Kategorija: Banja Luka

Grad Banjaluka dodijelio je ugovor vrijedan 298.850 KM bez PDV-a za sadnju i obnovu drvoreda, parkovskog i blokovskog zelenila na teritoriji grada, a posao će u naredne tri godine obavljati banjalučke firme „EGIĆ-KOP“ i „GREENER“.

Ugovor je zaključen 25. marta ove godine, dok je obavještenje o dodjeli objavljeno 16. aprila, čime je okončan postupak javne nabavke procijenjene vrijednosti 300.000 KM.

U pitanju su firme „EGIĆ-KOP“, čiji je direktor Dalibor Egić, i „GREENER“, čiji je direktor Marko Marić, prema podacima iz registra poslovnih subjekata.

Riječ je o okvirnom sporazumu koji podrazumijeva sadnju novog biljnog materijala, popunjavanje postojećih drvoreda, uređenje parkova i unapređenje zelenila u gradskim naseljima.

Skoro puna vrijednost tendera

Konačna cijena ugovora gotovo je identična procijenjenoj vrijednosti, s obzirom na to da iznosi 298.850 KM, dok je tender bio procijenjen na 300.000 KM bez PDV-a.

U postupku su zaprimljene dvije prihvatljive ponude, a kao kriterijum za izbor korištena je najniža cijena.

S obzirom na to da sporazum traje tri godine, to u praksi znači da će grad za ove namjene izdvajati približno 100.000 KM godišnje za sadnju i održavanje zelenila na području cijele Banjaluke.

Dodjela ovog ugovora dolazi u trenutku kada je u javnosti otvorena polemika zbog nedavne sječe više stabala uz obalu Vrbasa, što je izazvalo reakcije građana i organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

Iz Gradske uprave ranije je navedeno da je u tom slučaju došlo do greške, dok su pojedine organizacije zatražile dodatna pojašnjenja o tome ko je odobrio uklanjanje drveća i na osnovu kojih kriterijuma.To znači da je u narednim godinama planirana sadnja i obnova zelenila, ali i da ostaje otvoreno pitanje kako se upravlja postojećim drvećem u gradu.

Sječa oko 25 zdravih stabala na obali Vrbasa izaziva ogorčenost i nevjericu svih koji su rasli na obalama ove rijeke, te odgovornost za to treba da snose oni koji su sječu isplanirali i naredili.

Izjavio je to Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

“Sječa zdravih stabala da bi se napravila još jedna slikovnica o Banjaluci na vodi i sagradilo još jedno Potemkinovo selo koje bi sakrilo da se ispod blistavih kulisa krije samovolja, neznanje i potpuno odsustvo odgovornosti Gradske uprave, izazivaju ogorčenost i nevjericu”, rekao je Vipotnik za Srnu.

On je naveo da priča o banjalučkoj rivijeri, koja se uporno gura, bez usvojenih prostorno-planskih dokumenata, dozvola, ne vodeći računa o objektima i zonama koji su pod zaštitom, možda može donijeti lajkove na društvenim mrežama, ali će trajno uništiti obale Vrbasa, aleje, prepoznatljivo gradsko jezgro.

Vipotnik je istakao da naknadna pamet, izazvana protestima zbog sječe stabala uz Vrbas, predstavlja gašenje požara dječjim pištoljem na vodu, odnosno sedativ za javnost.

“Nije u redu da budu kažnjeni oni koji su držali sjekiru, jer oni tom sjekirom časno zarađuju svoj hljeb sa sedam kora. Ostavke i kazne treba da snose oni koji su tu bespravnu sječu isplanirali i naredili”, poručio je Vipotnik.

Iz “Voda Srpske” saopšteno je da ova javna ustanova nije dala saglasnost za sječu stabala uz rijeku Vrbas u Banjaluci, te da je isključiva odgovornost za uništavanje biodiverziteta na tom području na Gradu i licima koja su sjekla drveće.

Centar za životnu sredinu objavio je video iz Banjaluke koji prikazuje da je posječeno više od 25 stabala uz Vrbas.

“Pitamo grad Banjaluku ko je i zašto posjekao oko 25 stabala i to pretežno vrba koje su ukras ove rijeke i bitan dio njenog eko-sistema? ️Da li je ovo takozvano uređenje obale, da li se stabla sijeku da bi im se korijenje zabetoniralo? Zašto se ubijaju zdrave vrbe, simbol Banjaluka?!”, naveli su iz ovog centra, prenosi Srna.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istakao je da su svjesni načinjenog propusta.

