VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Razmotreno više scenarija za zaštitu interesa zemlje, građana i privrede

    Vučić: Razmotreno više scenarija za zaštitu interesa zemlje, građana i privrede

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost zemlje, a poslije sastanka je naveo da je razgovarano o svim ključnim pitanjima vezanim za energetsku stabilnost zemlje.

    Vučić je na Instagramu objavio da je dobio detaljan izvještaj o stanju rezervi, a da je razmotreno i više različitih scenarija za zaštitu interesa naše zemlje, građana i privrede.

    – Ponovio sam da tekući izazovi zahtijevaju punu pažnju svih institucija i odgovornih pojedinaca, od kojih očekujem maksimalne napore u smislu ublažavanja posljedica sankcija, pri čemu sam istakao značaj brzih i blagovremenih intervencija države i koordinisanog odgovora na tekuće izazove – naveo je Vučić.

    Dodao je da je posebno naglasio da je od ključnog značaja da građani budu redovno informisani, kao i da ne brinu, jer su preduzeti svi nužni koraci u cilju održanja rada najvažnijih sistema snabdijevanja gasom i naftnim derivatima.

    – Podrška građana i odgovorno ponašanje svakog od nas od presudnog su značaja za nalaženje održivog rješenja koje će garantovati dalju stabilnost u oblasti snabdijevanja ključnim energentima – istakao je Vučić.

  • Tramp se povlači iz mirovnih pregovora?

    Tramp se povlači iz mirovnih pregovora?

    Najstariji sin predsednika SAD Donalda Trampa, Donald Tramp Mlađi rekao je da bi se njegov otac mogao povući iz mirovnog procesa za Ukrajinu, tvrdeći da to pitanje nije prioritet za Amerikance i rekavši da Evropi treba bolji plan, objavio je Politiko.

    “Zbog rata, i zato što je jedan od najvećih marketinških stručnjaka svih vremena, Zelenski je postao gotovo božanstvo, posebno na levici, gde nije mogao da pogreši, bio je besprekoran”, rekao je Tramp Mlađi.

    Tramp Mlađi je rekao, bez pružanja dokaza, da je ovog leta u Monaku primetio da 50 odsto super automobila, poput Bugatija i Ferarija, ima ukrajinske registarske tablice. “Mislite li da je to zarađeno u Ukrajini?”, upitao je.

    Takođe je kritikovao šeficu spoljne politike EU, Kaju Kalas, rekavši da evropske sankcije ne funkcionišu jer su jednostavno povećale cenu nafte, a Rusija može da koristi taj novac da plati svoj rat. Evropski plan je opisao kao “čekaćemo da Rusija bankrotira”, što nije plan.

    Tramp je nepredvidiv

    Na pitanje da li američki predsednik može da napusti Ukrajinu, mlađi Tramp je rekao: “Mislim da može”.

    “Ono što je sjajno kod mog oca, i ono što je jedinstveno kod njega, jeste to što ne znate šta će da uradi”, dodao je. ” Činjenica da je nepredvidiv… tera sve da se zaista ponašaju intelektualno iskreno.”

    Tramp već dugo ima težak odnos sa Ukrajinom, a posebno sa Zelenskim, često pokazujući simpatije prema Rusiji i ruskom lideru Vladimiru Putinu. Trampova administracija vrši pritisak na obe zemlje da potpišu mirovni sporazum, ali bez mnogo uspeha.

    “Želimo mir. Želimo da zaustavimo smrt”, rekao je Tramp Mlađi.

    Karibi su veća opasnost za SAD od rata u Ukrajini

    Tramp Mlađi je takođe branio očevu vojnu kampanju protiv narko-kartela, uključujući vazdušne napade na brodove na Karibima za koje se tvrdi da prevoze drogu. Rekao je da se smrti Amerikanaca koje su izazvali narko-karteli ne mogu ignorisati.

    “To je daleko veća jasna i neposredna opasnost za Sjedinjene Države nego bilo šta što se dešava u Ukrajini i Rusiji”, rekao je on.

