VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a kojim se predviđa, između ostalog, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, naći će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske 16. decembra. I trebalo bi to da bude jedan od najvažnijih pomaka, u smislu zaštite javnog zdravlja, naglasio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić, gostujući na RTRS u Јutarnjem programu.

    – Ugostitelji su shvatili ozbiljnost zakona i podržali ga, što samo pokazuje svijest da je zdravlje važnije od svega. 400 do 600 miliona KM godišnji su troškovi za liječenje osoba koje puše i koje su oboljele. Mi treba da u sistemu pronađemo tolika sredstva, koja zaista nisu mala. Tri četvrtine stanovništva podržava ovaj zakon koji je u pripremi – istakao je Šeranić.

     

     

    Stav struke jeste da nije zdrava ni elektrosnka cigareta.

    – To jeste dostupan i legalan proizovd, ali nije zdrav, jer da jeste, prodavao bi se u apotekama. Oko 11 odsto izdvajaju pušači za cigarete kada se uzme prosječna plata u Srpskoj, što zaista nije malo – dodao je Šeranić.

    Ako zakon prođe proceduru, počeće se primjenjivati od 1. avgusta 2026. godine.

    Dragan Gligorić, prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju i šef Katedre za međunarodne ekonomske odnose Ekonomskog fakulteta UNI Banjaluka, naglašava da su posljednja istraživanja pokazala da 43 odsto odraslih puši, i to su stalni ili povremeni pušači.

     

    – To je ogroman procenat u odnosu na našu populaciju. Učešće crnog tržišta cigaretama se smanjilo sa 18 odsto na svega sedam odsto, i to pokazuje da su inspekcije radile dobar posao. Ovaj zakon bi trebao da zaštiti prije svega pasivne pušače, dakle one koji su direktno izloženi pušačima – rekao je Gligorić.

  • Zaharova: Neprekidno rastu troškovi zemalja EU

    Zaharova: Neprekidno rastu troškovi zemalja EU

    Troškovi zemalja EU neprekidno rastu sudeći prema statističkim podacima, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Zaharova je time odgovorila na tvrdnju Fon der Lajenove da će sve dok traje “surovi agresivni sukob” troškovi za Rusiju neprestano rasti.

    – Sudeći po statističkim podacima, upravo troškovi zemalja EU rastu neprekidno. A kakve signale Ursula šalje njima i za šta ih kažnjava – upitala je Zaharova.

    Potom je šaljivo dodala:

    – Samo pustite Ursulu u baštu – aludirajući na rusku frazu “pustiti jarca u baštu”, odnosno nekog ko će napraviti štetu.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je 1. decembra da je EU obezbijedila Ukrajini preko 187 milijardi evra od februara 2022. godine.

  • Trampova administracija spremna da ukine finansiranje međunarodnih sudova?

    Trampova administracija spremna da ukine finansiranje međunarodnih sudova?

    Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promjene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.

    Prema informacijama do kojih je došao Newsmax Balkans iz pouzdanih izvora bliskih Trampovoj administraciji, u Vašingtonu je već započet proces pripreme za jednu od najoštrijih promjena u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici – potpuno ili drastično smanjenje finansiranja međunarodnih pravosudnih institucija.

    Izvori ističu da su Sjedinjene Američke Države u proteklim decenijama uložile “više od 100 milijardi dolara” u međunarodne sudove, specijalizovana veća i različite pravosudne fondove širom svijeta.

    Nova administracija smatra da je taj model “prevaziđen”, politički kompromitovan i finansijski neodrživ, posebno zato što su, kako tvrde, mnoge od tih institucija korišćene za spoljnopolitičke ciljeve prethodnih administracija.

    Prema navodima visokih zvaničnika, u vrhu nove administracije postoji jasan stav: Amerika je na prvom mjestu i “ne bi trebalo da se miješa u unutrašnje probleme drugih država”, posebno kada taj angažman košta američke poreske obveznike.

    Kako izvor navodi, finansiranje međunarodnih sudova moglo bi da bude u potpunosti obustavljeno, dok bi se novac preusmjerio na unutrašnje američke prioritete.

    Na udaru bi se, prema tim informacijama, našle i institucije koje su decenijama igrale ključnu ulogu na prostoru Balkana – specijalizovana vijeća na Kosmetu, međunarodni pravosudni projekti u regionu i širi sistem podrške pravosuđu koji je u velikoj mjeri zavisio od američkih sredstava.

