Kategorija: Banja Luka

Banjalučani danima troše vrijeme, gorivo i živce u kolonama, a ni danas nema predaha. Radovi, izmjene režima i zastoji običnu vožnju kroz grad pretvaraju u neizvjesno putovanje. Pritisak na gradske saobraćajnice vidi se i u podatku MUP-a Republike Srpske: na području Banjaluke evidentirano je više od 103.000 registrovanih vozila, prenosi BL Portal.

I jutros su gužve bile na ključnim raskrsnicama, pa su pojedini vozači morali da se vraćaju i traže drugi pravac. Zaobilaženje sve teže donosi olakšanje, jer se saobraćaj sa opterećenih glavnih pravaca preliva u okolne ulice.

Saobraćajni stručnjak Milenko Jaćimović upozorava da se iza kolona prepliće nekoliko problema, od rasta broja vozila do neusaglašenih radova i rješenja koja, po njemu, dodatno otežavaju vožnju i ugrožavaju bezbjednost.

Prema ovogodišnjim podacima koje je BL portalu dostavio MUP Srpske, na području grada trenutno ima 103.357 registrovanih vozila. Prošle godine bilo ih je 100.832. Razlika je 2.525 vozila. MUP navodi i da je broj novoregistrovanih ove godine 2.525, a tokom 2025. bilo ih je 3.389. Svi podaci odnose se na grad Banjaluka.

Jaćimović kaže da rast godinama traži ozbiljnije planiranje.

„Već je preko 100.000 registrovanih vozila u Banjaluci. Porast je broja i novih vozača, a statistika kaže da je u zadnjih 10 godina svake godine u Banjaluci bliže 3.000 novoregistrovanih vozila. Odjeljenje za saobraćaj i puteve Gradske uprave ‘spava’ – promjene motorizacije i opterećenja su toliko brze da se svake godine mora imati strategija šta raditi da se smanji zagušenje saobraćaja“, kaže Jaćimović za BL portal.

O obimu uvoza govore i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U Carinskoj ispostavi Banjaluka od 1. januara do 30. septembra ove godine ocarinjeno je 7.374 vozila.

Posebno opterećen ostaje Istočni tranzit, gdje radovi na kružnoj raskrsnici kod Audijevog servisa otežavaju prolaz. Poslije višemjesečnih radova i ranijih prekida počelo je asfaltiranje, a završetak se očekuje uskoro. Dok se čeka rasterećenje, zastoj osjećaju i vozači koji idu kroz Borik ili stižu iz Starčevice. Gužve su zahvatile i okolne bulevare, Aleju Svetog Save i Gundulićevu ulicu.

Jaćimović ukazuje na potez kod Lesnine, Audijevog servisa i Ekonomskog fakulteta.

„To je jedna transverzala koja je značajno usporila i zakomplikovala komunikaciju i iz Starčevice prema centru i prema tranzitu. To se ogromno reflektuje na stvaranje gužvi“, objašnjava on.

Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve Gradske uprave kažu da radovi ulaze u završnu fazu i mole vozače za strpljenje.

„Za ovu vrstu radova neophodna je privremena izmjena režima saobraćaja. Riječ je o privremenoj situaciji koja prati završnu fazu jednog značajnog saobraćajnog projekta, čiji je cilj upravo bolji protok vozila i smanjenje zadržavanja na ovom potezu. Očekujemo da će završetkom cijelog projekta biti stvoreni uslovi za bezbjednije i efikasnije odvijanje saobraćaja“, navode iz ovog odjeljenja.

Za funkcionisanje grada, upozorava Jaćimović, presudan je i raspored radova. Kad se u kratkom roku otvori više gradilišta na važnim saobraćajnicama, vozačima se sužava izbor pravaca.

„Ni u kom slučaju se ne bi trebalo, niti struka to preporučuje, da se u jednom intervalu od dva mjeseca na četiri-pet lokacija kreće sa izgradnjom kružnih tokova ili sanacijom puteva, jer onda potpuno zakomplikujemo saobraćaj“, kaže Jaćimović.

Pokušaj da se izbjegne jedna kolona često završi ulaskom u drugu. Pritisak se prenosi sa raskrsnice na raskrsnicu, a zastoji zahvataju i ulice koje bi trebalo da budu rasterećene.

Posebno upozorenje ide na račun reklama i drugih sadržaja u kružnim tokovima, koji, po njemu, odvraćaju pažnju.

