VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trampov plan predviđa američka ulaganja u Rusiju

    Trampov plan predviđa američka ulaganja u Rusiju

    Plan američkog predsjednika Donalda Trampa za mir u Ukrajini uključuje prijedloge za obnavljanje ruskih energetskih tokova u Evropu, velika američka ulaganja u rijetke zemne elemente i energetiku, i korišćenje zamrznute ruske suverene imovine, piše “Volstrit džurnal”.

    List navodi da su ti planovi detaljno opisani u dodacima mirovnim prijedlozima koji su predati evropskim kolegama posljednjih sedmica.

    Oni uključuju plan da američke finansijske firme i druga preduzeća iskoriste 200 milijardi dolara zamrznute ruske suverene imovine za projekte u Ukrajini, uključujući veliki novi centar podataka koji bi bio povezan sa nuklearkom “Zaporožje”.

    Američke kompanije bi investirale u ruske strateške sektore kao što su rijetki zemni metali i nafta na Arktiku, dok bi se obnovili ruski energetski tokovi u zapadnu Evropu i svijet.

    List je citirao neimenovanog evropskog zvaničnika koji je uporedio predložene američko-ruske energetske sporazume sa ekonomskom verzijom konferencije na Јalti iz 1945. godine.

    Na tom sastanku, pobjednici Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez, SAD i Velika Britanija, podijelili su svoje sfere interesovanja u Evropi.

  • EU prijeti Belgiji: Ako ne podrže plan za finansiranje Ukrajine, čeka ih mađarski scenario

    EU prijeti Belgiji: Ako ne podrže plan za finansiranje Ukrajine, čeka ih mađarski scenario

    Strategija Evrope da ubijedi Belgijance da podrže njen plan finansiranja Ukrajine zasniva se na upozorenju da bi mogli biti tretirani isto kao Mađarska, piše Politiko.

    Na samitu 18. decembra ključni zadatak lidera Evropske unije biće da pridobiju Barta de Vevera, najnovijeg „crnog ovna“ unije.

    Belgijski premijer blokira napore da se obezbijedi zajam od 210 milijardi evra za Ukrajinu, koja se suočava sa ogromnom finansijskom prazninom dok rat sa Rusijom i dalje traje.

    De Vevar se već dugo protivi planu da se zajam obezbijedi korišćenjem zamrznute ruske imovine, koja se uglavnom nalazi u Belgiji, pa diplomate širom Unije sada rade na načinima da ga pridobiju.

    On oklijeva zbog straha da bi Belgija mogla morati sama da nadoknadi sredstva u slučaju da to bude potrebno, te je zatražio dodatne zaštitne mehanizme. Gotovo sva ruska imovina nalazi se u Evrikleru, finansijskom depozitaru u Briselu.

    Belgijski premijer želi da Unija obezbijedi dodatni finansijski zaštitni sloj povrh postojećih garancija, kako bi se pokrile moguće pravne tužbe i nagodbe, što mnoge vlade odbijaju.

    Belgija je poslala listu izmjena koje želi, kako bi se osigurala da neće biti primorana da sama vrati sredstva Moskvi ukoliko sankcije budu ukinute. De Vevar je jasno poručio da neće podržati zajam za obnovu Ukrajine ako njegovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.

    Lideri su ranije vjerovali da će dogovor biti postignut još u oktobru. Tada je djelovalo nezamislivo da u decembru neće biti saglasnosti. Sada, međutim, izgleda gotovo sigurno da dogovora neće biti.

    Ipak, diplomate tvrde da još nije sve izgubljeno. Ambasadori će pregledati belgijske zahtjeve redom, utvrditi najveće prepreke i pokušati da ih otklone. Postoji izvjestan prostor za dogovor, a cilj je da se što više približe belgijskoj poziciji.

    Sedmicu pred samit lidera, Unija pojačava pritisak. Ako de Vevar nastavi da blokira plan, slijedeći isti obrazac kao prethodnih mjeseci i postavljajući dodatne uslove, mogao bi se naći u neprijatnoj i jedinstvenoj poziciji za jednog lidera zemlje koja je dugo bila izrazito naklonjena evropskom projektu, rekao je jedan evropski diplomata.

    Belgijski premijer mogao bi biti izolovan i zanemaren, kao što je mađarski premijer Viktor Orban bio potisnut zbog demokratskog nazadovanja i odbijanja da sarađuje po pitanju sankcija Rusiji.

