VRBAS Media

Autor: INFO

  • Budžet predsjednika Srpske povećan

    Budžet predsjednika Srpske povećan

    Budžet predsjednika Republike Srpske za narednu godinu povećan je sa ovogodišnjih 77 na više od 80 miliona maraka, pokazuje prijedlog Budžeta RS koji je naknadno uvršten u dnevni red redovne sjednice Narodne skupštine zakazane za utorak.

    U strukturi predsjedničkog budžeta najveće povećanje je napravljeno na stavci Projekti podrške za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu koja je sa 27,5 koliko je iznosila po drugom rebalansu ovogodišnjeg budžeta povećana na okruglo 35 miliona KM. Toliko je bilo predviđeno i prvobitnim budžetom za tekuću godinu, ali očigledno da je oko sedam i po miliona maraka ostalo neutrošeno.

    U vrijeme dok predsjedniku Srpske povećava budžet, predsjednik Vlade Savo Minić smanjio je svoj budžet za skoro 4,5 miliona maraka. Premijer je budžet Vlade sa ovogodišnjih 31,5 skresao na 27,1 milion KM.

    Dok je Vladi smanjen budžet, Narodna skupština i Vijeće naroda RS dobili su povećanje. Budžet NSRS je sa 16,2 povećan na 17,9 miliona, dok je Vijeće naroda RS dobilo povećanje od oko deset posto, pa će delegati raspolagati sa 5,1 umjesto ovogodišnjih 4,7 miliona KM.

    Budžet je rapidno skresan i više nego prepolovljen Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu je Zlatan Klokić. Budžet ovog ministarstva je smanjen sa 94,5 miliona KM na 43,3 miliona maraka.

    Ministarstvu privrede i preduzetništva budžet je sa ovogodišnjih 48 miliona maraka, prijedlogom za sljedeću godinu smanjen na 42,8 miliona KM. Vidljivo je da će smanjene biti subvencije i to upravo za oko šest miliona maraka, prenosi Capital.

    S druge strane, budžet će za oko sedam miliona maraka biti povećan Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske, a najveće povećanje se odnosi na subvencije za razvoj poljoprivrede i sela.

    Budžet je za oko četiri miliona maraka smanjen i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i to sa ovogodišnjih 559,4 miliona KM na 555,4 miliona maraka. Najviše je smanjena stavka grantovi i to sa 90,5 miliona KM na oko 85 miliona maraka.

  • Klub poslanika SNSD-a podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti odredaba Krivičnog zakona BiH

    Klub poslanika SNSD-a podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti odredaba Krivičnog zakona BiH

    Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, izjavio je šef ovog kluba Srđan Mazalica.

    Mazalica je ukazao da je prema odredbama Krivičnog zakona BiH neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” dovelo do presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

     

    – Ovom apelacijom pokušaćemo uz jasne pravne argumente da dovedemo Ustavni sud BiH u situaciju da iz ovog zakona izbaci odredbe koje se odnose na to da neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” ne može biti pravna norma u BiH – rekao je Mazalica

    Naglasio je da Klub poslanika SNSD-a traži ocjenu ustavnosti odredbe člana 203-a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

  • Cvijanović: BiH može naprijed uz lokalna rješenja, a ne nametanja

    Cvijanović: BiH može naprijed uz lokalna rješenja, a ne nametanja

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je danas u Zagrebu da BiH treba da se kreće naprijed, uz traženje lokalnih rješenja, a nikako nametanjima sa strane.

    – S obzirom na istoriju BiH ovih 30 godina, odnosno od onoga što je naumljeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i ovoga što danas živimo, vidiljvo je da smo u velikom raskoraku. Raskorak je razlog radi čega je BiH duboko podijeljeno društvo – rekla je Cvijanovićeva  u Zagrebu, gdje prisustvuje Međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtona, otvaranje puta lokalnm rješenjima”.

