Kategorija: Banja Luka

Brojne rupe i ulegnuća na banjalučkim ulicama, dodatno pogoršani nakon zimskih padavina, svakodnevno zadaju glavobolje vozačima i ugrožavaju bezbjednost saobraćaja.

Rupe na cestama postale svakodnevni problem

Građani poručuju nadležnima da su oštećenja na cestama postala neizdrživa.

Građani upozoravaju na opasnosti u saobraćaju

Milan M. iz naselja Ada kaže za “Nezavisne novine” da je u samo nekoliko metara svoje ulice izbrojao četiri rupe.

“Svake godine ista priča, rupe su na sve strane. Nadam se samo da će nadležni početi sa sanacijom i da nećemo dočekati ljeto u ovakvom stanju”, rekao je on.

Oštećenja u naseljima Ada i Milan Karanović

Slično stanje zabilježeno je i u Ulici Milana Karanovića, gdje prema riječima jednog od stanovnika, vožnja predstavlja pravi izazov.

“Čim se skrene u ulicu, odmah se upada u rupu. Stanje je zaista užasno. U ovom dijelu grada grade se nove zgrade, a kamioni prolaze svakodnevno, što dodatno doprinosi propadanju kolovoza”, kazao je naš sagovornik.

Kako kaže, sanacija ove ulice je hitno potrebna, jer se frekvencija saobraćaja i broj pješaka iz dana u dan povećavaju, dok se stanje u ovoj ulici rapidno pogoršava.

Oštećeni kolovozi i rizik za vozače

Veliki broj rupa trenutno je prisutan širom Banjaluke, a pojedine ulice raskopane su već duži period i bez adekvatne sanacije. Nakon snježnih padavina i topljenja snijega nastala su nova oštećenja, zbog čega su vozači sve češće prinuđeni na nagla kočenja i izbjegavanje rupa.

Građani navode da nerijetko dolazi i do oštećenja vozila, dok su u pojedinim dijelovima grada primorani da prelaze u suprotnu saobraćajnu traku kako bi izbjegli oštećenja na kolovozu, čime se dodatno ugrožava bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

Kumsale među najugroženijim naseljima

Ništa bolja situacija nije ni u naselju Kumsale, gdje mještani kažu da je stanje iz dana u dan sve gore.

“Svaki dan idem na posao u Kumsale i stalno strahujem da ne oštetim automobil. Putevi su u katastrofalnom stanju, je ne znam kako oni planiraju otvoriti ovaj novi most u Česmi, jer kada se to uradi, frekvencija saobraćaja će biti još veća, a put do mosta je haos” rekao je naš sagovornik.

Šta kažu nadležni o sanaciji ulica

Iz Gradske uprave Banjaluka prije nekoliko dana saopšteno je da se ovih dana pristupilo preventivnoj sanaciji udarnih rupa na gradskim saobraćajnicama, a sve sa ciljem povećanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju.

“Potrebno je naglasiti da je riječ o privremenim intervencijama, koje nisu trajno rješenje, a koje smo preduzeli kao mjeru radi povećanja bezbjednosti u saobraćaju. Veliki broj udarnih rupa nastao je u proteklom periodu usljed obilnih zimskih padavina”, navedeno je iz resornog odjeljenja.

Privremene mjere do početka rada asfaltnih baza

Napominju i to da asfaltne baze trenutno ne rade, te da je početak njihovog rada planiran sredinom marta.

“Čim asfaltne baze počnu s radom, tada ćemo pristupiti intenzivnijim radovima na saobraćajnicama, čim to dozvole vremenski uslovi”, ističu iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Ustavni sud Republike Srpske oglasio je neustavnim i nezakonitim Pravilnik o sufinansiranju projektnih/programskih aktivnosti udruženja građana sa područja Banjaluke, jer je gradonačelnik Draško Stanivuković donošenjem osporenog opšteg akta prisvojio nadležnost koja mu ne pripada.

Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je da je Stanivuković izašao iz okvira svoji ustavnih i zakonskih ovlašćenja, čime je povrijedio ustavno načelo zakonitosti, što ovaj akt sa formalnopravnog aspekta u cjelini čini neustavnim.