    Treći mandat – videćemo

    Nasmejao se kada su ga pitali da li će se njegov otac kandidovati za treći mandat, što je ustavno zabranjeno.

    “Videćemo šta će se desiti “, rekao je Tramp mlađi, dodajući da bi predsednikovo nevoljstvo da to isključi moglo biti oblik “trolovanja”.

    “Smešno je gledati kako levičarske glave eksplodiraju svaki put kada se to pomene “, rekao je.

    Trampove mlađe optužbe za korupciju protiv Ukrajine verovatno će razljutiti ne samo ukrajinske pristalice, već i mnoge demokrate koji veruju da porodica Tramp finansijski profitira od sopstvene političke moći.

    Proširuje finansijske veze sa Katarom

    Na primer, porodica Tramp širi svoje finansijske veze sa Katarom i drugim bogatim arapskim državama. To uključuje planove za izgradnju luksuznog golf odmarališta u Kataru.

    Tramp, kao i mnogi njegovi prethodnici, takođe smatra Katar ključnim geostrateškim saveznikom. Zemlja ima američku vojnu bazu i pomogla je u posredovanju u sukobu u Gazi i šire.

    Trampov odnos sa Katarom privukao je ogromnu pažnju ove godine kada je arapska država praktično poklonila administraciji luksuzni avion Boing 747 koji je bio preuređen za upotrebu kao Air Fors One.

    Na majskom nastupu na Katarskom ekonomskom forumu u Dohi, Tramp Mlađi nije isključio mogućnost buduće predsedničke kandidature, rekavši: “možda jednog dana”.

    Tramp Mlađi je rekao da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski produžava rat jer je znao da nikada neće pobediti na izborima ako se on završi.

    Naglasio je da Ukrajinu dugo otežava korupcija u njenim zvaničničkim redovima i tvrdi da takvo podmićivanje podstiče rat i u Moskvi i u Kijevu. Takođe je kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

  • Hoće li biti snijega za Novu godinu?

    Hoće li biti snijega za Novu godinu?

    Od danas, pa do 17. decembra, u našem regionu stabilno i suvo, bez padavina.

    Biće relativno toplo uz maksimume znatno iznad prosjeka, najčešće od 6 do 14 stepeni Celzijusa.

    Zbog toga bi, prije svega u Panonskoj niziji i planinskim kotlinama bilo tmurno, hladno i maglovito i tamo bi dnevni hod temperature vazduha najčešće išao od 0 do 4 stepena, u  zavisnosti od trajanja magle i temperaturne inverzije.

    Promjena sinoptike, uz slabljenje anticiklona i jačanje uticaja Atlantika, moguća je oko 17. decembra, ali ni tada ne djeluje da će biti zahlađenja. Štaviše, uz razbijanje inverzije, i tamo gdje je bilo hladno bi, uz jačanje južnog vjetra, otoplilo, prenosi Srpskainfo.

    „U ovom trenutku, do oko 29. decembra nema najave za dolazak zimskog vremena i tek od tada, pa nadalje, moguće vraćanje temperatura u prosjek, što znači mrazeve i vjerovatno snijeg. Naime, negdje oko 24. decembra moglo bi da prestane  prelivanje hladnoće iz Sjeverne Amerike ka Atlantiku, pa bi se time “mašina” za generisanje jakih ciklona smirila. Nad Sjevernom Amerikom bi otoplilo, a, ukoliko se to desi, šanse za zimu nad Evropom rastu“, navodi se u objavi.

    Međutim, kako će atmosfera postati statična, a noć je sada znatno duža od dana, postojaće idealni uslovi za duže zadržavanje magle i niskih oblaka, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

  • Projekat Južne interkonekcije: Amerikanci investiraju u gasovod u BiH, Srpska nema ništa protiv

    Projekat Južne interkonekcije: Amerikanci investiraju u gasovod u BiH, Srpska nema ništa protiv

    Ako je suditi po aktivnostima posljednjih dana i izjavama zvaničnika iz Federacije BiH, ali i SAD, projekat Južne interkonekcije, odnosno spajanje BiH na gasni LNG terminal na hrvatskom ostrvu Krk, u potpunosti će preuzeti Amerika, odnosno njeni investitori, a Republika Srpska se tome neće protiviti.

