Neki dan sam odgledala neki video gdje je kao pojašnjeno kako ćemo glasati. Ono je toliko komplikovano da ja nemam riječi. I do sada sam se jedva snalazila, a kako ću sad – nemam pojma.
To je za “Nezavisne novine” ispričala jedna Banjalučanka (62), koja ističe da očekuje haos na biralištima 4. oktobra 2026.
“Ja ne znam kako su oni osmislili da, sa onim silnim papirima, glasa neko ko ima 80, pa i 90 godina. Pa dok baka od 90 i nešto godina uporedi one redne brojeve, trebaće joj ko zna koliko vremena. Ne znam šta da kažem osim da će dobar dio glasača biti sluđen i zbunjen”, navela je ova Banjalučanka.
I zaista, na predstojećim opštim izborima se sistem glasanja uveliko razlikuje od onog na koji smo navikli. Analitičari su locirali više mogućih problema.
Ogroman rizik
Politikolog Stefan Ličina smatra da postoji ogroman rizik da broj nevažećih glasačkih listića bude povećan.
“Problem nije samo novi izgled glasačkog listića, nego činjenica da se od birača traži da upotrijebi nekoliko novih pravila tokom glasanja: potpuno popunjavanje kružića umjesto iksića, korištenje posebnog flomastera, razlikovanje političkih subjekata od rednih brojeva kandidata, korištenje posebne kandidatske liste, listići koji se više ne presavijaju, ubacivanje listića u skener i tako dalje. Za prosječnog birača koji je redovno izlazio na izbore, posebno one starije životne dobi, sve ovo bi moglo biti veliki problem”, ocjenjuje Ličina.
Drugi veliki problem koji se može predvidjeti je, dodaje on, usporavanje procesa glasanja i stvaranje redova na biračkim mjestima.
Usko grlo glasanja
“Ovo će vjerovatno na vrhuncu biti ujutro po otvaranju biračkih mjesta i naveče pred zatvaranje biračkih mjesta. Kabina će definitivno biti usko grlo, ali nije jedino. Hoće li savršeno raditi biometrijska autentifikacija, hoće li sve vrijeme biti struje, hoće li skener prihvatati svaki listić, hoće li birači griješiti pa tražiti zamjenski glasački materijal, hoće li biti pod pritiskom? I hoće li odustajati od glasanja zbog svega toga?”, pita Ličina.
Treći veliki problem je, dodaje on, povjerenje i percepcija tajnosti glasanja.
“Birači prvo daju otisak prsta, a onda listić stavljaju u skener. Dovoljno je da krenu dezinformacije kako ‘sistem zna za koga je ko glasao’ i to može ozbiljno ugroziti povjerenje birača u izborni proces, pa kod dijela građana i spremnost da ne izađu na izbore”, naglašava Ličina.
Manipulacije rezultatima
Zbog svega toga potrebna je, kako on dodaje, snažna kampanja edukacije birača, ali boji se da je za ozbiljnu edukaciju birača vrijeme veoma ograničeno. Kako naglašava, puštanje televizijskih spotova i objave na društvenim mrežama nisu dovoljni – CIK je trebalo da pronađe način kako da dođe do svakog birača. Ličina poručuje da birač 4. oktobra ne smije učiti kako se glasa po novim pravilima.
“Uprkos svemu tome, mi konačno dobijamo sistem u kojem je mnogo teže glasati u tuđe ime, manipulisati rezultatima na biračkim mjestima i mijenjati volju birača. Ukoliko nova tehnologija bude pouzdana ovo može predstavljati jedno od najznačajnijih unapređenja integriteta izbora u BiH. Postigne li se povjerenje birača u izborni proces, odnosno da birač bude uvjeren da je njegov glas pravilno evidentiran i prebrojan, početne poteškoće oko prilagođavanja novim tehnologijama biće mala cijena za dugoročno povećavanje integriteta izbora”, rekao je Ličina za “Nezavisne novine”.
Edukacija birača
Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije “Pod lupom”, smatra da edukativne aktivnosti moraju biti široko rasprostranjene i uključiti što veći broj građana, odnosno birača.
Prema njegovim riječima, za izbore 2026, pored toga što imamo istorijske promjene u vidu novih izbornih tehnologija, imamo i ogromne promjene za birače.
“Svakako, mi smo i apelirali već prije skoro mjesec dana na to da se sa edukacijama treba početi čim prije s obzirom na ove velike promjene, da bi birači znali kako zaista ispravno glasati. Mi znamo da će Centralna izborna komisija (CIK) BiH sprovoditi široke edukativne aktivnosti. Evo, i nevladin sektor je čekao, nažalost, možda malo i više nego što je trebalo, na finalni izgled glasačkog listića da bismo počeli i mi raditi edukativne aktivnosti”, rekao je Kamenjaković.
