Kategorija: Banja Luka

Grad Banjaluka još nema izrađen glavni projekat niti pribavljenu građevinsku dozvolu za izgradnju mosta u naselju Dolac, iako je Skupština grada krajem prošlog mjeseca usvojila odluku o kreditnom zaduženju od 5,3 miliona KM za potrebe ovog projekta, potvrđeno je za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka.

Kako navode u pisanom odgovoru, nadležna odjeljenja ističu da su do sada pribavljeni lokacijski uslovi, u skladu sa konkursnim rješenjem mosta, dok je izrada glavnog projekta trenutno u toku. Tek po njegovom završetku biće moguće pokrenuti postupak pribavljanja građevinske dozvole, o čemu odlučuje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

To znači da se projekat i dalje nalazi u fazi tehničke i administrativne pripreme, dok konkretni radovi na terenu još nisu izvjesni. Kreditno zaduženje, kako je ranije pojašnjeno, odnosi se prvenstveno na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izradu projektne dokumentacije.

Prvi radovi na terenu započeti su još 2020. godine, na osnovu idejnog rješenja izabranog godinu ranije na međunarodnom konkursu, u mandatu tadašnjeg gradonačelnika Igora Radojičića, kada su “udareni” šipovi koji su potom konzervirani.

Podsjećamo, BL portal je prije dva dana pisao o milionskom zaduženju za novi banjalučki most, s posebnim osvrtom na planirani otkup zemljišta uz Vrbas. U tom tekstu je naglašeno da bez rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i kompletne projektne dokumentacije nije moguće započeti gradnju, te da se sredstva u ovoj fazi ne odnose na izvođenje radova, već na pripremne aktivnosti. Tada smo pokušali da o ovom projektu dobijemo preciznije informacije iz Gradske uprave, ali smo, uprkos obećanjima, bez njih ostali. Dan nakon objavljenog članka, konačno smo dobili bar pisani odgovor na ranije upućena pitanja.

Prema navodima iz Gradske uprave, izgradnja mosta u Docu ima za cilj rasterećenje saobraćaja na Gradskom mostu, jednom od najopterećenijih mostova u gradu. Projektom je predviđena rekonstrukcija Bulevara cara Dušana, izgradnja mosta preko Vrbasa te rekonstrukcija Mačvanske ulice, čime bi se uspostavila veza između istočnog i zapadnog tranzita.

Direktni korisnici bili bi stanovnici mjesnih zajednica Obilićevo 1, Obilićevo 2, Starčevica i Centar, dok bi most, kao spoj dva tranzitna pravca, imao širi značaj za ukupni gradski i tranzitni saobraćaj kroz Banjaluku.

Direktor banjalučke „Čistoće“ Aleksandar Bajić saopštio je da se u ovom komunalnom preduzeću sprema štrajk radnika koji su nezadovoljni jer su im primanja ostala na veoma niskom nivou uprkos stalnom rastu cijena i troškova života.

“To je, između ostalog, posljedica cijene naših usluga koja nije ekonomski opravdana, jer nije usklađena sa tržišnim uslovima i troškovima poslovanja. Zbog toga naše poslovanje može biti dovedeno u pitanje, kao i kapacitet za servisiranje svakodnevnih obaveza i izvršavanje osnovne komunalne djelatnosti“, rekao je Bajić.

On je naveo da ga je o namjeri pokretanja štrajka obavijestio predsjednik sindikalne organizacije „Čistoće“.

Radnici, kako je istakao, planiraju da najprije organizuju štrajk upozorenja kako bi skrenuli pažnju odgovornih na potrebu poboljšanja životnog standarda.

“Kako je riječ o djelatnosti od opšteg interesa, čiji bi prekid rada, čak i uz minimalno obezbijeđene uslove, mogao ugroziti život i zdravlje ljudi i prouzrokovati ekološke posljedice na području grada Banjaluka, imam profesionalnu i moralnu obavezu da obavijestim javnost da očekujem da će radnici “Čistoće” pokrenuti i generalni štrajk ako se njihovim zahtjevima ne udovolji. Zato pozivamo odgovorne i nadležne organe da hitno zakažu sastanak radi rješavanja novonastale situacije“, rekao je Bajić.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio je večeras na društvenoj mreži Iks da je, uz blagoslov Njegovog Visokopreosveštenstva mitropolita banjalučkog g. Jefrema, održan sastanak Organizacionog odbora povodom izgradnje parohijskog doma pri Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

Kako je naveo, na sastanku je razmatrano idejno rješenje budućeg objekta, te su analizirani njegova namjena i značaj za crkvenu zajednicu i vjerni narod. Usaglašeno je da se pristupi određenim izmjenama projekta kako bi parohijski dom u potpunosti odgovorio potrebama Srpske pravoslavne crkve i vjernika.

Stanivuković je istakao da ga raduje činjenica da će Banjaluka dobiti još jedan važan duhovni i kulturni simbol, koji će, kako je naveo, biti na ponos budućim generacijama.

