VRBAS Media

Autor: INFO

  • Postoje dva glavna spora za mir između Ukrajine i Rusije

    Postoje dva glavna spora za mir između Ukrajine i Rusije

    Trampovi pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner otkazali su prošle nedjelje sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, jer im je Putin tokom susreta u Moskvi navodno rekao da prvo o svemu obavijeste Donalda Trampa, pa tek onda Ukrajince.

    Nakon tog odlaganja, oni su ipak razgovarali sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim telefonom.

    Prema onome što je procurilo u javnost, kako su naveli američka agencija “Axios” i ukrajinski portal “informator”, glavne teme bile su pitanja teritorije i bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, kako od SAD i NATO-a, tako i one koje bi trebalo da da Rusija. “Axios” to naziva “kritičnim pitanjima” i neophodnošću “teritorijalnog kompromisa”, ali navodi da su američke bezbjednosne garancije Kijevu najvažnija stavka.

    To su zapravo ključne tačke koje treba riješiti prije mogućeg mirovnog sporazuma, a koje su glavna prepreka jer ih Moskva, Kijev i Vašington doživljavaju i često vide dijametralno suprotno.

    Moskva insistira na tome da dobije Donbas (podrazumijeva se Krim) i da se ukrajinska vojska povuče iz onih dijelova regiona koje još uvijek drže pod svojom kontrolom. Pored toga, kako je rekao Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik, penzionisani general Nacionalnom forumu odbrane Ronalda Regana, još jedna prepreka mirovnom sporazumu je status Zaporožke nuklearne elektrane, najveće na svijetu, nad kojom Rusi traže kontrolu.

    “Glavni sporovi su teritorijalna pitanja i bezbjednosne garancije. Trudimo se da osiguramo da dogovorena rješenja budu realna, pravedna i održiva”, rekla je ambasadorka Ukrajine u SAD Olga Stefanišina.

    Volodimir Zelenski i još dva ukrajinska zvaničnika uključena u takozvani mirovni proces – sekretar Ukrajinskog savjeta za nacionalnu bezbjednost, general Rustem Umerov, i načelnik Generalštaba ukrajinske vojske, general Andrij Hnatov – navode da su bezbjednosne garancije, zajedno sa teritorijom, pitanje svih pitanja mirovnog sporazuma. Prema riječima Zelenskog, sporazum bi trebalo precizno da definiše ruske i zapadne garancije za ukrajinsku bezbjednost, odnosno čvrstu potvrdu da Rusija neće ponovo prekršiti date garancije i obećanja i, kako kaže ukrajinski predsjednik, da ukloni sa dnevnog reda opasnost i prijetnju “treće ruske agresije protiv Ukrajine”.

    Prema ukrajinskom portalu “Obozrevatel”, nije poznato da li se razgovaralo o članstvu Ukrajine u NATO–u, ali prema nekim informacijama iz Kijeva, Ukrajina bi takođe pristala da ne bude formalni član Sjevernoatlantskog saveza ako bi garantovali da će joj pomoći u slučaju da je Rusija ponovo napadne, nakon sporazuma. Drugim riječima, da se na nju primjeni Član 5 (ili nešto slično) bez obzira na nečlanstvo, koji predviđa da će sve članice pomagati napadnutoj zemlji.

    Međutim, prema onome što može da procuri iz Kremlja, ova stavka je za Putina potpuno isključena.

    “Znamo samo za bezbjednosne garancije koje Rusija traži”, navodi portal “Ukrajinska pravda”. Rusija želi da snaga i brojnost ukrajinske vojske budu ograničeni i da ne budu članice NATO–a i da nemaju nikakve vojno-bezbjednosne sporazume sa njima, i da se NATO pismeno obaveže da se neće dalje širiti na istok. Očigledno je da žele da osiguraju da se Gruzija, Moldavija i Jermenija neće pridružiti NATO–u.

    U Kijevu smatraju da je ovo zamka koja može omogućiti Rusiji da ponovo interveniše u budućnosti, jer Moskva trenutno ničim ne garantuje da neće tražiti više teritorije, niti navodi tačno kakve je bezbjednosne garancije spremna da da. Pored toga, kako je nedavno napisao litvanski portal “15min”, pozivajući se na “The Wallstreet Journal”, ruski ciljevi idu daleko dalje od “osvajanja istočne Ukrajine”.