    Istakla da je BiH krajnje polarizovano društvo u kome nema unutrašnjeg političkog dijaloga.

    – Suprotstavljene su vizije konstitutivnih naroda u BiH o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U takvim okolnostima teško je tražiti rješenja – dodala je Cvijanovićeva.

    Navela je da je današnja konferencija prilika da budu analizirane određene stvari u BiH.

    Podsjetila da je uspostavljanje mira snažna dimenzija Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    – Druga snažna dimenzija ovoga sporazuma, jeste činjenica da je njime uspostavljen ustavni i politički sistem u BiH, ali se ovo često izbjegava. Mir nikada nije bio narušen, ali je činjenica da je duboko narušena ustavna strukutra BiH koja je osmišljenja u Dejtonskom sporazumu i zato proističu svi problemi – navela je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, neophodno se odmaći od unilateralnih rješenja koja su suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu da bi BiH imala šansu.

    – Ukoliko će BiH nastaviti da živi život u kome će neizabrani stranac nametati rješenja, mijenjati zakone, politizovati sud na šta nema pravo, onda je BiH u velikom problemu i šansa za budućnost se smanjuje – kategorična je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da se postavlja pitanje da li jedna država može da preživi vliku količinu stranog intervencionizma.

    – Postavlja se pitanje da li ćemo iz nečega što je totalno vještačko, preći u novu sferu dogovora. Mislim da bismo to trebali uraditi, ali nisam sigurna da postoji politička svijest u okviru BiH da to bude tako – rekla je Cvijanovićeva.

    Kaže da je ohrabruje izlaganje ambasadora SAD u Hrvatskoj o situaciji u BiH.

    – Ambasadorica se na ovoj konferenciji pozvala na ono što smatra da je velika prekretnica u razvojnom putu BiH, a to je da nema nametanja rješenja, nego da postoji očekivanje da domaći lideri, odnosno predstavnci konstitutivnih naroda dogovore kakvo će biti uređenje u BiH. Ovo je ogroman iskorak, a žalim, što EU nikada nije ovako snažni i hrabro definisala odnos prema BiH – rekla je Cvijanovićeva.

  • Kolegijum NSRS usvojio konačan prijedlog dnevnog reda 17. redovne sjednice

    Kolegijum NSRS usvojio konačan prijedlog dnevnog reda 17. redovne sjednice

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske danas je na telefonskoj sjednici usvojio Konačan prijedlog dnevnog reda 17. redovne sjednice Narodne skupštine koja počinje u utorak, 16. decembra 2025. godine, dopunjen sa 13 tačaka.

    Kolegijum je usvojio sljedeću dopunu predloženog dnevnog reda:

    1. Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2026-2028. godina, po hitnom postupku
    2. Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku
    3. Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta za 2026. godinu, po hitnom postupku
    4. Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku
    5. Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2026. godinu, po hitnom postupku
    6. Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2026. godini, po hitnom postupku
    7. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, po hitnom postupku
    8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, po hitnom postupku
    9. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, po hitnom postupku
    10. Prijedlog zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, po hitnom postupku
    11. Prijedlog zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, po hitnom postupku
    12. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, po hitnom postupku
    13. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o lokalnoj samoupravi, po hitnom postupku.

  • Ušakov poručio Zelenskom: Čitav Donbas je ruski

    Ušakov poručio Zelenskom: Čitav Donbas je ruski

    Pomoćnik predsjednika Rusije Јurij Ušakov reagovao je na ideju Vladimira Zelenskog o održavanju referenduma o teritorijalnom pitanju, podsjetivši da je čitav Donbas ruski, u skladu sa Ustavom Rusije, prenose RIA Novosti.- Donbas je ruski. Postoji Ustav. Uzgred, čestitam vam praznik – danas je Dan Ustava – rekao je Ušakov novinaru Aleksandru Јunaševu.

