Kategorija: Banja Luka

Pripreme za „Banjalučki festival cvijeća“ su u završnoj fazi, a sve posjetioce od petka, 17. aprila u prekrasnom ambijentu Parka „Petar Kočić“ očekuje prava proljećna bajka.

– Sjajna ponuda cvijeća, ukrasnog i ljekovitog bilja koju priprema veliki broj izlagača, prekrasan ambijent, zanimljivi prateći sadržaji samo je dio onog što vas očekuje u našem gradu od  17. do 19. aprila. Svi sugrađani su pozvani da se pridruže ovogodišnjem Festivalu cvijeća, a i ovaj put tokom trajanja Festivala biće otvorena prodajna izložba cvijeća u Parku – poručili su iz Gradske uprave, prenosi Glas Srpske.

Na redovnoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, zakazanoj za 28. april, pred odbornicima će se naći čak 50 tačaka dnevnog reda, među kojima dominira 11 regulacionih planova, ali i tri prijedloga kreditnih zaduženja kroz program kapitalnih investicija.

Ponovo će se raspravljati o prijedlozima donošenja regulacionih planova „Centar – Jug“, „Lazarevo 3“ i „Park“, kao i o izmjenama za prostor Regionalnog centra u Banjaluci. Na dnevni red vraćaju se i izmjene regulacionih planova „Jug 7“, Centralnog područja grada, „Paprikovac – Petrićevac, zona B“, „Lazarevo 4“, „Borik“, „Lazarevo 1 i 2“ te „Paprikovac – Petrićevac, zona A“.

Podsjećamo, većina ovih planova, ako ne i svi, već su se nalazili pred odbornicima na prethodnim sjednicama, ali nisu dobili potrebnu podršku za usvajanje, a pojedini čak ni za otvaranje rasprave.

Na sjednici će se razmatrati i Prijedlog zaključka o davanju saglasnosti za donošenje odluke Vlade Republike Srpske o utvrđivanju opšteg interesa za potpunu eksproprijaciju nepokretnosti, u svrhu izgradnje javne komunalne infrastrukture – mosta u naselju Dolac.

Pred odbornicima će se naći i Prijedlog odluke o utvrđivanju parcela za osnivanje prava građenja bez naknade za porodice sa četvoro i više djece, mlade bračne parove do 35 godina starosti i samohrane roditelje.

Biće razmatran i Prijedlog odluke o preraspodjeli budžetskih sredstava, kojim je predviđeno povećanje izdvajanja za Kalendar turističkih manifestacija, kao i ponovo predloženo utvrđivanje obračuna osnovice za rentu.

Odbornici će raspravljati i o tri kreditna zaduženja kroz program kapitalnih investicija, koja se odnose na izgradnju javnih garaža, rekonstrukciju Parka „Petar Kočić“ te rekonstrukciju i izgradnju dječijih igrališta u Banjaluci. Ukoliko ovi prijedlozi dobiju podršku, Grad Banjaluka bi se zadužio za ukupno 12,6 miliona KM.

Grad Banja Luka planira izgradnju više javnih garaža ukupne vrijednosti oko 10 miliona KM, uz postepeno uvođenje režima u kojem bi se kroz centar grada kretalo bez automobila. Ove mjere naći će se pred odbornicima 28. aprila, kada je zakazana sjednica sa oko 50 tačaka dnevnog reda, a odluke bi mogle značajno promijeniti svakodnevni saobraćaj u gradu.

Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da je cilj da se centar rastereti i prilagodi pješacima.

„Idemo ka tome da centar grada ne bude za automobile, nego da se kroz njega kreće pješke, biciklom, trotinetom i električnim autobusima“, poručio je Stanivuković.

Garaže kao osnova za novi režim kretanja

Plan podrazumijeva izgradnju više garaža, uključujući lokaciju kod Gradskog stadiona, gdje je predviđen objekat na četiri do pet etaža, kao i u zoni Tehničke škole uz Kastel i na prostoru Paskoline ciglane.

„Pripremili smo odluku vrijednu 10 miliona KM, uradili smo projekat i studiju i želimo da kroz ove garaže riješimo problem parkiranja u centru“, naveo je on.

Za građane to znači da bi vozila ostavljali na obodima, dok bi se kretanje kroz uži dio grada preusmjerilo na alternativne načine prevoza.

Besplatni placevi već od maja

Jedna od ključnih tačaka biće i dodjela besplatnih placeva za mlade bračne parove, nakon što je Zakon o stvarnim pravima stupio na snagu.

„Već u maju možemo izvršiti prvu podjelu od 50 do 70 placeva bračnim parovima do 35 godina“, rekao je Stanivuković.