    Podsjećanja radi, o Južnoj interkonekciji u BiH se priča već godinama, međutim partneri u Federaciji BiH nikada se nisu uspjeli dogovoriti. Osnovni kamen spoticanja bio je ko će voditi i kontrolisati taj projekat, “BH gas” ili novoosnovana kompanija kojom bi upravljali Hrvati. Nemogućnost dogovora o Južnoj interkonekciji uticao je i na Novu istočnu interkonekciju, za koju je zainteresovana Republika Srpska, a koja podrazumijeva izgradnju gasovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko “Turskog toka”, a riječ je o gasu iz Rusije. Tom projektu protivi se Federacija BiH, jer bošnjački političari ne žele da daju zeleno svjetlo da se sa tim poslom nastavi, iako je manje-više sve spremno za njegovu realizaciju.

     

     

     

    Posljednjih godina, u nekoliko navrata, od zvaničnika Republike Srpske moglo se čuti da od Južne interkonekcije neće biti ništa ako ne bude Nove istočne interkonekcije te da niko u toj priči nije naivan.

    “Neka to bude jasno svima – bez Istočne nema ni Јužne interkonekcije”, rekao je jednom prilikom Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, dodajući da Republika Srpska nema ništa protiv Južne interkonekcije, ali da ona mora biti tretirana istovremeno sa istočnom.

    Međutim, posljednjih dana mnogi su “promijenili ploču”. O tome da bi Amerika sa svojim kapitalom mogla stati iza Južne interkonekcije počelo se govoriti početkom novembra, a u posljednjih petnaestak dana priča o tome se intenzivirala. Prvo je Džon Ginkel, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu, sazvao lidere stranaka koji čine vlast na nivou Federacije BiH, a kasnije u razgovore se uključio i Mark Fleming, direktor u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta.

    Nakon prvog sastanka Ginkela sa liderima stranaka u Federaciji BiH u javnost je počela da spekuliše da će SAD dobiti koncesiju za taj gasovod, a izjave lidera svih stranaka išle su u tom pravcu. Zanimljivo je da nijedna politička partija i nijedan lider nije imao ništa protiv toga da se taj projekat prepusti SAD, štaviše pojedinci su navodili da treba izmijeniti zakon kako bi se to omogućilo.

    Podsjećanja radi, pod pritiskom SAD, odnosno Majkla Marfija, bivšeg američkog ambasadora, Federacija BiH usvojila je zakon koji tretira Južnu interkonekciju. Taj zakon usvojen je preglasavanjem Hrvata i podrazumijevao je da kompanija “BH gas” gradi taj projekat, ali sve je ostalo na tome.

    Nakon sastanka sa Ginkelom i Flemingom svi učesnici, uključujući Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, Dragana Čovića, lidera HDZ-a, i Elmedina Konakovića, lidera NiP-a, podržali su američki prijedlog. Nikšić je u jednom trenutku naveo i da je američka EXIM banka spremna osigurati finansiranje projekta i kreditne linije za sve zainteresovane investitore.

    Da Amerika preuzima taj projekat, moglo se zaključiti i iz teksta koji je potpisao Ginkel, a koji je objavila Ambasada SAD. On je u tom tekstu naveo da se BiH nalazi na energetskoj prekretnici i da je važno da BiH postupa odlučno kako bi obezbijedila vlastitu energetsku sigurnost.

    “Ali postoji jasno rješenje – gasovod Južna interkonekcija. Ovaj projekt bi omogućio Bosni i Hercegovini kupovinu pouzdanog i priuštivog ukapljenog prirodnog gasa (LNG). Poboljšao bi energetsku sigurnost BiH i ojačao njene komercijalne i strateške veze sa pouzdanim dobavljačima energenata, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta za energetsku dominaciju SAD, kojima je predsjednik Tramp povjerio zadatak da odvoje Evropu od ruske energije, jasno su to stavili do znanja 7. novembra, kada su se sastali sa visokim zvaničnicima BiH i Hrvatske na konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC) u Atini da bi razgovarali o ovom projektu. Istakli su važnost pronalaženja kompromisa za napredak projekta gasovoda i apelovali na sve strane da prestanu sa odgađanjima”, napisao je, između ostalog, Ginkel, koji je rekao i da Donald Tramp, predsjednik SAD, podržava projekat Južne interkonekcije.

