Meta, tehnološki gigant u čijem su vlasništvu Facebook i Instagram, od danas, 18. avgusta 2026. godine, pred federalnim sudom u Kaliforniji se suočava sa jednom od najtežih parnica u svojoj istoriji, a njen ishod mogao bi daleko prevazići pitanje potencijalne kazne koja se mjeri u trilionima i promijeniti način na koji društvene mreže funkcionišu za djecu i tinejdžere.
Uvodna izlaganja počinju danas pred federalnim sudom u Oaklandu, gdje Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džerzi pokušavaju dokazati da je Meta godinama svjesno razvijala Facebook i Instagram na način koji podstiče djecu i tinejdžere da što duže ostanu na tim platformama, dok je istovremeno, kako tvrde, javnosti umanjivala ili prikrivala rizike takvog dizajna.
Četiri američke savezne države traže finansijske kazne koje bi, prema maksimalnom obračunu navedenom u sudskom postupku, mogle dostići nevjerovatnih 1,4 triliona dolara, ali eventualni poraz za Metu mogao bi imati znatno ozbiljnije dugoročne posljedice od samog finansijskog udara.
Naime, države od suda ne traže samo novac. Traže i promjene načina na koji funkcionišu Facebook i Instagram, uključujući mjere koje bi mogle zahvatiti provjeru starosti korisnika, beskonačno skrolovanje, sistem preporuka i druge funkcije čija je svrha da korisnika što duže zadrže pred ekranom.
Još važnije, odluka protiv Mete mogla bi značajno ojačati hiljade drugih tužbi koje su protiv velikih tehnoloških kompanija već pokrenule porodice, školski distrikti i američke savezne države.
Zbog toga se proces koji počinje u Oaklandu već posmatra kao jedan od ključnih testova pitanja koje posljednjih godina sve više opterećuje tehnološku industriju: mogu li kompanije pravno odgovarati ne samo zbog sadržaja koji se pojavljuje na njihovim platformama, nego i zbog načina na koji su same platforme projektovane.
Na udaru srž poslovnog modela
Tužba je prvobitno podnesena 2023. godine i iza nje stoji 29 američkih saveznih država. U prvom procesu učestvuju Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džerzi, dok bi preostalih 25 država svoje zahtjeve trebalo da iznesu kasnije.
Proces bi trebalo da traje između šest i osam sedmica, a očekuje se da će pred sudom svjedočiti i izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg, šef Instagrama Adam Moseri, kao i drugi sadašnji i bivši rukovodioci kompanije. Slučaj je posebno važan jer države ne pokušavaju prvenstveno dokazati da je određeni sadržaj na Instagramu ili Facebooku štetan za djecu. Njihova tvrdnja ide mnogo dalje. Prema tužbi, problem je u samom dizajnu proizvoda.
Tužitelji tvrde da je Meta koristila čitav niz funkcija napravljenih da privuku pažnju mladih korisnika i što duže ih zadrže na platformama. Među njima se navode beskonačno skrolovanje, “like” dugme, algoritamske preporuke i drugi sistemi koji korisniku neprekidno nude novi sadržaj.
Prema argumentaciji država, takve funkcije podstiču kompulzivno korištenje platformi, a djeca i tinejdžeri posebno su podložni njihovom uticaju.
U tome se nalazi i jedan od najosjetljivijih dijelova čitavog slučaja za Metu. Poslovni model Facebooka i Instagrama u velikoj mjeri zavisi od oglašavanja. Što korisnik duže ostane na platformi, postoji više mogućnosti da mu se prikažu oglasi, dok podaci o njegovom ponašanju omogućavaju njihovo preciznije usmjeravanje.
Države zato pokušavaju uspostaviti direktnu vezu između poslovnog interesa kompanije i dizajnerskih odluka koje su, prema njihovim tvrdnjama, podsticale mlade da provode sve više vremena na društvenim mrežama.
Tužitelji navode i posljedice koje se kreću od poremećaja sna i obrazovanja do problema sa slikom vlastitog tijela, poremećaja u ishrani i drugih problema sa mentalnim zdravljem. Meta osporava takve tvrdnje i tvrdi da države preuveličavaju dokaze i zanemaruju mjere koje je kompanija uvela radi zaštite mladih.