    “Putinove izjave ukazuju na to da ruski lider u krajnjoj liniji želi da liši Ukrajinu suvereniteta, vrati uticaj Moskve na Kijev i zaustavi napredovanje NATO–a u regionu koji Rusija smatra svojom sferom uticaja. To znači da će svaki sporazum koji nije u skladu sa Putinovim fundamentalnim ciljevima vjerovatno biti samo preludijum nove invazije”, navodi portal.

    Još su citirali izjavu Konstantina Sonjina, profesora Univerziteta u Čikagu:

    “Sve što može da ometa budući rat je neprihvatljivo za Putina.”

    Prema pisanju ukrajinskih medija, očekuje se da će se Zelenski vratiti u Vašington na razgovore sa Trampom u Bijeloj kući, ali će u ponedjeljak, 8. decembra, otputovati u London na razgovore sa Evropljanima (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, EU), a portal “strana.ua” navodi da se Zelenski neće obavezati ni na kakav sporazum prije nego što se konsultuje sa vodećim Evropljanima.

    Međutim, general Kelog je optimističan i rekao je da su pregovori u završnoj fazi, koristeći metaforu “posljednjih deset metara u bici je najteže i mislim da smo sada u tih posljednjih deset metara ovog rata”. Kelog je izjavio da su se “Rusi povukli iz Avganistana nakon 18 hiljada smrtnih slučajeva, Amerikanci nakon 58 hiljada smrtnih slučajeva iz Vijetnama, a u ovim 3.5 godina rata Rusi i Ukrajinci su izgubili više od dva miliona ljudi”, prenosi “b92”.

  • Zelenski ide u London, sudbina Ukrajine visi o koncu

    Zelenski ide u London, sudbina Ukrajine visi o koncu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće sutra londonski Dauning strit, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

    Starmer će na sastanku sa liderima iz Ukrajine, Francuske i Njemačke razgovarati o nastavku pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika, koji imaju za cilj postizanje sporazuma o garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, prenosi “The Guardian”.

    Prije dvije nedjelje, četvorica lidera učestvovala su u virtuelnom sastanku takozvane Koalicije voljnih, gdje su razmatrani planovi za evropske mirovne snage koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini u slučaju primirja.

    U saopštenju o sastanku koje je izdao Evropski savjet, izrazili su punu podršku izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa da trenutna linija kontakta mora da bude polazna tačka za sve pregovore.

    Nacrt mirovnog sporazuma, u kojem su posredovali američki i ruski zvaničnici, kritikovan je zbog toga što Ukrajinu ostavlja u slaboj i ranjivoj poziciji. Početni nacrt plana, za koji se navodi da su ga razvili Trampov izaslanik Stiv Vitkof i savjetnik Kremlja Kiril Dmitrijev, predviđao je “drastične” mjere koje bi Rusiji dale neviđenu kontrolu nad vojnim i političkim suverenitetom Ukrajine, uslove koje je Kijev video kao kapitulaciju.

    Prošlog mjeseca Ukrajina je značajno izmjenila plan, uklanjajući neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije. U međuvremenu, američki i ukrajinski zvaničnici nastavljaju treći dan pregovora na Floridi, dok Trampova administracija pritiska Kijev da prihvati američki mirovni plan.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin već je odbio dijelove plana, pri čemu su teritorijalni integritet Ukrajine i mjere za odvraćanje budućih ruskih napada glavna sporna tačka za Moskvu. Starmer je više puta isticao da Ukrajina mora sama da odlučuje o svojoj budućnosti, dodajući da bi mirovne snage Koalicije voljnih imale ključnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti zemlje.

    U svojoj novoj nacionalnoj strategiji bezbjednosti, koja je juče objavljena, Bijela kuća je navela da je posvećena opstanku Ukrajine kao “održive države”. Strategija, takođe, daje prioritet poboljšanju odnosa sa Moskvom, navodeći da je završetak rata ključni američki interes radi “ponovnog uspostavljanja strateške stabilnosti sa Rusijom”.

    Zelenski je sinoć izjavio da je imao “vrlo sadržajan i konstruktivan” razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

    “Ukrajina je posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao stvarni mir”, napisao je Zelenski na kanalu Telegram i istakao da su se dogovorili o narednim koracima i formatu pregovora sa SAD, prenosi “b92”.