Razlozi kašnjenja
Vremena, dodaje, ima još, te vjeruje da će se i politički subjekti masovno uključiti u edukaciju birača da bi sve prošlo kako treba.
“Iako smo duboko ušli u izborni proces i nismo krenuli sa edukativnim aktivnostima kada je to trebalo, postojao je niz faktora koji su uticali na to zašto smo kasnili. Mi znamo da smo sa pripremama za izbore trebali krenuti puno ranije, pa da smo imali opstrukcije i u vidu određenih zakonskih pretpostavki, pa da smo imali opstrukcije u osiguravanju sredstava, kao i opstrukcije u samom javnom tenderu. Dakle, brojni su faktori koji su uticali na to da to duboko pomakne edukaciju skoro pred sam izborni dan, ali vjerujemo da još ima vremena da se sprovedu edukativne aktivnosti”, kazao je Kamenjaković za “Nezavisne novine”.
Mnogo više napora
Velizar Antić, politički analitičar, kaže da, baš kao i sve novo, i novi način glasanja izaziva određeni strah kod naroda.
“Međutim, ja mislim da će se do oktobra građani dovoljno informisati i biti spremni da svoj glas iskoriste na ispravan način. Mislim da će CIK morati mnogo više napora da uloži u promotivnu kampanju i jasna uputstva kako se glasa kako bi svi građani bili dobro informisani”, rekao je Antić.
Mi smo, dodaje on, i do sada imali jako veliki broj nevažećih glasova na izborima i smatra da novi način glasanja neće povećati ovaj broj.
“Takođe, mislim da će i sami građani morati malo više da se informišu i da na biračko mjesto dođu spremni za koju partiju i kog kandidata žele da glasaju. Tako da mislim da će jako mali broj birača na kraju i da koristi dodatni materijal sa imenima pojedinačnih kandidata na listama”, rekao je Antić za “Nezavisne novine”.
Pravila glasanja
Stav o mogućim problemima u izbornom danu smo juče pokušali dobiti i u CIK-u BiH, ali u tome nismo uspjeli. CIK BiH objavio je, podsjetimo, nedavno video u kome je objasnio kako treba glasati.
Oni ističu da je po dolasku na biračko mjesto glasač dužan da se identifikuje davanjem na uvid važeće lične karte ili vozačke dozvole ili pasoša BiH.
“Nakon elektronskog očitavanja podataka, kažiprst desne ruke položite ravno na senzor uređaja radi biometrijske autentifikacije. Po uspješno završenoj identifikaciji i autentifikaciji uređaj štampa potvrdu koju potpisujete”, objašnjavaju oni.
Kako dodaju, uz glasačke listiće, glasači preuzimaju kandidatsku listu i zaštitnu fasciklu te idu u glasačku kabinu.
Novi izgled listića
“Glasački listići imaju novi izgled i označavaju se isključivo posebnim flomasterom koji se nalazi u glasačkoj kabini. Obavezno pročitajte uputstvo. Na glasačkim listićima na kojima su navedena imena pojedinačnih kandidata potpuno ispunite kružić ispred imena samo jednog kandidata”, rekli su iz CIK-a BiH.
Kada je riječ o ostalim listama, oni navode da su na lijevoj strani glasačkog listića nazivi političkih subjekata, dok su na desnoj strani glasačkog listića kolone s rednim brojevima kandidata.
“Obavezno potpuno ispunite kružić ispred naziva samo jednog političkog subjekta na lijevoj strani glasačkog listića. Ili obavezno potpuno ispunite kružić ispred naziva samo jednog političkog subjekta na lijevoj strani glasačkog listića i potpuno ispunite kružić ispred jednog, dva ili najviše tri redna broja kandidata na desnoj strani glasačkog listića”, dodaju oni.
Iz CIK-a BiH su dodali da su pripadajući redni brojevi kandidata s njihovim imenima i prezimenima sadržani u kandidatskoj listi.
“Nakon glasanja, glasačke listiće bez presavijanja stavite ravno u zaštitnu fasciklu. U skener stavljate jedan po jedan glasački listić licem okrenut prema dolje. Zaštitnu fasciklu i kandidatsku listu obavezno vratite članu biračkog odbora”, objasnili su iz CIK BiH.
Građani bi, podsjetimo, na birališta trebalo da izađu 4. oktobra, mada su se pojavile i tvrdnje da bi se moglo desiti da CIK odloži održavanje izbora.
Komentariši