Kategorija: Banja Luka

Na teritoriji grada Banjaluke počelo je postavljanje novih podzemnih kontejnera koji će unaprijediti upravljanje komunalnim otpadom i podići kvalitet usluga za građane, rekli su iz Gradske uprave Banjaluka.

Navode da, ovaj put kompanije “Vendom” i “Planet Soft” zajedno donose inovativno rješenje u sprovođenju ovog projekta.

Naime, ugrađeni pametni senzori u realnom vremenu mjere popunjenost i automatski evidentiraju svako pražnjenje kontejnera.

“Putem softverske platforme i centralne nadzorne table komunalno preduzeće u svakom trenutku ima pregled stanja svih kontejnera, što omogućava efikasnije planiranje ruta, pravovremeno pražnjenje, smanjenje troškova i racionalnije korištenje resursa”, dodaje se u saopštenju.

Iz Odjeljenja za komunalne poslove, kontejneri se danas postavljaju u Ulici Majke Knežopoljke.

“Rješavamo dugogodišnji problem na lokaciji u Ulici Majke Knežopoljke, gdje je zbog nedostatka parking prostora bilo otežano pražnjenje postojećih kontejnera za komunalni otpad. Grad Banjaluka saslušao je potrebe i prijedloge građana te pristupio trajnom rješavanju ovog problema. Na ovoj lokaciji ugrađujemo tri moderna podzemna kontejnera, koji će zamijeniti 15 nadzemnih kontejnera zapremine 1,1 m³. Ovim projektom unaprijediće se efikasnost odvoza otpada, poboljšati izgled naselja, povećati higijena javnog prostora i osloboditi dodatni prostor za bezbjednije i funkcionalnije korišćenje parking”, rekla je Suzana Jović, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju.

U narednom periodu plan je da aplikacija bude dostupna i građanima, putem koje će jednostavno provjeravati popunjenost kontejnera, doprinoseći tako urednijem i čistijem okruženju.

“Kao doprinos razvoju pametnih gradova, kompanija „Vendom“, u partnerstvu sa kompanijom „Planet Soft“, gradu i njegovim građanima poklanja senzore i korištenje softverske platforme, ulažući u modernije komunalne usluge, zaštitu životne sredine i bolji kvalitet života svih građana”, poručili su iz Gradske uprave.

Hotel “Palas” iz Banjaluke planira se zadužiti za ukupno 33,5 miliona maraka, a kao razloge za dva kredita, od 13,5 i 20 miliona KM, navode refinansiranje postojećih kredita i projektno finansiranje gradnje i rekonstrukcije hotela.

Navedeno je ovo u Obavještenju o sazivanju i održavanju vanredne sjednice Skupštine akcionara Hotela “Palas” a.d. Banjaluka, a koja je zakazana za 24. jul.

Kako je navedeno, sjednica Skupštine akcionara saziva se radi donošenja odluka o sticanju i raspolaganju imovinom velike vrijednosti “dugoročno kreditno zaduženje za refinansiranje postojećih kredita”.

“Hotel ‘Palas’ a.d. Banjaluka namjerava se kreditno zadužiti kod MF banka a.d. Banjaluka u iznosu od 13.500.000 KM, sa rokom otplate od 84 mjeseca, uz fiksnu kamatnu stopu 8,49 odsto tokom prve tri godine, a nakon isteka tog perioda uz promjenjivu kamatnu stopu od 8,49 odsto + Euribor, uz mogućnost fiksiranja kamatne stope nakon isteka prve tri godine, u skladu sa uslovima banke”, navodi se u Obavještenju.

20 miliona maraka za gradnju

Takođe, tu se navodi i kreditno zaduženje za projektno finansiranje gradnje i rekonstrukcije Hotela “Palas”.

“Hotel ‘Palas’ a.d. Banjaluka namjerava se kreditno zadužiti kod MF banka  a.d. Banjaluka u iznosu od 20.000.000 KM, sa rokom otplate od 60 mjeseci, uz grejs period u skladu sa potrebama projekta i uz fiksnu kamatnu stopu od 7,49 odsto godišnje. Kreditna sredstva biće namjenski korišćena za finansiranje gradnje i rekonstrukcije Hotela ‘Palas’ u Banjaluci”, stoji u tekstu.

Kako se navodi, u slučaju da se sjednica Skupštine akcionara ne održi u zakazano vrijeme, zbog nedostatka kvoruma, ponovljena sjednica Skupštine biće sazvana u skladu sa Zakonom o privrednim društvima  i Statutom društva.