    Na tom sastanku u Atini o kojem govori Ginkel, bio je Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije, koji je nakon povratka rekao da su zvaničnici američke administracije potvrdili čistu podršku SAD jačanju energetske bezbjednosti BiH te istakli neophodnost što skorije implementacije projekta Južna intekronekcija.

    Nakon angažmana SAD na ovom projektu i u Republici Srpskoj su “spustili loptu”. Košarac sada kaže da je značajno da BiH ima više interkonekcija i bolje je da ih imamo deset nego dvije, jer će to pojeftiniti energent koji je važan za domaćinstva i za privredu.

    “RS nikada nije osporavala Južnu interkonekciju, naprotiv vrlo jasno smo rekli definišite vaše odnose u FBiH, formulišite nacrt ugovora sa Hrvatskom i dostavite Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Ali, zašto neko 15 godina stopira Istočnu interkonekciju, koja je prošla proceduru Savjeta ministara”, rekao je nedavno Košarac.

    On je rekao da ga raduje da će Federacija BiH riješiti pitanje Južne interkonekcije i da “ćemo imati još jednu”, ali da ne treba niko da smatra da će Republika Srpska odustati od Nove istočne interkonekcije.

    “Ona je značajna za onaj dio Republike Srpske od Bijeljine preko Banjaluke do Novog Grada i to je esencijalno za razvoj i stanovništvo. Nemojte misliti da odustajemo i to tražimo”, rekao je Košarac.

    Kakva će biti sudbina Nove istočne interkonekcije, teško je predvidjeti s obzirom na to da su Savjet EU i Evropski parlament postigli preliminarni dogovor o novoj regulativi kojim se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa u EU. Ta regulativa podrazumijeva pravno obavezujuću regulativu i faznu zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa putem cjevovoda iz Rusije. Potpuna zabrana LNG uvoza nastupa krajem 2026. godine, dok bi uvoz cjevovodnog gasa bio zabranjen do jeseni 2027. godine, prenose Nezavisne.

    Šta je Južna interkonekcija

    Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog gasovoda kojim bi u Bosnu i Hercegovinu gas dolazio iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost od ruskog gasa. Ovaj gasovod prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH ušao bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika sa odvojkom za Mostar. Zvanično taj gasovod upisan je kao “Zagvozd – Novi Travnik” i na listi je prioriteta Evropske energetske zajednice. Da je tako, govori i činjenica da je EBRD bio odobrio 100 miliona evra za ovaj projekat, ali to nikada nije realizovano. Sada, vrijednost tog projekta iznosi između 150 i 170 miliona evra i to bez rekonstrukcije gasovoda od Zenice do Sarajeva, koja je neophodna i koja će koštati oko 50 miliona evra. Ukupna dužina ovog gasovoda je malo manje od 180 kilometara. Procjene interkonekcije bile su do 1,5 milijardi metara kubnih godišnje. Trenutna potrošnja u BiH je 300 miliona metara kubnih.

    Šta je Nova istočna interkonekcija

    Istočna interkonekcija, u suštini zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske.

    Prije skoro pet godina kompanije “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas” potpisale su sporazum o izgradnji ovog gasovoda. Taj gasovod išao bi trasom od Inđije (Srbija) preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine i dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

    Za razliku od Južne interkonekcije, koja je praktično imala obezbijeđene izvore finansiranja, Istočna interkonekcija, koja je skoro duplo duža i iznosi oko 350 kilometara, nikada nije imala jasno definisano finansiranje.

  • Savić i Govedarica žele Blanušu za stranačkog šefa

    Savić i Govedarica žele Blanušu za stranačkog šefa

    U jeku napora SDS da dokumentovanim prigovorima pokuša da izdejstvuje ponavljanje izbora za predsjednika Republike Srpske u Doboju, Zvorniku i Laktašima zbog, kako tvrde, dokazane izborne krađe i brojnih manipulacija, pojedini visoki funkcioneri SDS pokrenuli su priču o unutarstranačkim izborima.

