VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Helikopter Oružanih snaga gasi požar kod Bihaća

    Helikopter Oružanih snaga gasi požar kod Bihaća

    Helikopter Oružanih snaga BiH upućen je danas poslijepodne na gašenja požara na planini Plješevici kod Bihaća, saopšteno je iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara.

    Gašenje požara na Plješevici, u neposrednoj blizi granice BiH i Hrvatske, otežano je zbog nepristupačnog i minski sumnjivog područja.

    Na poziv lokalnih struktura vlasti, Predsjedništvo BiH odobrilo je upotrebu helikoptera Oružanih snaga radi gašenje požara iz vazduha.

    U saopštenju se podsjeća da je helikopter Oružanih snaga i danas gasio požar u rejonu Bosanskog Grahova.

    Helikopter s posadom i cisterna s gorivom iz Prvog helikopterskog skvadrona Brigade vazdušnih snaga i protuvazdušne odbrane Oružanih snaga upućeni su iz Banjaluke u ovu ugroženu opštinu u ranim jutarnjim časovima.

    Tokom dva sata izbačeno je šest tona vode.

    Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

  • Vozilo Civilne zaštite izvučeno iz Drine

    Vozilo Civilne zaštite izvučeno iz Drine

    Danas, nešto prije 14.00 časova, službeno vozilo Civilne zaštite Grada Zvornika, koje je bilo parkirano u blizini obale, završilo je u rijeci Drini.

    U trenutku događaja u vozilu nije bilo lica, te, na sreću, nije bilo povrijeđenih.

    Na vozilu je pričinjena materijalna šteta, a ono je u međuvremenu izvučeno iz rijeke.

    Nadležne službe utvrdiće sve okolnosti koje su dovele do ovog događaja.

    Foto: RTRS

     

  • Vašington i Teheran produžuju primirje

    Vašington i Teheran produžuju primirje

    SAD i Iran postigli su dogovor u vezi sa produženjem primirja, javlja medijski servis “El Arabiya”, pozivajući se na neimenovane izvore.

    Prema navodima servisa, dogovor je postignut nakon isteka roka od 60 dana predviđenog junskim memorandumom.

    Memorandum o razumijevanju, kojim je uspostavljeno primirje, potpisali su 17. juna predsjednik SAD Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan.

    Pregovori su se posljednjih sedmica uglavnom vrtjeli oko ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza i ukidanja američke blokade Irana, iako je prema junskom memorandumu oboje već trebalo biti sprovedeno.

    Iran tvrdi da je postigao sporazum sa Omanom o planu za tranzit brodova kroz Ormuski moreuz i da sada dvije zemlje rade na finalizaciji zajedničke izjave, prenijela je Nova.

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagai rekao je novinarima u Teheranu da je “postignut dogovor u vezi sa mapom tranzitne rute”. On nije naveo detalje.

    Prema ranijim informacijama, Ormuski moreuz trebalo bi ponovo da bude otvoren za komercijalni saobraćaj, uz precizno utvrđene rute za ulazak sa iranske strane i izlazak u blizini Omana, bez naplate naknade tokom prelaznog perioda.

    SAD su tražile prihvatljiv dogovor o otvaranju moreuza prije nego što okončaju blokadu iranskih luka.

    Bagai je naveo da su razgovori sa Omanom tekli sporo i da dvije zemlje planiraju finalizaciju dogovora u obliku paketa koji obuhvata mapu tranzita i zajedničku izjavu o dogovoru.

    Rok od 60 dana utvrđen memorandumom o razumijevanju koji su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali u junu istekao je u ponoć u nedjelju (16. avgusta).

    Prethodno je “The Wall Street Journal” citirao iranske i arapske zvaničnike da “dok je Vašington bio fokusiran na ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i nastavak pregovora, iransko rukovodstvo je period zatišja iskoristilo za pripreme za mogući širi sukob”.

    Prema tim izvorima, tvrdolinijaši u Teheranu sporazum nisu vidjeli kao put ka miru, već kao pokušaj SAD i Izraela da kupe vrijeme, prenosi Euronews.

    Veća ovlašćenja IRGC

    Iran je u međuvremenu povećao ovlašćenja Islamske revolucionarne garde (IRGC), ubrzao proizvodnju projektila i dronova i pojačao kontraobavještajne operacije.

    Posebna pažnja posvećena je Ormuskom moreuzu i Crvenom moru, dok su iranski komandanti pojačali koordinaciju sa savezničkim milicijama u Iraku i Jemenu.