Izgradnja hotela počela u oktobru 2024. godine

Podsjećamo, radovi na izgradnji Hotela “Palas” počeli su u oktobru 2024. godine, a kako je tada kazao Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, riječ o investiciji vrijednoj 100 miliona KM.

“Počinjemo posao na koji se čekao pola vijeka. Sa ovim projektom Banjaluka i Republika Srpska dobijaju svoju najveću investiciju koja iznosi preko 100 miliona KM”, poručio je Stanivuković.

Dodao je tada da će ovo biti jedan monumentalan objekat koji će dosezati visinu oko 100 metara i koji će se prostirati na gotovo 40.000 metara kvadratnih.

“Ovaj hotel imaće i brojne sadržaje poput spa centra, kongresne dvorane, šoping zone i preko 200 smještajnih jedinica i 200 parking mjesta. S obzirom na svoju visinu ovaj hotel će imati i svoj vidikovac sa kojeg će protezati nevjerovatan pogled na naš grad. Hotel “Palas” će u svakom smislu biti novi simbol Banjaluke”, kazao je Stanivuković.

Đorđe Rašić, predstavnik kompanije “Cepter” istakao je tada da je ovo važan trenutak za ovu kompaniju.

“Riječ je o ozbiljnoj investiciji, a od svega je najvažnije da će na ovaj način kompanija “Cepter” dati Banjaluci nešto što će ostati i budućim generacijama”, rekao je Rašić.

Potrošnja vode u potkozarskim selima nakon 18 časova raste i do tri puta, što ukazuje na zalijevanje bašta, punjenje bazena i druge nenamjenske aktivnosti, zbog čega nadležni apeluju na građane da vodu koriste isključivo za osnovne životne potrebe, kazali su iz Gradske uprave grada Banjaluka.

Naime, Stručno-operativni tim i Gradski štab za vanredne situacije upućuju apel stanovništvu potkozarskih sela Mišin Han, Ramići, Barlovci, Dragočaj i Prijakovci da vodu iz javnog vodovodnog sistema koriste krajnje racionalno i isključivo za osnovne životne potrebe,  piće, pripremu hrane, održavanje lične i kućne higijene i napajanje stoke.

“Podaci sa vodovodnog sistema pokazuju da se potrošnja vode u periodu nakon 18 časova povećava i do tri puta. Ovakvo naglo povećanje potrošnje jasno ukazuje na zalijevanje bašta, travnjaka i voćnjaka, punjenje bazena i druge vidove nenamjenskog korištenja vode”,  naveli su iz Stručno-operativnog tima.

Dodaju da se takvim postupanjem direktno  ugrožava stabilnost sistema, onemogućava punjenje rezervoara i dovodi u pitanje redovno vodosnabdijevanje domaćinstava, posebno u višim zonama i na krajnjim dijelovima vodovodne mreže.

“Pozivamo sve građane na solidarnost i odgovornost. Svako prekomjerno trošenje vode znači da neko drugo domaćinstvo može ostati bez vode za piće, higijenu ili napajanje stoke”,  naveli su.

Stručno-operativni tim i Gradski štab nastaviće da prate stanje na sistemu i preduzimaju neophodne mjere radi očuvanja stabilnog vodosnabdijevanja.

Stariji i bolesni mještani više banjalučkih zaselaka godinama strahuju zbog klizišta na putu prema Čokorskim Poljima.

Problemi traju još od 2014. godine

Klizište na putu kod Gornjih Kremenovića, koje je evidentirano prošle godine, još nije sanirano, iako mještani upozoravaju da problemi traju još od 2014. godine.

Kako je za “Nezavisne novine” ispričala mještanka, riječ je o jedinoj putnoj komunikaciji koja povezuje Gornje Kremenoviće i više okolnih zaselaka sa Banjalukom i Golešima.

Klizište mapirano prošle godine

“Problemi traju još od 2014. godine, a klizište je mapirano tek prošle godine. Od tada se ništa nije promijenilo. Ovim putem svakodnevno prolaze traktori, kamioni i putnički automobili, a samo je sreća što do sada nije došlo do neke nezgode”, rekla je nezadovoljna i ogorčena mještanka.

Ističe da su zbog klizišta otežano povezani zaseoci Jovići, Gornji i Donji Kremenovići, Milanovići, Gakovići, Budiše, Bunići, Đurići, Grmuše, Gligorići, Mirnići i Stojičići.

Prema njenim riječima, mještani su se više puta obraćali Gradskoj upravi Banjaluka i nadležnom odjeljenju, gdje im je usmeno rečeno da je Vlada Republike Srpske obećala pomoć za sanaciju klizišta.