Ustavni sud je oglasio neustavnim odredbe tri pravilnikā o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u opštinskoj upravi Ugljevik, kojim je određeno da navedeni opšti akti stupaju na snagu danom donošenja i da će biti objavljeni “Službenom biltenu opštine Ugljevik”.

“Kao i više puta u svojoj praksi, Ustavni sud i ovom prilikom ističe da objavljeni normativni akti, shodno odredbi člana 109. stav 1. Ustava Republike Srpske, mogu stupiti na pravnu snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja. Budući da je kasiranim normama u konkretnim slučajevima propisano da akti stupaju na snagu danom donošenja, Ustavni sud je ocijenio da je ovim povrijeđena navedena norma Ustava”, pojašnjeno je iz Ustavnog suda.

Iz istih razloga Ustavni sud Republike Srpske donio i odluku kojom je utvrđeno da Pravilnik o kategorizaciji sportova, sportista i sportskih stručnjaka i stručnjaka u sportu opštine Ugljevik nije u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, saopšteno je iz ove pravosudne ustanove.

Eko toplane Banja Luka oglasile su se saopštenjem povodom navoda o uticaju njihovog rada na kvalitet vazduha u Banjaluci.

U saopštenju navode da za proizvodnju toplotne energije koriste isključivo drvnu biomasu i da se u postrojenjima ne sagorijeva otpad niti materijali nepoznatog sastava. Ističu da su postrojenja projektovana za biomasu definisanog kvaliteta i da se sprovode redovne kontrole goriva.

Dodaju da su postrojenja opremljena savremenim sistemima za filtraciju i kontrolu sagorijevanja, u skladu sa evropskim standardima, te da emisije zagađujućih materija redovno kontrolišu ovlaštene institucije.

Prema dostupnim izvještajima, kako navode, izmjerene vrijednosti zagađujućih materija na lokaciji Eko toplana bile su ispod zakonom propisanih granica. Emisije azotnih oksida, sumpor-dioksida, ugljen-monoksida i prašine, prema njihovim navodima, značajno su niže od dozvoljenih limita.

Iz Eko toplana navode da Banjaluka ima problem sa kvalitetom vazduha u zimskom periodu, ali da ne postoji dokaz o uzročnoj vezi između njihovog rada i pogoršanja zdravstvenog stanja građana. Navode i da bijela para iz dimnjaka predstavlja kondenzaciju vodene pare, a ne dim.

U saopštenju ističu da ostaju otvoreni za uvid u dokumentaciju i rezultate mjerenja.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, je danas, 28. januara najavio da grad u novom javnom pozivu planira stavku “Direkcija za javni prevoz”, te najavio da žele kupiti svoje autobuse, između ostalog i električne, ali i povećati udio u “Čistoći” i preduzeću “Eko toplane”.

“Planiramo kupiti svoje autobuse, pa ako krenemo sa dva, možda ćemo jednog dana doći do 22, ali je bitno da krenemo vraćati javni prevoz u vlasništvo grada, bar za linije koje su za nas veoma interesantne”, rekao je Stanivuković.

Kako kaže, planiraju i da se kod njih kupuju karte, a da bi sve mogli kontrolisati.

“Cilj je i uvođenje električnih autobusa, npr. 10-20 za vožnju po centru, gdje je najveće zagađenje”, dodaje on.

Spomenuo je i to da je grad 49 odsto vlasnik “Eko toplane”, a  51 odsto “ta druga strana, koja je tu neku firmu uvela u strukturu, te je privatizovana”.

“Nas nikad nije interesovala privatizacija, ali moram reći da je za vrijeme SNSD-a grad izgubio ‘Čistoću’, kao i prevoz, te Toplanu. Mi smo zainteresovani da naš udio povećamo u ‘Čistoći’ ili da pravimo naše komunalne preduzeće. Na stolu je i da se razgovara oko kupovine većinskog paketa ‘Eko toplane'”, poručio je Stanivuković.

Činjenica je, navodi on, da je trošak “Eko toplane” narastao za 60 odsto, kao da je grad subvencionisao sa pet miliona KM ovo preduzeće.

