Vedrana Rudan, hrvatska spesiteljica, preminula je u 77. godini.
“VEDRANA je otišla na područje bez signala”, objavljeno je na službenoj stranici Vedrane Rudan.
Autor: m88bogdanovic
-
Studenti se vraćaju u Banjaluku, najmovi stanova do 1.000 KM
Studenti ili srednjoškolci koji uskoro prvi put dolaze u Banjaluku ili se vraćaju u nju kako bi nastavili školovanje i studiranje stan u gradu na Vrbasu teško mogu pronaći za manje od 500 KM. Mjesečni najam, sudeći prema oglasima, dostigao je cifre i do 1.000 KM.
Koliko trenutno košta najam stana u Banjaluci?
Tako se na popularnim sajtovima za oglašavanje prodaje ili iznajmljivanja stanova najjeftiniji smještaji koji su iole pristojno opremljeni iznajmljuju za 500 KM, dok cijena zatim raste, pa se mnogi stanovi iznajmljuju za 650, 700 i 750 KM. Ipak, postoje i oni stanovi koji se iznajmljuju za 850, 900 i 1.000 KM, a koji obično studentima bivaju nedostižan san.
Zašto studenti sve teže pronalaze odgovarajući stan?
Da se studenti već raspituju za stanove, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je Aleksandar Vuković iz Agencije za nekretnine “Condo” iz Banjaluke.
“U zadnjih sedam ili osam dana imamo baš mnogo poziva od strane samih studenata za stanove za najam. Što se tiče ponude, ima je, ali nije baš odgovarajuća za studente. To su obično stanovi koji su ili za bračne parove ili zaposlene osobe. Obično se traže osobe za duži period koje imaju stabilniji posao”, kaže Vuković.
Kako dodaje, cijene se kreću od 550 KM pa naviše za jednosoban stan od 36 kvadrata ili više.
Da su te cijene često studentima velike, potvrđuje i sam Vuković, koji dodaje da na visinu najma utiče i kako je stan opremljen.
Šta utiče na rast cijena najma?
Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, ističe da se još veće interesovanje studenata i srednjoškolaca za iznajmljivanjem očekuje u narednim danima, odnosno krajem avgusta i početkom septembra.
Kako ističe, svake godine cijene najmova pomalo rastu shodno drugim cijenama, a takođe, i on dodaje, da na krajnju cifru iznajmljivanja utiče i opremljenost stana, kao i lokacija.
“Cijene kupovine su veće, tako da je poskupio i najam. Nema više jeftinih stanova. Sada su najjeftiniji 450-500 KM, pa naviše”, kaže Milanović za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, u Banjaluci se mogu naći i luksuzni stanovi čija cijena prelazi i 1.000 KM, međutim, on navodi da takve stanove ne uzimaju studenti, već poslovni ljudi.
Kako se studenti prilagođavaju visokim kirijama?
“Studenti se dogovore, njih dvoje ili troje, uzmu veći stan, pa podijele troškove. Njima je važna lokacija, to je njihov specifičan zahtjev. Bitno im je da imaju blizu javni prevoz ili da je blizu kampusa i Univerziteta, jer obično nemaju automobil”, kaže on.
Milanović za “Nezavisne novine” ističe da se posljednjih godina primjećuje da vlasnicima nisu jedina ciljna grupa studenti, pa bolje opremaju stanove.
“Rijetko ćete naći sada novi stan za izdavanje, a da je namješten starim namještajem. A sve to poskupljuje najam”, navodi on.
Da su cijene najmova visoke, potvrđuju i studenti sa kojima smo razgovarali.
“Krajem jula sam zajedno sa prijateljima počeo tražiti stan, jer je sada izbor veći nego što će biti kasnije, međutim, još ga nismo našli. Cijene su baš visoke i planiram kiriju dijeliti sa još dva prijatelja s kojima ću živjeti”, kaže jedan student koji će od oktobra početi sa studiranjem na banjalučkom Univerzitetu.