  • Banjaluka mijenja radno vrijeme ugostiteljskih objekata

    Banjaluka mijenja radno vrijeme ugostiteljskih objekata

    Baš kao i prethodnih godina, ugostiteljski objekti, osim onih u stambenim zgradama, od 15. decembra ove do 31. januara 2026. godine mogu raditi duže u odnosu na propisano radno vrijeme.

    Svi ugostiteljski objekti na području grada Banjaluka, uključujući ugostiteljske objekte smještene u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja (u skladu sa članom 13. Odluke), mogu raditi u neograničenom radnom vremenu:

    – 1. januara 2026. godine,

    – 2. januara 2026. godine,

    – 7.januara 2026. godine i

    Ugostiteljski objekti kojima je dodijeljen znak kvaliteta „zlatna kašika“:

    od sedam do dva časa, radnim danima,

    od sedam do tri časa, vikendom (petak i subota).

    Noćni klubovi (disko-barovi, disko-klubovi/diskoteke i noćni barovi):

    od 19 do četiri časa,

    od 19 do pet časova, vikendom (petak i subota).

    Saloni za posebne prilike (svadbeni saloni i sl.):

    od sedam do četiri časa.

    U navedenom periodu, ugostiteljski objekti smješteni u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja, rade u skladu sa radnim vremenom propisanim Odlukom, i to od sedam do 23 časa – radnim danima i vikendom (petak i subota).

    Ugostiteljski objekti smješteni u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja, kojima je dodijeljen znak kvaliteta „zlatna kašika“:

    od sedam do 24 časa radnim danima,

    od sedam do jedan čas vikendom (petak i subota).

    Ovaj zaključak donesen je na zahtjev Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka, radi ukazane potrebe za dužim radom ugostiteljskih objekata, u vrijeme trajanja novogodišnjih i drugih praznika, na prelazu 2025. godine u 2026. godinu, naveli su iz Gradske uprave Banjaluka.

    – 14. januara 2026. godine.

    U ostale dane navedenog perioda, ugostiteljski objekti (isključivo ugostiteljski objekti smješteni van stambeno-poslovnih objekata kolektivnog stanovanja) mogu raditi u radnom vremenu dužem u odnosu na radno vrijeme propisano Odlukom, i to:

    Restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće i ugostiteljski objekti za piće:

    od sedam do jedan čas, radnim danima,

    od sedam do dva časa, vikendom (petak i subota).

  • Vodovod : Poskupljenje vode koštaće domaćinstva 5,85 KM mjesečno

    Vodovod : Poskupljenje vode koštaće domaćinstva 5,85 KM mjesečno

    Nakon što su se pojavile najave o velikom poskupljenju vode i kanalizacije, oglasili se iz Vodovodu porukom da će prosječno domaćinstvo ubuduće plaćati 5,85 KM više nego ranije. Tvrde da su procenti koji se pominju “zvučniji od stvarnog iznosa”

    U saopštenju podsjećaju da su još u junu tražili da se cijena poveća sa 0,94 na 1,20 KM, kao i da se distributivni trošak podigne sa 1,20 na 5 KM. Ta tadašnja korekcija nije prošla, a nakon što je Ustavni sud RS ukinuo distributivni trošak, sada predlažu cijenu od 1,56 KM bez PDV-a — što je, prema njihovom objašnjenju, otprilike u rangu ranije traženog poskupljenja.

    Kao argument navode i uporedne cijene u drugim lokalnim zajednicama: u Laktašima kubik košta 1,36 KM, u Čelincu 1,35, a u Gradišci 1,25 KM, uz znatno veće distributivne troškove od 4 do 5,70 KM.

    U Vodovodu ističu da povećanje, kako kažu, nije u cilju ostvarivanja dobiti, već “održavanja finansijske stabilnosti i obezbjeđenja kontinuiranog vodosnabdijevanja”. Dodaju i da njihov sistem pokriva ne samo Banjaluku, već i Laktaše, Čelinac te dijelove Prijedora, Kotor Varoša, Kneževa i Mrkonjić Grada.

    Naglašavaju da vodа nije poskupila dvije i po godine, a kanalizacija čak 14. U tom periodu, tvrde, troškovi poslovanja porasli su za 5,1 milion KM — od električne energije, hemikalija za preradu, održavanja mreže i laboratorijskih ispitivanja, do distribucije računa i rasta minimalne plate.

    Kako navode, bez korekcije cijene “sistem bi bio doveden u pitanje”, a redukcije bi bile realna mogućnost. Ipak, poručuju da bi, čak i nakon poskupljenja, bili među najjeftinijim vodovodima u okruženju.