    Poruka Belgiji je da će, ukoliko ne popusti, njeni diplomati, ministri i lideri izgubiti uticaj u institucijama Unije. Spisak želja i primjedbi Belgije u vezi sa dugoročnim budžetom Unije za period 2028–2034. bio bi potisnut u drugi plan, što bi predstavljalo ozbiljan problem kada pregovori uđu u ključnu fazu za godinu i po.

    Mišljenje Belgije o prijedlozima Unije više se ne bi tražilo. Njeni pozivi ne bi bili uzvraćani, rekao je diplomata.

    To bi bila teška situacija za zemlju koja je, i simbolično i praktično, u središtu evropskog projekta i koja je imala veliki uticaj preuzimajući ključne funkcije, poput predsjedavanja Savjetom EU.

    Ipak, diplomate smatraju da „krajnje okolnosti zahtijevaju krajnje mjere“. Ukrajina se suočava sa budžetskim manjkom od 71,7 milijardi evra sljedeće godine i biće primorana da smanji javnu potrošnju od aprila ako ne obezbijedi sredstva. Američki predsjednik Donald Tramp ponovo se udaljio od pružanja američke podrške.

    Naglašavajući visinu uloga, ambasadori Unije sastaju se tri puta ove sedmice – u srijedu, petak i nedjelju – kako bi razgovarali o prijedlogu Komisije za zajam, objavljenom prošle sedmice.

    Evropska komisija predložila je još jednu mogućnost za pomoć Ukrajini: zajedničko zaduživanje obezbijeđeno narednim sedmogodišnjim budžetom Unije.

    Mađarska je zvanično odbila izdavanje zajedničkih obveznica, a zaduživanje preko budžeta Unije, radi pomoći Ukrajini, zahtijeva jednoglasnu odluku.

    Preostaje i treća opcija – da neke države iz sopstvenih budžeta obezbijede sredstva za stabilnost Ukrajine.

    Ta mogućnost nije među zvaničnim prijedlozima Komisije, ali se o njoj tiho razgovara. Njemačka, nordijske zemlje i baltičke države smatraju se najizglednijim učesnicima.

    Ipak, zagovornici te ideje navode jedno upozorenje: najveća prednost članstva u Uniji je međusobna solidarnost. Ako pojedine države budu primorane da same nose teret podrške Ukrajini, Unija rizikuje duboku unutrašnju podjelu.

    Kako naglašavaju, Njemačka u budućnosti možda neće željeti da spašava posrnulu banku u zemlji koja sada ne želi izdvojiti sredstva za Kijev.

    „Solidarnost je dvosmjerna ulica“, poručio je jedan diplomata.

    Postoji, makar u teoriji, i još jedna opcija. Države bi mogle da se udruže i usvoje plan zajma za obnovu Ukrajine običnom većinom, zanemarujući belgijsko protivljenje i preglasavajući ga. Međutim, diplomate ističu da se takav scenario ne razmatra ozbiljno.

  • Evropa u šoku zbog navoda iz pune verzije američke Strategije nacionalne bezbjednosti

    Evropa u šoku zbog navoda iz pune verzije američke Strategije nacionalne bezbjednosti

    U proširenoj verziji američke Strategije nacionalne bezbjednosti, za koju se tvrdi da je Bijela kuća zadržala od javnosti, nalaze se stavke koje bi mogle imati znatno ozbiljnije posljedice po Evropu nego što je sugerisano u sažetoj, zvanično objavljenoj verziji. Dokument je, prema navodima portala Defence One, znatno oštriji u procjenama i potpuno drugačije postavlja prioritete američke spoljne politike.

    Prošireni tekst strategije stavlja u prvi plan rivalitet sa Kinom, smanjenje američkog oslanjanja na evropske bezbjednosne strukture i jasno preusmjeravanje fokusa na zapadnu hemisferu. Pored toga, navodi se i postavljanje novih instrumenata globalnog uticaja kojima bi Washington, navodno, želio da preoblikuje međunarodni poredak.

    Dokument, koji zvanično nije objavljen, prenosi ideju da bi administracija Donalda Trampa željela da “ponovo osnaži Evropu”, ali na način koji podrazumijeva da evropski saveznici treba da budu manje oslonjeni na SAD. Strategija tvrdi da se evropske zemlje nalaze u procesu “civilizacijskog brisanja”, a saradnja bi se, prema tom tekstu, fokusirala samo na nekoliko država koje se smatraju ideološki bliskim – Austriju, Mađarsku, Italiju i Poljsku. Cilj bi, navodno, bio da se te zemlje distanciraju od Evropske unije.