„Stalno govorimo, nemojte postavljati kojekakve reklame unutar kružnih tokova! Juče sam za samo dva sata monitoringa po saobraćajnicama kod Lazareva i Delta centra vidio tri saobraćajne nezgode u kružnom toku. Dok dođe policija i napravi uviđaj, na tom kružnom toku saobraćaj je u potpunom kolapsu“, upozorava Jaćimović za BL portal.

To pokazuje koliko dodatni zastoj otežava već opterećen saobraćaj. Gradskim vlastima zamjera i odnos prema upozorenjima struke.

„Onaj ko vodi grad neće da sluša struku, iako istraživanja jasno kažu da se unutar kružnih tokova ne postavljaju bilbordi i objekti koji odvraćaju pažnju“, ističe on.

Završetak raskrsnice kod Audijevog servisa trebalo bi da olakša prolazak tim dijelom grada. Jaćimovićevo upozorenje ipak ide na dugoročnu organizaciju: rast broja vozila mora pratiti plan kojim se usaglašavaju radovi, čuvaju prohodni pravci i smanjuju zagušenja. Do tada Banjalučani cijenu čekanja plaćaju svakodnevno, izgubljenim satima, potrošenim gorivom i sve manje strpljenja za volanom.

Zbog radova na više lokacija u Banjaluci na snazi su izmjene režima saobraćaja, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske, prenosi BL Portal.

Na magistralnom putu M1-108, dionica Banja Luka 4 – Banja Luka 5, gradi se kružna raskrsnica na ukrštanju sa Ulicom Bulevar vojvode Živojina Mišića. Na tom dijelu saobraćaj ide dvosmjerno jednom stranom kolovoza, a izlaz prema Boriku potpuno je obustavljen. Radovi bi trebalo da traju do 31. oktobra.

Izmijenjen je i režim na magistralnom putu M-I 101, dionica Banjaluka 1 – Banjaluka 2, zbog sanacije pješačke pasarele.

Takođe, režim je promijenjen zbog uređenja kružne raskrsnice na magistralnom putu M-I 108, na dionicama 13, 14 i 15, te u ulicama Bulevar srpske vojske, Knjaza Miloša, Ivana Gorana Kovačića i braće Pišteljić. Ta izmjena važi 90 dana, od 17. avgusta.

Iz Auto-moto saveza Republike Srpske apeluju na vozače da poštuju postavljenu signalizaciju i da imaju strpljenja dok radovi traju.

Krdo divljih svinja primijećeno je u noći između utorka i srijede u banjalučkom naselju Derviši.

“Desetak divljih svinja na mostiću kod Kolosa u Dervišima”, napisali su vozači koji su upozorenje podijelili na društvenim mrežama, prenose “Nezavisne“.

Divlje svinje, ali i lisice, posljednjih godina sve češće se mogu vidjeti u rubnim dijelovima Banjaluke, naročito u večernjim i noćnim satima, kada izlaze u potrazi za hranom.

Foto: Društvene mreže

Majci petnaestomjesečnog dječaka u banjalučkom Savjetovalištu za bebe medicinska sestra je greškom dala drugu dozu vakcine „Pentaxim“, umjesto planirane vakcine protiv hepatitisa B. Dječak je na „Pentaxim“ već ranije reagovao, a tri dana poslije ovog propusta završio je u Hitnoj pomoći zbog urtikarije po tijelu, prenosi BL Portal.

JZU „Dom zdravlja“ u Banjaluci potvrdio je portalu Aloonline da je zvanično upoznat sa slučajem i da je zatražio hitno izjašnjenje osoblja. Na pitanja o stanju djeteta, disciplinskom postupku i inspekcijskom nadzoru nisu odgovorili.

Majka Jelena Nuždić ispričala je za Aloonline da je 17. septembra sina odvela na redovnu HBV vakcinaciju, uz potvrdu pedijatra.

„Sve troje djece primalo je redovne vakcine bez posljedica, a najmlađi dječak reagovao je samo na prvu dozu Pentaxima. Zato smo dogovorili sa pedijatrom da prvo primi treću dozu HBV-a, na koju ranije nije imao reakcije“, navodi Nuždićeva.