Dodao je da očekuje podršku odbornika za ovu mjeru, ističući da je riječ o politici koja može imati širi značaj za Republiku Srpsku.

Ulaganja u igrališta i park

Grad planira i ulaganje od milion KM u obnovu dječijih igrališta širom grada.

Kada je riječ o Parku Petar Kočić, gradonačelnik je podsjetio da raniji projekat vrijedan 1,6 miliona KM iz fondova Evropske unije nije dobio podršku Skupštine.

„Nije bilo podrške Skupštine za taj projekat, pa smo odlučili da park obnovimo sami“, rekao je on.

Na sjednici će se razmatrati i kalendar turističkih manifestacija, kao i izvještaji i planovi rada gradskih ustanova, što određuje pravac razvoja grada u narednom periodu.

Dok Skupština grada Banjaluka mjesecima unazad ignoriše zahtjeve banjalučke „Eko Toplane“ za povećanjem cijene grijanja, zahtjevi iz ovog preduzeća rastu svakodnevno.

Tako je uprava preduzeća prošle sedmice donijela odluku o povećanju cijena za čak 52 odsto i proslijedila je skupštini na davanje saglasnosti. Podsjećamo, prethodno su u januaru tražili veću cijenu grijanja od 34 odsto.

Takođe, traže isplatu subvencija za ovu i prošle dvije godine, kreditni aranžman sa EBRD-om te obezbjeđenje redovnih sredstava za održavanje mreže u visini njene amortizacije.

Tvrde da su od 2018. do ove godine troškovi poslovanja porasli za 86 odsto, a da je cijena toplotne energije korigovana za 22 odsto.

„Upravni odbor „Eko toplana“ poziva na hitno postupanje po navedenom zahtjevu jer bez konkretnih mjera, koje nisu u nadležnosti uprave preduzeća, postoji realna opasnost po opstanak preduzeća i dalji nastavak proizvodnje i distribucije toplotne energije korisnicima“, navodi se u njihovom  dopisu gradonačelniku, Skupštini grada i odbornicima.

Dodaju i da su od 2018. godine „Šume Srpske“ povećale svoje cijene za 65 odsto, električna energija je poskupjela za čak 192 odsto, a troškovi tekućeg i investicionog održavanja za 267 odsto.

Na sve to, troškovi bruto plata porasli su za 134 odsto.

„Bez realnog usklađivanja prihoda sa rastom troškova poslovanja nije moguće obezbijediti dugoročnu pouzdanost sistema niti očekivati povećanje broja potrošača“, navode iz „Eko toplana“.

Podsjećamo, oko 20.000 korisnika u Banjaluci svoje prostorije zagrijava preko daljinskog grijanja.

Preduzeće je uspostavljeno po modelu javnog-privatnog partnerstva između Grada Banjaluka i kompanije „IEE“, s ciljem prelaska na novi izvor energije, drvnu sječku, piše Capital.

Građani su i dalje u nedoumici da li plaćati parking u Banjaluci ili ne. S obzirom na nejasnoće koje se pojavljuju sa ovim problemom, mnogi se još uvijek pitaju da li plaćati parking ili ne, i šta ako dobiju obavještenje ili kaznu?

Dok se jedni pozivaju na neustavnost, drugi šalju kontrolore, a građani ostaju “između dvije vatre”.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Dragan Milanović istakao je gostujući u  Јutarnjem programu RTRS-a da ima obavezu prema građanima koji su birali odbornike, treba da znaju da je neophodno plaćati parking, jer je prihod od parkinga oko 6 miliona KM.

– Kada se ne naplaćuje parking imamo gužve i saobraćajni haos u gradu. Imali smo situaciju da jedan period nismo naplaćivali, a jedan jesmo. Težnja svih nas treba da bude da se parking naplaćuje, da se svi trudimo da uredimo naplatu parkinga u Banjaluci – istakao je Milanović.

Dodaje da ovo nije jedina odluka koja je padala na sudu.

– Skoro je pala i odluka o sufinansiranju djece u vrtiću. Pala je odluka i o neustavnosti Vlade, pa nismo bili bez Vlade. Isto je i sa parkingom, ne možeo priuštiti da se parking ne naplaćuje. Neophodno je tražiti rješenje, a ne likovati nad nekom odlukom koja je pala na sudu i praviti haos – kaže Milanović.

Dodaje da smatra da se nepotrebna politika umiješala.

– Ovo što se sada dešava je potpuni saobraćajni haos. Od šest miliona, prihoda od naplate parkinga, mi možemo napraviti tri vrtića – kaže Milanović.