    “Journal” je ranije prenio da su iranske vojne i ekonomske osnove pretrpjele veliku štetu u američkim i izraelskim napadima.

    List je dodao da su Pezeškijan i pragmatičnije figure u iranskom rukovodstvu upozoravali da su pregovori i ublažavanje sankcija neophodni kako bi se izbjegao ekonomski kolaps.

    Ipak, Iran se oporavlja brže nego što se očekivalo i obnovio je dio raketnih kapaciteta.

    Sporazum iz Versaja

    Memorandum, koji su Tramp i Pezeškijan potpisali 17. juna u Versajskoj palati predviđao je ublažavanje sankcija, prodaju iranske nafte i pristup zamrznutim sredstvima.

    Iran je zauzvrat trebalo da ponovo otvori Ormuski moreuz i nastavi pregovore o nuklearnom programu.

    Međutim, samo tri sedmice kasnije, Iran je počeo napadati plovila za koja je SAD očekivao da će proći kroz moreuz.

    Iran je istovremeno nastavio diplomatske kontakte sa Vašingtonom i pripremao vojni i bezbjednosni aparat za novi sukob.

    IRGC je pojačao saradnju sa milicijama u Iraku, Jemenu i Libanu, a komandanti su odlazili u područja pod kontrolom Huta radi planiranja novih operacija.

    Prema zvaničnicima, Iran je pomagao Hutima obavještajnim podacima i informacijama o potencijalnim ciljevima, uključujući saudijske luke i energetske objekte.

    Eskalacija u regionu

    Do kraja jula borbe su eskalirale. Huti su napali snage jemenske vlade koje podržava Rijad i proglasili Bab el-Mandeb zatvorenim za Saudijsku Arabiju.

    Saudijske vlasti su istovremeno optužile iračke milicije koje podržava Iran za napade dronovima na naftna postrojenja.

    Iran je pojačao i napade na američke snage, uključujući raketne napade na Jordan.

    Posrednici su naveli da su iranske diplomate sa Omanom pokušale dogovoriti postepeno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

    Te napore blokirao je IRGC, koji je ponovo pokrenuo napade na plovila.

    Američki zvaničnici navode da je Tramp nakon zastoja odlučio da sačeka efekte sankcija i pomorske blokade.

    Više o temi rata Amerike i Irana možete pročitati na ovom linku.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje osvježenje, uz prolaznu kišu i pad temperature za pet do 10 stepeni, dok će na jugu i dalje biti vrlo toplo sa temperaturom do 33 stepena Celzijusova.

    Tokom noći i ujutru oblačnost sa kišom premještaće se od sjevera i zapada ka istoku, a padavine će tokom dana prestati uz postepeno razvedravanje i više sunčanih perioda, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Na jugu će biti sunčanije i vrlo toplo, a poslije podne ponegdje su mogući prolazni pljuskovi. Očekuju se male i neujednačene količine padavina.

    Vjetar će ujutru biti umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana slab.

    Minimalna temperatura vazduha biće od 12 do 19 stepeni, na jugu do 22, a maksimalna od 25 do 30 stepeni, na jugu oko 33, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

  • Minić: Mladi svojim znanjem mogu ojačati Srpsku, moramo im obezbijediti adekvatne uslove

    Minić: Mladi svojim znanjem mogu ojačati Srpsku, moramo im obezbijediti adekvatne uslove

    Vlada Republike Srpske će podržati proširenje, adaptaciju i modernizaciju Medicinskog fakulteta u Banjaluci, te preseljenje ove institucije na lokaciju nekadašnje stare hirurgije, istakao je premijer Srpske Savo Minić.

    – Istinski smatram da mladi svojim znanjem i radom mogu ojačati Republiku Srpsku. Da bi u tome uspjeli, moramo im obezbijediti adekvatne uslove – istakao je Minić u objavi na društvenoj mreži Iks.


    Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci do kasne jeseni trebalo bi da se preseli na lokaciju na kojoj se ranije nalazila stara hirurgija, a Vlada Srpske podržaće proširenje i modernizaciju njegovih kapaciteta.

  • Porasla potražnja za radnicima, sve više ih dolazi do posla

    Porasla potražnja za radnicima, sve više ih dolazi do posla

    Poslodavci u Republici Srpskoj sve više traže nove radnike, za sedam mjeseci republičkom Zavodu za zapošljavanje prijavili su da im nedostaje 6.553 zaposlenih, što je za 1.019 lica ili 18,4 odsto više nego u istom periodu lani.

    Direktor Zavod za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina rekao je da ovi podaci pokazuju da poslodavci imaju sve veće potrebe za novim zapošljavanjem.