-
Tramp izgubio strpljenje: Vi ste lažna novinarka
Bijela kuća oštro je napala Kristen Holms, iskusnu dopisnicu CNN-a iz Bijele kuće, nakon što je predsjednika SAD Donalda Trampa pitala da odgovori na izjave demokratskog senatora Džona Osofa o njegovoj izvršnoj asistentkinji Natali Harp, na šta joj je Tramp u Ovalnom kabinetu uzvratio: “Tišina, tišina, veoma ste nepristojni. Vi ste lažna vijest, lažna novinarka i izvještavate lažne vijesti”.
Bijela kuća pomenula i njenu djecu
Nakon verbalnog sukoba, nalog Bijele kuće za brzo reagovanje na društvenoj mreži X nazvao je Holmsovu “sramotnim i ponižavajućim razočaranjem za profesiju” i optužio je da je postavila zlonamjerno pitanje navodi NewDaily.
Potom su pomenuta i njenu djecu uz poruku: “Jednog dana vaša djeca će naići na vaše odvratno i nehumano pitanje. Biće zgrožena i posramljena što imaju roditelja koji je toliko bezosjećajan i osvetoljubiv”.
CNN stao u odbranu novinarke
CNN je stao u odbranu Kristen Holms, ocijenivši da je postavila “teško, relevantno i novinarski važno pitanje”, te poručio da javni zvaničnici imaju pravo da osporavaju izvještavanje sa kojim se ne slažu, ali da su lični napadi na novinare zbog postavljanja pitanja nedostojni predsjedničke funkcije i suprotni principima slobodne štampe.
-
Hoće li novi način glasanja izazvati haos na biralištima u BiH?
Neki dan sam odgledala neki video gdje je kao pojašnjeno kako ćemo glasati. Ono je toliko komplikovano da ja nemam riječi. I do sada sam se jedva snalazila, a kako ću sad – nemam pojma.
To je za “Nezavisne novine” ispričala jedna Banjalučanka (62), koja ističe da očekuje haos na biralištima 4. oktobra 2026.
“Ja ne znam kako su oni osmislili da, sa onim silnim papirima, glasa neko ko ima 80, pa i 90 godina. Pa dok baka od 90 i nešto godina uporedi one redne brojeve, trebaće joj ko zna koliko vremena. Ne znam šta da kažem osim da će dobar dio glasača biti sluđen i zbunjen”, navela je ova Banjalučanka.
I zaista, na predstojećim opštim izborima se sistem glasanja uveliko razlikuje od onog na koji smo navikli. Analitičari su locirali više mogućih problema.
Ogroman rizik
Politikolog Stefan Ličina smatra da postoji ogroman rizik da broj nevažećih glasačkih listića bude povećan.
“Problem nije samo novi izgled glasačkog listića, nego činjenica da se od birača traži da upotrijebi nekoliko novih pravila tokom glasanja: potpuno popunjavanje kružića umjesto iksića, korištenje posebnog flomastera, razlikovanje političkih subjekata od rednih brojeva kandidata, korištenje posebne kandidatske liste, listići koji se više ne presavijaju, ubacivanje listića u skener i tako dalje. Za prosječnog birača koji je redovno izlazio na izbore, posebno one starije životne dobi, sve ovo bi moglo biti veliki problem”, ocjenjuje Ličina.
Drugi veliki problem koji se može predvidjeti je, dodaje on, usporavanje procesa glasanja i stvaranje redova na biračkim mjestima.
Usko grlo glasanja
“Ovo će vjerovatno na vrhuncu biti ujutro po otvaranju biračkih mjesta i naveče pred zatvaranje biračkih mjesta. Kabina će definitivno biti usko grlo, ali nije jedino. Hoće li savršeno raditi biometrijska autentifikacija, hoće li sve vrijeme biti struje, hoće li skener prihvatati svaki listić, hoće li birači griješiti pa tražiti zamjenski glasački materijal, hoće li biti pod pritiskom? I hoće li odustajati od glasanja zbog svega toga?”, pita Ličina.
Treći veliki problem je, dodaje on, povjerenje i percepcija tajnosti glasanja.
