Kategorija: Banja Luka

Zbog povećane potrošnje vode i potrošene sedmodnevne količine za samo jednu noć, u potkozarskim mjesnim zajednicama proglašena je vanredna situacija, a uvedena je i planska redukcija vode prema kojoj će pojedina naselja u određenim terminima ostajati bez vodosnabdijevanja.

Minulog vikenda zabilježena je povećana potrošnju vode, te je za jednu noć potrošena sedmodnevna količina vode na području koje se vodom snabdjeva sa rezervoara Tunjice. Stručno-operativni tim je zasjedao u nedjelju i ponedjeljak, gdje gdje je dogovoreno da se sazove hitna sjednica Gradskog štaba za vanredne situacije, te je jutros donesena odluku o proglašenju vanredne situacije u potkozarskim mjesnim zajednicama, odnosno na podučju onih mjesnih zajednica koje se vodom snabdjevaju sa rezervoara Tunjice.

Kazao je ovo zamjenik komandanta Gradskog štaba za vanredne situacije Miroslav Ševo, koji je naglasio da nažalost svi apeli Grada u prethodnom periodu nisu dali zadovoljavajući rezultat kao prošle godine, te da je do ove situacije dovela povećana potrošnja vode.

Besplatna doprema vode poljoprivrednicima

“Zbog nekoliko nesavjesnih pojedinaca, u noći sa subote na nedjelju došlo je do neracionalne potrošnje vode. Do ovoga apsolutno ne bi došlo da smo 2024. ili 2025. godine uradili novi cjevovod do rezervoara Tunjice 1 i Tunjice 2, što smo apelovali više puta. Mi smo sinoć bili na terenu u razgovoru sa poljoprivrednim proizvođačima, pa želim da im i ovim putem poručim da će doprema vode do svih poljoprivrednih gazdinstava biti besplatna, da se obrate stručnim saradnicima u Mjesnim zajednicama, koji će u toku dana dostaviti sve spiskove te se u saradnji sa Civilnom zaštitom, njima doprema voda, kako bi poljoprivredni proizvođači koji imaju stočni fond, tako i oni koji se bave pasteničkom proizvodnjom ne bi u ovom periodu imali dodatne štete”, rekao je Ševo.

Kontrolisana isporuka vode

Poručio je i to kako će se u narednom periodu pristupiti kontrolisanoj isporuci vode na potkozarskom području i to po principu da u parne dane vodu neće imati potrošači koji se vodom snabdjevaju sa rezervoara Prijakovci, a to su naselja Potkozarje, Piskavica, Verići, Mišin Han i Prijakovci, u terminu od osam do 18 časova, dok će u neparne dane, u istom terminu, bez vode biti naselja koja se vodom snabdjevaju sa rezervoara Ramići, a to su naselja Barlovci, Dragočaj, dio Ramića i dio Prijakovaca.

“U večernjim satima, od 18 časova pa do osam časova ujutro, bez vode će biti potrošači sa rezervoara Tunjice, jer će se u tom terminu vršiti akumulacija vode u rezervoarima. Važno je napomenuti da će se u danima redukcije, stanovništvo vodom za piće moći snabdjeti putem cisterni JP „Vodovod“ koje će se nalaziti ispred objekata Mjesnih zajednica u Piskavici i Dragočaju”, istakao je on.

Radovi na novom cjevovodu

Naglasio je i to kako će ovo stanje sa vodosnabdjevanjem stanovništva sa rezervaoara Tunjice biti konačno promijenjeno, nakon okončanja radova na postavljanju novog cjevovoda do rezervoara Tunjice, a ti radovi su u toku.

“Radovi bi prema planu, trebali biti privedeni kraju polovinom avgusta, nakon čega će uslijediti testiranje cijelog sistema i dezinfekcija cjevovoda, nakon ćega bi u prvoj sedmici septembra, ovaj sistem trebao biti pušten u funkciju. Mi molimo mještane i poljoprivredne proizvođače sa ovog prostora, da prate zvanične kanale komunikacije Grada Banja Luka, da prate sajt Grada, Vodovoda i stranicu Civilne zaštite, da prate medije, da se jave i stručnim saradnicima u Mjesnim zajednicama koji će biti informisani iz sata u sat o novim dešavanjima” dodao je Ševo.