“Nijednu riječ kritike javnosti, kao ni sve ono što smo vidjeli, ne poričemo. Naprotiv, zahvalni smo što je ukazano na situaciju koja se desila”, rekao je Stanivuković te dodao da su reagovali odmah i da će nastaviti da se ponašaju odgovorno.

“Već jutros je razriješen nadzor koji je radio na ovom projektu, te imenovan novi, jer odgovornost mora da postoji”, kazao je on.

Nakon sječe stabala uz rijeku Vrbas u Banjaluci, Javna ustanova “Vode Srpske” poručuje da oni nisu izdali saglasnost za navedene radova.

Tvrdnje o neizdatoj saglasnosti

Ističu da je nanesena neprocjenjiva šteta za biodiverzitet rijeke Vrbas u Banjaluci.

“Povodom izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića vezano za sječu stabala uz rijeku Vrbas u Banjaluci, u kojoj navodi da je postojala saglasnost Javne ustanove ‘Vode Srpske’ za ‘određene intervencije na zelenilu’, obavještavamo javnost Republike Srpske, a prije svega stanovništvo Banjaluke, da Javna ustanova ‘Vode Srpske’ nije izdala takvu saglasnost!”, navode u reagovanju.

Šta piše u rješenjima

Pojašnjavaju da je u Rješenju o vodnoj saglasnosti od 14. oktobra 2025. godine za uređenje obale rijeke Vrbas na lokaciji od Švedske plaže do Banje Vrućice, i Rješenju od vodnoj saglasnosti od 17. novembra 2025. godine za izgradnju šetališta i obaloutvrde sa vodocrpilištem na dionici od Gradskog mosta do mosta “KAB”, a koja su izdata gradu Banjaluka kao investitoru, u uslovima pod kojima se izdaje vodna saglasnost izričito navedeno da predmetni radovi ne smiju dovesti do narušavanja postojećeg biodiverziteta.

Dodaju da u navedenim rješenjima nigdje se ne navodi saglasnost za “određene intervencije na zelenilu”, niti za uklanjanje rastinja ili sječu stabala.

Pravila za uređenje obala

“U slučajevima kada se zainteresovana pravna ili fizička lica obrate sa zahtjevom za uređenje obale vodotokova, praksa je da JU ‘Vode Srpske’ daje saglasnost za uklanjanje niskog rastinja i šiblja, ali uz obavezno zadržavanje visokog rastinja koje vrši prirodnu stabilizaciju obale”, dodali su.

Ko je odgovoran

Stoga, poručuju da je “za uništavanje biodiverziteta rijeke Vrbas u Banjaluci isključivo su odgovorni grad Banjaluka kao investitor i lica koja su direktno izvršila sječu stabala”.

Reakcije javnosti i struke

Podsjetimo, prethodnih dana su Centar za životnu sredinu, građani te struka zahtijevali hitan izlazak inspekcije na teren radi utvrđivanja odgovornih za sječu stabala na obali Vrbasa koje su ukras ove rijeke i bitan dio njenog ekosistem.

Naknadno su iz Gradske uprave saopštili da je inspekcija tokom terenskog nadzora utvrdila da je, u okviru izvođenja radova na obali Vrbasa, uklonjena jedna vrba, sedam topola (od kojih je jedna bila šuplja), dok se preostala uklonjena stabla odnose na bagremove i zovu, koje se klasifikuju kao korovske vrste.

Svjesni smo načinjenog propusta, kao i toga da je projektni nadzor, koji je uprkos činjenici da su “Vode Srpske” za ovako nešto dale saglasnost, trebao spriječiti da do uklanjanja stabala dođe, napisao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, nakon što su građani i struka okupili i izrazili negodovanje zbog sječe stabala na obali Vrbasa.

“Nijednu riječ kritike javnosti, kao ni sve ono što smo vidjeli, ne poričemo. Naprotiv, zahvalni smo što je ukazano na situaciju koja se desila”, rekao je Stanivuković te dodao da su reagovali odmah i da će nastaviti da se ponašaju odgovorno.

“Već jutros je razriješen nadzor koji je radio na ovom projektu, te imenovan novi, jer odgovornost mora da postoji”, kazao je on.

Kako je napisao, tokom radova na projektu Banjalučke rive, na potezu od Venecija mosta do Gradskog mosta, ranije je planirano da bude zasađeno 50 novih vrba i to će biti i učinjeno.