“Ali bez određene korekcije cijena nisam siguran da to preduzeće može nastaviti obezbjeđivati uredno grijanje u narednim mjesecima. Gore od toga da se izvrši korekcija je da nemate uopšte grijanja. Oni bez naše saglasnosti, ne mogu vršiti korekcije. Zahtjev ‘Eko toplana’ je bio 36 odsto, a mi smo rekli da mora ići ispod 25 odsto”, rekao je on.

Dodao je da će grad ulagati u toplovodnu mrežu između 10 i 18 miliona KM, i moramo to sanirati.

Najavio je i povećao plate radnicima Gradske uprave za 10-15 odsto, što će biti pet-šest miliona dodatno.

U ambulantama porodične medicine banjalučkog Doma zdravlja u januaru je zabilježen povećan broj pacijenata sa respiratornim infekcijama, što je uobičajeno za ovaj period godine, rekla je Srni načelnik Službe porodične medicine Anastasija Stokanović.

Stokanovićeva je navela da je riječ uglavnom o virusnim infekcijama koje se prenose kapljičnim putem, zbog čega se lako šire u kolektivima. Pacijenti se, dodala je ona, najčešće javljaju sa simptomima povišene tjelesne temperature, ponekad praćene groznicom, opštom slabošću i malaksalošću.

“Čest je kašalj, uglavnom nadražajnog karaktera, ali kod određenog broja pacijenata može biti praćen iskašljavanjem. Mogu se javiti i glavobolja, bolovi u kostima i mišićima. Rjeđi su simptomi gastrointestinalnog trakta, poput proliva, mučnine i povraćanja”, napomenula je Stokanovićeva.

Ona je istakla da se u ambulante javljaju pacijenti svih životnih dobi, te da se u ovom periodu očekuje veći priliv predškolske i školske djece, s obzirom na početak drugog polugodišta i povratak u školske klupe.

Stokanovićeva je pojasnila da ove virusne infekcije mogu biti uzrokovane različitim virusima.

“Najčešći uzročnici su rinovirusi, koronavirusi, virusi parainfluence, adenovirusi, respiratorni sincicijski virus i drugi. Klinička slika je uglavnom slična”, navela je Stokanovićeva i dodala da se u Službi porodične medicine ne vrši testiranje na virus korona, ali da je sigurno da među pacijentima ima i onih sa ovom vrstom infekcije.

Ona je rekla da obične virusne prehlade najčešće prolaze spontano, te da se tjelesna temperatura uglavnom normalizuje nakon tri dana, dok se potpuni oporavak očekuje u roku od pet do sedam dana.

Stokanovićeva je ukazala na važnost jačanja imuniteta u čemu je značajna izbalansirana ishrana bogata vitaminima, naročito vitaminom C.

Da li se na javnim parkinzima u Banjaluci parkiranje mora platiti? Na ovo, naoko jednostavno pitanje, svako odgovara na svoj način, a situaciju je zakomplikovo gradonačelnik Draško Stanivuković.

Stanivuković je, podsjećamo, 30 decembra 2025. u Službenom glasniku BiH objavio “privremenu odluku” prilično komplikovanog naziva, a jednostavnog cilja: da sugrađanima nametne obavezu plaćanja parkinga, uprkos tome što se, shodno odluci Skupštine grada Banjaluka, parking od 1. januara ne plaća.

Da li je Stanivukovićeva “privremena odluka” važeća, ili pravno nepostojeća, ili je ona, kako tvrdi advokat Aleksandar Jokić, “opasan presedan”?

Jokić smatra da plaćanje parkinga u Banjaluci nije pravno utemeljeno, jer je Stanivukovićeva “privremena odluka” sporna po više odsova. -Ja neću plaćati parking, ali razumijem da su građani su u dilemi i da ne znaju šta da rade. Ja im to ne mogu sugerisati, mogu im samo dati informacije, na osnovu kojih će sami odlučiti – rekao je Jokić za Srpskainfo.

Advokat Dario Sandić nije tako obazriv. Njegova poruka je eksplicitna: parkirajte propisno i ne plaćajte parking. – Nepropisno parkiranje je prekršaj i za to žete odgovarati prekršajno. Ne prakirajte na zelene površine, trotoare i druga mjesta koja nisu predvidjena kao parking.

