuje pješake na obilazak. Međutim, situaciju dodatno komplikuje činjenica da je i sa druge strane ulice teren u makadamu, pa građani trenutno nemaju jasnu i bezbjednu rutu za prolazak.

Na licu mjesta mogu se vidjeti i službena vozila grada, dok je dio površine već ograđen i pripremljen za dalje radove. Prisutna mehanizacija ukazuje da je projekat prešao iz faze pripreme u aktivnu fazu izgradnje.

Zbog raskopanog trotoara i postavljene signalizacije, pješacima se savjetuje da izbjegavaju ovu raskrsnicu, jer je prolaz otežan sa obje strane i u pojedinim dijelovima gotovo neprohodan.

Tokom dana može se očekivati i dodatno usporavanje saobraćaja, s obzirom na radove i moguće izmjene režima kretanja vozila.

U sklopu pripremnih radova uklonjena je i stanica za iznajmljivanje bicikala „BL bike“, koja se ranije nalazila na ovoj lokaciji.

Izgradnja kružnog toka na ovoj raskrsnici, jednoj od opterećenijih u gradu, ima za cilj da dugoročno smanji gužve i poveća bezbjednost, ali će u narednom periodu građani morati računati na otežano kretanje i izmjene u svakodnevnim rutama.

U trenutku kada se sve češće bilježi uklanjanje drveća koje djeluje neplanski i bez jasnog obrazloženja, korisno je pogledati kako se ovom pitanju pristupa u sredinama gdje zelenilo ima stratešku, a ne dekorativnu ulogu.

U brojnim razvijenim evropskim gradovima drveće se tretira kao sastavni dio urbane infrastrukture, gotovo ravnopravan sistemima poput vodosnabdijevanja ili javnog prevoza. Njegova funkcija prevazilazi estetiku – ono utiče na kvalitet vazduha, ublažava visoke temperature, pomaže u upravljanju oborinskim vodama i direktno utiče na svakodnevni život građana. Zbog toga se upravljanje zelenilom zasniva na dugoročnim planovima, a ne na ad hoc odlukama.

Primjer takvog pristupa može se vidjeti u Beču, gdje svako gradsko stablo ima svoju dokumentaciju. Prate se starost, zdravstveno stanje i procijenjeni vijek trajanja. Kada se utvrdi da stablo predstavlja potencijalni rizik ili je na kraju svog životnog ciklusa, njegovo uklanjanje se uklapa u unaprijed definisan plan zamjene. Nova stabla se često sade i prije nego što se stara uklone, čime se obezbjeđuje kontinuitet hlada i zelenih površina. Paralelno sa tim, svake godine se sadi veliki broj novih stabala, dok se uklanjaju isključivo ona za koja je to neophodno.

Sličan model primjenjuje se i u Berlinu, gdje važi princip nadoknade za svako uklonjeno stablo. U praksi to često znači sadnju jednog ili više novih stabala, naročito u dijelovima grada sa manjkom zelenila. Važno je i to što se drvoredi ne uklanjaju odjednom, već postepeno, kako bi se očuvao izgled i funkcija ulice.

Kopenhagen ide i korak dalje, planirajući razvoj drvoreda decenijama unaprijed. Već u fazi projektovanja ulica razmatra se kako će one izgledati za nekoliko decenija. Postoje jasno utvrđeni ciklusi obnove, pa su građani informisani o budućim zamjenama. Proces uklanjanja i sadnje odvija se segmentno, što sprječava da čitavi prostori ostanu bez hlada.

U Amsterdamu se posebna pažnja posvećuje uticaju drveća na mikroklimu. Vrste se biraju prema otpornosti na klimatske promjene, sposobnosti zadržavanja vode i efektu hlađenja urbanog prostora. Kada se neko stablo uklanja, najčešće se odmah sadi novo, često i već razvijeno, kako bi se efekti što prije osjetili.

Ono što povezuje sve ove primjere jesu jasni principi: dugoročno planiranje, postepena obnova, transparentno djelovanje i stalno očuvanje zelenog fonda. Drvored se ne uklanja u potpunosti, već se obnavlja kroz vrijeme.

Nasuprot tome, praksa masovnog uklanjanja stabala uz obećanja o budućoj sadnji dovodi do privremenog, ali značajnog gubitka hlada i kvaliteta prostora. Budući da drvo ne može biti nadoknađeno u kratkom roku, takvi potezi ostavljaju vidljive posljedice i na funkcionalnom i na simboličkom nivou.

U banjalučkom naselju Nova varoš, u Ulici Milana Radmana, uklonjen je drvored, što je izazvalo reakcije građana, dok iz Gradske uprave tvrde da je riječ o pripremama za novu sadnju, a ne o sječi zdravih stabala.

