Kategorija: Banja Luka

U više banjalučkih naselja danas se izvode radovi na vodovodnoj i toplovodnoj mreži, zbog čega će pojedini potrošači privremeno ostati bez vode i grijanja.

Radovi na vodovodnoj mreži planirani su u ulicama Ilije Grbića na Paprikovcu, Njegoševoj na Petrićevcu i Šargovačkoj u Šargovcu, dok će u Ulici 1.300 kaplara na Kočićevom vijencu biti izvršeno izmještanje cjevovoda. Zbog obimnije intervencije, bez vode će od 9 do 18 časova biti Ulica Petra Mećave i okolne saobraćajnice.

Ekipe „Vodovoda“ zadužene za lokalne sisteme rješavaće kvarove u Bronzanom Majdanu, dok je izvorište Banjica od ponoći bez napajanja električnom energijom. Tokom izvođenja radova mogući su privremeni prekidi u vodosnabdijevanju u dijelovima navedenih ulica i naselja.

Istovremeno, dio grada suočen je i sa prekidom isporuke toplotne energije. Radijatori su od jutros hladni u dijelovima ulica Banović Strahinje i Braće Jugovića.

Iz „Eko toplana“ saopšteno je da je do obustave došlo „zbog sanacije kvara na distributivnoj mreži“, te da je isporuka privremeno zaustavljena potrošačima u tim ulicama. Korisnike su zamolili za strpljenje i zahvalili na razumijevanju.

Podsjećaju i da su sredinom januara, bez prethodne najave i saglasnosti, izmijenili režim isporuke toplotne energije, kada je temperatura u prostorijama smanjena na oko 20 stepeni, iako bi trebalo da iznosi 22. Kao razlog naveli su da sistem bez dodatnih sredstava ne može da funkcioniše.

Njemački trgovački lanac Lidl privodi kraju izgradnju prvog prodajnog objekta u Banjaluci, koji se gradi u naselju Petrićevac. Radovi su u završnoj fazi, a objekat je gotovo u potpunosti izgrađen.

Paralelno sa završetkom gradnje, kompanija sprovodi i aktivnosti na formiranju tima zaposlenih. Prema informacijama sa terena, već se obavljaju razgovori sa kandidatima za rukovodeće pozicije, dok će oni koji prođu selekciju biti upućeni na obuku.

Na informativnoj tabli uz gradilište navedeno je da je početak radova zabilježen 12. avgusta 2025. godine, dok je završetak planiran do 15. maja 2026. godine. Kao investitor je označena firma Lidl BH, dok je za izvođenje radova zadužena banjalučka kompanija Delta MD. Građevinsku dozvolu izdala je Gradska uprava Banjaluka.

Prodajni objekat se podiže na parceli koja je u vlasništvu katoličkog samostana Petrićevac. Osim ove lokacije, u planu je izgradnja dodatnih marketa i u drugim dijelovima grada, uključujući Lazarevo i Adu.

Prema ranijim najavama, Lidl namjerava da do kraja 2026. godine otvori sve planirane objekte širom Bosne i Hercegovine. U Banjaluci je predviđeno otvaranje ukupno šest prodajnih centara, dok su u Republici Srpskoj planirane i lokacije u Laktašima, Gradišci, Prnjavoru, Doboju, Zvorniku, Bijeljini i Trebinju.

Smeće, rupe u asfaltu i neispravna ulična rasvjeta već godinama ugrožavaju bezbjednost mještana naselja Obilićevo, na čije apele, kako tvrde, nadležni ne reaguju.

Predsjednik Upravnog odbora zajednice etažnih vlasnika u ulici Srđe Zlopogleđe Radivoj Mandić rekao je da lišće od jeseni nije pokupljeno te da razbacano posvuda postaje trulež.

– Obućom to unosimo u svoje stanove. Više ne vidimo radnike “Čistoće” da čiste pa se nakupilo i svakakvog smeća. Svi mi građani plaćamo komunalnu taksu. Ranije su cisternom vode jednom mjesečno prali tlo, a sada se svelo na to da se pravi đubrište – poručio je on.

Grane padaju na automobile

Prema njegovim riječima briga Gradske uprave ne postoji za javne površine ispred zgrada.

– Naselje nikad nije bilo prljavije i neurednije, a to je neshvatljivo. Drveće u obližnjem parku nije orezivano više od deset godina. Grane vise, padaju na automobile i oštećuju ih, a sigurno će otpasti i udariti nekoga. To bi mogla biti majka sa dječijim kolicima ili stariji čovjek. Sve se svelo na nas građane. Nije problem da mi uradimo nešto sami, ali ne možemo sve, pogotovo ne možemo korigovati drveće – kazao je za “Glas Srpske” Mandić.