    Među najtraženijim zanimanjima u 2026. godini izdvajaju se prodavači, medicinske sestre, odnosno tehničari i obućari, dok je značajna potražnja za radnicima registrovana u građevinarstvu, proizvodnji, saobraćaju, zdravstvu i IT sektoru.

    Škipina je naveo da su za sedam mjeseci Zavodu su dostavljene 4.066 prijave o potrebnom zapošljavanju, što je sedam odsto više nego u istom periodu prošle godine, naglasivši da je još značajnije što je broj traženih radnika povećan za 18,4 odsto.

    On je naveo da je potražnja za radnim mjestima za koja nije precizno navedeno zanimanje povećana sa 475 na 833, što predstavlja rast od čak 75,3 odsto.

    Naglasio je da to ukazuje na veliku potrebu za radnicima na jednostavnijim poslovima, ali i na činjenicu da se struktura potražnje mijenja u skladu sa potrebama privrede.

    Istovremeno, raste i broj realizovanih zapošljavanja, a Škipina je naveo da je za sedam mjeseci realizovano 3.399 zapošljavanja ili 114 više nego u istom periodu lani.

    Škipina je dodao da ohrabruje činjenica da je broj lica koja su zaposlena sa evidencije Zavoda povećan sa 1.420 na 1.565, odnosno za 10,2 odsto.

    On je dodao i da više nije dovoljno posmatrati samo broj lica na evidenciji nezaposlenih, već da je mnogo važnija njihova struktura zanimanje, znanje, iskustvo, starosna dob i spremnost za rad.

    Prema njegovim riječima, upravo tu neusklađenost nastoje da smanje kroz posredovanje, profesionalnu orijentaciju, obuke i aktivne mjere zapošljavanja.

    Ocijenio je da podaci za sedam mjeseci ove godine pokazuju dinamičnije tržište rada i nastavak rasta potreba privrede, ali i potvrđuju da će jedan od ključnih zadataka biti obezbjeđivanje radne snage koja po svojim znanjima i vještinama odgovara potrebama poslodavaca.

  • Stevandić: Iživljavanje nad radnicima RTRS-a; Vara se svako ko misli da nemamo hrabrosti da povučemo odlučne korake (VIDEO)

    Stevandić: Iživljavanje nad radnicima RTRS-a; Vara se svako ko misli da nemamo hrabrosti da povučemo odlučne korake (VIDEO)

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da je blokada računa Radio-televizije Republike Srpske i sve što se dešava u vezi sa tim iživljavanje nad zaposlenima u Јavnom servisu i njihovim porodicama, poručujući da će institucije Srpske tražiti mogućnosti da se ovaj problem riješi.

    – Ne znam da li je cilj da nas natjera na neki lex specialis, kojim bi napravili, da kažemo, poseban zakon koji bi regulisao sva prava i koji bi na neki način bio opterećujući za čitavi emiterski sistem u BiH. Ali ovo što sada rade to je iživljavanje nad zaposlenima i njihovim porodicama. Da su ugrožene neke životinje negdje, vjerovatno bi se oglašavali više i imali više razumijevanja. Ali ovo je čista srbofobija, ovdje je problem što se naš javni servis zove Radio-televizija Republike Srpske, što zastupa interese koji su ustrojeni odlukama Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske, i što neko stalno pokušava da potpuno dezavuiše sve naše institucije – rekao je Stevandić za RTRS.

    On je istakao da je ovo “jedna vrsta pakosti koja je prešla sve moguće granice”.

    – I nas će natjerati na reakcije koje im se sigurno neće dopasti. Ne znam i ne želim da budem neko ko hoće da drži predavanje sudijama i sudovima. Međutim, svuda na svijetu da se onemogućava da ljudi hrane svoje porodice, plaćaju kredite i da se to pravda političkim razlozima, to bi se svuda nazvalo torturom i svuda bi bilo nečovještvo – naglasio je Stevandić.

    On je dodao da “samo ovakav nakaradni sistem u BiH koji je utemeljen na ugrožavanju prava srpskog naroda i na rušenju njegovih institucija i onoga što te institucije predstavljaju, a to je i Radio-televizija Republike Srpske, može da dovede do ovakvog apsurda”.

    – Ali ko god misli da mi nemamo hrabrosti i snage da povučemo odlučne korake, biće da se dobro prevario. Sam ne mogu da povučem konkretne poteze, ali tu je predsjednik Republike, Narodne skupštine i Vlade, i mi kao odgovorni ljudi zajedno ćemo sa ljudima sa RTRS-a da tražimo druge mogućnosti – poručio je Stevandić.