“Birači prvo daju otisak prsta, a onda listić stavljaju u skener. Dovoljno je da krenu dezinformacije kako ‘sistem zna za koga je ko glasao’ i to može ozbiljno ugroziti povjerenje birača u izborni proces, pa kod dijela građana i spremnost da ne izađu na izbore”, naglašava Ličina.
Manipulacije rezultatima
Zbog svega toga potrebna je, kako on dodaje, snažna kampanja edukacije birača, ali boji se da je za ozbiljnu edukaciju birača vrijeme veoma ograničeno. Kako naglašava, puštanje televizijskih spotova i objave na društvenim mrežama nisu dovoljni – CIK je trebalo da pronađe način kako da dođe do svakog birača. Ličina poručuje da birač 4. oktobra ne smije učiti kako se glasa po novim pravilima.
“Uprkos svemu tome, mi konačno dobijamo sistem u kojem je mnogo teže glasati u tuđe ime, manipulisati rezultatima na biračkim mjestima i mijenjati volju birača. Ukoliko nova tehnologija bude pouzdana ovo može predstavljati jedno od najznačajnijih unapređenja integriteta izbora u BiH. Postigne li se povjerenje birača u izborni proces, odnosno da birač bude uvjeren da je njegov glas pravilno evidentiran i prebrojan, početne poteškoće oko prilagođavanja novim tehnologijama biće mala cijena za dugoročno povećavanje integriteta izbora”, rekao je Ličina za “Nezavisne novine”.
Edukacija birača
Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije “Pod lupom”, smatra da edukativne aktivnosti moraju biti široko rasprostranjene i uključiti što veći broj građana, odnosno birača.
Prema njegovim riječima, za izbore 2026, pored toga što imamo istorijske promjene u vidu novih izbornih tehnologija, imamo i ogromne promjene za birače.
“Svakako, mi smo i apelirali već prije skoro mjesec dana na to da se sa edukacijama treba početi čim prije s obzirom na ove velike promjene, da bi birači znali kako zaista ispravno glasati. Mi znamo da će Centralna izborna komisija (CIK) BiH sprovoditi široke edukativne aktivnosti. Evo, i nevladin sektor je čekao, nažalost, možda malo i više nego što je trebalo, na finalni izgled glasačkog listića da bismo počeli i mi raditi edukativne aktivnosti”, rekao je Kamenjaković.
Razlozi kašnjenja
Vremena, dodaje, ima još, te vjeruje da će se i politički subjekti masovno uključiti u edukaciju birača da bi sve prošlo kako treba.
“Iako smo duboko ušli u izborni proces i nismo krenuli sa edukativnim aktivnostima kada je to trebalo, postojao je niz faktora koji su uticali na to zašto smo kasnili. Mi znamo da smo sa pripremama za izbore trebali krenuti puno ranije, pa da smo imali opstrukcije i u vidu određenih zakonskih pretpostavki, pa da smo imali opstrukcije u osiguravanju sredstava, kao i opstrukcije u samom javnom tenderu. Dakle, brojni su faktori koji su uticali na to da to duboko pomakne edukaciju skoro pred sam izborni dan, ali vjerujemo da još ima vremena da se sprovedu edukativne aktivnosti”, kazao je Kamenjaković za “Nezavisne novine”.
Mnogo više napora
Velizar Antić, politički analitičar, kaže da, baš kao i sve novo, i novi način glasanja izaziva određeni strah kod naroda.
“Međutim, ja mislim da će se do oktobra građani dovoljno informisati i biti spremni da svoj glas iskoriste na ispravan način. Mislim da će CIK morati mnogo više napora da uloži u promotivnu kampanju i jasna uputstva kako se glasa kako bi svi građani bili dobro informisani”, rekao je Antić.
Mi smo, dodaje on, i do sada imali jako veliki broj nevažećih glasova na izborima i smatra da novi način glasanja neće povećati ovaj broj.
“Takođe, mislim da će i sami građani morati malo više da se informišu i da na biračko mjesto dođu spremni za koju partiju i kog kandidata žele da glasaju. Tako da mislim da će jako mali broj birača na kraju i da koristi dodatni materijal sa imenima pojedinačnih kandidata na listama”, rekao je Antić za “Nezavisne novine”.