    Prvi je o potrebi što hitnijeg biranja novog stranačkog predsjednika prije par dana progovorio načelnik Lopara, Rado Savić, koji je za novog predsjednika SDS javno predložio Branka Blanušu.

    – Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj – poručio je Savić.

    FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

    On je, između ostalog, pozvao Glavni odbor SDS da se što prije sastane i “jedinstveno predloži Blanušu za predsjednika stranke”, kao što je to, kako je naveo, urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

    Podršku Blanuši, kao novom predsjedniku SDS, juče je dao i bivši lider te stranke i načelnik Gacka, Vukota Govedarica.

    On je na sjednici Glavnog odbora SDS istakao da bi stranka “trebala pokazati odlučnost koju je pokazao profesor Branko Blanuša kada je prihvatio kandidaturu za predsjednika Republike Srpske”.

    – Ako je Branko Blanuša tom prilikom pokazao krajnje raspoloženje da se suprotstavi režimu onda bi mu, uz rezultat koji je napravio na izuzetno slaboj izlaznosti, svi istaknuti ljudi stranke trebali dati bezrezervnu podršku da stane na čelo SDS – rekao je Govedarica.

    Međutim, kako Srpskainfo saznaje iz odlično obaviještenih izvora iz vrha SDS, entuzijazam za što hitnijim raspisivanjem unutarstranačkih izbora i postavljanje Branka Blanuše za novog lidera SDS, ne dijele brojni drugi visoki funkcioneri te stranke. Naprotiv, mnogi smatraju da pokretanje priče o izboru novog stranačkog predsjednika, u situaciji kada su svi napori usmjereni na dokazivanje izborne krađe, zapravo, predstavlja nastavak unutarstranačkih borbi i previranja u SDS koja su privremeno stišana kada je Blanuša, kao do tada prilično nepoznato lice u političkim krugovima, kandidovan za predsjednika Srpske.

    – Očigledno je da se pojedincima žuri kako bi se izborili za što bolje pozicije. Većina u vrhu SDS smatra da priču o unutarstranačkim izborima ne treba pokretati sve dok se ne utvrde konačni rezultati izbora za novog predsjednika Srpske – tvrde naši sagovornici.

    Slično mišljenje oko toga ima i aktuelni vršilac dužnosti predsjednika SDS, Jovica Radulović.

    – Svako ko sada priča o unutarstranačkim izborima, a svoj fokus i svoje kapacitete ne usmjerava ka dokazivanju izbornih malverzacija, mislim da u ovom momentu ne želi dobro SDS. Iskreno mislim da je Branko Blanuša pobijedio na izborima za predsjednika Republike Srpske i učinićemo sve da to dokažemo – kaže Radulović za Srpskinfo.

    Branko Blanuša, koga su Rado Savić i Vukota Govedarica javno predložili za novog predsjednika SDS, za naš portal ističe da u ovom trenutku uopšte ne razmišlja o funkciji stranačkog lidera.

    – Drago mi je što viđeni ljudi u SDS gledaju na mene kao jednog od kandidata koji bi doprinio jedinstvu SDS. Međutim, iskreno moram reći da moje razmišljanje u ovom trenutku nije usmjereno ka tome. Ono što prije svega želim jeste da se završi proces koji je aktuelan, a to su izbori za predsjednika Republike Srpske i da se ta priča završi do kraja, da se vidi kako su zaista glasali građani Republike Srpske i da se utvrde stvarni rezultati izbora – kaže Blanuša za Srpskainfo.

    Tek kada se taj proces završi, dodaje on, ljudi iz stranke treba da pričaju o nekim drugim stvarima i unutarstranačkim izborima.

    – Naravno, nemam ništa protiv procesa koji ide ka otvaranju unutarstranačkih izbora i izbora novog predsjednika SDS. Međutim, ponavljam da nisam fokusiran prema tome i trenutno nemam stav ili razmišljanje o mojoj kandidaturi na tu poziciju – zaključuje Blanuša.