    Moskva zasad nije vidjela ispravljene verzije američkog plana za mirovno rješenje. Dodao je da će ono što SAD trenutno razmatraju sa Ukrajinom i evropskim partnerima prije ili kasnije biće predstavljeno Moskvi, prenosi RT Balkan.

    – Prije ili kasnije biće obnovljeni aktivni kontakti sa Amerikancima, jer ono što oni sada usaglašavaju sa Evropljanima i Ukrajincima na kraju mora biti pokazano i nama – istakao je Ušakov.

    Pomoćnik ruskog predsjednika je takođe naveo da Moskva možda neće biti zadovoljna svim elementima korigovanog američkog dokumenta o mirnom rješavanju ukrajinskog pitanja, koji će dobiti u budućnosti.

    – Na kraju (korigovani dokument) mora biti pokazan i nama, što će, naravno, izazvati odgovarajuću reakciju. Mislim da ni mi nećemo biti zadovoljni svime – zaključio je Ušakov.

    On nije isključio mogućnost da šef kijevskog režima Vladimir Zelenski smatra održavanje izbora načinom kako da dođe do privremenog prekida vatre.

    Poručio je da do kraja godine predsjednik Rusije Vladimir Putin nema u planu posjete inostranstvu.

  • Putin i Erdogan razgovarali 40 minuta iza zatvorenih vrata

    Putin i Erdogan razgovarali 40 minuta iza zatvorenih vrata

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razgovarali su danas u Turkmenistanu.

    Sastanak je trajao 40 minuta, šefovi država nisu dali izjave za medije, a razgovor se odvijao iza zatvorenih vrata.

    Sastanak dvojice lidera održan je u okviru Foruma mira i povjerenja.

    Rusku delegaciju predstavljali su potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak, pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov, portparol Dmitrij Peskov i predsjednik Tatarstana Rustam Minihanov.

    Prema riječima Peskova, Erdogan je ranije na forumu govorio o spremnosti Turske da i dalje obavlja posredničku ulogu i pruža pomoć u mirovnom procesu u vezi sa ukrajinskim pitanjem.

    Putin i Erdogan su u stalnom kontaktu. Posljednji put su se sreli 1. septembra u kineskom Tjenđinu. Poslije toga, lideri su dva puta razgovarali telefonom – 7. oktobra i 24. novembra.

    Ranije je ruski lider održao u Ašhabadu pregovore sa predsjednikom Turkmenistana Serdarom Berdimuhamedovom i iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom.

    Predsjednik Rusije boravi u posjeti Ašhabadu 11. i 12. decembra, kako bi učestvovao na forumu posvećenom Međunarodnoj godini mira i povjerenja, Međunarodnom danu neutralnosti i 30. godišnjici stalne neutralnosti Turkmenistana.

  • Vučić o Plenkovićevoj posjeti Banjaluci: Želim im sve najbolje, blago njima

    Vučić o Plenkovićevoj posjeti Banjaluci: Želim im sve najbolje, blago njima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da “želi sve najbolje” Republici Srpskoj.

    Ovo je srpski predsjednik rekao na pitanje novinara da prokomentariše posjetu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, Banjaluci.

    Na dopunsko pitanje kako komentariše blisku saradnju rukovodstva Republike Srpske i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, Vučić, koji je danas, 12. decembra, obišao kasarnu “Mija Stanimirović” u Nišu, rekao:

    “Želim im sve najbolje, blago njima”, prenosi Euronews.

    Uzavrela geopolitička situacija
    Vučić je rekao i da je u uzavreloj geopolitičkoj situaciji i regionalnoj situaciji koja nije laka, popuna jedinica Vojske Srbije bolja nego prethodnih godina.