Spotiču se na rupama

Trudnice, mala djeca i stari ljudi sa štapovima spotiču se na rupama u asfaltu ispred zgrade, koje, kako je kazao, sami popravljaju.

– Ispred zgrade su nekakva ulegnuća i sa nekoliko tačaka betona ili asfalta sami to zakrpimo. Sad imamo jedno ekstremno veliko ulegnuće koje će jednog dana samo propasti i to treba da bude riješeno. Stanujemo u zgradi koja ima pet, a do nas je zgrada koja ima osam spratova i tu dnevno prolazi od 300 do 500 ljudi. Međutim, Odjeljenje za saobraćaj i puteve, komunalne poslove i bilo koje drugo koje se bavi nekom problematikom ne reaguje – ispričao je on, dodavši da kada je u pitanju prostor za parking nadležni ne obraćaju pažnju na to da parking u njihovoj blizini treba da bude obilježen.

Problemi u ovom dijelu naselja Obilićevo samo se nižu, a dodatnu pometnju stvara im i neispravna javna rasvjeta.

– Više od godinu dana traje problem sa rasvjetom i to je mučno. Često ne radi pa nadležnima javim i-mejlom i onda oni prosljeđuju dalje onima koji su zaduženi za održavanje. Kad dođu, ako dođu, poprave i onda se za kratko vrijeme pokvari ponovo. U proteklom mjesecu bilo je perioda kada po pet, šest dana nismo imali rasvjete – naveo je Mandić.

Djeca tim putem, kako kaže, pješače do škole, a kada nema rasvjete, mrkli mrak ugrožava njihovu bezbjednost.

– Kada je nas petnaestak “navalilo” da zove nadležne, tada su došli i sada radi rasvjeta, ali ne znamo koliko će to trajati. To je jednostavno neprimjereno. Da li neko namjerno isključuje, da li je pokvareno, ne znam – izjavio je on.

Prenatrpani, neuredni i razbacani kontejneri kvare sliku naselja Obilićevo, kako ističe Mandić.

– Puno je smeća i neredovno ga čiste, a kontejneri tako ružno izgledaju. Naselje nikad nije bilo u gorem stanju – naglasio je on.

Javna kuhinja i Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” našli su se u ozbiljnom problemu jer je zgradi u kojoj se godinama dijele obroci istekao rok važenja upotrebne dozvole.

Razmišljaju o odlasku iz zgrade

Naime, objekat u kojem “Mozaik prijateljstva” djeluje godinama je bio utočište za veliki broj socijalno ugroženih građana, mjesto gdje su dobijali obrok, mogućnost da se okupaju, ali i osnovnu ljudsku podršku.

Ipak, zbog neriješenog pravnog statusa Udruženje je primorano da razmišlja o izlasku iz zgrade i pokretanju akcije za izgradnju vlastitog objekta.

Udruženje zbog nedostatka dokumentacije gubi novac

Predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić ističe za “Nezavisne novine” da je problem dugogodišnji i da Udruženje zbog nedostatka dokumentacije gubi značajna sredstva.

“Zgrada i dalje nema upotrebnu dozvolu i mi zbog toga gubimo jako puno novca koji bi trebalo da nam bude dodijeljen. To je velika borba. Iako nas po pravilu niko ne izbacuje, mi nemamo papire i to nam pravi ogroman problem”, rekao je Subašić.

Objekat je u vlasništvu Grada

Dodaje da je objekat u vlasništvu Grada Banjaluka, ali da je upravo “Mozaik prijateljstva” godinama ulagao u njegovo uređenje.

“Zgrada je gradska, ali je ‘Mozaik prijateljstva’ godinama sanirao, sređivao i uređivao taj prostor. Sada je to lijep objekat na dobroj lokaciji i baš zbog toga je interesantan mnogima koji bi tu da grade zgrade. Ja sve mogu da razumijem, ali negdje mora biti i mjesta za sirotinju”, naglasio je Subašić.

Kako bi riješili problem, iz Udruženja su najavili pokretanje humanitarne akcije za koju im je, kako kažu, potrebna pomoć svih dobrih ljudi koji će zajedno s njima u ovom mjesecu napraviti plan akcije.

Humanitarni broj od 1. marta

Već od 1. marta biće aktiviran humanitarni broj, dok je februar planiran za okupljanje volontera i pripremu čitave kampanje.