Naveo je i to kako zbog radova na rezervoaru Tunjice 1 i Tunjica 2 često dolazi i do zamjene određenih cijevi i prespajanja, zbog čega pojedini potrošači u proteklim danima nisu imali uredno vodosnabdijevanje.

Jutrošnji Kolegijum je prošao u znaku važnih projekata koje započinjemo u našem gradu.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koje je istakao kako je, između ostalog, u toku i postavljanje 150 novih podzemnih i nadzemnih kontejnera.

Naglasio je kako je u toku i asfaltiranje više saobraćajnica, kako gradskih tako i seoskih.

-Počinjemo novi ciklus uređenja putnih pravaca i zelenog pojasa. Ova akcija će obuhvatiti gradska, prigradska i seoska područja. Radimo, gradimo i razvijamo našu Banju Luku – rekao je on.

-U planu je i 40 novih autobuskih stajališta, kao i obnova i izgradnja 13 dječijih igrališta. Pored toga, tu su i važni projekti u oblasti vodosnabdijevanja iz projekta “Voda 3” – rekao je on.

U banjalučkoj Ulici Federika Garsije Lorke danima je stajao uklonjeni azbestni krov ostavljen na otvorenom prostoru između dva dječja igrališta, što je izazvalo zabrinutost stanara zbog mogućeg ugrožavanja zdravlja djece i građana.

Stanari naselja upozoravaju da su radnici početkom sedmice skinuli stari azbestni krov sa objekta u Ulici Federika Garsije Lorke, nakon čega je otpad ostao nezaštićen i neuklonjen na lokaciji koja se nalazi između dva dječja igrališta.

Građani su tražili hitnu reakciju nadležnih službi, ističući da azbest predstavlja opasan materijal čija nepropisna manipulacija i odlaganje mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, posebno djece koja svakodnevno borave u neposrednoj blizini.

Azbestne ploče uklonjene tek nakon prijave komunalnoj policiji
“Sve se desilo u Ulici Federika Garsije Lorke, gdje se nalaze dva dječja igrališta. Izvođači su skinuli azbestne ploče u utorak i ostavili pet-šest dana da stoje, te su ih tek u ponedjeljak odvezli jer je jedan od stanara pozvao komunalnu policiju”, ispričao je mještanin.

Kako dodaje, najveći problem je što je azbest kancerogen.

Mještani upozoravaju na rizik od širenja opasnih čestica
“Polomljene, oštećene i usitnjene azbestne ploče mogu oslobađati mikroskopska vlakna i čestice koje se zadržavaju u vazduhu. Kada se takav materijal nalazi na otvorenom prostoru između stambenih zgrada, strujanje vazduha može doprinositi njihovom širenju i dugotrajnom zadržavanju u okolini, čime se povećava rizik od izloženosti stanovnika, posebno djece”, kazao je mještanin.

Kako dodaje, sve ovo bi izvođač radova i neko ko je zadužen za to trebalo da ima u vidu.

“Banjalučanima poručujem da, ukoliko uoče nepropisno odložen azbestni otpad, obrate se komunalnoj policiji ili medijima kako bi se reagovalo na vrijeme”, istakao je on.

Građani traže odgovornije postupanje nadležnih
Kako dodaje, nakon reakcije građana i prijave nadležnim službama, komunalna policija je izašla na teren i organizovala uklanjanje otpada sa sporne lokacije.

“Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno da građani pravovremeno prijavljuju potencijalne probleme koji mogu ugroziti zdravlje i bezbjednost zajednice, ali i da nadležne institucije na takve prijave reaguju brzo i odgovorno”, zaključio je on.

Odjeljenje za komunalnu policiju je, kako kažu, upoznato sa navedenim pitanjem.

“Odmah po zaprimljenoj prijavi nadležni su izašli na teren, te će preduzeti sve aktivnosti iz domena svoje nadležnosti”, kazali su oni.

– Prvi put u posljednjih osam godina turisti i posjetioci Banjaluke gube interesovanje za “stanove na dan”, tvrde vlasnici.

Šta vlasnici navode kao glavne razloge pada interesovanja?