  • U SDS-u sve glasniji zahtjevi da Blanuša preuzme stranku

    U SDS-u sve glasniji zahtjevi da Blanuša preuzme stranku

    U SDS-u sve glasnije se može čuti da Branko Blanuša, kandidat na prijevremenim predsjedničkim izborima treba da preuzme ovu stranku.

    “Ono što je svakako nesporno je da je profesor doktor Branko Blanuša zaista jedan čovjek, sa, pa ja ću reći, možda najboljom biografijom među nama, uzeću evo i to da kažem, i da smo ga kao takvog ponudili biračima i pokazao je zajedno sa nama koliko i šta može”, rekao je Jovica Radulović, v. d predsjednika SDS-a na sve glasnije najave da Blanuša bude na čelu stranke.

    Radulović je rekao da očekuje prije svega da Blanuša bude predsjednik Republike Srpske već sada na ovim izborima, a onda svakako da njegova kandidatura za tu funkciju bude nesporna i za 2026. godinu.

    I Vukota Govedarica, bivši predsjednik SDS-a kaže da je Blanuša čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo u SDS-u i donijeti narodu promjene.

    “SDS bi danas trebala pozakati odlučnost koju je pokazao Blanuša kada je prihvatio kandidaturu za predsjednika Republike Srpske od koje su neki funkcioneri, ako ćemo biti iskreni, pobjegli. Na sjednici Glavnog odbora stranke otvoreno sam profesoru čestitao na hrabrosti koju je pokazao. Ako je Blanuša tom prilikom pokazao krajnje raspoloženje da se suprostavi režimu, onda bi mu, uz rezultat koji je napravio na izuzetno slaboj izlaznosti, svi istaknuti ljudi stranke trebali dati bezrezervnu podršku da stane na čelo SDS-a”, napisao je Govedarica na svom Facebook profilu.

    ON je naveo I da je Blanuša dao nadu SDS-u jer da je kojim slučajem imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji, koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.

    “I ono što je svakako bitno, Blanuša je čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo koje nam nedostaje. Možda su pojedini imali namjeru da sebi pripišu Blanušine zasluge ali to ne bi bilo pošteno. Sa integritetom ličnosti koji ima profesor Blanuša, sa ljudima koji pokazuju svoje vrijednosti u SDS-u, ozbiljnim radom i dobrom opozicionom saradnjom, narod će sljedeće godine dobiti očekivane promjene”, napisao je Govedarica.

  • Teže do državljanstva BiH, postavljen i novi uslov

    Teže do državljanstva BiH, postavljen i novi uslov

    Bosna i Hercegovina znatno pooštrava kriterijume za dobijanje državljanstva osobama koje se smatraju korisnim za Bosnu i Hercegovinu.

    Na ovaj način, ranije, a i danas, državljanstvo dobijaju brojni investitori, sportisti, kulturni radnici, ljekari i svi oni koji mogu doprinijeti “afirmaciji BiH”. Međutim, ukoliko se usvoji novi pravilnik o postupku sticanja državljanstva BiH osobe koja se smatra da je od naročite koristi za BiH, to će biti dosta teže.

    Novim pravilnikom, koji će se naći pred Savjetom ministara BiH, mijenja se dosta, u smislu ko može predložiti kandidata i kako se dokazuje da podnosilac zahtjeva zaslužuje pasoš Bosne i Hercegovine.

    Primjera radi, u postojećem pravilniku iz 2009. godine preporuku o tome da je prijem određene osobe od naročite koristi za BiH mogli su dati Spoljnotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore, međutim novim pravilnikom to nije moguće.

    Te preporuke moći će dati Predsjedništvo BiH, nadležno ministarstvo na nivou BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, Olimpijski komitet BiH i registrovani sportski savez na nivou BiH.

    Takođe, novim pravilnikom predviđeno je da onaj ko podnosi zahtjev treba da dostavi uvjerenje institucije ovlaštene za provjeru znanja jezika i dokaz o znanju jezika, a što ranije nije bio slučaj. Takođe, dužni su dostaviti i biografiju, kao i uvjerenje o izmirenim direktnim i indirektnim porezima za privredno društvo čiji je vlasnik kao i dokaz da ima osiguran stalni izvor prihoda. Sve ovo starim pravilnikom nije bilo predviđeno. Isto tako, novim pravilnikom predviđeno je i da Ministarstvo civilnih poslova pribavlja podatke iz službenih evidencija Službe za poslove sa strancima, ali i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH radi provjere da li ta osoba predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i Hercegovine.