Podsjećamo, prije dvije sedmice gradonačelnik i mitropolit Jefrem obišli su lokaciju budućeg parohijskog doma u centru grada koji bi trebao da se gradi na parceli u dijelu parka kod spomenika Banu Milosavljeviću. Tada je rečeno da su u toku završne pripreme za početak gradnje, kao i da je riječ o pratećem objektu Sabornog Hrama Hrista Spasitelja, koji će služiti za potrebe parohije i različite duhovne i administrativne aktivnosti.

Ranije je objavljeno i da je Vlada Republike Srpske obezbijedila milion maraka za izgradnju parohijskog doma, te da su izmjenama regulacionog plana i zamjenom zemljišta između Srpske pravoslavne crkve i Grada Banjaluka stvoreni formalno-pravni uslovi za realizaciju projekta.

Izmjenama regulacionog plana koje su usvojene prije osam mjeseci je definisano da se na površini od 273 kvadratna metra gradi poslovni objekat SPC-a sa dva sprata i potkrovljem ukupne površine 1267 kvadratnih metara, a koji će imati i podrumski prostor.

Papiri koje komunalna policija Banjaluke ostavlja na vozilima čiji vlasnici nisu platili parking izazivaju zabunu – nije jasno da li predstavljaju kaznu, samo upozorenje ili informativnu poruku.

Pokušaji da se iz Gradske uprave dobiju precizni odgovori o pravnom značaju ovih obavještenja, postupku slanja prekršajnog naloga, trajanju čuvanja fotografija u evidencijama i eventualnim pravima građana naišli su na opšte objašnjenje: „Parking u Banjaluci se naplaćuje u skladu sa zakonskim rješenjima i obaveza plaćanja važi za sve građane.“

Nije precizirano šta zapravo slijedi kada neko pronađe obavještenje na svom automobilu.

– Obavještenja ukazuju da tokom kontrole nije uplaćen parking. Svi ostali tehnički detalji regulišu se postojećim zakonima – navedeno je iz Gradske uprave.

Drugim riječima, građani se pozivaju da plate parking, ali im se ne objašnjava koji akt to propisuje, koji je zvanični postupak i koja prava imaju.

Advokat Aleksandar Jokić, koji je Ustavnom sudu Republike Srpske podnio inicijativu za ocjenu zakonitosti naplate parkinga u Banjaluci, ističe da ovakva nejasnost nije slučajna.

– Da je pravni osnov jasan, građani bi dobijali obavještenja sa prekršajnim nalogom, uz navođenje relevantnog akta, kao što je ranije bio slučaj. Umjesto toga, ostavlja se papir bez pravne snage koji podstiče plaćanje iz straha – objasnio je Jokić.

Pravnici upozoravaju da, dok ne postoji formalni prekršajni nalog, građani nemaju zakonsku obavezu plaćanja, a ne postoje ni rokovi ni mogućnost žalbe.

Ranije, prije nego što je Ustavni sud RS proglasio neustavnom naplatu parkinga, obavještenja su sadržavala informaciju o predstojećem izdavanju prekršajnog naloga i navođenje odluke sa brojem službenog glasnika. Danas to više nije slučaj.

Gradonačelnik Draško Stanivuković objavio je odluku o naplati parkinga u Službenom glasniku BiH, a ne u Službenom glasniku Grada Banjaluka, što zakon zahtijeva.

Zbog toga je Jokić podnio inicijativu Ustavnom sudu, tvrdeći da „Privremena odluka za obezbjeđivanje kontinuiteta u funkcionisanju komunalne djelatnosti upravljanja javnim parkiralištima“ ozbiljno krši pravni poredak RS.

Dodatni problem je i zaštita ličnih podataka. Advokat Dario Sandić podnio je prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka jer, kako tvrdi, komunalna policija ne smije fotografisati vozila i registarske oznake niti pohranjivati te podatke.

– Ako ne postoji zakonit osnov za naplatu parkinga, onda ne postoji ni osnova za prikupljanje i obradu ličnih podataka građana – naveo je Sandić.

I pored ovih upozorenja, Gradska uprava Banjaluke i dalje tvrdi da su sve aktivnosti u skladu sa zakonom, ali odgovora na ključna pitanja – koji zakon i koji akt reguliše postupak – nema.

Banjaluka ima 303 nadzorne kamere, ali građani ne znaju gdje se tačno nalaze, koliko ih radi i da li snimaju upravo tamo gdje je bezbjednost najpotrebnija. U gradu u kojem se video-nadzor često predstavlja kao ključni alat zaštite, ova pitanja ostaju bez jasnih odgovora.

Prema podacima koje je Policijska uprava Banjaluka dostavila BL portalu, nadzorne kamere postavljene su u okviru projekta „Bezbjedan grad“, čija realizacija još traje. Kako je navedeno, nakon završetka prve faze planirana je izrada elaborata za drugu fazu sistema, koja bi trebalo da obuhvati lokacije od bezbjednosnog značaja.