“Prema informacijama, uz obalu rijeke Vrbas uklonjena je jedna vrba, sedam topola (od kojih je nekoliko bilo bolesno i iznutra trulo), dok se ostala odsječena stabla odnose na bagremove i zovu, koja se klasifikuju kao korovske vrste. Odgovornost ćemo pokazati, kao što to uvijek nastojimo činiti, i dajemo garanciju da tokom nastavka izgradnje ovakve situacije nećemo dozvoliti. Svako drvo će biti sačuvano, a nova zasađena”, poručio je Stanivuković.

Banski dvor u ovu godinu ušao je sa većim budžetom u odnosu na prethodnu, ali iz ove kulturne ustanove upozoravaju da jedan od najvažnih problema, bez potpune sanacije zgrade, i dalje ostaje neriješen. Elektorinstalacije su dotrajale, a sistem klimatizacije je zastario i van funkcije.

Iz Banskog dvora upozoravaju da je potpuna sanacija zgrade  jedan od osnovih preduslova da bi ustanova zaživjela u svom punom kapacitetu. Program rada za 2026. godinu JU „Banski dvor – Kulturni centar“ Banjaluka naći će se pred banjalučkim odbornicima na narednoj redovnoj sjednici koja će biti održana 28. aprila.

“Ponovo ističemo da bi naredna etapa trebala u što kraćem roku obuhvatiti kompletnu sanaciju i obnovu mašinskih instalacija i dotrajalih elektroinstalacija. U ovom trenutku najviše je izražen problem sa sistemom klimatizacije ustanove, koji je zastario, prevaziđen i u potpunosti van funkcije. Problem sa klimatizacijom kulminirao je prije šest godina, jer su nakon završetka radova na fasadi sa zgrade Banskog dvora trajno uklonjeni svi privremeni klima uređaji, čije vraćanje nije predviđeno po okončanju radova, jer oni prema mišljenju Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, narušavaju autentičan izgled eksterijera zgrade”, navodi se u obrazloženju ove stavke.

Takođe, iz Uprave Banskog dvora kažu da su svjesni da temeljna sanacija i obnova mašinskih instalacija cjelokupnog objekta iziskuje značajna finansijska sredstva, ali vjeruju da će ona biti obezbijeđena u što kraćem roku.

Podsjećaju da je uspješno realizovana sanacija spoljašnjeg dijela zgrade tokom 2018. i 2019. godine u okviru koje su u potpunosti obnovljeni krov, fasada, stolarija i ugrađena dekorativna rasvjeta. Tokom 2024. godine uspješno je rekonstruisan i vatrodojavni sistem.

Kulturni centar ove godine raspolaže sa  budžetom od 2.033.000 KM, što je za gotovo 200.000 KM više u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, najveći dio ovog iznosa odlazi na plate zaposlenih, režijske troškove, kao i realizaciju programa i autorske ugovore. S druge strane, izdvajanja za investiciono održavanje i obnovu Banskog dvora ostaju skromna u odnosu na stvarne potrebe objekta, tačnije samo 50.000 KM.

U Banskom dvoru tokom prošle godine realizovano je ukupno 318 različitih kulturnih događaja.

Građani Banjaluke ogorčeni su na gradsku administraciju zbog sječe stabala uz Vrbas.

Za društvenim mrežama građani su iskazali nezadovoljstvo. Građani pišu da je napravljena nepopravljiva šteta, dok su pojedini napisali da ovo predstavlja i ludilo.

Pojedini građani su poručili gradonačelniku “da se skine sa interneta” i da sječa stabala predstavlja vandalizam i ekocid.

Takođe, traže odgovornost gradonačelnika i Gradske uprave. Mnogi Banjalučani su poručili da je grad sada i “unakažen”.

Najviše komentara u kojima građani iskazuju svoje nezadovoljstov možete vidjeti na jednoj od objava na Fejsbuk stranici Grada Banjaluka.

Građani su i emotivno reagovali, te poručili da su uništena stabla u centru grada.

– Radnici uz osmijehe sjeku i ruše zdrava stabla starija od njihovih baka i djedova. Zar ne bi trebali primijetiti da je došlo do “greške”, zar ne bi trebali znati, biti obučeni za to da reaguju ako dođe do ove katastrofe!? – jedan je od komentara.

Istaklu da su “ubijena stabla uz koje su generacije odrasle”.

I Centar za životnu sredinu upozorava na nastavak uništavanja obale Vrbase, odnosno sječe vrba i stabala koja su vijekovima unazad bila simbol grada Banjaluka.

Iz Centra za životnu sredinu postavljaju pitanje zašto je posječeno 25 stabala i to pretežno vrba koje su ukras ove rijeke i bitan dio njenog ekosistema.