Mještani su se više puta obraćali Gradskoj upravi Banjaluka

“Slala sam više mejlova Gradskoj upravi tražeći odgovore o sanaciji klizišta, ali odgovor nikada nisam dobila. Tek nakon brojnih poziva kontaktirao me referent zadužen za ovaj rejon, koji mi je rekao da je Vlada Republike Srpske obećala pomoć za obnovu ovog puta. Tražila sam i pisanu potvrdu o tome, ali ni na taj dopis nisam dobila odgovor”, istakla je ona te dodala da je komunikacija sa njima katastrofalna.

Kako kaže, zbog izostanka konkretnih odgovora mještani pripremaju inicijativu koju će potpisati i predati Savjetu mjesne zajednice Saračica i Gradskoj upravi Banjaluka.

“U ovim zaseocima živi veliki broj starijih i bolesnih ljudi kojima je ovaj put jedina veza sa gradom. Ne tražimo ništa više od toga da se put sanira prije nego što se dogodi neka tragedija”, poručila je mještanka.

Do objave teksta Gradska uprava, odnosno nadležno odjeljenje, nisu odgovorili na upit u vezi sa pomenutim klizištem.

Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

Na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića u martu 2024. godine Skupština grada jednoglasno je donijela odluku da Banjaluka dobije prvu Sportsku gimnaziju na lokaciji Sokolskog doma.

Nakon više od dvije godine, rekonstrukcija i adaptacija tog objekta nije ni započeta, iako su izabrani izvođači radova i obezbijeđena sredstva.

Sokolski dom kao i u doba Vrbaske banovine 89 godina stoji netaknut, iako je Stanivuković još prije dvije godine najavio da će graditi prvu sportsku gimnaziju, kako bi nastava bila prilagođena svima koji žele da se bave sportom. Najvaljeno je i to da će svoje prve đake Sokolski dom dočekati već u septembru 2024. godine. Do dan danas Grad je vlasnik Sokolskog doma, ali u posjed ne mogu ući.“Godinama je trajala bitka da Banjaluka postane vlasnik Sokolskog doma i to jeste postala”, rekla je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer i dodala:

“To je dakle pitanje formalnosti kada grad može da uđe u svoj posjed i da ima zaista veliki javni opšti interes, a to je da se prvo sportsko odjeljenje gimnazije, odnosno sportska gimnazija održava i odvija upravo u prostoru Sokolskog doma”, navodi ATV.

Podsjećamo za rekonstrukciju Sokolskog doma obezbijeđeno je 1,5 miliona KM kredita namjenjenih za adaptaciju i izgradnju sportske gimnazije. Iz resornog ministarstva poručuju da je u banjalučkoj Gimnaziji uveden sportski smjer, koji će pokazati da li je opravdano uvođenje sportskog odjeljenja u gimnazije u Srpskoj.“Do danas nije upućena zvanična inicijativa ministarstvu prosvjete i kulture, a sama inicijativa podrazumijeva, jedan od osnovnih i ključnih dokumenata je elaborat o osnivanju nove srednjoškolske ustanove, odnosno škole u ovoj situaciji, a uz taj elaborat dostavljaju se i svi oni ostali, papirologija, u smislu obezbjeđivanje tehničkih, prostornih, svakih drugih uslova, pa čak i finansiranja”, kaže Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta navodi da nisu uključeni u realizaciju projekta Sportske gimnazije na prostoru Sokolskog doma, niti da su dobili bilo kakve dopise iz Grada.

“Pozdravljamo sve institucionalne napore da se pronađe najbolji model školovanja za mlade uspješne sportiste jer obrazovanje smatramo jednako važnim kao i sportske rezultate koje mladi sportisti ostvaruju”, kažu u Ministarstvu.

Sportisti će i dalje da ostvaruju odlične rezultate, postojala sportska gimnazija ili ne. Bilo kako bilo, pompezno najavljena sportska gimnazija ostaje projekat na papiru, a Sokolski dom i dalje čeka svoju rekonstrukciju. –

Vrtić “Neven” u banjalučkom naselju Obilićevo, koji je privremeno zatvoren 30. juna nakon što su djeca bila pozitivna na salmonelu, biće otvoren u ponedjeljak, 6. jula.

Vrtić spreman za ponovni prijem djece

Potvrdio je ovo Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, koji je naveo da je vrtić dezinfikovan, mašinski očišćen i spreman za prijem djece.

Kako je ranije rečeno za “Nezavisne” iz Doma zdravlja Banjaluka, kod 16 djece i jedne vaspitačice iz ovog vrtića je potvrđena salmonela.