Kao glavne uzroke pada interesovanja, a samim tim i profitabilnosti ove turističke ponude grada, vlasnici izdvajaju visoke cijene, veliki broj stanova i visoku konkurentnost, ali i politiku kao glavne uzroke takvih rezultata.

“Od 2018. godine sam u ovom poslu i u posljednjih osam godina ovo je prva u kojoj uočavam pad broja posjetilaca. Mislim da je sporan veliki skok cijena – ne mislim pritom na cijene stanova, budući da naše tržište nije pretjerano poskupljivalo svoje usluge. Međutim, ako su u Banjaluci i Trstu iste cijene kafe, ne možemo ni očekivati da budemo atraktivni turistima. Budimo iskreni, jedan od najjačih aduta banjalučkog turizma jesu niske cijene”, navela je vlasnica “stana na dan” za “Nezavisne”.

Kako konkurencija i politika utiču na tržište?

Jedan od vlasnika ovakvog stana, sa petogodišnjim iskustvom rada u ovoj oblasti turizma, tvrdi kako su i povećanje konkurencije na ovom tržištu te aktuelni politički stereotipi smanjili intenzitet njihovih poslova.

“Stereotipi koji vrijede za Balkan, posebno za Bosnu i Hercegovinu – vezani za našu političku nestabilnost – čine nas ne tako atraktivnim na turističkoj karti Evrope. Uz činjenicu da do ostatka svijeta sve češće dolaze uglavnom uznemiravajuće, često lažne informacije o našoj političkoj netrpeljivosti, neopravdano dobijamo reputaciju nesigurne zone za turiste. Banjaluka, kao jedan od glavnih epicentara politike Bosne i Hercegovine, ispašta. Naravno, nismo mi jedini u takvom položaju, ali smo rijetki koji se trude da ostanu na mrtvoj tački, pa čak, ako je ikako moguće, i da ga pogoršamo”, izjavio je jedan od vlasnika “stana na dan”.

Šta i dalje privlači turiste u Banjaluku?

Ono što i dalje privlači veliki broj posjetilaca jesu ubjedljivo najpopularniji događaji u Banjaluci: festivali na Kastelu, kao i rafting koji ovaj grad stavljaju na svjetsku avanturističku mapu, posebno u toku ljetne sezone.

“Stan iznajmljujem od početka ove godine, i u toku prethodnih šest mjeseci sam uočila najveće interesovanje turista za usluge ‘stana na dan’ tokom različitih kulturnih događaja u našem gradu. Ono što većina posjetilaca traži jeste dobra lokacija – blizina parkova, Kastela, centra grada, tržnih centara”, rekla je jedna od vlasnica.

“Stanovi na dan” u naseljima Borik, Starčevica i Centar najinteresantniji su posjetiocima fokusiranim na turističku ponudu Banjaluke, dok se stanovi u naseljima Lauš i Paprikovac uglavnom iznajmljuju pacijentima Univerzitetskog kliničkog centra (UKC).

Odakle najčešće dolaze gosti?

“Najčešći gosti su oni iz regiona, najviše iz Srbije i Slovenije. Tu je i dosta naših državljana, nekad i iz same okoline Banjaluke, a uglavnom je to u svrhe liječenja – bilo da se radi o banjskom liječenju ili onom u sklopu UKC. Među stanovnicima drugih gradova naše države najčešće se susrećemo sa Trebinjcima, Fočacima i Bijeljincima”, naveo je jedan od vlasnika, dok je drugi dodao kako ponekad među njih zalutaju i posjetioci iz ostatka Evrope, Kanade i SAD, koji se potom redovno vraćaju.

Cijene “stanova na dan” obično se kreću između 50 i 100 KM za dvije osobe po noćenju, a rastu sa većim brojem osoba koje će u stanu boraviti. Kapaciteti stanova su obično između dvije i četiri osobe, s tim da postoje odstupanja – zavisno od dimenzija i uređenja stanova.

“Banjaluka zaista ima šta da ponudi turistima širom svijeta, što nam govori i činjenica da imamo toliki broj povratnika, koji sa sobom povedu ili nas preporuče svojim porodicama i prijateljima. Gušenje potencijala ovog grada kroz ranije pomenute otežavajuće okolnosti uskoro će se odraziti i na njegovu privredu. Nadamo se da će ovo postati dovoljno relevantna tema da se njom pozabavimo nešto ozbiljnije”, zaključili su vlasnici “stanova na dan”.