Tek pošto je dala injekciju, sestra je upitala: „Šta biste rekli kada bih vam sada rekla da sam vam dala drugu dozu Pentaxima?“ Na pitanje kako je do propusta došlo, pravdala se da joj je „stresno na poslu“ i da je u kartonu gledala koje vakcine dijete nije primilo, umjesto naloga pedijatra.

Izvinjenja nije bilo, niti je dijete zadržano na posmatranju zbog moguće alergije. Sestra je pred majkom zvala pedijatra i tražila da u elektronskom sistemu promijeni nalog. Pedijatar je to odbila i pristala samo da unese napomenu da je doza „Pentaxima“ data greškom.

Trećeg dana, 20. septembra, na tijelu je izbila teška urtikarija.

„Odveli smo dijete u Hitnu pomoć, gdje su potvrdili da je riječ o alergijskoj reakciji i upozorili nas da je uobičajeno da svako naredno izlaganje alergenu izaziva ozbiljnije simptome“, kaže majka za Aloonline.

Problemi traju od avgusta 2025, kad je poslije prve doze „Pentaxima“ dobio reakciju na stopalima. Roditelji su ga vodili dermatologu, na Infektivnu i Kožnu kliniku UKC-a RS, ali niko nije sa sigurnošću utvrdio uzrok, dok privatni pregled nije ukazao na erythema annulare. Imunolog na UKC-u RS ipak je reakciju vezao za „slučajni virus“ i odbio testiranje na alergije u toj ustanovi, iako ga je predložio pedijatar.

Pedijatar je bio skeptičan prema drugoj dozi „Pentaxima“, iako je u nalazu imunologa pisalo da se imunizacija „Pentaximom“ nastavi. Roditeljima je preporučila testiranje u Beogradu ili Zagrebu, jer im je rečeno da se to ne radi u UKC-u RS. Termin su zakazali za decembar.

Na upit upravi Doma zdravlja kako je došlo do propusta, kada su saznali i koje su mjere preduzete protiv sestre, stigao je samo uopšten odgovor:

„Uprava JZU Dom zdravlja u Banjaluci zvanično je upoznata sa navedenim događajem. Odmah po saznanju, proslijeđen je zahtjev za hitno izjašnjenje osoblju Specijalističkih ambulanti iz pedijatrije. S obzirom na to da je dijete registrovano u privatnoj pedijatrijskoj ambulanti, zatražićemo podatke i od nadležnog pedijatra, nakon čega ćemo preduzeti zakonom propisane mjere.“

Odgovori o disciplinskom postupku, stanju dječaka i obavještavanju zdravstvene inspekcije izostali su.

Nakon višemjesečnih radova i ranijih prekida, napokon je počelo asfaltiranje kružnog toka kod „Audi servisa“ u Banjaluci, javljaju Nezavisne.

Na lokaciji se postavlja prvi sloj asfalta, a potpuni završetak i puštanje raskrsnice u saobraćaj očekuju se uskoro. Izgradnju, vrijednu 2,48 miliona KM, finansiraju Putevi Republike Srpske. Radovi su počeli još u martu 2024, ali su ubrzo obustavljeni. Izgradnja je ponovo pokrenuta 23. decembra 2025, a intenzivniji radovi nastavljeni su u februaru ove godine.

Riječ je o kružnoj raskrsnici na ukrštanju Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića, jednoj od najfrekventnijih tačaka u tom dijelu grada. Projektom je predviđena raskrsnica sa dvije trake, odnosno unutrašnjim rotorom ukupne širine 11 metara. Očekuje se veća protočnost i rasterećenje raskrsnice na kojoj su se, posebno u špicu, često stvarale kolone.

Prvi Dino park u Banjaluci otvoren je 3. oktobra, u okviru nove rekreativne zone Krčmarice. Brojni građani, u pratnji najmlađih, došli su da vide dinosauruse i uživaju u prirodi, javljaju Nezavisne.

„Dinosaurusi u prirodnoj veličini, sa pokretima i zvukovima, donijeli su djelić svijeta o kojem naši mališani maštaju. Broj djece i porodica koji su danas ovdje pokazuje da je ovakav sadržaj bio potreban našem gradu“, kazao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Projekt menadžer Grada Milada Šukalo istakla je da je jedan od ciljeva da kvalitetni sadržaji budu dostupni stanovnicima svih dijelova Banjaluke, ali i da nova rekreativna zona postane mjesto koje će privlačiti posjetioce iz drugih dijelova grada i regiona.