    Sagovornik Newsmax Balkans ističe da je “vrijeme finansiranja političkih projekata prethodne administracije prošlo”, te da će nova administracija Donalda Trampa pokušati da vrati punu kontrolu nad pravosudnim i spoljnopolitičkim mehanizmima.

    Blinken i stari establišment – mehanizam spoljnopolitičkog pritiska

    Izvor Newsmax Balkans navodi da se u Vašingtonu sve glasnije govori o ulozi bivšeg državnog sekretara Entonija Blinkena i širokog spoljnopolitičkog aparata koji je, kako tvrdi, godinama kreirao sistem političkog pritiska kroz sankcije, međunarodne pravosudne procese i mrežu uticaja.

    Prema tim informacijama, Blinken je uvodio sankcije regionalnim liderima “koji nisu bili spremni da slijede američke interese”, čime je direktno oblikovao političke tokove van granica SAD. Pravne i sudske institucije, uključujući specijalizovana vijeća, bile su sastavni dio tog aparata.

    Izvori ističu da je prethodna administracija, predvođena Blinkenom i ključnim figurama iz Bajdenovog spoljnopolitičkog kruga, godinama gradila kompleksan aparat političkog uticaja na Balkanu. Ti mehanizmi, prema njihovim riječima, često su bili oblikovani ličnim interesima, a ne objektivnim američkim nacionalnim prioritetima, što je, kako tvrde, ostavilo ozbiljan institucionalni nered.

    DŽek Smit – specijalni tužilac čije su optužnice postale političko oružje

    U isto vrijeme, u fokusu promjena nalazi se ime koje je posljednjih godina izazvalo izuzetnu političku buru – specijalni tužilac DŽek Smit.

    U američkoj javnosti je najpoznatiji po dva velika slučaja protiv Donalda Trampa: predmetu povjerljivih dokumenata iz Mar-a-Laga i predmetu vezanom za 6. januar i navodno ometanje potvrđivanja izbornih rezultata.

    Izvor blizak Trampovoj administraciji tvrdi da se upravo ovi procesi smatraju “ključnim primjerima politički motivisanih napada”. Nakon Trampove pobjede, oba postupka su obustavljena – što je dodatno pojačalo uvjerenje da su procesi od početka bili politički, a ne pravni.

    Visoki američki zvaničnik blizak Trampovom timu kaže za Newsmax Balkans da je DŽek Smit postao centralna figura narativa o politički vođenim istragama protiv Trampa i simbol “lažne borbe starog establišmenta”.

  • Merkel: Vještačka inteligencija mogla bi da izazove sukob Evrope i SAD

    Merkel: Vještačka inteligencija mogla bi da izazove sukob Evrope i SAD

    Bivši njemački kancelar Angela Merkel izjavila je da bi vještačka inteligencija mogla da izazove naredni veliki sukob između Evrope i Sjedinjenih Država.

    Merkelova je pozvala na obavezujuća pravila za korišćenje vještačke inteligencije i naglasila da bi algoritmi koji funkcionišu bez kontrole mogli da uskrate ljudima važne informacije, prenosi “Bild”.

    On je posebno kritikovala američku administraciju Donalda Trampa, ističući da će SAD pokušati da spriječe regulisanje digitalnih medija i vještačke inteligencije i da će u globalnoj trci za dominaciju u toj oblasti biti “samo jedan pobjednik”.

    Govoreći na događaju koji je upriličio časopis “Štern” u Berlinu, Merkelova je upozorila da EU u Sjedinjenim Državama često doživljavaju kao “smutljivca”, jer Amerika pregovara sa pojedinim članicama, a ne sa EU kao cjelinom.

    Ona je navela da ostaje ljubitelj američke kulture, prenosi “RT Balkan”.

  • Vučić: Kurs dinara stabilan, nije tačno da nemamo dovoljno deviza

    Vučić: Kurs dinara stabilan, nije tačno da nemamo dovoljno deviza

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je kurs dinara stabilan i istakao da nije tačno da nema deviza u prodaji pošto Srbija ima najveće devizne rezerve, kao i najviše zlata u svojoj istoriji.

    – Imamo najveće devizne rezerve u istoriji. Imamo najviše zlata u istoriji. Pare smo spremili i za stvari za koje ste mislili da ne možemo da platimo za tri života. I to da preplatimo. Vi ste sanjali da Srbija ima pare da plati NIS u jednom danu, na primjer. Neko drugi će njima to da plati. Ali vam kažem, mi imamo pare. Neki drugi su prodavali svu srebrninu, državnu i narodnu. Sve su razorili i uništili – rekao je Vučić u Merošini tokom obilaska kompanije za proizvodnju sklopova i dijelova mašina za reciklažu TZR Recycling Industry.