U toku su radovi na izgradnji moderne „pump track“ staze u najvećem gradskom parku kod TC „Delta planet“, a kroz ovaj projekat Banjaluka će biti obogaćena dodatnim sportsko-rekreativnim sadržajem namijenjenim prije svega mladima.

Radove na ovoj lokaciji obišao je i gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima koji je istakao da je riječ o posebno dizajniranom poligonu za vožnju bicikala, skejtbordova, rolera i romobila, koji se sastoji od niza talasa i nagnutih krivina, omogućavajući korisnicima dinamičnu vožnju.

“Staza će biti dugačka oko 240 metara, a ukupna površina koju će zauzimati sa pratećim zelenim površinama iznosiće oko 3.000 kvadratnih metara. Izgradnja ovakvih urbanih prostora poput adrenalinskih parkova, dino parkova, pamptrek staza neophodna je ukoliko želimo Banjaluku pozicionirati na mapi razvijenih evropskih gradova”, istakao je Stanivuković.

Prva ovakva staza u Republici Srpskoj i BiH

Dodao je i to da u ovom trenutku ne postoji nijedna ovakva staza u Republici Srpskoj i BiH.

“Banjaluka je grad koji teži da obogati svoje sadržaje i ponudu. Želimo da uz vještačko jezero, sportske terene, teretane na otvorenom, dječija igrališta u najvećem gradskom parku ponudimo još dodatnih sadržaja. Osim izgradnje prve pamp trek staze na području Republike Srpske i cijele države, naš cilj je da na ovoj lokaciji izgradimo i prostor za održavanje velikih koncerata i manifestacija, ali i da otvorimo Banjaluku prema Vrbasu. Nastavljamo da gradimo Banjaluku 21. vijeka”, naglasio je on.

Projekat nastao na osnovu želja najmlađih

Projekt menadžer Grada Milada Šukalo istakla je da je ovaj projekat rezultat želja najmlađih sugrađana.

“Trudimo se da slušamo potrebe i želje građana, a svakako odlučili smo da ovu stazu izgradimo na prostoru najvećeg gradskog parka kako bismo obogatili sadržaje. Ovo je izuzetno zahtijevan projekat jer je ovo prva staza ovog tipa u Republici Srpskoj ali i cijeloj BiH. Osim što će staza omogućiti najmlađima svakodnevno uživanje, omogućiće i održavanjae različitih takmičenja”, rekla je ona.

Planirana i pozornica za koncerte

Dodala je da je plan da se i koncertne aktivnosti izmjeste iz centra grada i sa tvrđave Kastel, te da je u planu da se na prostoru najvećeg gradskog parka izgradi i pozornica za održavanje ovakvih aktivnosti.

Banjaluka je u posljednjih desetak godina postala grad kružnih tokova. Kružna raskrsnica, nekad rijetko saobraćajno rješenje, danas je sastavni dio gotovo svih važnijih gradskih saobraćajnica, od centra grada do istočnog i zapadnog tranzita.

Ako u Banjaluku niste kročili nekoliko godina, prva vožnja gradskim ulicama mogla bi vas ostaviti u potpunom čudu… Grad koji je nekada bio prepoznatljiv po dugim kolonama ispred semafora i nervoznom zvuku sirena, danas živi potpuno novu saobraćajnu realnost. Trenutno se u Banjaluci gradi više kružnih tokova.