    “Veći je priliv vojnika nego odliv. Ove i sledeće godine će biti značajno veći priliv nego odliv zbog izmena zakona koje smo doneli u Narodnoj skupštini i omogućavanja rada na neodređeno vreme profesionalnim vojnicima. Istovrenemo čini mi se da su sve bolje plate nešto što privlači ljude u vojsku, kao i patriotski odnos prema najvažnijoj i najpopularnijoj instituciji države”, rekao je Vučić koji je kasarnu obišao sa ministrom odbrane Bratislavom Gašićem i načelnikom Generalštaba Vojske Srbije Milanom Mojsilovićem.

    Vučić je rekao da su popune hrane u vojci na nivou od 100 odsto i da su veoma velike rezerve goriva, neke i većeod 100 odsto, a da je jedino avionsko gorivo nešto ispod, ali i da se to rješava.

    Specijalne jedinice
    Dodao je da je veoma dobra popuna i ubojnih sredstava, kao i da popuna specijalnih jedinica nikada nije bila kao sada.

    “Veoma visok procenat, biće uskoro jedna jedinica na 92 odsto, jedna na 85 odsto, a jedna na 79 odsto i sad ćemo to da povećamo, da sve budu preko 95 odsto, tako da, to su važne stvari”, rekao je Vučić kojem su prezentovane automatske puške i druga vojna oprema kojom raspolaže kasarna u Nišu, prenosi Tanjug..

    Dronovi kamikaze
    On je rekao i da će se potruditi da u naredenih nekoliko godina Srbija ima oko 70.000 ili 80.000 dronova kamikaza.

    “Već imamo više hiljada, uskoro ćemo moći da kažemo desetine hiljada dronova kamikaza”, rekao je Vučić

    Kako je naveo, proizvodnja i kupovina oružja u Srbiji se ubrzava.

    “To ćemo dodatno da ubrzavamo i proizvodnju kod nas i da kupujemo. Potrudićemo se da imamo preko 70-80 hiljada”, rekao je on.

    Vučić je rekao da kasarna u Nišu poseduje protivvazduhoplovno sredstvo HQ-17, kupljeno u Kini koje, kako je istakao, direktno brani Niš.

    “To je veoma moćno oruđe koje štiti grad Niš. Da ne govorimo koje gradove i koje delove teritorije koje oruđe štiti, ali pošto postoje stvari koje se znaju i koje ne morate da čuvate i ne možete da čuvate kao veliku tajnu, ljudi u Nišu treba da znaju da ih veoma, veoma moćno oruđe čuva i štiti od potencijalnog udara agresora”, rekao je Vučić.

  • Donbas postaje demilitarizirana zona?

    Donbas postaje demilitarizirana zona?

    Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu, što se vidi kao važan korak u nastojanjima da se pronađe rješenje za okončanje rata s Rusijom.

    Prema riječima ukrajinskog pregovarača Mihaila Podolјaka, plan predviđa povlačenje ukrajinskih i ruskih snaga sa sadašnje linije fronta, dok bi nadzor nad demilitarizovanom zonom preuzela međunarodna misija, po mogućnosti uz učešće Sjedinjenih Američkih Država.

    Ovaj prijedlog dio je američkog „plana mira“, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doradio i proslijedio američkom predsjedniku Donaldu Trampu. U izradi plana učestvovali su i evropski lideri, među kojima njemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer.

    Podolјak je naveo da bi demilitarizovana zona podrazumijevala uklanjanje teškog naoružanja s obje strane linije i prisustvo međunarodnih posmatrača kako bi se spriječile eventualne nove eskalacije. On je naglasio da bi angažovanje SAD-a omogućilo efikasniji nadzor nad primjenom sporazuma, kontrolu kretanja trupa i poštovanje linije razdvajanja.

    Predložena mjera podsjeća na korejsku demilitarizovanu zonu, uspostavljenu 1953. godine, koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju. U ukrajinskom kontekstu, zona bi mogla biti znatno šira i strateški važnija, posebno zbog značaja Donbasa kao industrijskog i rudarskog centra na koji Rusija polaže zahtjeve još od 2014. godine.