    Podnosilac zahtjeva moraće potpisati i izjavu o “prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH” izdatu od strane nadležnog organa.

    Starim pravilnikom tražio se tek rodni list, dokaz o državljanstvu zemlje porijekla, bračni status, zatim dokaz o prijavljenom boravku u Bosni i Hercegovini te preporuka nadležne institucije.

    “Razlozi za donošenje pravilnika sadržani su u potrebi usklađivanja uslova za prijem u državljanstvo BiH sa Zakonom o državljanstvu BiH. Naime, veći broj osoba olako dobija preporuke nadležnih tijela uz štura i nepotpuna obrazloženja, iako, očigledno, određen broj podnosilaca zahtjeva nije od naročite koristi za BiH u smislu relevantnih odredaba zakona i pravilnika”, piše u razlozima zbog kojih se donosi novi pravilnik.

    Novim pravilnikom nisu se znatnije mijenjali uslovi koji govore o tome ko se može smatrati osobom od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu pa se tako navodi da su to osobe koje su postigle značajne rezultate u oblasti kulture, nauke, obrazovanja, sporta, ekonomije i drugih oblasti, a koje mogu doprinijeti daljem razvoju, prosperitetu i međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine.

  • Zelenski navodno spreman da odustane od članstva u NATO, ali uz “neprihvatljiv” uslov

    Zelenski navodno spreman da odustane od članstva u NATO, ali uz “neprihvatljiv” uslov

    Nakon što su pregovarači predsjednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džered Kušner početkom prošle sedmice otkazali sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, poslije njihovog susreta u Moskvi s Vladimirom Putinom, sada su konačno imali telefonski razgovor i sa njim.

    Prema onome što je procurilo u javnost, prema američkoj agenciji Axios i ukrajinskom portalu informator.ua, glavne teme bila su pitanja teritorija i bezbjednosnih garancija za Ukrajinu kako od strane SAD-a i NATO, tako i onih koje bi trebala dati Rusija.

    Axios to naziva “kritičnim problemima” i neophodnošču “teritorijalnog kompromisa”, ali navodi da su bezbjednosne garancije SAD-a Kijevu najvažnija stavka.

    “Glavna neslaganja su oko teritorijalnih pitanja i bezbjednosnih garancija. Nastojimo osigurati da dogovorena rješenja budu realna, pravedna i održiva”, rekla je ukrajinska ambasadorka u SAD-u Olha Stefanišina.

    Garancije bezbjednosti
    Kako navodi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, u sporazumu treba precizno definisati ruske i zapadne garancije ukrajinskoj bezbjednosti, odnosno čvrstu podršku da Rusija neće prekršiti obećanja i, kako kaže ukrajinski predsjednik, skinuti s dnevnog reda opasnost i prijetnju “od treće ruske agresije na Ukrajinu”.

    Prema ukrajinskom portalu Obozrevatel.ua, ne zna se je li razgovarano o ukrajinskom članstvu u NATO, ali prema nekim informacijama iz Kijeva, Ukrajina bi pristala da ne bude formalna članica Sjevernoatlantskog saveza ako bi oni garantovali da će joj pomoći u slučaju da Rusija ponovno, nakon sporazuma, napadne.

    Primijeniti član 5
    Drugim riječima, da se na nju, bez obzira na to što nije članica, primijeni član 5, koji predviđa da će sve članice pomoći napadnutoj zemlji.

    S druge strane, prema nezvaničnim informacijama iz Kremlja, ta stavka za Putina uopšte ne dolazi u obzir.

    “Mi znamo samo za bezbjednosne garancije koje traži Rusija”, navodi portal Ukrajinska pravda. Rusija želi da se ograniči snaga i brojnost ukrajinske vojske te da ona ne bude članica NATO i da sa njima nema nikakve vojno-sigurnosne sporazume te da se NATO pismeno obaveže da se više neće širiti na istok. Očito se tu žele osigurati da se Gruzija, Moldavija i Armenija neće priključivati NATO, navodi Jutarnji.hr.

    U Kijevu smatraju da je to zamka koja može Rusiji omogućiti u budućnosti novu intervenciju.