Projekti u realizaciji

Tako se gradi kružni tok na raskrsnici kod Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Majke Jugovića. Izgradnja kružnog toka na ovoj lokaciji predstavlja jedan od najznačajnijih saobraćajnih projekata u gradu s obzirom na to da je riječ o jednoj od najfrekventnijih raskrsnica u Banjaluci. “Očekujemo da će novi kružni tok značajno povećati protočnost saobraćaja i rasteretiti gužve koje se stvaraju na postojećoj semaforizovanoj raskrsnici. Riječ je o savremenom kružnom toku sa dvije ulazne i dvije izlazne trake, uz posebno osvijetljene i uređene pješačke prelaze, jer posebnu pažnju posvećujemo bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju”, naveo je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Dva nova kružna toka

Takođe se grade dva nova kružna toka, i to kod “Audi servisa” i kod “Škorpiona”, a očekuje se da oba projekta budu završena u naredna dva mjeseca. Ove raskrsnice vrijedne su ukupno oko tri miliona KM. “Pojavila se i inicijativa odbornika Igora Maksića da se u jednom od kružnih tokova postavi jedan od simbola posvećen FK Borac, koji ove godine obilježava vijek postojanja. Tu inicijativu ćemo razmotriti, a u narednom periodu razgovaraću i sa navijačima i upravom kluba. S obzirom na to da u ovom dijelu grada živi veliki broj Borčevih navijača, moram reći da nam se ta ideja dopada”, poručio je gradonačelnik.

Planovi za istočni tranzit

Na istočnom tranzitu u Banjaluci planirano je zatvaranje problematične raskrsnice kod zgrade “Euroherc” i izgradnja novog kružnog toka kod “Metala”, a cilj je povećanje bezbjednosti na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u gradu. Stanivuković je rekao da su za projekat obezbijeđene sve potrebne dozvole i da je izabran izvođač radova. “Važna tema jeste pitanje bezbjednosti saobraćaja kod zgrade ‘Euroherc’. Vi znate da je ono ostrvo između problematično i da pješak doslovno prelazi četiri trake. Imamo građevinske dozvole, imamo izabranog izvođača. Finansiranje će biti 50 odsto grad i 50 odsto drugi nivo vlasti”, rekao je Stanivuković. On je dodao da bi izgradnjom više kružnih tokova na toj dionici istočni tranzit trebalo da dobije potpuno novu organizaciju saobraćaja. “Dobijamo potpuno funkcionalan i bezbjedan saobraćaj sa tim kružnim tokom. Izgradnjom kružnog toka kod ‘Audija’ cijeli istočni tranzit će ove godine biti desemaforizovan”, naveo je Stanivuković. Prvi veći talas izgradnje kružnih tokova uslijedio je s ciljem smanjenja saobraćajnih gužvi i povećanja bezbjednosti na najopterećenijim raskrsnicama.

Izgrađeni kružni tokovi

Tokom godina izgrađeni su kružni tokovi kod “Delta Planeta”, Policijske uprave Republike Srpske, “Ekvatora”, teniskog terena, kao i na više lokacija duž istočnog i zapadnog tranzita. Među najznačajnijim projektima posljednjih godina nalazi se kružni tok kod “Aquane”, koji je planiran kao jedno od ključnih rješenja za rasterećenje saobraćaja na istočnom tranzitu i području Univerzitetskog grada. Pored njega, veliku pažnju javnosti privukao je i projekat kružnog toka kod “Audi centra” u Boriku, koji je više puta bio predmet sporova i administrativnih procedura prije nego što je konačno dobio zeleno svjetlo za realizaciju. Iako ne postoji zvanično objavljen jedinstven registar svih kružnih raskrsnica, procjenjuje se da ih na području Banjaluke danas ima više od dvadeset, a taj broj će biti dodatno povećan završetkom novih projekata koji su u fazi izgradnje ili planiranja. Kružni tokovi tako ostaju jedan od najprepoznatljivijih infrastrukturnih projekata u savremenom razvoju Banjaluke, grada koji je u posljednjoj deceniji značajno promijenio način organizacije saobraćaja na svojim najprometnijim raskrsnicama.

Na narednoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, između ostalog, naći će se i odluke koje se odnose na uređenje javnog prostora, komunalni red i rad gradskih ustanova i preduzeća.

Među najvažnijim tačkama predloženog dnevnog reda su Prijedlog odluke o reklamiranju na teritoriji grada, kao i Prijedlog odluke o komunalnim taksama, a koje će se posebno odnositi na kladionice.

Kako je naglasila Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, ovim rješenjima predviđeno je uvođenje nove komunalne takse u iznosu od 25.000 KM za svaku kladionicu u gradu, ali i jasna pravila o njihovom oglašavanju i postavljanju reklamnih sadržaja.