Pravila glasanja
Stav o mogućim problemima u izbornom danu smo juče pokušali dobiti i u CIK-u BiH, ali u tome nismo uspjeli. CIK BiH objavio je, podsjetimo, nedavno video u kome je objasnio kako treba glasati.
Oni ističu da je po dolasku na biračko mjesto glasač dužan da se identifikuje davanjem na uvid važeće lične karte ili vozačke dozvole ili pasoša BiH.
“Nakon elektronskog očitavanja podataka, kažiprst desne ruke položite ravno na senzor uređaja radi biometrijske autentifikacije. Po uspješno završenoj identifikaciji i autentifikaciji uređaj štampa potvrdu koju potpisujete”, objašnjavaju oni.
Kako dodaju, uz glasačke listiće, glasači preuzimaju kandidatsku listu i zaštitnu fasciklu te idu u glasačku kabinu.
Novi izgled listića
“Glasački listići imaju novi izgled i označavaju se isključivo posebnim flomasterom koji se nalazi u glasačkoj kabini. Obavezno pročitajte uputstvo. Na glasačkim listićima na kojima su navedena imena pojedinačnih kandidata potpuno ispunite kružić ispred imena samo jednog kandidata”, rekli su iz CIK-a BiH.
Kada je riječ o ostalim listama, oni navode da su na lijevoj strani glasačkog listića nazivi političkih subjekata, dok su na desnoj strani glasačkog listića kolone s rednim brojevima kandidata.
“Obavezno potpuno ispunite kružić ispred naziva samo jednog političkog subjekta na lijevoj strani glasačkog listića. Ili obavezno potpuno ispunite kružić ispred naziva samo jednog političkog subjekta na lijevoj strani glasačkog listića i potpuno ispunite kružić ispred jednog, dva ili najviše tri redna broja kandidata na desnoj strani glasačkog listića”, dodaju oni.
Iz CIK-a BiH su dodali da su pripadajući redni brojevi kandidata s njihovim imenima i prezimenima sadržani u kandidatskoj listi.
“Nakon glasanja, glasačke listiće bez presavijanja stavite ravno u zaštitnu fasciklu. U skener stavljate jedan po jedan glasački listić licem okrenut prema dolje. Zaštitnu fasciklu i kandidatsku listu obavezno vratite članu biračkog odbora”, objasnili su iz CIK BiH.
Građani bi, podsjetimo, na birališta trebalo da izađu 4. oktobra, mada su se pojavile i tvrdnje da bi se moglo desiti da CIK odloži održavanje izbora.
-
Od danas ponovo naplata parkinga u Banjaluci
U Banjaluci od danas ponovo počinje naplata parkinga, nakon višemjesečne pauze zbog pravnih sporova oko odluke o upravljanju javnim parkiralištima i garažama.
Pravna neizvjesnost i dalje traje, jer se čeka ocjena ustavnosti ove odluke pred Ustavnim sudom Republike Srpske.
Predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković ističe da lokalna samouprava ne može da obavlja naplatu parkinga.
-
Cijene goriva u blagom padu, ali veće pojeftinjenje ni na vidiku
Cijene goriva na benzinskim pumpama širom BiH blago su pale, a pojeftinjenje se, zavisno od pumpe, kreće od sedam do 10 feninga po litru.
Trenutne cijene dizela u BiH kreću se od oko tri KM do 3,50 KM po litru, dok je cijena benzina nešto niža i uglavnom je ispod tri KM po litru. Ipak, građani ove cijene i dalje smatraju veoma visokim.
“Na jednoj pumpi, na kojoj smo prošle sedmice točili gorivo, cijena dizela iznosila je 3,33 KM po litru, dok je ove sedmice pala na 3,28 KM. Međutim, na istoj pumpi na drugoj lokaciji cijena dizela iznosi 3,22 KM. Očigledno je da konkurencija utiče na formiranje cijena, pa se one razlikuju od pumpe do pumpe. Ipak, za građane je dobra vijest što cijene bilježe pad, makar on bio posljedica pojačane konkurencije na tržištu”, kazao je jedan Banjalučanin.