  • Medvedev: Ažurirana strategija SAD liči na zaokret “ogromnog broda”

    Medvedev: Ažurirana strategija SAD liči na zaokret “ogromnog broda”

    Ažurirana Strategija nacionalne bezbjednosti SAD liči “na pokušaj okretanja ogromnog broda” koji je dugo išao po inerciji, napisao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev na društvenim mrežama.

    – On više liči na pokušaj okretanja ogromnog broda koji je dugo išao po inerciji i napokon odlučio da promeni kurs – naveo je Medvedev, ukazujući da se u ažuriranoj strategiji Vašington prvi put poslije mnogo godina otvoreno govori o potrebi obnavljanja strateške stabilnosti u Evroaziji i unapređenju odnosa sa Rusijom.

    Ažurirana Strategija nacionalne bezbjednosti SAD predstavlja signal spremnosti na razgovore o arhitekturi bezbjednosti, smatra Medvedev.

    – To nisu prijateljski zagrljaji, ali je prilično jasan signal: SAD su spremne da razgovaraju o arhitekturi bezbjednosti, a ne samo da smisljaju beskonačne, a što je najvažnije – besmislene sankcije – naveo je on.

    U petak je Bijela kuća objavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti SAD, u kojoj se od Evrope traži da preuzme odgovornost za sopstvenu odbranu.

    U dokumentu se takođe navodi da se Bijela kuća razilazi u stavovima sa evropskim zvaničnicima koji imaju nerealna očekivanja u vezi sa sukobom u Ukrajini.

  • Rekordnih 70 odsto Nijemaca nezadovoljno radom vlade

    Rekordnih 70 odsto Nijemaca nezadovoljno radom vlade

    Rekordnih 70 odsto Nijemaca nezadovoljno je radom vlade, pokazala je anketa agencije za istraživanje javnog mnjenja INSA, koja je sprovedena za list “Bild”.

    Anketa je pokazala da je samo 21 odsto ispitanika zadovoljno radom vlade.

    Uz to, 68 odsto ispitanih negativno procjenjuje rad njemačkog kancelara Fridriha Merca, što je povećanje za četiri procentna poena u odnosu na prethodnu anketu sprovedenu krajem novembra.

    Samo 23 odsto je pozitivno ocijenilo aktuelnog kancelara, što je pad od dva procentna poena u odnosu na novembarske rezultate.

    Anketa je sprovedena od 4. do 5. decembra na uzroku od 1.005 stanovnika Njemačke.

  • “Plan za zapljenu ruske imovine označava neuspeh EU”

    “Plan za zapljenu ruske imovine označava neuspeh EU”

    Plan za zapljenu ruske imovine pokazuje neuspeh Evropske unije, izjavio je irski novinar Čej Bauz, komentarišući nedavnu najavu Evropske komisije o takozvanom reparacionom kreditu za Kijev, obezbeđenim konfiskovanom ruskom imovinom.

    – Dozvolite mi da prevedem: Ukrajina je upropašćena, izgubili smo. Zelenskom treba više novca, 30 odsto je ukradeno, ali to ne možemo da ispravimo, jer moramo da nastavimo sukob – napisao je Bouz na društvenoj mreži Iks.

    Prema njegovim riječima, plan EU za finansiranje Ukrajine svodi se na krađu ruske imovine i njeno predavanje “najkorumpiranijoj i najnefunkcionalnijoj” državi na svijetu.

    Nakon početka specijalne operacije, Evropska unija i zemlje G7 blokirale su oko polovinu ruskih deviznih rezervi. Više od 200 milijardi evra nalazi se u EU, prvenstveno na računima kod “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring i obračune sa sjedištem u Belgiji.

    Brisel, koji je obećao da će podržavati Kijev koliko god bude potrebno, iscrpeo je sve raspoložive resurse, a zemlje EU ne žele da izdvajaju sredstva iz sopstvenih budžeta.

    Zbog toga Evropska komisija traži saglasnost Belgije za korišćenje ruske imovine.

    Radi se o sumi od 185 do 210 milijardi evra, u okviru takozvanog reparacionog kredita.

    EU tvrdi da će ga Ukrajina vratiti nakon završetka sukoba ako Moskva “isplati materijalnu štetu”.

    Moskva je kao odgovor uvela svoja ograničenja: sredstva stranih investitora iz neprijateljskih zemalja i prihodi koji se od njih ostvaruju akumuliraju se na posebnim “C” računima.

    Oni se mogu povući samo odlukom posebne vladine komisije.