Njima je prvi slučaj prijavljen 19. juna, a otad su počeli sprovoditi intenzivan epidemiološki nadzor povodom pojave gastrointestinalnog oboljenja kod djece iz ove predškolske ustanove.

Jokanović je istakao da se oboljeli oporavljaju, potvrdivši da nije bilo prijava novih slučajeva.

“Sve radnike i roditelje djece uputili smo da urade bris stolice. Najkasnije u ponedjeljak će stići rezultati svih testiranja, tako da će tog dana vrtić biti spreman za prijem djece”, rekao je Jokanović i dodao da su rezultati testiranih vaspitača, kuvara i spremača bili negativni.

On je naveo da je u ovaj vrtić upisano 172 djece.

Epidemiološke mjere nakon pojave salmonele

Iz Doma zdravlja Banjaluka su pojasnili da je nakon prve prijave zaraznog oboljenja sa dijagnozom enterokolitisa sprovedeno epidemiološko istraživanje, aktivno traženje oboljelih, epidemiološko anketiranje roditelja, pojačan zdravstveni nadzor, dezinfekcija prostora, kao i druge propisane mjere.

U skladu s tim oni su preporučili da svi zaposleni u vrtiću “Neven” te sva lica koja učestvuju u pripremi, distribuciji i posluživanju hrane, kao i sva djeca koja pohađaju ovu predškolsku ustanovu izvrše tri uzastopna pregleda koprokulture.

Kako su naveli, klinička slika oboljelih najčešće je podrazumijevala dijareju, povišenu tjelesnu temperaturu, povraćanje i bolove u stomaku.

“Sva djeca koja su imala simptome trenutno se osjećaju dobro, nalaze se na kućnom liječenju i pod zdravstvenim su nadzorom”, pojasnili su iz Doma zdravlja Banjaluka.

Kako se prenosi salmonela

Prema riječima Nine Rodić Vukmir, načelnice Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, salmonela je jedna od najčešćih bakterijskih infekcija, koja izaziva gastrointestinalne tegobe kod ljudi.

Ona se može, navodi, u velikoj mjeri spriječiti jednostavnim mjerama – pravilnom termičkom obradom hrane, te higijenom ruku i odgovornim rukovanjem namirnicama.

Najčešći izvor zaraze je hrana životinjskog porijekla, dodavši da se posebno izdvajaju sirova ili nedovoljno termički obrađena piletina i jaja, kao i proizvodi koji sadrže sirova jaja, poput majoneza, krema ili raznih kolača.

Podsjetimo, vrtić “Neven” u Banjaluci nije radio od 30. juna, nakon što su djeca završila kod ljekara s povraćanjem i dijarejom.

Odbornici Skupštine grada Banjaluka završili su 10. redovnu sjednicu u rekordno kratkom roku, bez ijedne rasprave o tačkama koje su ostale na dnevnom redu. Na trenutke je sve djelovalo nevjerovatno, gotovo komično, kao da odbornici žure na godišnji odmor, posebno jer je riječ o posljednjoj sjednici prije pauze, a novo zasjedanje se ne očekuje do izbora u oktobru.

Od početne 24 tačke izbačeno je osam, od 16 naknadno predloženih dopuna ušlo je 15, pa je konačni dnevni red imao 31 tačku. Nakon što je dnevni red utvrđen, odbornici su za oko pet minuta prešli sve tačke, bez prijava za diskusiju, a zatim su nakon pauze sve preostale tačke izglasali.

Šta je izbačeno iz dnevnog reda

a dnevnog reda ispalo je osam tačaka iz osnovnog prijedloga. Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je povukao Odluku o komunalnom redu, pa se o njoj odbornici nisu ni izjašnjavali.

Podršku za uvrštavanje nisu dobili nacrt rebalansa budžeta Grada Banjaluka za 2026. godinu, odluka o reklamiranju na teritoriji grada i izmjene odluke o komunalnim taksama.

Iz dnevnog reda ispao je i regulacioni plan za prostor između Bulevara srpske vojske, Pilanske ulice, željezničke pruge “Sunja, Doboj” i novoplanirane saobraćajnice, zatim prijedlog odluke o izradi regulacionog plana “Park”, kao i izmjene dijela regulacionog plana za prostor između ulica Srpskih ustanika, Stevana Bulajića i potoka Jularac, radnog naziva “Starčevica 2”.

Podršku nije dobilo ni kreditno zaduženje Grada za finansiranje kapitalnih investicija, u okviru kojeg je bila predviđena rekonstrukcija i sanacija parka “Petar Kočić”.