    Među najkontroverznijim prijedlozima je formiranje nove grupe velikih sila, nazvane “Core 5” ili C5, u kojoj bi bili SAD, Kina, Rusija, Indija i Japan. Prema navodima, ovo bi trebalo da bude alternativa G7, a prva tema djelovanja bile bi prilike na Bliskom istoku, posebno odnosi Izraela i Saudijske Arabije.

    U dokumentu se takođe govori o tome da je “američka hegemonija bila pogrešan koncept i nikada realno dostižna”. Navodi se da Washington treba da reaguje samo u situacijama u kojima su američki interesi direktno ugroženi, čime se opravdava djelimično povlačenje iz Evrope i pomjeranje pažnje prema problemima kao što su organizovani karteli iz Venecuele. Istovremeno, Kina i Rusija bi, prema tekstu, trebalo da dobiju veći manevarski prostor u svojim regionalnim zonama uticaja, dok bi SAD sarađivale sa “regionalnim šampionima”.

    Autentičnost ovih navoda nije moguće potvrditi, pošto je Defence One jedini izvor koji tvrdi da posjeduje ovaj dokument. Ipak, njegovi sadržaji izazvali su burne reakcije i stručne komentare. Sem Grin, profesor sa londonskog Kings koledža, smatra da je “učinimo Evropu ponovo velikom” samo privlačna fraza iza koje se krije pokušaj slabljenja Evropske unije. Grin tvrdi da dokument nudi model u kojem SAD ne odustaju od globalnog intervencionizma, nego ga preusmjeravaju ka interesima aktuelne vlasti, a ne nužno široko shvaćenim nacionalnim ciljevima.

    Objavljeni dijelovi strategije već su izazvali zabrinutost među evropskim zvaničnicima. Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je da Sjedinjene Države nemaju pravo da se uključuju u evropska politička pitanja niti da podstiču jačanje nacionalističkih pokreta. Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je Evropu da se osposobi za veću samostalnost u oblasti bezbjednosti, ocjenjujući da je implicirano nepovjerenje SAD u evropske kapacitete “neprihvatljivo”.

    Francuski zvaničnici dokument vide kao brutalno otvoreno predstavljanje nove američke doktrine i smatraju da je to još jedan signal da EU mora ubrzati sopstveni razvoj odbrambenih sposobnosti. Kritičari širom kontinenta upozoravaju da bi ovakva strategija mogla ojačati desničarske i populističke pokrete uz prećutnu ili otvorenu podršku SAD, prenosi Blic.

  • Minić poručio da je avion Vlade RS na remontu

    Minić poručio da je avion Vlade RS na remontu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić saopštio je da se avion Vlade Srpske ne nalazi u operativnoj upotrebi, već da se od 28. oktobra nalazi na remontu u Cirihu, gdje će, kako je naveo, ostati do 28. aprila 2026. godine.

    Reagujući na novinarsko pitanje da li je avion Vlade RS nekoga prevozio u Rim, premijer je naveo da zbog obaveza u protokolu ranije nije dao potpun odgovor, te je naknadno, putem objave na društvenoj mreži X, pojasnio situaciju.„Nakon provjere, službeno i zvanično: avion se nalazi na remontu i nije nikoga i nigdje prevozio posljednjih dana“, poručio je premijer, naglasivši da je riječ o informaciji od javnog interesa.

  • Crnadak: Dodik dobio upozorenje Amerike da ne poštuje ono što mu je izdiktirano

    Crnadak: Dodik dobio upozorenje Amerike da ne poštuje ono što mu je izdiktirano

    „Nemam nikakve dileme da je Dodik opomenut, da je dobio upozorenje od Amerike, ne poštuje ono što mu je izdiktirano! Dodiku je to preneseno preko jedne od njegovih najbližih saradnica. Neki kažu da je Dodik ovih dana bio u Rusiji!“

    Ovo je sinoć za TV fejs rekao šef poslaničkog kluba PDP Igor Crnadak u NSRS., koji je prethodnih dana boravio u Americi.