Građani Lorkinog naselja u Banjaluci organizovaće u subotu mirni protest pod nazivom “Ni metar mimo plana”, koji će početi u 11 časova, nezadovoljni izdavanjem građevinskih dozvola i lokacijskih uslova za izgradnju parking-mjesta mimo važećeg regulacionog plana. Kako navode, u naselju već postoji nedostatak parking-mjesta za stanare postojećih objekata, a dodatna gradnja, kako tvrde, bi pogoršala ionako složenu situaciju.

Hronični nedostatak parking-mjesta u naselju

Naime, u Lorkinom naselju godinama je evidentan problem sa parkiranjem jer tu nema dovoljno parking-mjesta za stanare postojećih objekata.

Kako su nam kazali mještani u naselju, trenutno postoji 211 stambenih jedinica i jedan broj poslovnih prostora, a postoji svega oko 90 parking-mjesta.

“Naša procjena je da je za naselje potrebno minimum 230 parking-mjesta. Ovaj problem je iz godine u godinu sve veći, a nadležne službe ne preduzimaju ništa na izgradnji javnih parkinga. Stanari su prinuđeni da vozila parkiraju na saobraćajnicama, odnosno duž ulica Petra Preradovića, Petra Rađenovića i Federika Garsije Lorke te ove tri dvosmjerne ulice veći dio dana funkcionišu kao jednosmjerne, odnosno jedna traka služi za parkiranje vozila. Ovo dovodi do niza problema kao što su nemogućnost prolaska vozila za odvoz komunalnog otpada, nemogućnost prilaska vatrogasnih vozila, česta oštećenja vozila, miješanje pješačkog i kolskog saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti pješaka, zagušenje saobraćaja, stvaranje gužvi i slično”, kazao je Darko Đurić, jedan od organizatora protesta.

Problem prepoznat još prije skoro 20 godina

Kako je dodao, ovaj problem prepoznat je još 2008. godine pri izradi Regulacionog plana za prostor između ulica: Krajiških brigada, Trive Amelice, Kralja Petra II Karađorđevića, Pave Radana, Jovana Dučića i Ranka Šipke u Banjaluci (Nova varoš), koji je i danas važeći.

“Planom je predviđena izgradnja nekoliko javnih parkinga i podzemnih parking-garaža. Gradska uprava do danas nije izgradila niti jedan javni parking ili podzemnu parking-garažu u naselju iako je od usvajanja plana proteklo skoro 20 godina. Nažalost, trend izdavanja lokacijskih uslova, a potom i građevinskih dozvola, suprotno važećem sprovedbenom dokumentu prostornog uređenja, kao i Zakonu o uređenju prostora i građenju i podzakonskim aktima, nije zabišao ni ovo naselje. Ono što se unazad godinu dana dešava na prostoru između ulica Ranka Šipke i Petra Rađenovića klasičan je primjer tzv. investitorskog urbanizma na štetu javnog interesa, kao i interesa stotina porodica ovog naselja”, kazao je Đurić te dodao da je Odjeljenje za prostorno uređenje Gradske uprave Banjaluka izdalo  jednom investitoru građevinsku dozvolu za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta na način da mu je dozvoljeno da, od potrebnih 11 parking-mjesta, četiri izgradi na planiranom javnom parkingu.

“Takođe, za pristup objektu ukidaju se dva parking-mjesta istog javnog parkinga. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa važećim planom u kome je konkretno za tu lokaciju navedeno: “Parkiranje u ovim zonama će se razmatrati na osnovu konkretnih zahtjeva investitora, a u okviru predmetne parcele”. Mi smo za ovakvo izdavanje dozvola saznali tek kada je građevinska dozvola postala izvršna i kada je investitor počeo sa gradnjom objekta u maju prošle godine.

Sporne dozvole za nove objekte

Takođe, tada smo saznali da su drugom investitoru, na parceli pored, izdati lokacijski uslovi za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta na isti način, s tim da je njemu, od potrebna 22 parking-mjesta, dozvoljeno da osam izgradi na planiranom javnom parkingu uz ukidanje još dva radi pristupa objektu”, kazao je on.

Upozorenje građana: Naselje može biti trajno upropašteno

Kako je rekao, ako se uzme u obzir da na ovom prostoru, odnosno između ulica Ranka Šipke i Petra Rađenovića, postoje još tri parcele, te uz pretpostavku da će i za njih u dogledno vrijeme biti izdate dozvole na isti način, jasno je da će Lorkino naselje biti trajno upropašteno te da će ionako teška situacija sa parkiranjem biti dodatno pogoršana i da će rješavanje ovog problema biti trajno onemogućeno.