  • Zemlje EU moraju da izdvoje milijarde evra za garanciju kredita Ukrajini

    Zemlje EU moraju da izdvoje milijarde evra za garanciju kredita Ukrajini

    Zemlje EU će morati pojedinačno da izdvoje milijarde evra kako bi garantovale 210 milijardi evra hitno potrebnih kredita za Ukrajinu, a Njemačka će obezbjediti podršku do 52 milijarde evra, navodi se u dokumentima do kojih je došao portal Politiko.eu.

    Evropska komisija je prošle nedjelje predstavila diplomatama zapanjujuće predračune nakon što je najavila kredit od 165 milijardi evra za reparacije u Ukrajini na osnovu gotovinske vrijednosti zamrznute ruske imovine.

    Podrška, koja bi bila proporcionalno podijeljena među zemljama EU, potrebna je kako bi se obezbjedilo odobrenje za kredit od belgijskog premijera Barta de Vevera.

    Belgijski lider se protivi korišćenju suverene ruske imovine zbog zabrinutosti da bi njegova zemlja na kraju mogla sama biti obavezna da vrati novac Moskvi.

    Oko 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine nalazi se pod upravom Јuroklir fonda za depozite sa sjedištem u Briselu, dok je dodatnih 25 milijardi evra raštrkano širom EU na privatnim bankovnim računima.

    Ukupan iznos po zemlji EU može se povećati ako zemlje prijateljske Kremlju, poput Mađarske, odbiju da se pridruže inicijativi iako države koje nisu članice EU mogu da pomognu ako žele pokrivajući dio ukupne garancije.

    Norveška je bila pominjana kao mogući kandidat sve dok njen ministar finansija Јens Stoltenberg nije distancirao Oslo od te ideje.

    Ukrajina se suočava sa budžetskim deficitom od 71,7 milijardi evra sledeće godine i moraće da počne da smanjuje javnu potrošnju od aprila, osim ako ne pristigne svež novac.

    Mađarska je u petak stavila veto na kreiranje duga EU kako bi se popunio budžetski deficit Kijeva, prepuštajući drugim liderima EU da na sastanku 18. decembra ubijede De Vevera da podrži korišćenje ruske imovine umesto da posežu za novcem iz svojih državnih kasa.

    Njemački kancelar Fridrih Merc bio je u Briselu u petak uveče kako bi uvjerio De Vevera da će Njemačka obezbijediti 25 odsto zaštitnog mehanizma, što je najveći udio jedne zemlje članice EU.

  • “Zelenski nije spreman da potpiše mirovni prijedlog SAD, razočaran sam”

    “Zelenski nije spreman da potpiše mirovni prijedlog SAD, razočaran sam”

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć, nakon trodnevnih razgovora između Vašingtona i Kijeva na Floridi, da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski “nije spreman” da potpiše mirovni prijedlog SAD sa ciljem okončanja rata sa Rusijom, prenosi Si-En-En.

    – Malo sam razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao prijedlog, to je bilo prije nekoliko sati. Njegovom narodu se to dopada, ali on to nije uradio – rekao je u nedjelju uveče Tramp u razgovoru sa novinarima.

    Tramp je dodao da se Rusija, kako vjeruje, slaže sa predloženim sporazumom, ali da nije siguran da i Zelenskom taj prijedlog odgovara.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin nije javno odobrio plan Bijele kuće, a američki izaslanici Stiv Vitkof i DŽared Kušner su se sa njim sastali u Kremlju prošle nedjelje, ali nisu uspjeli da postignu jasan pomak.

    S druge strane, pregovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika završili su se u subotu bez očiglednog napretka, a Zelenski je nazvao razgovore “konstruktivnim, mada ne i lakim”, navodi “Gardijan”.

    Trampov komentar je uslijedio uoči današnjeg sastanka Zelenskog u Londonu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom i liderima Francuske i Njemačke o nastavku razgovora između SAD i Ukrajine.