Video-nadzor se u javnosti najčešće povezuje sa prevencijom kriminala i većim osjećajem sigurnosti. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske navode da se snimci sa kamera koriste svakodnevno, naročito u oblasti bezbjednosti saobraćaja, ali i prilikom otkrivanja počinilaca krivičnih djela i narušavanja javnog reda i mira.

Sve to dobro zvuči, ali u odgovoru iz Policijske uprave ipak nema podataka o tome koliki dio grada je zaista pokriven video-nadzorom, niti da li postoje dijelovi Banjaluke bez ikakvog nadzora – takozvane slijepe zone. Takođe, nije precizirano koliko je od ukupno instaliranih kamera u potpunosti funkcionalno.

Bez odgovora su ostala i pitanja o konkretnim rezultatima sistema. MUP nije naveo u koliko je krivičnih djela ili prekršaja u posljednjih 12 mjeseci snimak sa gradskih kamera korišćen kao dio istrage, niti u koliko je slučajeva video-nadzor imao presudnu ulogu u rasvjetljavanju događaja.

Iz MUP-a navode da tehnički problemi u radu sistema nisu česti i da je održavanje opreme u nadležnosti Ministarstva, dok je projekat realizovan u saradnji sa Gradom Banjaluka. Ipak, bez javno dostupnih podataka o pokrivenosti i funkcionalnosti kamera, ostaje nejasno koliko je sistem ravnomjerno raspoređen i koliko odgovara stvarnim bezbjednosnim potrebama građana.

Uništavanje gradske imovine otvara dodatna pitanja o nadzoru

Pitanje efikasnosti video-nadzora posebno dolazi u fokus u kontekstu učestalih slučajeva vandalizma u gradu. Iz Gradske uprave Banjaluka nedavno su naveli da je tokom prošle godine evidentirano više oštećenja betonskih i metalnih kanti za odlaganje otpada, klupa, autobuskih stajališta, kao i mobilijara na dječijim igralištima, te da su kamere postavljene i s ciljem zaštite gradske imovine.

Iz Odjeljenja za komunalne poslove ističu da mjere podrazumijevaju pojačane kontrole na terenu, postupanje po prijavama građana i saradnju sa policijom, uz apel da građani vandalizam pravovremeno prijave nadležnim službama. Dodaju i da je očuvanje gradske imovine zajednička odgovornost svih, kao i da je potrebno raditi na podizanju svijesti, posebno kod mlađih, o značaju zaštite javnog prostora.

Kad se sve sabere, ključno pitanje u Banjaluci više nije da li kamere postoje, već koliko su dostupne, pouzdane i usmjerene na mjesta gdje se problemi najčešće javljaju. Tačnije – imaju li građani od njih vajde.

Banjalučka javna kuhinja i Udruženje građana “Mozaik prijateljstva”, koje godinama predstavlja utočište za najugroženije, našlo se u ozbiljnom problemu. Zgradi u kojoj se svakodnevno dijele obroci istekao je rok važenja upotrebne dozvole, a zbog neriješenog pravnog statusa Udruženje je primorano da razmišlja o napuštanju prostora. Od marta kreću sa humanitarnim brojem i prikupljanjem novca za gradnju sopstvenog objekta.

“Mozaik prijateljstva” i javna kuhinja djeluje godinama i bio je utočište za veliki broj socijalno ugroženih građana, mjesto gdje se dnevno podijeli 800 obroka.

Ipak, zbog neriješenog pravnog statusa Udruženje je primorano da razmišlja o izlasku iz zgrade i pokretanju akcije za izgradnju vlastitog objekta.

Predsjednik ovog udruženja Miroslav Subašić ističe da je problem dugogodišnji i da Udruženje zbog nedostatka dokumentacije gubi mjesečno između pet i sedam hiljada maraka.

– Iako su nam godinama unazad obećavali da ćemo dobiti dokumentaciju, zgrada i dalje nema upotrebnu dozvolu i mi zbog toga gubimo jako puno novca koji bi trebalo da nam bude dodijeljen. Iako nas za sada niko ne izbacuje, mi nemamo papire i to nam pravi ogroman problem – rekao je Subašić.

Kako bi riješili problem, iz Udruženja su najavili od 1. marta pokretanje humanitarne akcije za koju im je, kako kažu, potrebna pomoć svih dobrih ljudi koji će zajedno s njima u ovom mjesecu napraviti plan akcije.

– Želimo da napravimo bolji i veći objekat koji će da odgovori na potrebe naših korisnika. Potrebno je da 350 hiljada ljudi nazove humanitarni broj i donira dvije marke kako bismo mogli kupiti kuću – kaže Subašić.

On je pozvao sve dobre ljude, i mlade i stare, da se uključe u akciju.

– Hajdemo zajedno da napravimo spomenik dobrote u Banjaluci, da se svi uključimo da izgradimo mjesto gdje ljudi koji nemaju novca mogu da se nahrane i odmore – poručio je za RTRS Subašić.