“Posebno nas, kao građane, boli odnos Gradske uprave prema našim zahtjevima, odnosno to što se na iste ne odgovara ili nam se u odgovorima daju pogrešne informacije, pa tako npr. u jednom odgovoru stoji da su planirani objekti udaljeni više od 30 m od postojećih objekata te da neće imati uticaj na osunčanje istih, dok u stvarnosti ista udaljenost iznosi 18 m”, kazao je on.

Mještani banjalučkih Trapista, odnosno Delibašinog sela, ne treba da brinu zbog planirane gradnje Dino parka na ovom području, tvrde iz Gradske uprave Banjaluka, uprkos peticiji iza koje je stalo 75 domaćinstava, a u kojoj traže da se od ove lokacije odustane, zbog, kako su naveli, infrastrukturnih ograničenja.

Iz Gradske uprave za BL portal kažu da su prije donošenja odluke o parku na ovoj lokaciji, izvršene detaljne analize terena, obilasci i konsultacije sa stručnim licima.

„Na sva pitanja u vezi sa infrastrukturom i pristupnim putevima odgovore će dati projektna dokumentacija, koju izrađuje ovlašćena projektna kuća“, navode iz Grada.

Upravo su pristupni put, ali i pitanje kompletne infrastukture i bezbjednosti zbog potencijlano većeg broja posjetilaca i pojačanog saobraćaja, bili glavni razlozi zbog kojeg su reagovali mještani Gornjih Priječana, koji su za BL portal prije sedam dana potvrdili da u Gradsku upravu šalju i peticiju.

Kako danas kaže Slađana Latinović, jedna od mještanki koja o svim ovim aktivnostima redovno izvještava i na društvenim mrežama, odgovor na peticiju nisu dobili, a od borbe da Dino park “zaobiđe” njihovo naselje neće odustati.

Ipak, iz Gradske uprave u odgovoru BL portalu, i dalje tvrde da bi ovaj park uticao na poboljšanje kvaliteta života u naselju i da planirani sadržaj ne predstavlja rizik po bezbjednost građana.

„Izgradnja parkova ne predstavlja rizike po bezbjednost mještana i građana, upravo suprotno. Doprinosi svojim sadržajima poboljšanju kvaliteta života. Ukoliko se misli na same rizike unutar planiranog parka, o njima se svakako detaljno razmišljalo i analizaralo u projektnoj dokumentaciji, kao što će biti slučaj i pri samoj izgradnji i korišćenju. Parkovi će biti obezbijeđeni svim potrebnim, u skladu sa važećim propisima vezano za sigurnost i bezbjednost“, poručuju iz Gradske uprave.

Iz Grada dodaju i da su za projekat već konsultovane nadležne institucije, kao i da će sve potrebne saglasnosti biti pribavljene kroz proces izrade projektne dokumentacije.

Projekat koji je mijenjao lokacije

Planirani Dino park u Banjaluci trebalo bi da bude izgrađen na području katastarske opštine Delibašino selo, na području Trapista, a kompleks će zauzimati oko 8.000 kvadratnih metara i biće podijeljen na dvije cjeline – avantura park i tematski Dino park, najavili su iz Gradske uprave početkom marta ove godine.

Dino park u javnosti je prvi put najavljen kao projekat koji bi trebalo da bude izgrađen u rekreativnoj zoni na Banj brdu, ali je ta ideja izazvala reakcije dijela javnosti i organizacija koje su upozoravale da bi takav sadržaj mogao narušiti prirodni ambijent jednog od najposjećenijih izletišta u gradu.

Nakon toga, Gradska uprava je odustala od te lokacije, a kasnije je najavljeno da bi Dino park mogao biti dio nove rekreativne zone u Trapistima, gdje je planiran razvoj turističkih i adrenalinskih sadržaja. Tako se došlo do konačne lokacije – Delibašino selo, udaljeno oko pet kilometara od centra Banjaluke, uz samu rijeku Vrbas.

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina, Grad Banjaluka organizuje besplatan prevoz građana za Donju Gradinu, u nedjelju 19. aprila, u osam časova, sa parkinga kod Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske (Vidovdanska ulica).

Prevoz je obezbijeđen sa četiri autobusa, a povratak je predviđen istog dana po završetku komemoracije.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina zakazano je za nedjelju, 19. april.