“Cilj ovih odluka jeste zaštita javnog prostora i smanjenje agresivnog marketinga koji promoviše igre na sreću. Mi želimo da pošaljemo jasnu poruku da klađenje nije nešto što treba agresivno promovisati, posebno ne u blizini mjesta na kojima borave djeca i mladi. Zato predlažemo stroža pravila oglašavanja, uz obaveznu saglasnost nadležnih gradskih službi, kako bismo zaštitili interese naših sugrađana”, kazala je Savić Banjac.

Istakla je i to kako će, pored ovih odluka, odbornici razmatrati i Prijedlog odluke o komunalnom redu, koja donosi niz novih rješenja s ciljem unapređenja uređenosti grada.

“Na dnevnom redu naći će se i više izvještaja i informacija, uključujući izvještaje o radu Centra za socijalni rad i Sportske dvorane ‘Borik’, kao i informaciju o poslovanju preduzeća ‘Dep-Ot'”, kazala je ona.

Prošlo je 7 godina od kako je u krugu bivšeg “Incela” u Banjaluci izbio požar, a sa požarom i afera “piralen”. Od tada ovo izuzetno štetno, a po po nekima i kancerogeno ulje, utiče ne samo na živote ljudi, nego i na izbore, na imidž grada, pa i na rad Poslovne zone “Incel”.

Piralenom, koji se nekad koristilo u transformatorima, zagađeno je 4.800 kubika zemlje na prostoru bivše “Incelove” Energane.

Kako tvrdi Saša Panić, direktor Poslovne zone Banjaluka, poznatije pod starim imenom “Incel”, do sada je riješen samo jedan mali dio ovog problema.

– Poslovna zona i “Celeks” su očistili lokacije, koje su u našem vlasništvu, zahvaljujući podršci Centra za međunarodnu saradnju i razvoj iz Slovenije, koji je obezbijedio 101.000 evra, te Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, od kojeg smo za to dobili 200.000 KM – kaže Saša Panić za Srpskainfo.

Objašnjava da je ovom intervencijom uklonjeno 200 kubnih metara zagađenog zemljišta, preostalih 4.600 kubika je još na čekanju.

Panić kaže da je prema nalazima češkog instituta Dekonta i UNDP-a iz 2021. godine, za potpunu remedijaciju zemljišta u krugu “Incela” potrebno 15 miliona KM.

– U nekim slučajevima to zagađanje prođe nezapaženo, ali u slučaju piralena u “Incelu” se, očekivano, podigla velika prašina. I sad aimamo situaciju da, čim neki kamion natovaren zemljom izađe iz kruga Poslovne zone, odmah kreću priče da neko “potajno izvozi piralen na nepoznatu lokaciju” – kaže Panić.

Sve to, naravno, utiče na poslovanje više od 60 poslovnih subjekata unutar zone.

S druge strane, za svoje zdravlje su zabrinuti i zaposleni u pojedinim javnim institucijama, koje takođe imaju svoje prostorije u Poslovnoj zoni. Sve su učestalije i anonimne prijave, koje, najvjerovatnije, potiču od radnika Agencije IDDEEA, koji nisu nimalo zadovoljni što im se kancelarije nalaze u krugu “Incela”.

Očekivano, priča o piralenu, koja se, s vremena na vrijeme “izgubi iz fokusa”, pred izbore uvijek postaje nanovo aktuelna. Na to su upozorili i ekolozi, koji smatraju da pojedini političari, umjesto da rješavaju problem, “lešinare” i na piralenu i strahu od piralena skupljaju glasove.

Tako mnogi smatraju da je Draško Stanivuković svoj prvi gradonačelnički mandat 2020. godine izborio, između ostalog, i na piralenu, najavivši žestoku borbu protiv zagađivanja prirode.

Danas ovu temu ni on ni njegovi saradnici ne spominju.

Na to je, u ranijom izjavi za Srpskainfo, ukazao i Igor Kalaba iz Cntra za životnu sredinu Banjaluka.

– U Banjaluci imamo administraciju, koja je veoma aktivna na društvenim mrežama, pa od minornih događaja prave se storiji sa 10 slajdova, a pitanje piralena i remedijacije zemljišta u krugu “Incela” se uopšte ne spominje – rekao je Kalaba.