Šta je ušlo kao dopuna

Od 16 naknadno predloženih dopuna, u dnevni red ušlo je njih 15. Odbornici su prihvatili jednu tačku koja se odnosi na zamjenu nekretnina između privatnog lica i Grada, dok druga tačka o zamjeni nekretnina nije dobila podršku.

U dnevni red ušle su izmjene i dopune Programa uređenja građevinskog zemljišta Odjeljenja za saobraćaj i puteve za 2026. godinu, informacija o poslovanju JP “DEP-OT” za 2025. godinu, kao i plan poslovanja tog preduzeća za 2026. godinu.

Uvrštena su i imenovanja članova upravnih odbora više javnih ustanova. Riječ je o Centru za razvoj poljoprivrede i sela, Centru za obrazovanje odraslih, Banskom dvoru, Centru za socijalni rad, Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, Domu zdravlja i Gradskoj razvojnoj agenciji.

Odbornici su na dnevni red dodali i dodjelu poslovnih prostorija u Rakovačkim barama Udruženju građana “AirSoft tim Čuvar”, zakup poslovnog prostora u Kordunaškoj ulici, izmjenu dijela Regulacionog plana “Centar-Aleja”, kao i izmjenu regulacionog plana centra Krupe na Vrbasu.

Predsjednik Skupštine Ljubo Ninković najavio je da će naredno zasjedanje biti održano tek nakon izbora u oktobru.

Tokom aktuelnog časa na 10. redovnoj sjednici Skupštine grada Banjaluka otvorena je rasprava o izgradnji kružnih tokova i mosta u Česmi, nakon što je odbornik SNSD-a Dragan Lukač zatražio od gradonačelnika Draška Stanivukovića da pojasni šta je bila uloga Grada, a šta Vlade Republike Srpske i republičkih preduzeća.

Tema je važna za građane jer se radi o velikim saobraćajnim projektima koji se predstavljaju kao gradske investicije, dok se dio finansiranja, prema tvrdnjama iz rasprave, obezbjeđuje sa republičkog nivoa.

Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka, preduzimaju sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikovanja lica koja su u prethodnih nekoliko dana na štetu više oštećenih lica počinila krivično djelo prevara.

Naime, u proteklih nekoliko dana evidentirano je nekoliko prijava građana koji su prijavili da su dobili SMS obavještenja kojim im je traženo ažuriranje mobilnog bankarstva, a ista su izgledala kao da su poslata od strane banaka u kojima imaju račune.

Građani su naveli da su SMS poruke sadržavale link, kojem su pristupili i popunili tražene podatke, nakon čega su sa njihovih bankovnih računa vršene neovlaštene transkacije novca.

Policijska uprava Banjaluka apeluje na građane da budu oprezni i da ukoliko dobiju poruku u kojoj im se traže podaci o bankovnoj kartici, iste ne dostavljaju bez dodatne provjere sa bankom o validnosti takvog zahtjeva.

Više informacija građani mogu dobiti i na internet stranici Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, posredstvom koje građani mogu da prijave ovakve ili slične prevare.

Foto: RTRS

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da Turistička organizacija grada Banjaluka radi odličan posao kojim na najbolji način etablira Banjaluku kao drugu srpsku prestonicu.

“Banjaluka svojim geografskim položajem, kulturom, stvaralaštvom, ljudima, resursima i prirodnim ljepotama predstavlja najzapadniji dio srpske kulture”, rekao je Stevandić večeras novinarima u Banjaluci na otvaranju tradicionalne manifestacije “Ljeto na Vrbasu”.

Direktor banjalučke Turističke organizacije Minja Šurlan rekla je da će manifestacija trajati mjesec dana i da je povećan broj događaja.

“Mijenjamo i koncept, ali ostavljamo stare i najbitnije manifestacije, poput skoka `banjalučke laste` s Gradskog mosta ili trke dajak čamcima”, rekla je Šurlanova.

Ona je dodala da je manifestacija dopunjena, između ostalog, vinskim festivalima, pozorištem na otvorenom, muzičkim festivalima.

Tradicionalna manifestacija “Ljeto na Vrbasu” otvorena je na tvrđavi “Kastel” u organizaciji Turističke organizacije grada Banjaluka.

Manifestaciju na Vrbasu su prvi put organizovali članovi Kluba akademičara Banjaluka 1953. godine pod nazivom “Karneval na Vrbasu”.

Krajem sedemdesetih godina manifestacija mijenja ime u “Susreti na Vrbasu”, a od 1995. dobija današnje ime.

Foto: Vrbas Media