  • Čović: Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH, bolje da zašutim na izjave Konakovića

    Čović: Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH, bolje da zašutim na izjave Konakovića

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da aktuelna politička kriza u BiH nije najveća od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

    – Vratio bih vas 25 godina unazad da vidite šta je prava kriza – rekao je Čović, podsjećajući da je tadašnji visoki predstavnik donio stotine odluka kada je “140 hrvatskih predstavnika sankcionisano”.

    Reagovao je i na izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, koji je naveo da se u BiH ne može bez međunarodnih institucija.

    – Bolje da zašutim na izjave Konakovića – rekao je Čović, navodeći da Konaković vjerovatno nije tako mislio.

    Čović se prisjetio i slučaja Hercegovačke banke, upitavši je li iko odgovarao za taj proces nakon 25 godina. Naglasio je da je tada “uništen sistem”, ali da su ga “nekako preživjeli”.

    – Јedan dio vas zna da smo imali pisane dokumente da se ekonomska moć Hrvata mora spustiti zbog druga dva naroda i to se radilo svim sredstvima – rekao je Čović u Zagrebu na konferenciji o Dejtonu.

    Јedna od njegovih ključnih poruka bila je da se OHR treba hitno zatvoriti, uz obrazloženje da nije riješeno pitanje državne imovine.

    Govoreći o Јužnoj interkonekciji, rekao je da je zakon usvojen preglasavanjem te da je cilj “izbaciti Bh gas iz projekta i dati koncesiju američkoj kompaniji”.

    Na kraju je zaključio da Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH.

  • Kim Jong-un potvrdio slanje sjevernokorejskih trupa u Kursku oblast

    Kim Jong-un potvrdio slanje sjevernokorejskih trupa u Kursku oblast

    Sjevernokorejski lider Kim Jong-un izjavio je da je ranije ove godine poslao trupe da deminiraju rusku Kursku oblast.

    Prema podacima južnokorejskih i zapadnih obaveštajnih agencija, Sjeverna Koreja je poslala hiljade vojnika kako bi podržala rusku invaziju na Ukrajinu, koja traje gotovo četiri godine.

    Analitičari navode da Rusija zauzvrat pruža Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju, hranu i energente, što omogućava diplomatski izolovanoj zemlji da zaobiđe stroge međunarodne sankcije zbog svojih nuklearnih i raketnih programa.

    Pozdravljajući povratak inženjerskog puka, Kim je istakao da su vojnici tokom pauza u čišćenju mina slali “pisma svojim rodnim gradovima i selima”, prenosi Korejska centralna novinska agencija (KCNA).

    Kim je naveo da je devet pripadnika puka poginulo tokom 120-dnevnog raspoređivanja koje je počelo u avgustu, dodaje KCNA, u govoru na ceremoniji dobrodošlice u petak.

  • Zovko: Federalizam BiH jedino rješenje na putu ka EU

    Zovko: Federalizam BiH jedino rješenje na putu ka EU

    Poslanik u Evropskom parlamentu Željana Zovko izjavila je danas u Zagrebu da je federalizam jedino rješenje koje bi BiH izvuklo iz krize i uputilo zemlju ka evropskom putu.

    Zovko je na međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtona: traženje lokalnih rješenja” naglasila da BiH sa OHR-om ne može ući u EU.

    – Evroparlamentarcima je jasno kakva je situacija u BiH i da nema volje da se otvori priča o preuređenju zemlje. Princip raspodjele vlasti funkcioniše u nekim evropskim državama kao što je Belgija, što bi bilo dobro za BiH – rekla je Zovko.

    Ona je navela da ju je bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić verbalno napao da je protiv muslimana, ali da to nikada nije bila.

    – Kada govorim o političkom Sarajevu, onda je to ono koje ne može prepoznati političku realnost u Evropi. Svi napori evropskih parlamentaraca da se BiH načini funkcionalnom, nažalost, ne nailaze na dobar odjek u BiH – rekla je Zovko.

    Ona je dodala da joj je cilj da pomogne BiH da postane punopravni član EU.

    – Nažalost, BiH sve dublje tone u krizu. Nešto se u BiH mora mijenjati da bi tri naroda i ostali građani našli put da funkcionišu – smatra Zovko.

    Ona je podsjetila da se federalizam BiH pominjao još 2014. godine.

    – To je evropski pojam. Kako bi federalizam izgledao to je do dogovora tri naroda – rekla je Zovko.