Ekolozi upozoravaju da je na pojedinim mjestima u “Incelu” koncentracija piralena, ali i drugih zagađivača, poput teških metala, i do 1.000 puta veća od dozvoljene.

Direktor Poslovne zone to ne poruče, ali poručuje da je je krajnje vrijeme da se sa upozorenja pređe na djela.

– Hajde da probamo rješavati problem. Jasno je da su moguća 2 rješenja. Jedno rješenje je izvoz piralena u zemlju gdje postoje kapaciteti za njegovo uništavanje, i to bi nas koštalo oko 15 miliona KM. Druga opcija je da se nađe lokacija u Republici Srpskoj, gdje bi se zagađeno zemljište deponovalo na propisan način – kaže Saša Panić.

– Mi to ne možemo sami, otkud nam toliki novac. Voljni smo da problem rješavamo, ali za to nam je potrebna pomoć države – kaže Panić.

Da piralen ozbiljno ugrožava i poslovanje PZ “Incel” vidljivo je, kaže Panić, pri susretu sa potencijalnim investitorima.

– Čim čuju za tu priču, investitori se povlače. Imali smo bar 10 situacija u kojim su investitori odustali o Poslovne zone “Incel” upravo zbog piralena – kaže Panić.

On dodaje da ne želi da imanjuje ili marginalizuje problem koji se godinama na rješava, ali da je činjenica da na skoro svakoj braunfild poslovnoj zoni, na kojoj se oživljava napušteni, devastirani ili neaktivni industrijski prostor, postoje tragovi industrijskog zagađenja.

Grad Banjaluka omogućio je turskoj kompaniji „BinBin“ da još 2023. godine pokrene sistem iznajmljivanja električnih trotineta, iako u tom trenutku nije postojao lokalni propis koji je regulisao ovu oblast niti je prethodno urađena analiza uticaja na saobraćaj.

Tokom gotovo tri godine „BinBin“ je bio jedini operater na tržištu, jer pravila koja uređuju korišćenje i iznajmljivanje lakih električnih vozila nisu postojala. Tek početkom ove godine usvojen je pravilnik kojim su definisani uslovi za njihovo kretanje, parkiranje i rad operatera.

Prema dostupnim podacima, kompanija je za korišćenje javnih površina Gradu obezbijedila 46 kartica za vožnju, čija se godišnja vrijednost procjenjuje na oko 33.000 maraka. U taj aranžman uključeno je i 12 parking mjesta na gradskim javnim površinama.

Nije poznato ko koristi navedene kartice, budući da Gradska uprava ne objavljuje detalje saradnje sa ovom kompanijom.

Novi pravilnik predviđa da uslugu iznajmljivanja lakih električnih vozila mogu pružati samo operateri koji sa Gradom imaju zaključen ugovor i ispunjavaju određene tehničke i organizacione kriterijume.

Među uslovima su mobilna aplikacija za korisnike, zaposleno tehničko lice zaduženo za održavanje, sistem ograničenja brzine na 25 kilometara na čas, kao i najmanje 150 ispravnih vozila u floti.

Direktor preduzeća „BinBin BH“ Muhamed Mulahmetović izjavio je za CAPITAL da je saradnja sa Gradom započela u vrijeme priprema za ATP turnir u Banjaluci 2023. godine.

Kako navodi, iz Gradske uprave su ih kontaktirali zbog povećanog broja posjetilaca i potrebe za dodatnim vidom prevoza.

„Tražili su da uspostavimo servis i za svega petnaest dana organizovali smo kompletan sistem. Praktično smo sve pokrenuli preko noći“, rekao je Mulahmetović.

Prema njegovim riječima, prvi ugovor podrazumijevao je ustupanje parking lokacija, dok je Grad zauzvrat dobijao pakete za korišćenje trotineta.

On tvrdi da je kompanija kasnije investirala oko 67.000 KM u nadstrešnice koje su planirane kao donacija Gradu, te da je trebalo da budu dio petogodišnjeg ugovora kojim bi se regulisalo korišćenje javnih površina, ali da takav ugovor još nije zaključen.

Mulahmetović smatra da činjenica da lokalni propisi nisu bili doneseni nije predstavljala prepreku za rad kompanije.