Šta je Meta znala
Jedan od ključnih dijelova suđenja biće pitanje šta su rukovodioci kompanije znali o uticaju Instagrama i Facebooka na mlade korisnike i kada su to saznali.
Očekuje se da će tužioci koristiti interne dokumente i istraživanja Mete kako bi pokušali dokazati da je kompanija bila upoznata sa problemima koje određene karakteristike platformi mogu izazvati kod mladih, ali da je uprkos tome nastavila da ih koristi.
U tužbi se, između ostalog, tvrdi da su funkcije poput beskonačnog skrolovanja i neprekidnih preporuka iskorištavale psihološku ranjivost mlađih korisnika.
Države takođe tvrde da je Meta javnosti predstavljala svoje platforme kao bezbjednije nego što su pokazivala interna saznanja kompanije.
Upravo bi dokazivanje tog nesklada između onoga što se znalo unutar kompanije i onoga što je saopštavano roditeljima i javnosti moglo biti veoma važno za optužbe koje se odnose na kršenje zakona o zaštiti potrošača.
Djeca mlađa od 13 godina
Drugi veliki problem za Metu nema direktne veze sa zavisnošću od društvenih mreža.
Riječ je o privatnosti djece.
Američke države tvrde da je Meta znala da Facebook i Instagram koriste djeca mlađa od 13 godina, uprkos pravilima samih platformi, te da je prikupljala njihove podatke bez saglasnosti roditelja.
Time je, prema navodima tužbe, prekršen američki Children's Online Privacy Protection Act, odnosno COPPA, federalni zakon kojim je posebno uređena zaštita privatnosti djece mlađe od 13 godina na internetu.
Za tužioce je važno i pitanje da li je kompanija mogla učiniti više kako bi utvrdila stvarnu starost korisnika. Meta, međutim, tvrdi da je utvrđivanje starosti jedan od problema sa kojima se suočava čitava internet industrija i da kompanija ne bi trebalo da bude kažnjena zbog izazova koji nije karakterističan samo za Facebook i Instagram.
Kompanija odbacuje i tvrdnje da je obmanjivala korisnike.
“Državni tužioci ne nude dokaz da je bilo ko u njihovim državama bio obmanut”, saopštila je Meta uoči procesa, ističući da je tokom godina razvila snažne zaštite za tinejdžere i da će svoju poziciju braniti pred sudom.
Odakle 1,4 triliona dolara?
Upravo je cifra od 1,4 triliona dolara učinila ovaj proces jednom od najvećih poslovnih priča u SAD. Međutim, taj iznos potrebno je posmatrati sa određenom rezervom.
Ne radi se o kazni koja je Meti već izrečena, niti znači da će kompanija automatski morati platiti taj iznos ukoliko izgubi proces.
Riječ je o maksimalnoj vrijednosti kazni koje bi četiri države mogle pokušati dobiti na osnovu broja navodnih prekršaja i kazni predviđenih zakonima o zaštiti potrošača.
Pravni stručnjaci smatraju da je kazna takvog obima malo vjerovatna. Profesor prava na “Cornell University” Džejms Grimelman upozorio je da bi dosuđivanje punog iznosa praktično moglo dovesti Metu do bankrota. Ali upravo zbog toga finansijska cifra možda i odvlači pažnju od važnijeg dijela slučaja.
Šta ako Meta izgubi?
Za kompaniju bi mnogo opasnija mogla biti odluka kojom bi sud prihvatio osnovnu tvrdnju tužilaca da određene karakteristike Facebooka i Instagrama nisu samo neutralni alati, već proizvodi projektovani tako da podstiču kompulzivno ponašanje mladih korisnika.
Države traže i konkretne promjene proizvoda. Među mjerama o kojima se izvještava su zahtjevi vezani za starosna ograničenja, uklanjanje ili ograničavanje beskonačnog skrolovanja za mlade i promjene sistema preporuka kako bi dobrobit korisnika imala veću težinu od njihovog angažmana.