Parkirajte na parkinge i ne plaćajte jer vam je to omogućio gradonačelnik – ne zato što je dobar i želi dobro gradjanima već zato što se ponaša nezakonito i donosi nezakonite odluke – jasan je Sandić. Za razliku od njega, Milko Grmuša, bivši odbornik i pravnik koji je sagu o parkinzima prvi “zakuvao”, ne želi da se izjašnjava. – Ne komentarišem lokalne teme – rekao je kratko Grmuša

. A šta kažu u Gradskoj upravi? Ništa, ili tačnije – ništa konkretno. Koji će organ i na osnovu kojeg akta izricati kazne građanima, koji su propisno parkirali svoja vozila, ali nisu platili parking kartu? Kolike su propisane kazne za propisno parkiranje i neplaćanje parking karte, i kojim aktom je taj prekršaj sankcionisan? Koliko je takvih kazni izrečeno, a koliko naplaćeno od početka ove godine?

Na sva ova pitanja Srpskainfo iz Gradske uprave su odgovorili kratko i nejasno. – S obzirom da sve druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj imaju pravo da naplaćuju parking, Banjaluci takođe pripada taj prihod. Parking u Banjaluci se plaća, a sve se odvija prema ustaljenom planu a u okviru zakonskih rješenja – navedeno je u odgovoru iz Gradske uprave.

Valjda u skladu sa tim “ustaljenim planom” u posljednje vrijeme “parkingaši”, odnosno zaposleni u Odsjeku za parkinge i garaže, intenzivno kontrolišu stanje na javnim parkinzima. Na šoferšajbne automobila za koja nije plaćen parking ostavljaju obavještenja zanimljivog sadržaja. Vlasnike upozoravaju da su njihova vozila fotografisana, a fotografije “pohranjene u bazu podataka Odjeljenja Komunalne policije”.

I šta to znači? – To bi trebalo da posluži kao upozorenje vozačima da će platiti kaznu, jer nisu platili parking, ali pošto upozorenja u poruci, faktički, nema, svako to tumači na svoj način – kaže izvosr Srpskainfo iz Gradske uprave. Kako svjedoče “parkingaši”, koji svakodnevno ostalvjau ove poruke, Banjalučani na njih reaguju na različite načine. – Neki galame i psuju, viuču da nikad neće platiti kaznu, drugi odmah pitaju mogu li platiuti pola kazen u roku od 8 dana – kaže jedan radnik parking servisa.

Inače, kazna za vlasnike vozila koji propisno parkiraju automobil, a “zaborave” da plate parking, po ranije usvojenim odlukama, na koje se poziva gradonačelnik, iznosi 50 KM. Ko plati u roku od 8 dana, provući će se sa 25 KM. Ali, sve to pod uslovom da kazna uopšte stigne na kućnu adresu. Kako saznaje Srpskainfo, za sada se kazne ne šalju, pa se parking naplaćuje po principu APP: ako prođe – prođe. I na kraju, kao i za svaku drugu prekršajnu klaznu, građanin može odlučiti da ide na sud.

Time dobija priliku da bude oslobođen od plaćanja kazne, ali se i izlaže riziku da na kraju plati i kaznu i sudske troškove. A šta bi sud presudio u slučaju (ne)plaćanja parking u Banjaluci? E to je posebno pitanje. Advokat Dario Sandić je Ustavnom sudu RS uputio inicijativu s ciljem se utvrdi da li su odluke Grada Banjaluka o parkingu iz jula 2025, godine i odluka gradonačelnika o parlkingu iz decembra 2025, godine, u skladu sa Ustavom.

On smatra da nisu. Odmah nakon objave, pojavila su se različita tumačenja tog kontroverznog akta. A na šoferšajbnama parkiranih automobila pojavila su se obavještenja, koja dodtano zbunjuju vozače.

Priču o putu Krupe na Vrbasu – od statusa „Upgrade Village“ (selo u fazi razvoja) do priznanja „Najbolje turističko selo“ UN turizma u 2025. godini direktor Turističke organizacije Banjaluka Minja Kovačević Šurlan predstavila je kroz osvrt na ključne prekretnice koje su uticale na ovu transformaciju.