„Ako nešto nije izričito zabranjeno, onda je dozvoljeno“, rekao je on, dodajući da se slični problemi sa regulativom pojavljuju i u drugim državama u kojima posluje „BinBin“.

On ističe da kompanija nema ništa protiv raspisivanja javnog poziva za izbor operatera, ali smatra da trenutno nema ozbiljne konkurencije koja bi mogla ispuniti potrebne uslove.

CAPITAL navodi da je od Gradske uprave više puta tražio ugovore i anekse ugovora zaključene sa kompanijom „BinBin BH“, ali da tražena dokumentacija nije dostavljena ni nakon zahtjeva podnesenih u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.

Zbog toga je pokrenut sudski postupak koji se trenutno vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske. Istovremeno, navode da su i nedavni pokušaji da dobiju odgovore ostali bez reakcije gradskih službi.

Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske poručuju da je prije uvođenja sistema iznajmljivanja električnih trotineta bilo potrebno sprovesti detaljne stručne analize.

Kako navode, takve procjene trebalo je da obuhvate bezbjednosne rizike, uticaj na saobraćajne tokove, potrebe za infrastrukturom, lokacije za preuzimanje i odlaganje vozila, kao i potencijalne konflikte sa pješacima i drugim učesnicima u saobraćaju.

U Agenciji smatraju da je jednostavnije uspostaviti novi servis nego osigurati da on od početka funkcioniše bezbjedno i efikasno.

„Iskustva brojnih gradova pokazuju da se sistemi mikromobilnosti razvijaju planski i postepeno, a ne kroz improvizovana rješenja“, poručili su iz Agencije.

Podsjećaju da su laka lična električna vozila prepoznata izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske još 2021. godine, čime je stvoren osnov za njihovo pravno regulisanje.

Ipak, izazovi u praksi i dalje postoje. Prema podacima Agencije, tokom prošle godine na području Republike Srpske evidentirano je šest teško i 14 lakše povrijeđenih osoba u nezgodama koje su uključivale ovu vrstu vozila.

Kao najčešće probleme navode nekorišćenje zaštitnih kaciga, vožnju dvije osobe na jednom trotinetu, kretanje po površinama koje nisu predviđene za tu namjenu, kao i nedovoljno prilagođenu infrastrukturu.

(CAPITAL)

U Zavodu za transfuzijsku medicinu u Banjaluci u periodu od 24. do 26. juna 2026. godine biće održana akcija dobrovoljnog davanja krvi “Karavan ljubavi” u periodu od 7 do 14 časova.

Akciju organizuje humanitarna Fondacija “Karavan ljubavi” iz Novog Sada u saradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu i uz podršku nadležnih institucija Grada Banjaluke.

“Ovo je druga akcija koju organizujemo u vašem gradu”, rekli su iz Fondacije, navodeći kako je cilj akcije podizanje svijesti o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi i prikupljanje krvnih jedinica.

Fondacija “Karavan ljubavi” nastala je tokom pandemije.

“Tada su mnogi prestali da izlaze i samim tim prestali da daruju krv. U trenutku kada su pacijenti čekali, a krvnih jedinica nije bilo dovoljno, rodila se ideja da se ljudima pruži dodatni podsticaj i motivacija da daju krv. Tako je pokrenut “Karavan ljubavi” – inicijativa koja je spojila humanost, zajedništvo i zahvalnost, sa jasnim ciljem da krv uvijek bude dostupna onima kojima je potrebna i da se stvori kultura darivanja kao izraza ljubavi i brige za druge”, tvrde iz Fondacije.

Oni takođe navode da je njihova misija omogućiti da svaki pacijent dobije potrebnu jedinicu krvi na vrijeme, kroz motivisanje ljudi da daruju krv i kroz povezivanje društveno odgovornih kompanija koje sponzorstvom podstiču humanost.

“Naša vizija je ostati najprepoznatljivija humanitarna inicijativa u regionu koja mijenja svijest o davalaštvu krvi, stvara kulturu redovnog darivanja i inspiriše ljude da svojim gestom postanu heroji svakodnevnog života”, zaključili su iz “Karavana ljubavi”.