  • Tramp o spajanju Netfliksa i Vornera: Može biti problematično

    Tramp o spajanju Netfliksa i Vornera: Može biti problematično

    Predsjednik SAD Donald Tramp sinoć je izjavio da bi spajanje kompanija Netfliks i Vorner bros diskaveri, vrijedno 72 milijarde dolara, “moglo biti problematično” zbog velikog tržišnog udela koji bi imala nova kompanija.

    Tramp je istakao da ima “izvesnu skepsu” u pogledu izgleda za odobrenje tog korporativnog spajanja, prenosi NBC.

    – Oni imaju veoma veliki tržišni udio. Kada dobiju i Vorner bros, taj udeo će dodatno porasti – rekao je Tramp o Netfliksu, koji ima više od 300 miliona pretplatnika i najveći je striming servis.

    Tramp je dodao da će se konsultovati sa “nekim ekonomistima” prije nego što sporazum dobije njegovo odobrenje. Američki mediji navode da konačna vrijednost sporazuma raste na više od 82 milijarde dolara kada se uračunaju i dugovanja.

    Netfliks je u petak saopštio da će kupiti filmski studio Vorner bros diskaverija, HBO i striming servis HBO Maks. Ako sporazum bude odobren, Netfliks bi, takođe, dobio pristup arhivi Vorner bros pikčersa.

    Sporazum ne bi uključivao kablovske mreže u vlasništvu Vorner bros diskaverija kao što su CNN i TNT.

  • Tajland izveo vazdušne udare duž sporne granice sa Kambodžom

    Tajland izveo vazdušne udare duž sporne granice sa Kambodžom

    Tajland je danas pokrenuo vazdušne napade duž sporne granice sa Kambodžom, nakon što su se dvije zemlje uzajamno optuživale za kršenje sporazuma o prekidu vatre u kojem je posredovao predsjednik SAD Donald Tramp.

    Tajlandska vojska je saopštila da su vazdušni napadi pokrenuti nakon što je jedan od tajlandskih vojnika poginuo, a četvorica su ranjena u sukobima duž nestabilne granice između dvije zemlje, prenosi “Gardijan”.

    Tajlandsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da koristi ratne avione za napade na vojne ciljeve u nekoliko oblasti, optužujući Kambodžu da mobiliše teško naoružanje i pregrupiše borbene jedinice.

    Kambodžansko Ministarstvo nacionalne odbrane okrivilo je Tajland za najnoviju eskalaciju, saopštivši da su tajlandske snage pokrenule jutros napad na kambodžanske trupe, a da Kambodža nije uzvratila, uprkos provokativnim akcijama tokom proteklih dana.

    Borbe se rasplamsavaju samo šest nedjelja nakon što je Tramp posredovao u potpisivanju sporazuma o prekidu vatre. Najmanje 48 ljudi je do sada poginulo u sukobima, a 300.000 ih je bilo primorano da napusti svoje domove.

  • Poljska traži međunarodnu potjernicu za dvojicu Ukrajinaca

    Poljska traži međunarodnu potjernicu za dvojicu Ukrajinaca

    Poljska je podnijela zahtjev Interpolu da na međunarodnu potjernicu stavi dvojicu ukrajinskih državljana osumnjičenih za sabotažu željezničkih pruga na istoku zemlje, rekla je portparol poljske policije Katarzina Novak.

    Ona je rekla da su zahtjevi podnijeti u petak, 5. decembra, javio je kanal “TVP Info”.

    Mašinovođa je 16. novembra otkrio oštećenja na željezničkim prugama koje vode do graničnog prelaza Dorohusk sa Ukrajinom u Mazovskom vojvodstvu poljske prijestonice.

    Saobraćaj je bio obustavljen, a niko nije povrijeđen.

    Nakon posjete toj lokaciji, poljski premijer Donald Tusk rekao je da su šine oštećene u eksploziji, opisujući incident kao čin sabotaže.

    Dva ukrajinska državljanina koji su izvršili sabotažu na željeznici, Aleksandar K. i Evgenij I, napustili su poljsku teritoriju preko kontrolnog punkta Terespolj na bjeloruskoj granici.