Zbog izgradnje kružnog toka kod Audi servisa, od danas, 5. oktobra, pa do završetka radova doći će do izmjene u režimu saobraćaja, javljaju Nezavisne.

„Po zahtjevu izvođača radova, a u skladu sa rješenjem Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske doći će do izmjene u režimu odvijanja saobraćaja na ukrštanju magistralnog puta M1-108 (dionica: Banjaluka 4 – Banjaluka 5) i Bulevara vojvode Živojina Mišića, zbog izgradnje kružne raskrsnice“, naveli su iz Gradske uprave Banjaluka.

Za vrijeme radova regulisanje i preusmjeravanje vršiće se postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije. „Mole se svi učesnici u saobraćaju za oprez i razumijevanje, zbog otežanog odvijanja saobraćaja za vrijeme izvođenja radova“, dodali su.

Rupe na ulicama, nedostatak trotoara i udaljena autobuska stajališta svakodnevica su mještana Drakulića, koji godinama čekaju da ovi problemi budu riješeni. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Goran Arambašić kaže da najveći problem predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, prenosi BL Portal.

„Konkretno u ulici Goluba Babića već dvije godine mještanima govore da prije svega mora biti riješena ta situacija. Ulica je toliko uska da autobus nema teoretske šanse da prođe. Ljudi se često žale da im je autobuska stanica daleko i to je činjenica. Pored toga, ulica je bezbroj puta krpljena, ali grad trenutno nije u mogućnosti da riješi sve probleme. Duž ulice ima mnogo kuća, a sigurno je 60 odsto stanovništva ušlo oko metar do metar i po u putni pojas i postavilo ograde uz sam rub ulice“, naveo je.

Jedan od prijedloga bio je da ulicom saobraća minibus. „Slao sam i taj prijedlog, ali opet ponavljam da je problem u samoj ulici, koja nema ni trotoar. Bez trotoara je nemoguće bilo šta uraditi, jer bi se ugrozila bezbjednost djece i drugih građana. Sve i da uspijemo da uradimo nešto i omogućimo da tu prolazi minibus, ako bi se nekome nešto desilo, odgovornost bi snosili oni koji su to naredili“, objasnio je. Ulica nije napravljena da bude široka tri do četiri metra, trebalo je da ima šest.

„Kada ljudi povuku svoje ograde unutar svojih dvorišta, tek onda ćemo imati mogućnost da tu prođe autobus. Ne želim da štitim ni Gradsku upravu ni narod. Volim svoje kolege i stanovnike i najviše bih volio da svoje naselje izgradimo i uredimo kako treba, ali i sam vidim da trenutno nije pogodna situacija. Niko od ljudi koji prijavljuju i žale se na situaciju neće da prizna da je tako“, kazao je.

Trenutno se radi dvostrani trotoar da bi djeca iz područne škole bezbjedno došla do igrališta, jer nemaju salu za fizičko. „U školu idu djeca do petog razreda i potreban im je trotoar da bi tokom lijepih dana mogla da odu do igrališta na čas fizičkog. To nam je za sada prioritet. Drakulić je veoma specifična mjesna zajednica u kojoj naprosto ne možemo stvari rješavati na prečac“, rekao je.

Gorući izazov je kanalizacija: po dvorištima se izlivaju otpadne vode iz septičkih jama, a prije pet godina bili su nadomak rješenja. „Kada sam postao predsjednik Savjeta, još 2021. godine, dobio sam od grada milion i po maraka da bude urađen glavni kanalizacioni kolektor. Trebalo je da prolazi preko tranzita do vrha naselja, ali mještani nisu htjeli da potpišu saglasnost da kolektor pređe preko njihovih zemljišta. Puteve ćemo nekako riješiti, ali ovo je ogromna smetnja i pitanje je kada ćemo ponovo dobiti tolika sredstva. Propao nam je milion i po maraka jer niko nije htio da potpiše i izgleda da ne žele da razumiju sa kakvim se sve problemima suočavamo“, naveo je.

Kompletno naselje, naglasio je, treba obnoviti. Nekoliko ulica je u lošem stanju i treba im novi asfalt. „Nije tu samo ulica Goluba Babića, na koju se mještani stalno žale. Tu je i ulica 7. februara, koja nosi naziv po žrtvama koje su ubijene u Drakuliću i smatram da bi ona trebalo da bude prioritetna. Pored toga imamo i ulicu Mlađe Ćusića za koju već nekoliko godina pokušavamo da dobijemo sredstva. Pokušavamo da radimo jedno po jedno“, istakao je.