“Pozivamo mlade ljude, ali i sve one koji žele da pomognu da se uključe u februaru kako bismo zajedno napravili priču koja će se u martu realizovati. Cilj nam je da izgradimo našu kuću i obezbijedimo trajno rješenje”, poručio je Subašić.

Sjednica Skupštine grada Banjaluka na kojoj je usvojen budžet za ovu godinu protekla je u neuobičajenoj atmosferi, uz međusobne optužbe opozicije, skupštinske većine i stranaka koje su podržale amandmane, dok odbornici različito tumače način raspodjele novca i političke dogovore koji su prethodili glasanju.

Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić ocijenila je da je samo usvajanje budžeta bilo „krajnje neobično“.

Kako je rekla, gradonačelnik je „hvalio amandmane skupštinske većine, a oni zauzvrat nisu skidali sredstva sa budžeta gradonačelnika, kojim on lično raspolaže, kao ni sa projekata koji su njegovom srcu mili, kao što su to dosad radili“.

Ješićeva tvrdi da je bilo očigledno da je ishod unaprijed dogovoren, te da su, prema njenim riječima, „svi znali sve, osim par odbornika koji ne pripadaju ni skupštinskoj većini, ni bloku okupljenom oko PDP-a“.

Ukazala je i na objave bliskih gradonačelnikovih saradnika prije sjednice.

„Pitam se samo kako su i to znali, a mi nismo znali ni šta je na dnevnom redu. Po onoj staroj narodnoj ‘napad je najbolja odbrana’, pokušali su da opravdaju ono što je već svima jasno – da je simbioza opet u punom zamahu“, navela je Ješićeva.

Govoreći o budžetu kojim raspolaže gradonačelnik, podsjetila je da je 2024. iznosio oko 300 hiljada KM, zatim oko milion, a ove godine 1,8 miliona maraka. Smatra da će, kako kaže, „nezakonitim realokacijama“ taj iznos biti dodatno uvećan.

Budžet je komentarisao i odbornik PDP-a Nebojša Drinić, ističući da je Banjaluka tek krajem januara dobila najvažniji finansijski dokument.

„Gdje god da se radi – dobro je. Svuda žive naši ljudi. Ali ne smijemo zaboraviti kako smo dovedeni u situaciju da se budžet dočekuje kao vanredni događaj“, rekao je Drinić.

On tvrdi da je gradska kasa godinama slabila zbog, kako navodi, lošeg upravljanja.

„Skupština grada je u proteklih pet godina sistematski radila na pustošenju gradske kase. Tokom 2020. i 2021. godine Banjaluka nije imala prihode od poreza na nepokretnosti. U 2025. parking se nije naplaćivao čak deset mjeseci, a ista praksa nastavljena je i u 2026. godini“, naveo je.

Dodao je da problem predstavlja i „neustavan i diskriminatorski zakon“ kojim se, prema njegovim riječima, Banjaluci umanjuju prihodi od PDV-a, što, kako kaže, direktno pogađa građane.

Drinić je poručio da očekuje da se koalicija okupljena oko SNSD-a „uozbilji i preuzme odgovornost“, te ukazao na komunalne probleme u prigradskim naseljima.

„Nedopustivo je da pojedina sela nemaju električnu energiju i po mjesec godišnje, dok cijene struje rastu. Ulagati treba u sva naselja, a svi radnici zaslužuju veće plate“, istakao je, navodeći probleme u Bočcu, Krminama, Aginom Selu, Krupi na Vrbasu, Borkovićima, Bronzanom Majdanu i Kmećanima.

S druge strane, iz DEMOS-a navode da su kroz amandmane na budžet obezbijedili konkretna ulaganja u infrastrukturu i poljoprivredu.

Kako je saopšteno iz ove stranke, prihvaćen je niz amandmana kojima se rješavaju dugogodišnji problemi u više naselja, dok su sredstva za podsticaje u poljoprivredi povećana sa 480.000 na 1,5 miliona maraka.

Odbornik i predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Boran Bosančić rekao je da su sredstva usmjerena na modernizaciju puteva, bezbjednost saobraćaja i podršku društvenom životu.

„Insistirali smo na rekonstrukciji i modernizaciji putnih pravaca Jarak–Grbići, Blagojevići–Lakići–Damjanovići, Maleševići–Ravno brdo, te puta prema kući Tomislava Aćimovića“, rekao je Bosančić.

Dodao je da su planirani radovi na mostu Jasenje i izgradnji trotoara u Dragočaju, kao i sanacija puta Miljići – Malići groblje – Obrovac, te da je izdvojeno 100.000 KM za izgradnju parohijskog doma u Rekavicama.