Prije ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku cijene goriva su značajno pale, pa je cijena dizela u jednom trenutku iznosila oko 2,60 KM po litru.
Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da je na tržištu goriva trenutno prisutna određena stagnacija, dok su promjene cijena na benzinskim pumpama, kako navodi, posljedica novih ulaznih troškova, primjene uredbe o ograničavanju cijena, ali i konkurencije.
“Neka manja stagnacija postoji, a te promjene koje se dešavaju na pumpama posljedica su novih ulazaka i primjene uredbe o ograničavanju cijena. U našem slučaju, tu je i konkurencija”, rekao je Bajić.
Govoreći o kretanju cijena goriva u narednom periodu, Bajić je istakao da je u ovom trenutku teško davati bilo kakve prognoze.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, rekao je za “Nezavisne novine” da se cijena barela nafte posljednjih dana kreće između 87 i 90 dolara.
“To što se tiče eventualno nekog manjeg sniženja, vjerovatno je vezano za neke druge troškove koji su smanjeni, jer se u posljednjih par dana cijena barela kretala oko 88, 87 do 90 dolara, tako da to nije nikakvo značajnije smanjenje”, rekao je Bečarević.
On je dodao da je zbog ratnih sukoba u ovom trenutku teško davati bilo kakve pouzdane prognoze.
“U posljednjih par dana cijena se malo ustabilila, tako da se kreće između 85 i 90 dolara. Nema nikakvih značajnijih ni skokova ni padova, te je situacija ovih par dana dosta stabilna”, kazao je Bečarević.
Govoreći o cijenama goriva u Sarajevu i okolini, Bečarević je naveo da je dizel nešto iznad tri KM po litru, dok su cijene benzina uglavnom ispod tri KM, iako na pojedinim pumpama mogu biti i više.
“Dizel je više od tri KM, nešto oko tri, preko tri KM, a što se tiče benzina, jednog i drugog, oni su nešto ispod tri KM. Ima negdje i preko, ali uglavnom su ispod tri KM”, rekao je Bečarević.
Vlada Republike Srpske produžila mjeru podrške
Vlada Republike Srpske produžila je do 14. septembra 2026. godine mjeru kojom građani i privredni subjekti ostvaruju povrat od 10 feninga po litru kupljenog goriva.
Odluka se odnosi na bezolovni motorni benzin i dizel-gorivo, a pravo na umanjenje cijene imaju pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica na benzinskim pumpama koje učestvuju u programu.
Prema podacima Vlade RS, od početka primjene mjere u aprilu ove godine iz budžeta je za povrat novca izdvojeno više miliona maraka.
U periodu april – maj isplaćeno je 1,83 miliona KM, od maja do juna 2,45 miliona KM, dok se za period jun – jul očekuje isplata od oko 2,7 miliona KM.
U programu 45 privrednih subjekata
U sprovođenje mjere trenutno je uključeno 45 privrednih subjekata koji se bave prometom naftnih derivata, sa ukupno 281 prodajnim mjestom u Republici Srpskoj.
Podaci o benzinskim pumpama koje učestvuju u programu dostupni su na internet stranici Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.
-
Grom usmrtio američkog turistu na vulkanu Etna
Američki turista poginuo je od udara groma dok se penjao na aktivni vulkan Etna na Siciliji, objavio je list “Korijere dela sera”.
Prema izvještaju, turista je pokušao da se popne na vulkan zabranjenom stazom.
Tokom uspona zahvatilo ga je snažno nevrijeme, a potom ga je udarila munja.
Spasioci su pronašli turistu u kritičnom stanju.
Helikopterom je evakuisan i prebačen u bolnicu u Kataniji sa srčanim zastojem, ali ljekari nisu uspjeli da ga reanimiraju.