Predsjednik skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković istakao je da niko nije htio da ulazi u pravnu borbu oko parkinga.

– Gradonačelnik je najavio da će u prva tri mjeseca ove godine uputiti akt u Službeni glasnik BiH. Niko od nas nije htio ovu borbu – kaže Ninković. Dodao je da je njegova obaveza prema građanima, da traži ocjenu ustavnosti akata koje uputi gradonačelnik Banjaluke.

– Građani do sada nisu morali plaćati parking. Gradonačelnik mora biti svjestan da se mora dogovarati sa odbornicima koje su birali građani – kaže Ninković.

Ističe, da je gradonačelniku Banjaluke jasno, da se parking naplaćuje od novca građana, koji kada dođe u budžet treba da se transparentno rasporediti.

– Ne može novac od naplate parkinga gradonačelnik Banjaluke da raspoređuje onako kako on želi, da tim novcem oni “prekrivaju” svoje neke nedostatke – kaže Ninković.

Ninković je poručio svim građanima da nisu u obavezi da plaćaju parking, te da ih niko zbog tog ne može kazniti.

Pravnik Јelena Grulović istakla je da što se tiče same nadležnosti gradonačelika, on ima tačno propisane nadležnosti i može da donosi privrmene odluke i pravilnike u skladu sa svojim nadležnostima.

– Odluka o naplati parkinga je nezakonita, jer nije stupila na pravnu snagu, nije objavljena u odgovarajućem Službenom glasniku. Odluka na nivou lokalne samouprave ne može se objaviti u Službenom glasniku BiH – kaže Grulovićeva.

Dodala je da je njen lični, pravni savjet, da građani na plaćaju parking, jer ne postoji nijedan legitiman, pravni osnov, da bi se to radilo.

Kada će u zdanju Sokolskog doma u Banjaluci osvanuti sportska gimnazija, koja je kao čudovište iz Loh Nesa: svi o njoj pričaju, ali je niko još nije vidio? Ova priča traje već 2 godine i praćena je brojnim kontroverzama.

Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta, kaže da je u suštini dobra ideja nepotrebno kompromitovana.

– Svašta se dešavalo u ove 2 godine. Nema tu ni reda, ni zakona, samo želja jednog dječaka da ispadne faca – kaže Dijana Ješić za Srpskainfo.

Podsjeća da je još u martu 2024. gradonačelnik Draško Stanivuković ubjeđivao odbornike i javnost da je Sokolski dom u vlasništvu grada, mada to, u tom trenutku, još nije bila završena stvar, i tražio da Skupština odobri kredit za otvaranje sportske gimnazije u tom zdanju.

Samouvjereno je najavio da će sportska gimnazija u Sokolskom prve đake upisati već u septembru 2024.

Ješićeva je, kaže, upozorila i gradonačelnika i odbornike da je kredit rizičan potez, ne samo zbog tada još nezavršenog spora o vlasništvu nad Sokolskim domom, nego i zato što Grad nije pokrenuo proceduru za osnivanje nove škole.

– Pored toga, nije bio usvojen nastavni plan i program za sportsku gimnaziju, koji se mora usvojiti u godini prije početka naredne školske godine, pa samim tim nije bilo ni udžbenika po kojem bi se radilo – podsjeća Dijana Ješić za Srpskainfo.

Dodaje da su, nakon što su o svemu navedenom razmislili, odbornici pristali da se uz odluku o kreditu usvoji amandman, kojim bi se definisalo da će Grad uzeti kredit, tek kada Sokolski dom bude jedan kroz jedan vlasništvo grada i kada Grad uđe u posjed.– Za vrijeme skupštinske pauze sam požurila da napišem amandman, ali bio je to uzaludan posao. Za to vrijeme su, očigledno, „radili“ telefoni, jer su se odbornici pod nečijim pritiskom predomislili, zanemarujući sve činjenice. Moj amandman nije usvojen – kaže Ješićeva.

Dragan Milanović, šef Kluba odbornika PDP u gradskoj skupštini, za Srpskainfo kaže da ne može komentarisati špekulacije o „nagodbama“ i „telefonima“ i tvrdi da je sve u vezi sa Sokolskim domom kristalno jasno.

– Odlukom Vrhovnog suda RS zgrada Sokolskog doma je u vlasništvu grada, samo još nismo ušli u posjed. Tako da je sve spremno, što se tiče grada. Kada bismo sutra ušli u posjed mogli bismo smo odmah da krenemo u rekonstrukciju i adaptaciju tog objekta. Namjera grada je bila da u tom objektu bude sportska gimnazija i jedna generacija đaka je upisana, ali u opštu Gimnaziju, u poseban sportski smjer – kaže Milanović.