Svjestan je nezadovoljstva i kvartalno šalje Gradskoj upravi izvještaje o najpotrebnijem. „Građani se pretežno obraćaju medijima pa tek onda meni. Trudim se da prvo radimo ono što je važnije i, ukoliko građani traže da se nešto popravi, moram sagledati naselje kao cjelinu i vidjeti gdje se to nalazi na listi prioriteta. Nadam se da će uskoro doći do toga da se država malo otvori, da budžet bude veći i da se više novca uloži u lokalne zajednice. Ne znam koliki je budžet grada i da li je u mogućnosti da pokrije sve mjesne zajednice, jer je za sve to potrebno mnogo novca“, zaključio je.

Mještanka ulice Goluba Babića B. D. kaže da se sa kišom kod autobuske stanice pravi problem zbog udubljenja u kojem ostaje voda. „Kada dođu kiše, a kasnije i snijeg, ta lokva se napuni toliko da ju je nekada nemoguće zaobići. Uz to, ne daj Bože da se desi da istovremeno prolazi automobil. Ne znam kako je moguće da se već 20 godina, a možda i duže, ništa nije moglo uraditi povodom toga“, naglasila je.

Banjalučke „Eko toplane“ tehnički su spremne za novu grijnu sezonu, a zalihe drvne sječke obezbijeđene su do kraja godine. Zbog rasta troškova energenta i transporta preduzeće je od Grada zatražilo povećanje cijene grijanja, ali postojeće cijene i dalje važe, piše BL Portal.

Ugovorena cijena drvne sječke viša je približno 12 do 15 odsto nego prošle sezone. Dosadašnji pokazatelji ukazuju i na rast troškova transporta veći od 25 odsto, mada konačna analiza još nije završena. Nadležnim gradskim organima dostavljene su finansijske analize i obrazloženja o rastu troškova proizvodnje, energenata, električne energije, transporta i održavanja.

„Eko toplane ne mogu samostalno mijenjati cijenu grijanja. Za eventualnu korekciju neophodno je postupanje nadležnih organa Grada, a do donošenja drugačije odluke primjenjuju se postojeće cijene“, naglašavaju iz preduzeća.

Trenutne zalihe dovoljne su za početni dio sezone, a nabavka za naredne mjesece se nastavlja. „Trenutno raspoložive zalihe drvne sječke, uz racionalno upravljanje potrošnjom, dovoljne su za potrebe sistema do 31. decembra 2026. godine. Nabavka energenta je kontinuiran proces i nastavlja se za ostatak grijne sezone“, navode.

Iz JP „Šume Republike Srpske“ potvrđuju da je za potrebe banjalučke toplane u 2026. ugovoreno oko 50.000 kubnih metara šumskih drvnih sortimenata. V.d. direktor Blaško Kaurin kaže da se isporuka odvija u skladu sa godišnjim proizvodno-finansijskim planom i da preduzeću nisu poznati problemi u isporuci ugovorenih količina.

Centralna toplana i rejonske kotlovnice prošle su planirani remont i od 1. oktobra spremne su za rad. Početak toplih proba i grijanja zavisi od vremena. Prema Opštim uslovima na koje se pozivaju iz „Eko toplana“, grijanje počinje kada srednja dnevna temperatura spoljnog vazduha tokom dva uzastopna dana bude 12 stepeni ili niža, a najkasnije 15. oktobra.

Zbog ograničenih sredstava ovogodišnji remont distributivne mreže obuhvatio je prvenstveno najneophodnije sanacije, dok dio utvrđenih kritičnih tačaka nije obnovljen. Među značajnijim radovima bile su sanacije vrelovoda u Ulici Krajiških brigada, u Novoj Varoši kod ambulante i u Ulici Petra Kočića kod zgrade Eparhije SPC.

„Zbog starosti i dotrajalosti dijela distributivne mreže, mogućnost lokalnih kvarova i dalje predstavlja jedan od najvećih tehničkih izazova sistema“, kažu iz „Eko toplana“. Mreža se poslije višemjesečnog mirovanja pokreće postepeno, pa su kvarovi mogući naročito tokom početne stabilizacije. Tehničke ekipe biće u punoj pripravnosti da eventualne prekide otklone u najkraćem mogućem roku.