     

     

  • Pazite šta nosite preko granice: Ova kartica se računa kao gotovina, a pravilo važi i za putnike iz BiH

    Pazite šta nosite preko granice: Ova kartica se računa kao gotovina, a pravilo važi i za putnike iz BiH

    Većina putnika pojam „gotovina“ na granici povezuje isključivo s novčanicama u novčaniku ili novcem skrivenim u prtljazi. Međutim, pravila koja se primjenjuju pri unosu i iznosu novca mogu obuhvatiti i znatno manje očigledna sredstva plaćanja.

    Među njima su i određene kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, zbog čega putnici koji prelaze granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske trebaju znati da obična bankovna kartica i prepaid kartica nisu isto.

    Hrvatska Carina izričito navodi prepaid kartice

    Hrvatska Carinska uprava u svojim aktuelnim uputama, označenim kao nova pravila od 26. marta 2026. godine, među oblicima gotovine izričito navodi i „kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima“.

    U istu kategoriju Carina ubraja novčanice i kovanice, određene čekove, putničke čekove, zadužnice i novčane naloge, ali i određene zlatnike te zlatne poluge, zrnca ili grumene odgovarajuće čistoće.

    To znači da se pri prelasku spoljne granice Evropske unije ne posmatraju nužno samo novčanice koje putnik ima kod sebe.

    Obična bankovna kartica nije isto što i prepaid kartica

    Za putnike je posebno važno razumjeti da se ovo ne odnosi na stanje na običnom bankovnom računu.

    Ako neko na svojoj standardnoj debitnoj kartici povezanoj s računom ima, na primjer, 15.000 ili 30.000 eura, to samo po sebi ne znači da na granici fizički prenosi taj iznos gotovine. Propisi o prepaid karticama odnose se na drugačiju vrstu instrumenta.

    Evropska uredba 2018/1672 prepaid karticu definiše kao nenominalnu karticu koja pohranjuje ili omogućava pristup novčanoj vrijednosti ili sredstvima koja se mogu koristiti za plaćanje, kupovinu robe i usluga ili zamjenu za novac, pri čemu kartica nije povezana s bankovnim računom.

    Upravo mogućnost da se određena vrijednost fizički prenese preko granice na malom predmetu jedan je od razloga zbog kojih su takvi instrumenti obuhvaćeni evropskim pravilima o kontroli kretanja gotovine.

    Granica od 10.000 eura i dalje je ključna

    Prema trenutno objavljenim informacijama hrvatske Carinske uprave, fizička osoba koja ulazi na područje Evropske unije ili ga napušta i sa sobom nosi gotovinu u vrijednosti od 10.000 evra ili više, odnosno protuvrijednost u drugim valutama ili drugim sredstvima plaćanja, obavezna je taj iznos prijaviti carinskom službeniku.

    Praktično, putnik ne bi trebalo da gleda samo koliko novčanica ima kod sebe, već i da li sa sobom nosi druga sredstva koja prema propisima ulaze u pojam gotovine.

    Šta to znači za putnike iz BiH?

    Putnik koji iz Bosne i Hercegovine ulazi u Hrvatsku i sa sobom nosi veću količinu novca, zlato ili odgovarajuću prepaid karticu ne bi trebalo automatski da zaključi da se prag od 10.000 evra odnosi samo na novčanice.

    Hrvatska Carinska uprava navodi da se gotovina može prijaviti na propisanom obrascu. Obrazac se može elektronski ispuniti i poslati prije dolaska na granicu, može se odštampati i predati carinskom službeniku, a moguće ga je ispuniti i na samom graničnom carinskom uredu.

    Obrazac se može popuniti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

    Možete prenijeti i 20.000 ili 50.000 eura – ali morate prijaviti

    Još jedna česta zabluda jeste da je prenošenje većeg iznosa novca preko granice samo po sebi zabranjeno ili sumnjivo. Nije.

    Hrvatska Carinska uprava naglašava da je unos i iznos gotovine slobodan i bez ograničenja u iznosu. Putnik može prenijeti i 20.000, 50.000 ili više eura, ali kod iznosa od 10.000 eura ili više mora ispuniti obavezu prijave.

    Prilikom prijave mogu biti tražene informacije o vlasniku novca, njegovom porijeklu, namjeni i krajnjem primaocu.

    Carina može reagovati i ispod 10.000 evra

    Prag od 10.000 evra ne znači da su iznosi ispod te granice potpuno izvan kontrole.