    Za Zelenskog, ovakav pristup predstavlja težak politički kompromis, ali i pokušaj da se izbjegne potpuna predaja preostalih dijelova Donbasa pod kontrolom Ukrajine. Kako je istakao ukrajinski predsjednik, svako konačno rješenje zahtijevalo bi potvrdu na izborima ili referendumu.

    Plan takođe obuhvata buduću arhitekturu evropske bezbjednosti i finansiranje obnove Ukrajine, uključujući i obavezu agresora da učestvuje u obnovi zemlje, kako bi se spriječilo da Rusija iz sukoba izvuče jednostranu korist. Podolјak je ocijenio da se radi o „teškim, ali potrebnim ustupcima“, dok bi bezbjednosne garancije i ekonomski programi obnove trebalo da posluže kao svojevrsna kompenzacija ukrajinskoj strani.

    Diplomatske aktivnosti uključuju moguće sastanke u Parizu i Berlinu između američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika radi pronalaženja rješenja prihvatljivog za sve strane. Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp postavio je Kijevu rok do Božića, dok ukrajinski zvaničnici poručuju da Zelenski ne pristaje na jednostran pritisak i da će Ukrajina nastaviti da brani svoju teritoriju.

  • Vučić: Značajno veći priliv novih vojnika nego prethodnih godina

    Vučić: Značajno veći priliv novih vojnika nego prethodnih godina

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ove i naredne godine biti značajno veći priliv novih vojnika u jedinice Vojske Srbije zbog, kako je naveo, izmjena vojnih zakona koji su nedavno usvojeni u Skupštini Srbije i sve boljih plata u vojsci.

    Vučić je u Nišu, tokom obilaska kasarne “Mija Stanimirović” rekao da je u uzavreloj geopolitičkoj situaciji i regionalnoj situaciji koja nije laka, popuna jedinica Vojske Srbije bolja nego prethodnih godina.

    – Veći je priliv vojnika nego odliv. Ove i naredne godine će biti značajno veći priliv nego odliv zbog izmjena zakona koje smo donijeli u Narodnoj skupštini i omogućavanja rada na neodređeno vrijeme profesionalnim vojnicima. Istovrenemo čini mi se da su sve bolje plate nešto što privlači ljude u vojsku, kao i patriotski odnos prema najvažnijoj i najpopularnijoj instituciji države – rekao je Vučić koji je kasarnu obišao sa ministrom odbrane Bratislavom Gašićem i načelnikom Generalštaba Vojske Srbije Milanom Mojsilovićem.

    Vučić je rekao da su popune hrane u vojci na nivou od 100 odsto i da su veoma velike rezerve goriva, neke i preko 100 odsto, a da je jedino avionsko gorivo nešto ispod, ali i da se to riješava.

    Dodao je da je veoma dobra popuna i ubojnih sredstava, kao i da popuna specijalnih jedinica nikada nije bila kao sada.

    – Veoma visok procenat, biće uskoro jedna jedinica na 92 odsto, jedna na 85 odsto, a jedna na 79 odsto i sad ćemo to da povećamo, da sve budu preko 95 odsto, tako da, to su važne stvari – rekao je Vučić.

  • Ko će naslijediti Vučića na poziciji predsjednika

    Ko će naslijediti Vučića na poziciji predsjednika

    Gotovo je sigurno da će se Aleksandar Vučić ponovo kandidovati za premijera Srbije, ali ko će biti kandidat Srpske napredne stranke za predsjednika države ostaje glavna nepoznanica.

    Sagovornici beogradskog portala slažu se da SNS nema dovoljno karizmatičnu osobu koja bi samostalno odnijela pobjedu na predsjedničkim izborima, zbog čega Vučić navodno planira održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora istog dana, piše Danas.rs.

    Ko je Vučićev favorit za nasljednika na Andrićevom vencu, ne znaju pouzdano ni u samoj Srpskoj naprednoj stranci. Iako se o tome na stranačkim sastancima ne govori, kuloarima se širi priča o želji aktuelnog predsjednika da ga na toj funkciji naslijedi žena, slično kao što ga je Ana Brnabić nekada naslijedila na mjestu premijerke.