U svom blogu Kovačević Šurlan naglasila je da je ovo prvi takav uspjeh za Bosnu i Hercegovinu, te priznanje koje pomaže u usmjeravanju dugoročnog, zajednicom vođenog i održivog ruralnog razvoja.

Blog Minje Kovačević Šurlan prenosimo u cjelini:

Od sela na obali rijeke do svjetske scene: Kako je Krupa na Vrbasu reinventirala ruralni turizam

Krupa na Vrbasu je malo selo oblikovano tokom rijeke Vrbas, vijekovima duge duhovne baštine i načinom života duboko ukorijenjenim u prirodi i tradiciji. Danas ponosno zauzima mjesto među Najboljim turističkim selima UN Turizma, ali ovo priznanje nije rezultat jednog trenutka uspjeha, već dugog puta koji je vodila sama zajednica.

Naša ambicija od samog početka bila je jednostavna: razvijati turizam na način koji čuva dušu sela, a istovremeno stvara stvarne prilike za lokalno stanovništvo. Uz podršku Turističke organizacije grada Banjaluke, podnijeli smo prijavu za inicijativu Najbolja turistička sela UN Turizma, predstavljajući naše prirodne vrijednosti, kulturno-istorijsko nasljeđe, turističku ponudu, infrastrukturu, napore u oblasti zaštite životne sredine i uključenost zajednice.

U samom središtu ove priče nalaze se Manastir Krupa, tradicionalna arhitektura, slapovi, stare vodenice i živi običaji koji i d U tom periodu, Krupa na Vrbasu je godišnje dočekivala oko 20.000 do 30.000 posjetilaca, uglavnom izletnika i školskih grupa. Turizam je bio izrazito sezonskog karaktera, a prosječno zadržavanje posjetilaca trajalo je svega nekoliko sati. Selo je imalo jasan potencijal, ali i jasno uočljiva ograničenja.

U prvoj fazi evaluacije, Krupa na Vrbasu je prepoznata kao destinacija sa velikim potencijalom i pozvana da se uključi u UN Tourism Upgrade Program, što je predstavljalo prekretnicu u našem daljem razvoju. a danas oblikuju svakodnevni život u selu.

Pretvaranje preporuka u stvarne promjene

Međunarodni stručnjaci UN Turizma blisko su sarađivali s nama i ponudili praktične preporuke: razvoj novih turističkih proizvoda, jačanje promocije, unapređenje upravljanja destinacijom i dublje uključivanje lokalne zajednice. Jedna preporuka pokazala se posebno transformativnom – osnivanje lokalnog udruženja koje bi upravljalo destinacijom i okupilo sve aktere oko zajedničke vizije.

Godine 2023. osnovali smo udruženje „Zeleni greben grad“, koje danas okuplja 30 do 40 članova. Od tada je koordinisalo oko 15 inicijativa i potpisalo 10 sporazuma o saradnji sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim partnerima. Ovakav kolektivni pristup omogućio je otvaranje izvora finansiranja za tri do pet projekata ukupne vrijednosti od nekoliko stotina hiljada eura, čime su podržana unapređenja poput turističke signalizacije, uređenja javnih prostora, male galerije i informativnih punktova, kao i bolje interpretacije i usluga. Istovremeno, proširili smo turističku ponudu. Danas Krupa na Vrbasu nudi 10 do 15 novih doživljaja, uključujući vođene ture, radionice i tematske aktivnosti utemeljene na prirodi, duhovnosti i aktivnom turizmu. Selo sada organizuje šest do osam događaja godišnje, među kojima je i manifestacija „Romantična noć“, te nudi pet do sedam vođenih ruta i programa, što doprinosi ravnomjernijoj raspodjeli posjeta tokom godine.