    Na pitanje koja je saradnica Dodiku prenijela poruku da ne poštuje dogovor sa Amerikancima, Crnadak je rekao da je to jedna od dvije njegove saradnice.

    Iako nije otkrio o kome se radi, nije teško pogoditi da je to vd predsjednice Ana Trišić Babić ili srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović…

    On je dalje naveo da su mu mnogi senatori i kongresmeni otkrili zašto je došlo do skidanja sankcija Dodiku.

    „Vladi Amerike je Dodik garantovao da se završava period tenzija u BiH, antiustavnih akcija rukovdstva Republike Srpske i da oni smatraju da to nije visoka cijena za to. Nema priče o Ustavu Republike Srpske, referendumu, zakonima o zabrani rada SIPA-e, OBA-e, Tužilaštva… Od svega toga su oni odustali”, kazao je Crnadak i dodoa da je to bio diktat koji je ispunjen i da su zbog toga Dodiku i njegovim ljudima sankcije skinute.

    On je rekao da postoji mogućnost da se vrate sankcije i da Amerikanci drže Dodika na oku.

    U svim kabinetima kongresmena i senatora imate nekog ko prati stanje na zapadnom Balkanu, posebno u BiH.

  • Mještani Rosulja ostaju pri zahtjevu povlačenja plana

    Mještani Rosulja ostaju pri zahtjevu povlačenja plana

    Mještani Rosulja poručili su da su „primili k znanju“ poziv Gradske uprave na razgovor, ističući da im je drago što su gradski zvaničnici „tek sada uočili“ da u ovom naselju postoji aktivna zajednica građana, iako su, kako tvrde, ranije bili potpuno ignorisani.

    Poziv na sastanak, zakazan u terminu koji odgovara objema stranama, uslijedio je juče, a glavna tema biće planirana gradnja 16 stambenih objekata, kojoj se stanovnici Rosulja oštro protive.

    Jedan od mještana kaže za Srpskainfo da zajednica nije bila konsultovana u fazi izrade Nacrta izmjena Regulacionog plana, niti im je iko postavio pitanje o potrebama naselja ili mogućim poboljšanjima svakodnevnog života. Po njegovim riječima, sticao se utisak da je cilj da se kroz formalnu proceduru, uz što manje publiciteta, provuče ideja o dodatnoj izgradnji.

    Stanari se pitaju i zašto su odjednom, nakon dužeg zanemarivanja, postali „bitni“ za gradske strukture. Podjećaju da su se prethodne večeri okupili i jasno naglasili da ih niko nije kontaktirao, te da je u planiranim zgradama predviđeno 430 stanova, uz dodatnih 650 do 900 automobila koji bi se slivali u jednu ulicu.

    Naglašavaju da ostaju pri zahtjevu da se povuče Nacrt izmjena dijela RP „Malta 1“, smatrajući da je to jedina prihvatljiva opcija.

    Gradska uprava, sa svoje strane, tvrdi da želi saslušati primjedbe stanovnika i njihove prijedloge u vezi s predloženim rješenjem. Na sastanku bi, navode, trebalo da učestvuju i predstavnici Građevinskog instituta Banjaluka, koji je zadužen za izradu plana.

    Dokument se nalazi na javnom uvidu do 28. decembra, nakon čega je predviđena javna rasprava na kojoj će nosilac izrade plana predstaviti odgovore na pristigle primjedbe. Iz Grada poručuju da je riječ o nacrtu, dokumentu koji se može mijenjati, te pozivaju građane na strpljenje i naglašavaju da se postupak odvija u skladu sa zakonom i uz maksimalno uključivanje javnosti.

    Stanovnici Rosulja ranije su istakli zabrinutost zato što nacrt ne predviđa nove javne sadržaje – ni vrtić, ni školu, ni ambulantu, niti dječje igralište. Smatraju da bi izgradnja 16 novih objekata izazvala ogroman saobraćajni pritisak, a istovremeno ozbiljno opteretila školu „Aleksa Šantić“, vrtiće, zdravstvene usluge i druge javne kapacitete u naselju.