„Naš cilj je bolji uslovi za život svakog čovjeka u Banjaluci, bez obzira na udaljenost od centra grada. Ovi amandmani su odgovor na direktne zahtjeve mještana“, poručio je.

Usvajanje budžeta tako je, uz političke optužbe i različita tumačenja prioriteta, otvorilo raspravu o načinu raspodjele sredstava i odgovornosti za stanje gradskih finansija, dok sve strane tvrde da djeluju u interesu građana.

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine Grada Banjaluka nisu razmatrane niti usvojene odluke koje su, u skladu sa ranije postignutim razgovorima i zvanično upućenim zahtjevima, bile neophodne za stabilizaciju i nesmetano funkcionisanje sistema daljinskog grijanja, saopšteno je iz Eko toplana Banjaluka.

Oni podsjećaju da su Eko toplane, nakon poziva Grada Banjaluka na razgovore i iskazane spremnosti da se pitanju grijanja pristupi hitno i odgovorno, u znak dobre volje i odgovornog odnosa prema građanima, privremeno obustavili primjenu odluke o restriktivnom režimu isporuke toplotne energije, uz očekivanje da će se kroz institucionalni dijalog doći do konkretnih i održivih rješenja.

– Izostanak odlučivanja na jučerašnjoj sjednici Skupštine Grada znači da ni nakon održanih sastanaka i jasno prezentovanih činjenica nije došlo do institucionalnog odgovora na probleme sa kojima se sistem daljinskog grijanja suočava – ističe se u saopštenju.

Dodaju da u tom kontekstu, Eko toplane su Gradu Banjaluka dostavile hitan zahtjev za dostavljanje zvanične informacije i institucionalno postupanje u vezi sa funkcionisanjem sistema daljinskog grijanja, u kojem se traži da se dostavi zvanična informacija o tome da li i kada će pitanja koja se odnose na funkcionisanje sistema daljinskog grijanja biti razmatrana na sjednici Skupštine Grada, koji su konkretni institucionalni koraci planirani radi rješavanja nastale situacije, te u kojem roku se može očekivati donošenje odluka od suštinskog značaja za očuvanje stabilnosti i sigurnosti isporuke toplotne energije.

Ističu da u okolnostima izostanka odgovora na upućeni zahtjev, Eko toplane neće imati operativni ni finansijski prostor da dalje odlažu mjere koje su dio unaprijed definisanog plana stabilizacije sistema, te će biti primorane da pristupe primjeni mjera prilagođavanja režima isporuke toplotne energije, u obimu koji je ranije najavljen i u skladu sa važećim propisima i tehničkim mogućnostima sistema.

– Naglašavamo da se ove mjere odnose na minimalno smanjenje temperature, u zakonom dozvoljenim okvirima, i da je njihov cilj očuvanje stabilnosti sistema i sprečavanje ozbiljnijih poremećaja u isporuci grijanja u narednom periodu – izjavio je Dragiša Zečević, član Upravnog odbora Eko toplana.

Kako se dalje navodi u saopštenju Eko toplane su tokom prethodnog perioda u više navrata ukazivale da se sistem daljinskog grijanja već duže vrijeme nalazi u stanju strukturnog disbalansa, uz značajan rast ulaznih troškova i izostanak odluka koje bi obezbijedile održiv finansijski okvir.

– Uprkos tome, Društvo je nastojalo da zaštiti interese krajnjih korisnika i obezbijedi kontinuitet grijanja u maksimalno mogućem obimu. Eko toplane ostaju otvorene za dijalog i spremne da učestvuju u svakom procesu koji vodi ka sistemskom i dugoročnom rješenju problema daljinskog grijanja u Banjaluci. Međutim, bez konkretnih odluka nadležnih organa, odgovornost za tehničku i finansijsku održivost sistema nalaže primjenu mjera koje će spriječiti njegovu dalju destabilizaciju. O svim daljim koracima javnost će biti blagovremeno i transparentno informisana – zaključuje se u saopštenju.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, govoreći o rekordnom budžetu grada na Vrbasu u iznosu od 284 miliona maraka otkrio je šta će se sve realizovati u ovoj godini, te za šta je planiran novac. On je istakao da se povećavaju subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima.