Rezultati su jasni. U posljednjoj punoj godini, Krupa na Vrbasu je ugostila 50.000 do 70.000 posjetilaca, što predstavlja povećanje od više od 100 odsto u odnosu na period prije Upgrade programa. Još važnije, promijenila se i struktura turizma. Prosječno zadržavanje povećano je sa nekoliko sati na oko jedno noćenje, što označava prelazak sa isključivo izletničke destinacije na mjesto u kojem posjetioci biraju da ostanu i dožive seoski način života. Sezonalnost je takođe unaprijeđena, jer se veći broj posjeta sada ostvaruje u jesen i rano proljeće.

Jača lokalna ekonomija i zajednica

Ovaj rast donio je stvarne prilike za lokalno stanovništvo. Ranije je u turizam bilo uključeno svega pet do deset domaćinstava, dok je danas aktivno oko 25 domaćinstava. Otvoreno je oko 10 novih turističkih biznisa i usluga, a turizam danas obezbjeđuje 40 do 50 direktnih i indirektnih izvora prihoda, uključujući sezonske i povremene poslove. Udruženje sarađuje sa 15 do 20 lokalnih proizvođača i zanatlija, a mala galerija predstavlja rad lokalnog udruženja žena koje okuplja 10 do 15 članica. Dok je učešće žena i mladih u turizmu ranije bilo veoma ograničeno, danas je 20 do 30 žena i mladih aktivno uključeno. Paralelno s tim, 30 do 50 članova zajednice učestvovalo je u obukama i aktivnostima jačanja kapaciteta.

Brži put ka globalnom priznanju

Zahvaljujući stalnom napretku i bliskoj saradnji sa UN Turizmom, Krupa na Vrbasu dobila je poziv da koristi mehanizam „brze staze“ za ponovnu prijavu na listu Najboljih turističkih sela. Ovoga puta, naša prijava bila je potkrijepljena rezultatima, partnerstvima i jasnim planom za budućnost. Saznanje da je Krupa na Vrbasu zvanično uvrštena među Najbolja turistička sela UN Turizma predstavljalo je istorijski trenutak za našu zajednicu. Od tada se selo pojavljuje u nacionalnim i međunarodnim medijima, postalo je dio mreže Najboljih turističkih sela i bilježi primjetan porast vidljivosti i interesovanja.

Za mene lično, ovo putovanje ima posebno značenje – od pripreme prve prijave do preuzimanja priznanja u Anđiju, u Narodnoj Republici Kini. Ipak, najveći uspjeh je ono što vidimo svakog dana: više porodica koje dočekuju goste, nova iskustva – od lova na tartufe do tradicionalnog kuhanja – te snažniji osjećaj ponosa i samopouzdanja u našoj zajednici.

Danas Krupa na Vrbasu predstavlja dokaz da jasna vizija, snažna partnerstva i pristup vođen zajednicom mogu transformisati ruralnu destinaciju, a da se pri tome ne izgubi njena duša. Ovo priznanje nije krajnja tačka. Ono je odgovornost i motivacija da nastavimo graditi budućnost u kojoj turizam služi zajednici i čuva ono što nas čini jedinstvenima.

https://tourism-villages.unwto.org/en/news/from-a-riverside-village-to-the-world-stage-how-krupa-na-vrbasu-reinvented-rural-tourism/

 

Dok mještani s nestrpljenjem iščekuju dan kada će konačno moći da prelaze preko mosta u naselju Česma, nadležni najavljuju da će se radnici na gradilište vratiti već početkom februara.

Prema procjenama, za završetak preostalih poslova potrebno je oko 15 radnih dana, što znači da bi most mogao biti otvoren krajem narednog mjeseca. Sve, međutim, i dalje zavisi od vremenskih prilika pa je mještanima preostalo da gledaju u nebo i nadaju se da ponovo neće doći do nepogoda. Iako je most izgrađen, puštanje u saobraćaj je odgođeno, jer pristupni putevi nisu u potpunosti uređeni, a nije postavljena ni kompletna saobraćajna signalizacija. Taj posao nije mogao da bude završen zbog kiše i snijega pa je prvobitno planirano otvaranje, koje je bilo predviđeno za 21. januar, moralo da bude odgođeno.

 

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Česma Rade Radonjić kaže da su mještani umorni od pomjeranja rokova.

– Prekipjelo nam je preko svih granica. Mislim da su se mnogi mještani ohladili od svega toga, jer je rečeno da će do 21. januara radovi biti završeni – izjavio je Radonjić.