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković kaže da nije protiv zatvaranja OHR-a u BiH, ali da postojeća situacija nije takva da se to može desiti.

    – Nikada u BiH nismo ispunili uslove za zatvaranje OHR-a i to je dovoljan raazlog što je još tu. Nisam neko ko misli da BiH može biti unitarna, ali ne mogu dozvoliti da se neko igra institucijaama – rekao je Konaković.

  • Vipotnik: Upravljanje komunalnim otpadom u nadležnosti lokalnih zajednica

    Vipotnik: Upravljanje komunalnim otpadom u nadležnosti lokalnih zajednica

    Upravljanje komunalnim otpadom u Republici Srpskoj u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave koje su obavezne da ga redovno sakupljaju, odvoze i održavaju deponije kroz pojačanu kontrolu ,kazao je Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

    Vipotnik je ukazao na to da se u praksi otpad često odlaže na divlje deponije koje stanovništvo formira u blizini naseljenih mjesta, što predstavlja ozbiljnu opasnost za životnu sredinu i zdravlje ljudi.

    Prema njegovim riječima, tačan broj divljih deponija teško je utvrditi jer pojedine jedinice lokalne samouprave redovno ili povremeno sprovode aktivnosti njihovog čišćenja i sanacije.

    “Problem je što se ova mjesta ponovo napune otpadom ili se formiraju nove lokacije, što ukazuje na potrebu za sistemskim pristupom i pojačanom kontrolom”, naglasio je Vipotnik, prenosi Srna.

    Pojasnio je da rješavanje problema divljih deponija zahtijeva kombinovanje više mjera koje se odnose na dosljednu primjenu zakonskih odredaba u gradovima i opštinama, redovno uklanjanje i sanaciju postojećih divljih deponija, te kontinuiran komunalni i inspekcijski nadzor.

    Jedna od mjera je i obezbjeđivanje adekvatne infrastrukture za sakupljanje i odlaganje otpada, te jačanje saradnje komunalnih preduzeća i nadležnih institucija.

    Rekao da je podjednako važno pitanje kako podstaći javnost da ozbiljnije shvati značaj pravilnog odlaganja otpada, što je dugoročan proces koji zahtijeva edukaciju i informisanje o štetnosti neodgovornog odlaganja otpada, koristima reciklaže i značaju očuvanja životne sredine.

    “Važna je i dostupna infrastruktura, odnosno kontejneri za odvojeno sakupljanje, reciklažna dvorišta i organizovane akcije sakupljanja. Kada je sistem jednostavan i dostupan, učešće građana se znatno povećava”, poručio je Vipotnik.

    Podsjetio i da lokalne zajednice i komunalna preduzeća moraju aktivno da rade na komunikaciji sa stanovništvom i da osiguraju da usluge budu redovne i kvalitetne.

    Vipotnik je pojasnio i da su posebne kategorije otpada one koje zbog svog sastava, količine ili opasnih svojstava zahtijevaju kontrolisan sistem upravljanja, odvojeno od komunalnog otpada.

    U posebne kategorije otpada spadaju istrošene baterije i akumulatori, otpadna ulja, gume i vozila, kao i otpad od električnih i elektronskih proizvoda.

    Za njih važi poseban set pravila, a proizvođači i uvoznici plaćaju naknadu za opterećivanje životne sredine kako bi se obezbijedila finansijska osnova za njihovo sakupljanje i tretman.

    “Uspostavljanjem ovog sistema očekuje se da se na teritoriji Republike Srpske u veoma kratkom roku poveća stepen odvojenog sakupljanja, kao i procenat reciklaže otpada”,  naveo je Vipotnik.

    Rekao da će Ministarstvo nastaviti da pruža stručnu i koordinacijsku podršku svim lokalnim zajednicama u unapređenju upravljanja komunalnim otpadom s ciljem zaštite životne sredine i zdravlja stanovništva.

  • Fico: Neću podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva

    Fico: Neću podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da na samitu EU neće podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva, čak i ako bi morao da ostane u Briselu do Nove godine.

    “Rekao sam predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti da neću podržati ništa što bi dovelo do podrške vojnim izdacima Ukrajine, čak i ako bismo morali da sjedimo u Briselu do Nove godine”, saopštio je Fico na društvenim mrežama nakon telefonskog razgovora sa Kostom.

     

     

    Slovački premijer je rekao da je spreman da podrži Ukrajinu u njenoj obnovi, ali na osnovu bilateralnih sporazuma između slovačke i ukrajinske vlade.