    Na pitanje da li je neko ime već u igri, sagovornici iz SNS-a odgovaraju da je predsjednik taj koji brine o svemu. „Važno je da dobro odradimo kampanju i da ne dođe do drugog izbornog kruga“, ističu, izbjegavajući nagađanja o imenima.

    Četiri imena u igri

    Miroslav Parović iz Narodnog slobodarskog pokreta tvrdi da se u SNS-u ipak razgovaralo o kandidatu. Prema njegovim riječima, Vučić je, po starom običaju, obećao kandidaturu nekolicini ljudi. „Jedan od tih ljudi je Miloš Vučević, predsjednik SNS-a.

    Tu je i Milica Đurđević Stamenkovski, jer Vučić pokušava gurati priču preko određenih kanala da sada žena treba biti predsjednica Srbije. Obećao je i Nikoli Selakoviću, sve kako bi on nastavio napadati TOK, ali i Aleksandru Vulinu koji sada pokreće lažne priče da je potrebno ići na referendum o nepostojećem ‘srpskom svijetu’.

    To su najmanje četiri imena kojima je Vučić obećao da će biti mogući kandidati, ali on vjerovatno ima i neke druge ljude koje će niotkuda kandidovati, baš kao što je nekada učinio s Anom Brnabić“, smatra Parović. Dodaje da u SNS-u trenutno ne cvjetaju ruže zbog frakcijskih borbi, što je i razlog zašto je Vučić objavio svoju kandidaturu za premijera – kako bi umirio stranku.

    Kandidat kao paravan za stranku?

    Sveučilišni profesor Bojan Pajtić uvjeren je da kandidat vladajućih neće biti iz redova istaknutih i, kako kaže, prezrenih naprednjaka. Umjesto toga, smatra da će to biti neko ko će „izigravati paravan za kriminalnu organizaciju, poznatu kao Srpska napredna stranka“.

    „Nije slučajno napravljen i takozvani Pokret za narod i državu koji je paravan za vladajuću stranku. To je učinjeno da bi dio birača bio prevaren kako, navodno, ne glasaju za omraženu SNS, već za neki entitet koji, tobože, njeguje patriotske vrijednosti“, pojašnjava Pajtić.

    Slaže se i politolog Aleksandar Ivković, koji vjeruje da će SNS tražiti kandidata izvan stranke ili nekoga ko nije usko povezan s njom, poput intelektualca ili javne ličnosti bez mrlja u karijeri. „Zadržaće glasove svog biračkog jezgra i to će im biti dovoljno“, dodaje Ivković, napominjući da stabilno biračko tijelo od 1,6 miliona glasača garantuje uspjeh onome koga Vučić odabere, posebno ako se izbori održe istovremeno s parlamentarnima.

    Uloga koalicijskih partnera

    Ivković ističe da je mnogo važnije pitanje kako će se postaviti glasači manjih koalicijskih partnera, prvenstveno SPS-a i stranke Rasima Ljajića. Novica Tončev, potpredsjednik Glavnog odbora socijalista, poručuje da je podrška SPS-a moguća „uz dogovor i koalicijski sporazum“.

    Podsjetio je da je još prošle godine (2024.) na sjednicama vlade predlagao da Vučić ponovo bude premijer, ali tada se o tome nije razgovaralo, niti o mogućnosti da Ivica Dačić bude zajednički kandidat za predsjednika Srbije.

    Prema važećem zakonu, predsjednički izbori moraju biti raspisani 90 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika, a okončani u roku od 60 dana od raspisivanja. S obzirom da je drugi Vučićev mandat započeo 31. maja 2022., sljedeći predsjednički izbori trebalo bi da se održe najkasnije do kraja aprila 2027. godine.