    Evropska pravila omogućavaju nadležnim tijelima da postupaju i kod nižih iznosa ako postoje indicije da je novac povezan s kriminalnim aktivnostima. U takvim okolnostima mogu se preduzeti odgovarajuće mjere kontrole.

    Kod neprijavljivanja iznosa za koji postoji obaveza prijave, gotovina može biti privremeno zadržana, a za kršenje propisa predviđene su i novčane kazne.

    Neprijavljen novac može skupo koštati

    Da prijavljivanje nije formalnost koju treba ignorisati pokazuju i slučajevi sa granice. Hrvatska Carinska uprava je tokom 2026. godine više puta objavljivala slučajeve neprijavljenog unosa velikih iznosa novca iz Bosne i Hercegovine i drugih država.

    U jednom slučaju na ulasku u EU kod Stare Gradiške utvrđeno je da državljanin BiH nije prijavio ukupno 32.000 eura, zbog čega mu je izrečena novčana kazna od 9.600 eura.

    U drugom slučaju, na graničnom prelazu Stara Gradiška, državljanka BiH nije prijavila 29.200 eura, a izrečena joj je kazna od 8.820 evra.

    Šta putnik treba zapamtiti?

    Najvažnije je da 10.000 evra nije maksimalan iznos koji smijete prenijeti preko granice. To je prag iznad kojeg nastaje obaveza prijave, odnosno 10.000 evra ili više.

    Takođe, pojam gotovine u pravilima nije ograničen samo na novčanice i kovanice. Hrvatska Carinska uprava u aktuelnim pravilima izričito navodi i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, uz ostale propisane instrumente i određene oblike zlata.

    Zato prepaid kartica s većim unaprijed uplaćenim iznosom nije isto što i Visa ili Mastercard kartica povezana s tekućim računom. Upravo ta razlika može biti važna na granici, posebno ako putnik uz prepaid karticu nosi i novčanice, zlato ili druge instrumente koje carinski propisi tretiraju kao gotovinu.

    Ako prelazite iz BiH u Hrvatsku, odnosno ulazite u carinsko područje Evropske unije, najbolje je unaprijed provjeriti šta tačno nosite sa sobom i, kada postoji obaveza, novac prijaviti prije nego što dođe do kontrole.

    (Banjaluka.net)

     

     

  • Od ponoći skuplje sve vrste goriva u Hrvatskoj

    Od ponoći skuplje sve vrste goriva u Hrvatskoj

    Od ponoći u Hrvatskoj poskupljuju sve vrste goriva i to za tri do devet centi.

    Benzinsko gorivo prodavaće se za 1,63 evra za litar, što je poskupljenje od sedam centi, a dizel gorivo za 1,80 evra, što je povećanje od devet centi.

    Plavi dizel će koštati 1,27 evra za litar ili za devet centi više.

    Gas će se prodavati po cijeni od 1,24 evra za kilogram, a gas u bocama po 1,81 evra po kilogramu, što je povećanje od tri centi.

    Nove cijene utvrdila je Vlada Hrvatske na današnjoj sjednici i važiće u narednih sedam dana.

  • Porodica strahuje da je Ratko Mladić doživio treći moždani udar, Hag o tome ćuti

    Porodica strahuje da je Ratko Mladić doživio treći moždani udar, Hag o tome ćuti

    Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića izjavio je danas da strahuje da je njegov otac nedavno doživio treći moždani udar, a da Međunarodni mehanizam u Hagu o tome nije obavijestio porodicu.

    – Moja majka i ja se sada pripremamo za vanredno putovanje u Hag. Vjerujemo da je moj otac nedavno doživio treći moždani udar, a nismo obavješteni. Njegovi simptomi su slični: veoma je slab, jedva može da govori telefonom, samo jednu ili dvije riječi, veoma tiho – rekao je Darko Mladić.

    Prema njegovim riječima, zatvorski ljekari nisu mogli da porodici daju tačnu dijagnozu Mladićevog stanja, ali su prijavili neke promjene u njegovom liječenju.

    – Podnijeli smo zahtjev da se ljekaru iz Srbije dozvoli da ga pregleda u Hagu po hitnom postupku, ali čekamo odgovor već 10 dana. Јasno je da se njegovo stanje pogoršalo – naglasio je Mladić.

    Predsjednik Suda u Hagu, sudija Grasijela Gati Santana, 14. maja je odbila zahtjev porodice i advokata Mladića da ga privremeno puste na slobodu radi liječenja u Srbiju.