  • Zelenski: Radimo na fundamentalnom dokumentu od 20 tačaka za okončanje rata

    Zelenski: Radimo na fundamentalnom dokumentu od 20 tačaka za okončanje rata

    Ukrajina i partneri rade na fundamentalnom dokumentu od 20 tačaka za okončanje rata, a radi se na najmanje još dva dokumenta – bezbjednosnom i ekonomskom, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Dvadeset tačaka za okončanje rata je fundamentalni dokument, aktivno radimo na ključnim koracima, i to moraju biti izvodljivi koraci. Iz ovog dokumenta razvijamo još najmanje dva dokumenta, a prvi od njih je bezbjednosni, o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i ekonomski – o rekonstrukciji i zajedničkim investicijama”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je dodao da su principi ekonomskog dokumenta danas razmatrani sa američkim predstavnicima na sastanku u video formatu, kao i da će Evropa biti uključena u obnovu Ukrajine, prenosi Tanjug.

    On je kazao i da se Ukrajina priprema za sutrašnji sastanak Koalicije voljnih, navodeći da više od 30 država sarađuje sa Kijevom na bezbjednosti na kopnu, u vazduhu i na moru.

    Zelenski je kazao i da je razgovarao sa predstavnicima ukrjainskog parlamenta, Rade o mogućnosti održavanja izbora u uslovima vanrednog stanja.

    “Danas sam razgovarao sa predstavnicima Vrhovne rade Ukrajine. Razgovarali smo suštinski. Neću dozvoliti nikakve spekulacije protiv Ukrajine, ako partneri, uključujući i našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima u okviru pravnog režima vanrednog stanja, onda moramo dati ukrajinske pravne odgovore na svako pitanje i svaku sumnju”, kazao je Zelenski.

    Dodao je da Ukrajini nije lako, ali da joj “svakako nije potreban pritisak po ovom pitanju”, kao i da očekuje “da će narodni poslanici Ukrajine ponuditi svoju viziju”.

    Naglasio je da pitanja bezbjednosti tokom izbora zavise prvenstveno od Sjedinjenih Američkih Država, a da Ukrajina, sa svoje strane, mora da riješi političke i pravne aspekte.

    “Bezbjednosni izazovi zavise od partnera, prije svega od Amerike, politički i pravni izazovi moraju dobiti odgovore od Ukrajine. I to će se desiti”, rekao je Zelenski.

    Dan ranije Zelenski je rekao da je spreman da održi izbore, ali je naglasio da njihov legitimitet i mogućnost održavanja zavise od bezbjednosti, i od izmjena zakonodavstva.

  • Transportni sektor u BiH na ivici kolapsa

    Transportni sektor u BiH na ivici kolapsa

    Prevoznici iz Bosne i Hercegovine najavljuju masovno preseljenje svojih flota i vozača u države EU zbog birokratskih prepreka, upozoravajući da bi posljedice ovog poteza mogle ozbiljno uticati na tržište transporta.

    Velibor Peulić, koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da prevoznici godinama upozoravaju da im evropska pravila otežavaju poslovanje, ali da su njihovi zahtjevi ignorisani.

    “Poslali smo desetine dopisa, održali bezbroj sastanaka. Sve smo pokušali, ali do sada nismo dobili nikakve garancije”, kaže Peulić i dodaje da je zbog toga odlučeno da se kapaciteti firmi masovno prebacuju u zemlje EU, gdje, kako kaže, takvih ograničenja nema.

    Prema njegovim riječima, trenutna pravila EU tretiraju balkanske firme kao prevoznike drugog reda. Posebno je istakao problem boravka vozača, zbog kojeg radnik često ne može da radi ni 15 dana u kontinuitetu.

    “Pošto nam nije omogućeno izuzeće od šengenskih pravila, a odgovor da će ‘sve biti riješeno kada uđemo u EU’ služi samo kao politička fraza, krećemo u veliku seobu koja je potpuno legalna, logična i ekonomski opravdana”, pojašnjava Peulić i dodaje da će im registracija u EU omogućiti da voze bez dodatnih ograničenja.

    “Firme će tako nastaviti posao iz EU, ali će posljedice osjetiti naša država jer biće izgubljen značajan dio poreza i doprinosa, smanjiće se broj domaćih kamiona, biće ugroženi socijalni i penzioni fondovi, poskupjeće uvoz i izvoz, a i transport može biti skuplji do 35 odsto”, kazao je Peulić.

    Predstavnici vodećih transportnih organizacija Srbije i BiH pozvali su domaće institucije i organe EU da hitno riješe alarmantnu situaciju izazvanu pravilima o boravku vozača, koja, kako navode, ozbiljno ugrožavaju poslovanje i opstanak sektora.