Ješićeva tvrdi da danas niko ne zna kud je „iscurilo“ 1,5 miliona KM, kredita, namijenjenih za adaptaciju Sokolskog i izgradnju sportske gimnazije. Tvrdi da se od tog novca u budžetu za 2026. godinu ostalo još samo 380.000 KM.

– Navodno je, prema ugovoru, dobavljaču dato 50 odsto avansa, ali na odborničko pitanje šta je sa ostatkom novca nikad nisam dobila odgovor – tvrdi Ješićeva.

Milanović odgovara da je sav novac „na broju“ i da nije nenamjenski potrošen.

– Taj novac nije mogao biti potrošen na neke druge stvari, zato što su to namjenska kreditna sredstva – kaže Milanović.

Posebna priča je „gerilski“ upad Draška Stanivukovića i njegovih saradnika u prostorije Sokolskog doma, u avgustu 2025.

Gradonačelnik je tvrdio da na ovaj način Grad „uvodi u posjed“ svoje imovine i da ima sve potrebne dokumente, ali te papire nije htio da pokaže novinarima.

Ispostavilo se da obijanje vrata, mijenjanje brava, postavljanje ograde oko objekta… nije bilo kamen temeljac za buduću sportsku gimnaziju, nego nasilna uzurpacija prostorija koje je koristilo Sokolsko društvo.

Okružni sud Banjaluka je nedavno presudio da Grad morao ukloniti ogradu i omogućiti nemetan rad članovima Sokolskog društva. Uz to, Grad mora da plati troškove sudskog postupka u iznosu od skoro 4.000 KM. Protiv gradonačelnika, gradskog menadžera i postupajućeg tržišnog inspektora podnesena je krivična prijava.

Milanović komentariše da je sve to urađeno, kako bi se da se „što prije ušlo u posjed objekta” koji je sudskom odlukom vlasništvo grada, da bi se krenulo u realizaciju planiranog projekta.

– Vrhovni sud RS je donio odluku, ali je proces knjiženja vlasništva u RUGIPP-u trajao nerazumno dugo, a oni koji su koristili objekat nisu htjeli da ga dobrovoljno predaju Gradu, ni kada je on uknjižen na Grad. Sada čekamo sudsku odluku o izvršenju, pa će, ako ne bude moglo drugačije, sudska policija uvesti Grad u posjed gradske imovine – kaže Milanović.

Nije htio da komentariše potez svog partijskog šefa Stanivukovića.

Dijana Ješić smatra da sva ta blamaža nikom nije donijela dobra. I pita se, ponovo, gdje je novac namijenjen za sportsku gimnaziju.

– Grad će ući u posjed jednog dana, to je sigurno, ali šta onda? Sa kojim novcem će se raditi i šta? Koliko ćemo još kredita morati podići za tu namjenu? I da li je Grad, dok čeka da uđe u posjed, pokrenuo inicijativu za osnivanje škole i izradio elaborat? Ili ćemo opet ići u proceduru dizanja novog kredita bez svega toga i bez ičije odgovornosti – pita se Ješićeva.

Poručuje da je osnivanje sportske gimnazije u Banjaluci, koja ima dugu sportsku tradiciju, dobra ideja, ali da se, naprosto, procedure moraju poštovati i da se novcem mora odgovorno upravljati.

– Nije mi jasno zašto se nisu mogle ispoštovati odgovarajuće procedure i raditi sve u skladu sa zakonom. Čemu pokazivanje sile i čemu povlačenje poteza zbrda zdola, kao da smo na Divljem zapadu – zaključuje odbornica Dijana Ješić.

Grad Banjaluka raspisao je javni konkurs za dodjelu jednokratne novčane pomoći za sufinansiranje troškova jednog postupka biomedicinski potpomognute oplodnje u 2026. godini.

Ko može dobiti pomoć: starosni limit i ključni uslovi

Prema informacijama iz konkursa, pravo na dodjelu jednokratne novčane pomoći žena može ostvariti ako su ispunjeni uslovi da u momentu podnošenja prijave na konkurs ima do 45 godina starosti, da u momentu podnošenja prijave na konkurs jedan od bračnih/vanbračnih supružnika ima prebivalište na području grada Banjaluka u neprekidnom trajanju od četiri godine i duže, da je u vezi sa planiranjem porodice iskoristila pravo na tri postupka BMPO na teret sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i to se odnosi na žene do 42 godine starosti.

“Žena primalac reproduktivnih tkiva i/ili ćelija i embriona u heterološkoj vantjelesnoj oplodnji može ostvariti jednokratnu novčanu pomoć bez obzira na broj obavljenih postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje na teret sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske”, navodi se u uslovima.