On je dodao da stalna odgađanja unose ravnodušnost među mještane pa im sve postaje svejedno, jer su se naslušali obećanja.

– Kad oni mogu to da urade sad u “nedoba”, van građevinske sezone? Treba da grade i asfaltiraju pristupne puteve, a to ništa nije moguće u ovakvim vremenskim uslovima. Nisu postavljene ni horizontalna ni vertikalna signalizacija – naglasio je Radonjić.

Prema njenim riječima, snalaze se idući okolnim putevima, a most će im mnogo olakšati kretanje po gradu.

– Obavezno ćemo doći na otvaranje mosta, a nadam se da će sve biti riješeno na radost svih nas u što kraćem roku – kazala je Kresojevićeva.

Iz “Puteva RS” su rekli za “Glas” da su radovi na desnoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas do ulice Petra Velikog u Česmi potpuno završeni.

– Dakle završeno je postavljanje ivičnjaka, nasipanje i ugradnja tampona te završni slojevi asfalta, kao i asfaltni sloj na pješačkim stazama. Na desnoj obali ostalo je samo da bude urađena saobraćajna signalizacija, s tim da će ona biti rađena kad budu završeni svi građevinski radovi na lijevoj obali – naveli su iz “Puteva RS”.

Prema njihovim riječima radovi na lijevoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas pa do spoja sa ulicom Braće Pišteljića su u zastoju zbog pogoršanja vremenskih uslova i djelimično zbog neusklađenosti projektne dokumentacije dostavljene od strane grada.

– Završeni su temelji potpornog zida do “Vitaminke” i u narednim danima, kako vremenske prilike dozvole, biće nastavljena izgradnja potpornog zida da bi bila omogućena ugradnja nasipa, čime bi bili stvoreni preduslovi za izradu ivičnjaka i završnu ugradnju asfaltnih slojeva – saopštili su iz ovog preduzeća.

Objasnili su da bi za završetak ovih radova bilo potrebno oko 15 radnih dana i da će biti nastavljeni čim vremenski uslovi to dozvole.

– Plan je bio da do 21. januara budu završeni svi radovi, ali, nažalost, vremenski uslovi nam nisu dozvolili. Nastavak radova uz maksimalno angažovanje materijalno-tehničkih i ljudskih kapaciteta planiramo za početak sljedeće sedmice – istakli su iz “Puteva RS”.

PREUZIMANjE OBAVEZE

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske potvrdila je da preduzeće “Putevi Republike Srpske” 20. novembra 2025. godine preuzima obavezu izgradnje pristupnih saobraćajnica do novog mosta u Česmi.

Iako je tada najavljeno da bi, uz povoljne vremenske prilike, most mogao biti pušten u saobraćaj već tokom januara, obilne snježne padavine u prethodnom periodu privremeno su zaustavile radove.

Prema njegovim riječima, mještani se više od deset godina unazad kreću relacijama preko mostova kod “Incela” i u Trapistima.

– Ovaj most nije značajan samo za naše naselje, nego za cijelu regiju. A to će biti samo veliko opterećenje građanima koji žive u Donjoj Česmi, jer će se stvoriti enormno povećanje frekvencije saobraćaja – kazao je Radonjić.

Dodao je da su mogući protesti građana u naselju Medeno polje zbog katastrofalnog stanja u kojem se nalaze neki dijelovi i ulice.
S druge strane dio mještana kaže da se primjećuje pomak.

– Navikli smo se na to da uvijek postoji mogućnost da stvari ne idu kako je planirano. Pola godine, dok je izgradnja bila povjerena Gradskoj upravi, apsolutno ništa nije urađeno, nigdje nikoga nije bilo. Sada, kada je to preuzelo preduzeće “Putevi RS”, ispoštovali su većinu stvari koje su i rekli. Viđam uvijek radnike i djeluje kao da se nešto radi i da ima napretka. Naravno da to nije u skladu sa našim očekivanjima, nadali smo se da će tempo rada biti brži, ali ipak bićemo jako srećni kada sve bude završeno – rekla je mještanka Ružica Kresojević.