    Vozači transportnih preduzeća iz obje zemlje mogu u EU boraviti samo 90 dana, što je, tvrde, neodrživo. Zato traže hitnu reakciju vlasti.

    “Vožnja kroz Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Španiju i Portugal nikada nije spadala u šengensku vožnju. Za Francusku nam trebaju dva dana u dolasku i povratku. Ali da obavimo prevoz do Portugala i nazad treba nam 14 dana. Dakle, dodatnih 12 dana ulazi u šengensku evidenciju”, kazao je ranije Neđo Mandić, predsjednik Organizacije “Pumedtrans” Srbija.

    Zijad Šarić iz Konzorcijuma “Logistika BiH” upozorava da će prevoznici čekati rješenje do polovine januara, a potom protestima izraziti nezadovoljstvo. Navodi i da ovaj konzorcijum okuplja 480 transportnih firmi te očekuje potpuni kolaps do aprila ako problem ne bude riješen.

    Zaključak sa zajedničkog skupa je da ako do 15. januara naredne godine Brisel ne usvoji rješenja slijede rigoroznije mjere prevoznika.

    Komentarišući trenutnu situaciju u vezi sa graničnim prelazom u Gradišci, Peulić je podsjetio da je Evropska unija uložila desetine miliona evra u izgradnju novog mosta na Savi kod Gradiške, uključujući pristupne saobraćajnice, integrisana rješenja za brži promet i modernu infrastrukturu koja bi trebalo da donese protočnost na kakvu region čeka više od 20 godina.

    “Most i novi granični prelaz predstavljaju ključni dio evropskog transportnog koridora i jedan od najvažnijih projekata za konkurentnost Bosne i Hercegovine i cijelog zapadnog Balkana”, kazao je Peulić.

    Dodao je da, prema zvaničnim evidencijama, sadašnji granični prelaz Gradiška trpi prosječno opterećenje od 919 jedinica carinskih isprava (JCI) dnevno.

    “To znači preopterećen sistem koji radi na ivici pucanja. Uska grla svakodnevno koštaju prevoznike, špeditere i privredu desetine hiljada evra. Stvaraju se kašnjenja u međunarodnim lancima snabdijevanja i reputacija zemlje sa najdužim čekanjima u regionu”, ističe Peulić.

    Naglašava da je postojeći prelaz odavno prevaziđen i da svaki dan bez otvaranja novog prelaza izaziva direktnu ekonomsku štetu.

    “Svi su čekali otvaranje, osim onih koji ga blokiraju. Nakon dugih godina sve pripreme za puštanje u rad novog prelaza su završene. Prevoznici, špediteri, logističke kompanije, investitori i međunarodni partneri s pravom su očekivali da će država omogućiti brže i efikasnije kretanje ljudi i robe. Ali onda, apsurd”, kaže Peulić.

    On navodi da se u ključnom trenutku, kada se očekuje ubrzano otvaranje prelaza, jedan pojedinac ponovo stavlja iznad institucija, ekonomije i interesa države.

    “Kako je moguće da jedan čovjek blokira razvoj vrijedan više od 50 miliona evra? Kako je moguće da investicija koja bi predstavljala najveći pomak u regionalnoj logistici u posljednjih 20 godina stoji zbog proceduralnog voluntarizma i samovolje”, pita Peulić.

    Zaključuje da se zbog toga dozvoljava stagnacija međunarodnih tokova robe, rast troškova, pad reputacije zemlje i šteta po domaću privredu.

  • Vučić poručio Spajiću: Prvo skočite, pa recite hop

    Vučić poručio Spajiću: Prvo skočite, pa recite hop

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, odgovorio je sinoć, 10. decembra, Milojku Spajiću, crnogorskom premijeru, povodom njegove izjave o ulasku zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

    “Voleo bih da sam čuo njegovu reakciju po nekim drugim pitanjima, ali nisam. Mogao bih da budem ciničan i dobijam lake poene, ali neću. Predložio sam nešto što je mudro. Ako gledate samo sebe, a komšiji ne ide najbolje… Govorio sam to iz racionalnih razloga. Prvo skočite, pa recite hop. Mislim da je to najbolje rešenje”, rekao je Vučić u obraćanju novinarima u Briselu.

    Izjava je uslijedila nakon sastanka sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije i Antoniom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta.

    Inače, Spajić je ranije reagovao na izjavu predsjednika Srbije o ulasku zemljama Zapadnog Balkana u EU.