Prema njegovim riječima, među važnim projektima su izgradnja mosta u Docu, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, unapređenje vodosnabdijevanja i izgradnja rezervoara Tunjice 1 i 2, izgradnja sportske gimnazije, izgradnja Centra kreativnih industrija; nastavak izgradnje Kuće “Predah”, izgradnja i rekonstrukcija saobraćajnica kroz naselja Česma, Debeljaci, Priječani, Kuljani, Motike i Zalužani, uređenje obale rijeke Vrbas i nastavak realizacije projekta “Banjalučka riva”…

– Budžetom za 2026. godinu posebno je predviđeno povećanje subvencija za boravak djece u privatnim vrtićima, kao i nastavak politike besplatnog javnog prevoza za učenike i studente iz višečlanih porodica, penzionere i osobe preko 65 godina, uz dodatne subvencije za nekoliko novih linija – rekao je Stanivuković, prenose Nezavisne.

Kako je dodao, nastaviće se snažna podrška svakoj kategoriji našeg društva.

– Pred nama su tek borba i rad da postignemo sve zacrtane ciljeve. Već 19. februara predložićemo Plan kapitalnih projekata Skupštini grada koji će najbolje pokazati da će godina pred nama biti godina investicija i razvoja – istakao je on.

Podsjećamo, odbornici u Skupštini grada Banjaluka, juče 30. januara, usvojili su budžet grada za 2026. godinu.

Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Dragan Lukač rekao je da je na predloženi ovogodišnji budžet grada uloženo više od 50 amandmana, te da se najviše njih odnosi na ulaganje u infrastrukturu.

“Već duže se ne ulaže u infrastrukturne projekte tako da imamo mnogo ulica koje treba sanirati. Amandmani su u interesu građana i razvoja grada”, rekao je Lukač obraćajući se na sjednici vanredne sjednice.

On je naglasio da je neophodno izdvojiti sredstva za kapitalne investicije, i to izgradnju mosta u naselju Dolac i vodovodne mreže u Tunjicama.

“Imaćemo priliku danas razmatrati i dati saglasnost za kreditna zaduženja za ovu svrhu, te nam je važno da se sredstva potroše u ono što su namijenjena, jer su ti projekti veoma značajni za razvoj grada, ali i unapređenje života građana i moraju biti završeni”, naveo je Lukač.

Odbornik SNSD-a Žana Grmuša istakla je da je ovogodišnji predloženi budžet jedan od najvećih u istoriji Banjaluke, te da je cilj uloženih amandmana da bude iskorišten na pravi način.

“Djelovali smo amandmanski da se izdvoji po 20.000 KM za osnovne škole, te da se povećaju podsticajna sredstva za razvoj poljoprivrede, pa je prijedlog da se iznos od 480.000 KM poveća na 1,5 miliona KM”, navela je Grmuša.

Ona smatra da je važna i podrška za programske aktivnosti sportskih organizacija, te je prijedlog da se poveća sa 1,7 na tri miliona KM.

Odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić ocijenio je da je poražavajuće da je za ulaganja u kapitalne incvesticije planirano samo 17 odsto budžeta grada.

“Povećanje budžeta gradonačelniku sa 974.000 KM od prošle godine na 1,75 miliona KM u ovoj godini je neprihvatljivo”, rekao je Mandić.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će u petak, 6 februara, biti otvoren onkološki centar u Banjaluci u okviru obilježavanja Sretenja.

Izgradnja nove onkologije na Paprikovcu je počela krajem juna 2022. godine. Na izgradnji ovog namjenskog objekta za oboljele od malignih bolesti angažovana su dva izvođača, Aragosta Invest i Paroco-B Medical Equipment.

 

 

Dodik je naveo da će u Banjaluci naredne sedmice biti održan zajednički sastanak povodom Sretenja, Dana državnosti Srbije, koji i Srpska obilježava nakon što je to utvrđeno u Deklaraciji Svesrpskog sabora.

“Idućeg petka /6. februara/ u Banjaluci će, u okviru obilježavanja Sretenja, biti otvoren onkološki centar, a dan kasnije u Manastiru Dobrun kod Višegrada biće upriličena cjelodevna manifestacija posvećena Sretenju”, najavio je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, svečana akademija će biti održana u Kragujevcu gdje je donesen Sretenjski ustav.

Dodik je naveo da je to najdemokratskiji Ustav tog vremena, za koji su kraljevske porodice iz Evrope tražile da se povuče

 

“On je bio pun demokratije i onoga što je Zapad tek poslije 50 ili 100 godina uspio da uradi”, naglasio je Dodik.

Sretenje kao Dan državnosti obilježava se u znak sjećanja na dva značajna događaja iz srpske istorije koji su se odigrali 15. februara na Sretenje – Prvog srpskog ustanka iz 1804. godine u Orašcu i usvajanje prvog ustava Srbije u njenoj modernoj istoriji.