-
Minić: Zanima nas zajednica bez blokada i opstrukcija
BiH je završila posljednji korak u procesu ratifikacije programa Instrumenta pretpristupne pomoći za period od 2025. do 2027. godine, čime joj je omogućen pristup bespovratnim sredstvima EU u iznosu od 140,5 miliona evra, istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.
– Takva zajednica nas zanima, bez blokada i opstrukcija, uz uvažavanje stavova sva tri konstitutivna naroda. Uvjeren sam da to želi svaki normalan čovjek u Republici Srpskoj, ali i u FBiH – istakao je Minić u objavi na društvenoj mreži Iks.
Odluka o finansiranju programa objavljena je danas u “Službenom glasniku BiH”, čime su stvoreni uslovi za korištenje sredstava namijenjenih podršci ključnim reformama i investicijama širom BiH.
-
Tramp: Imamo mnogo oružja, ono što smo koristili je “kikiriki”
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas (17.avgusta) da ne postoji zabrinutost oko zaliha oružja američke vojske, zbog rata u Iranu, navodeći da SAD i dalje imaju velike rezerve oružja.
“Ono što smo koristili je kikiriki. Imamo mnogo oružja srednjeg dometa”, rekao je Tramp za Foks njuz.
Prethodno su neki analitičari u medijima upozoravali da su SAD iskoristile više od polovine svojih zaliha nekih sistema naoružanja u ratu sa Iranom, od početka avgusta.
Govoreći o mirovnim pregovorima sa Iranom, Tramp je kazao da postoji direktan kanal komunikacije sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), ali je dodao da ne žuri da okonča sukob.
“Oni su dobri igrači pokera, ali ginu. Nemam vremenski raspored. Ne žurim”, istakao je Tramp, govoreći o pregovorima sa Iranom.
On je pozvao Iran da istakne “bijelu zastavu” i da odmah okonča sukob sa SAD, zato što ne može da računa da će postići pobjedu, prenosi Tanjug.
“Trebalo bi da istaknu bijelu zastavu predaje”, rekao je Tramp.
Američki predsjednik je kazao da nije zabrinut zbog potencijalnog uticaja rata sa Iranom na predstojeće srednjoročne izbore u SAD.
Takođe je rekao da će SAD bomardovati Oman, koji je pregovarao sa Iranom o sporazumu za plovidbu kroz Ormuski moreuz, ako stane na put američkim interesima
-
Požar na Dinari se širi: Hrvatska šalje dva kanadera u BiH
Vlada Hrvatske odobrila je korišćenje dva aviona “kanadera” za pomoć u gašenju požara u BiH.
“Vlada je danas na telefonskoj sjednici donijela odluku o prelasku granice Oružanih snaga Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći u gašenjem požara u BiH na području opštine Bosansko Grahovo”, saopštila je Vlada Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ranije je telefonom razgovarao s predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krištom koja je zamolila pomoć Hrvatske u gašenju požara, navedeno je u saopštenju.
Za izvršenje ovog zadatka u BiH odobreno je korištenje dva “kanadera” Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva, s dvije posade pripadnika Oružanih snaga Hrvatske, prenosi Srna.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto zahvalila je Vladi Hrvatske za pomoć u gašenju požara na planini Dinari.
“Hvala za brzu i konkretnu pomoći u gašenju požara na Dinari. U stalnoj smo koordinaciji kako bismo zaustavili širenje požara”, istakla je Krištova.
Hvala @VladaRH, @AndrejPlenkovic i ministru @grlicradman na brzoj i konkretnoj pomoći u gašenju požara na Dinari. U stalnoj smo koordinaciji kako bismo zaustavili širenje požara. Hvala Hrvatskoj na solidarnosti i prijateljstvu kada je najpotrebnije. 🇧🇦🇭🇷
— Borjana Krišto (@KristoBorjana) August 17, 2026
Požar na Dinari koji je prešao iz BiH u Hrvatsku još nije ugašen, objavili su jutros hrvatski mediji.
Vatra je buknula na širem području Bosanskog Grahova prije nekoliko dana, a širi se prema dubini Parka prirode Dinara, te prema naseljima u podnožju planine.