To bi pogodilo samu logiku prema kojoj su izgrađene moderne društvene mreže. Ako kompanija može biti odgovorna zato što je dizajnirala proizvod koji korisnika podstiče da se vraća, skroluje i provodi što više vremena na platformi, isti argument mogao bi biti korišten i protiv drugih kompanija.
Meta nije jedina na udaru
TikTok, Snapchat i YouTube suočavaju se sa sličnim tužbama, dok su stotine školskih distrikta i hiljade pojedinaca širom SAD pokrenuli postupke zbog navodnih posljedica društvenih mreža na djecu i tinejdžere.
Zbog toga se aktuelni slučaj opisuje kao “bellwether”, odnosno probni postupak čiji rezultat može pokazati u kom pravcu bi mogao krenuti veliki broj sličnih sporova.
Ukoliko države uspiju, njihova pravna strategija mogla bi postati model za druge tužioce.
Meta već dobila upozorenje od skoro milijardu dolara
Da mogućnost ozbiljnih posljedica nije samo teorijska pokazuje ono što se Meti ovog mjeseca dogodilo u Novom Meksiku.
Sud je tamo kompaniji naložio da plati ukupno 942 miliona dolara nakon procesa vezanog za zaštitu djece na Facebooku i Instagramu.
Od toga se 375 miliona dolara odnosi na ranije izrečene civilne kazne, dok je dodatnih 567 miliona dolara određeno za fond namijenjen saniranju posljedica po mlade.
Možda još važnije, presuda nije ostala samo na novcu.
Sud je naložio promjene zaštite maloljetnika na platformama, uključujući ograničenja vezana za notifikacije, korištenje platformi i provjeru uzrasta. Meta je najavila žalbu.
Upravo taj slučaj daje predstavu o tome šta bi moglo uslijediti ukoliko kompanija počne gubiti slične sporove širom SAD.
Jedna velika kazna za kompaniju veličine Mete predstavlja finansijski problem. Desetine ili stotine presuda koje zahtijevaju različite promjene Facebooka i Instagrama predstavljale bi potpuno drugačiji izazov.
Cukenberg pred sudom
Zbog značaja procesa očekuje se i pojavljivanje najpoznatijih ljudi kompanije.
Mark Cukenberg i Adam Moseri trebalo bi da svjedoče tokom suđenja, što će tužiocima pružiti priliku da ih direktno ispituju o odlukama koje su godinama donosili u vezi sa razvojem Facebooka i Instagrama.
Postupak vodi američka okružna sutkinja Ivon Gonzales Rogers.
Posebnost procesa je i u tome što će porota imati savjetodavnu ulogu. Njeni zaključci mogu pomoći sudiji prilikom odlučivanja, ali konačna odluka biće u rukama Gonzales Rogers.
Čak i ako izgubi, malo je vjerovatno da će Meta jednostavno prihvatiti presudu.
Pravni stručnjaci očekuju žalbe, a zbog vrijednosti spora i pravnih pitanja koja se u njemu otvaraju postoji mogućnost da neki od njih na kraju stignu i do Vrhovnog suda SAD.
Za Metu će narednih šest do osam sedmica biti mnogo više od borbe da izbjegne ogromnu kaznu. Sud će praktično razmatrati gdje završava odgovornost korisnika i roditelja, a gdje počinje odgovornost kompanije koja je napravila algoritam, notifikaciju, beskonačno skrolovanje i sistem preporuka čiji je osnovni zadatak da korisnika ubijedi da ostane još malo.
Ako Meta dobije spor, kompanija će dobiti važan argument za odbranu od velikog broja sličnih tužbi. Ako izgubi, 1,4 biliona dolara vjerovatno neće biti najvažnija posljedica.
Mnogo značajniji mogao bi biti presedan da tehnološke kompanije mogu odgovarati za sam dizajn društvenih mreža i mehanizme kojima zadržavaju pažnju djece.
A u tom slučaju proces koji danas počinje u jednoj sudnici u Oaklandu mogao bi završiti promjenama koje će osjetiti stotine miliona mladih korisnika Facebooka, Instagrama, ali i drugih društvenih mreža širom svijeta.