Takođe, uslov koji se mora ispuniti jeste i da žena nije ranije ostvarila pravo na dodjelu jednokratne novčane pomoći kod Gradske uprave Banjaluka.

Koje dokumente morate imati?

Prema podacima iz konkursa, uz zahtjev za dodjelu jednokratne novčane pomoći ženi, za šta se obrazac može preuzeti u kancelariji broj 23, podnosilac je dužan priložiti i uvjerenje o prebivalištu za jednog od bračnih/vanbračnih supružnika koje nije starije od šest mjeseci u momentu podnošenja zahtjeva.

“Takođe, potrebno je priložiti i rješenja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kojima su priznata prava na postupke BMPO u skladu sa važećom odlukom Fonda, ili potvrdu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske da su iskorišteni svi postupci BMPO na teret Fonda. Ukoliko se radi o ženi primaocu reproduktivnih tkiva i/ili ćelija i embriona u heterološkoj vantjelesnoj oplodnji dostavlja se rješenje Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kojim se priznaje pravo na postupak BMPO van teritorije Republike Srpske”, navodi se u konkursu.

Među dokazima koje je potrebno dostaviti je i medicinski nalaz (nalaz ginekologa), ne stariji od šest mjeseci, sa dijagnozom primarnog ili sekundarnog steriliteta i preporukom za postupak.

“Žena koja je imala više pokušaja, finansiranih vlastitim sredstvima, treba da dostavi dokaze o sprovedenim postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje”, stoji među pravilima te se dodaje da je potrebno priložiti i uvjerenje Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, ukoliko je lice nezaposleno i fotokopiju tekućeg računa.

“Navedeni dokazi dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji. Prijave na javni konkurs, sa propisanom dokumentacijom, dostavljaju se Odjeljenju za društvene djelatnosti Grada Banjaluka, putem Prijemne kancelarije Gradske uprave Grada Banjaluka (kancelarija broj 11), u zatvorenoj koverti, sa naznakom: ‘Javni konkurs za dodjelu jednokratne novčane pomoći za sufinansiranje troškova jednog postupka biomedicinski potpomognute oplodnje’, ili putem preporučene pošte na adresu Grad Banjaluka, Gradska uprava, Odjeljenje za društvene djelatnosti, Trg srpskih vladara 1, 78 000 Banjaluka”, naveli su oni.

Javni konkurs će, kako navode, biti otvoren do 6. jula.

Kamen temeljac za obnovu sahat-kule u Banjaluci biće položen u četvrtak, 30. aprila.

Kako je istaknuto, polaganje kamena temeljca predviđeno je za 12 časova.

Ovim činom ozvaničić se početak obnove sahat-kule, a sam događaj biće upriličen u okviru manifestacije “Dani vakufa”.

Kako su ranije naveli iz Vakufske direkcije za “Nezavisne novine”, za obnovu sahat-kule potrebno je oko 1,5 miliona KM, a predviđeno trajanje radova je 24 mjeseca.

“Protokol o saradnji na izradi projekta i ponovnoj izgradnji sahat-kule potpisan je u novembru 2020. između Generalne direkcije vakufa Republike Turske, Vakufske direkcije, Grada Banjaluka i Muftijstva banjalučkog, nakon čega su ishodovane neophodne dozvole i osigurane administrativne i tehničke pretpostavke za njenu ponovnu izgradnju”, istakli su oni.

Osim porodica sa četvoro i više djece, za pomoć Grada Banjaluka za novčanu podršku za poboljšanje uslova stanovanja mogu se prijaviti i porodice koje imaju dijete sa poteškoćama u razvoju.

Omogućeno je to izmjenom Pravilnika o dodjeli jednokratne novčane pomoći za poboljšanje uslova stanovanja.

Kako ističu iz Gradske uprave Banjaluka, na ovaj način, uz sve druge mjere usmjerene na podršku porodicama, cilj je stvaranje boljih uslova za stanovanje.

“Namjera nam je da i kroz ovu mjeru, zajedno sa ostalim vidovima podrške, omogućimo kvalitetnije uslove života porodicama kojima je to najpotrebnije. Želimo da svaka porodica osjeti podršku svog grada i da zajedno gradimo bolje uslove za život svih nas, jer Banjaluka je porodica”, istakla je Adriana Basara, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za demografiju i brigu o porodici.

Navela je da se ova vrsta novčane podrške Grada dodjeljuje na osnovu javnog poziva, putem kojeg je prošle godine finansijski podržano 12 porodica sa po 5.000 KM.