Kako su naveli mještani, u ovoj ulici posječeno je više stabala koja su godinama krasila naselje, a prethodno nije bilo najave o njihovom uklanjanju. Nije bilo jasno da li je riječ o bolesnim stablima ili eventualnoj grešci, što je dodatno pojačalo zabrinutost javnosti.

Ova situacija dolazi svega nekoliko dana nakon što je uz obalu Vrbasa uklonjeno 25 stabala, na lokaciji gdje je planirana izgradnja šetališta, što je već izazvalo negativne reakcije građana.

Gradski menadžer Mirna Savić Banjac odbacila je tvrdnje da je Grad posjekao drvored u Ulici Milana Radmana, ocijenivši ih kao netačne i politički motivisane. „To nije istina. Drvored je devastiran prije našeg mandata, a nadležno odjeljenje je prošle sedmice preduzelo radnje koje su priprema za sadnju“, izjavila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, nova sadnja planirana je već naredne sedmice, u zavisnosti od vremenskih uslova. Dodala je i da je aktuelna gradska administracija u prethodnom periodu sačuvala park kod Kina Kozare, uredila veliki park kod Delte, te zasadila više od 1.000 novih stabala.

Na ovaj način, uklanjanje drvoreda u Novoj varoši ostaje predmet različitih tumačenja, dok građani očekuju jasnije informacije i konkretne poteze na terenu.

Amfiteatar Doma omladine je prostor koji svakodnevno koriste brojne omladinske organizacije, udruženja i građani, a prije svega naši mladi. Upravo zato nam je bilo važno da obezbijedimo bolje i kvalitetnije uslove za sve aktivnosti koje se ovdje realizuju.

Poručila je to ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za društvene djelatnosti Danijela Kajkut.

Kako je navela, nabavkom novih stolica unaprijedili su funkcionalnost i udobnost prostora, čime žele dodatno podstaći mlade na aktivizam, učenje i kreativno djelovanje.

“Nastavićemo da ulažemo u omladinsku infrastrukturu, jer su mladi naša najveća snaga i budućnost. Obnovljeni ambijent amfiteatra od sada je na raspolaganju svim korisnicima u novom, ljepšem i udobnijem izdanju”, zaključila je Kajkutova.

Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

Dok se javnost zgražava nad sječom stabala pored Vrbasa, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković danas je ponovo raspisao tender za izgradnju javne rasvjete vrijedan 35,4 miliona maraka sa PDV-om.

Za razliku od prethodnog, poništenog tendera, Grad je ovaj put u tenderu za nabavku rasvjete po ESCO modelu zatražio da ukupan promet ponuđača u prethodne tri godine ne smije biti ispod 30 miliona KM. Poništenim tenderom traženo je da taj promet bude 60 miliona, piše Capital.

„Ponuđač mora dostaviti dokaz da posjeduje finansijska sredstva za izvršenje ugovora u iznosu od minimalno 15 miliona KM ili odgovarajućoj protuvrijednnosti u valuti sjedišta ponuđača“, stoji u tenderu.

Takođe, novim tenderom od ponuđača se traži i da su u prethodnih pet godina ugovorili ili izvršili najmanje pet ugovora sa istim ili sličnim predmetom kao što je predmet ove nabavke.

Zahtijevaju i da ponuđač ima više zaposlenih inženjera elektrotehnike sa odgovarajućim licencama, kao i jednog građevinskog inženjera.

Zatražili su i da ponuđač zapošljava 20 radnika elektrostruke, deset rukovaoca korpom sa autodizalicom, sedam radnika građevinske struke, kao i dva rukovaoca građevinskim mašinama sa odgovarajućim sertifikatama.

 

 

Traže i da zbog kompleksnosti radova firma koja će raditi ovaj posao posjeduje i vozilo za prevoz materijala sa dizalicom, kamion minimalne nosivosti 5,5 tona, deset autodizalica sa korpom visine minimalno 12 metara, kao i jednu autodizalicu sa korpom minimalne visine 22 metra, kao i vozilo za prevoz ljudi i opreme, sa minimalno 7 sjedećih mjesta.

Rok za prijem i otvaranje ponuda je 2. jun ove godine.

Podsjećamo, CAPITAL je prvi u oktobru pretprošle godine pisao da će posao vrijedan 35 miliona KM biti dodijeljen zagrebačkom „Končaru“.

Naš portal je kasnije u seriji tekstova pisao o ovoj javnoj nabavci, a između ostalog, i o tome da je prema idejnom projektu za adaptaciju i nadogradnju sistema javne rasvjete potrebno 13,4 miliona KM, što je višestruko manje od 35,4 miliona koliko je vrijednost tendera koji je raspisao gradonačelnik Draško Stanivuković.

 

 

Taj tender Kancelarija za razmatranje žalbi BiH poništila je polovinom februara ove godine, a Stanivuković je nedugo zatim najavio da će raspisati novi što se danas I dogodilo.