    “Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja”, napisao je Spajić na društvenim mrežama.

  • Vlast u Srpskoj ispoštovaće odluku Ustavnog suda BiH, partije ponovo na budžetu

    Vlast u Srpskoj ispoštovaće odluku Ustavnog suda BiH, partije ponovo na budžetu

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru i stavio van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija, koji je Narodna skupština usvojila u maju ove godine, a kojim je bilo propisano da se ukida finansiranje političkih partija iz budžeta.

    Ovaj zahtjev za privremenu mjeru podnio je Darko Babalj, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a vlast u Republici Srpskoj već je rekla da će odluka Ustavnog suda BiH biti ispoštovana.

    “Upoznat sam sa odlukom Ustavnog suda BiH. Ovdje se radi o privremenoj mjeri, znači nije donesena odluka u meritumu. Ta privremena mjera podrazumijeva, odnosno nalaže da se vrši finansiranje kao što je to bilo prije donošenja odluke, a samom odlukom u meritumu biće riješeno kako će glasiti konačna odluka Suda po tom zahtjevu. Kontaktirao sam Ministarstvo finansija Republike Srpske i sigurno da će one obaveze koje budu postojale biti isplaćene”, rekao je Savo Minić, premijer Republike Srpske, dodajući da sve ono što je odluka suda da se mora staviti u budžet i da će se suštinski ispoštovati odluka Ustavnog suda BiH.

    Odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH reagovali su u SDS-u pa je tako Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a, rekao da će predati dopis Miniću, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Republike, i Zori Vidović, ministarki finansija, da na posebnoj sjednici uvrste rebalans budžeta za 2025. godinu gdje bi se planirala sredstva za finansiranje političkih partija u 2025. godini.

    “Ukoliko se na posebnoj sjednici ne bi uvrstila tačka dnevnog reda rebalans budžeta za 2025. godinu i poštovala odluka Ustavnog suda BiH koji je jedan od temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma, onda bih kao predsjednik Kluba poslanika SDS-a predao apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske da ocijeni ustavnost samog rebalansa budžeta za 2025. godinu, a podsjećam Ustavni sud Republike Srpske da mora poštovati odluku Ustavnog suda BiH”, rekao je Bodiroga.

    On je rekao da i pri planiranju budžeta Republike Srpske za 2026. godinu Vlada Republike Srpske mora planirati sredstva za finansiranje političkih stranaka te da će podnijeti inicijativu i aktuelnoj vlasti u Foči da se obezbijedi finansiranje političkih partija iz lokalnog budžeta.

    Reagujući na ove najave i izjave iz opozicije Minić je rekao da oni preko odluka Ustavnog suda BiH sakupljaju političke poene.

    Inače, nakon što je Kristijan Šmit zabranio da se SNSD i Ujedinjena Srpska finansiraju iz javnih budžeta, vlast u Republici Srpskoj izmijenila je Zakon o finansiranju političkih organizacija na način da se političke partije u Republici Srpskoj ne finansiraju iz budžeta Republike i budžeta lokalnih zajednica, a što je do tada bilo obavezno.

    “Postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka ukazuje na argumentovanu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranka iz entiteta Republika Srpska”, saopštili su iz Ustavnog suda BiH, dodajući da su privremenu mjeru donijeli jer je kraj godine i kreiraju se budžeti za narednu godinu.

    Očekivano, vlast u Republici Srpskoj nakon odluke Ustavnog suda BiH optužila je SDS da je licemjeran.

    “Za Babalja iz SDS-a pravda je kada njemački državljanin Kristijan Šmit donese nelegalnu odluku o zabrani finansiranja dvije stranke iz Republike Srpske: SNSD-a i Ujedinjene Srpske. Za njega je pravda kada visoki predstavnici, pa i Šmit koji se tako predstavlja, zabrane bilo kojem sudu na planeti da preispituje njihove odluke”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

    S druge strane, u opozicionim redovima tvrde da je donošenje Zakona o finansiranju političkih organizacija bilo odmazda SNSD-a.

    “Ovo je najdirektnija potvrda da SNSD, uprkos velikoj galami, uvijek provodi sve Šmitove odluke, jer Vlada Republike Srpske, isključivo po nalogu Šmita, ne dostavlja zakonske tranše ovim strankama”, rekao je Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.