VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vasić: Za Srbiju bi najbolje bilo da postane stoprocentni vlasnik NIS-a

    Vasić: Za Srbiju bi najbolje bilo da postane stoprocentni vlasnik NIS-a

    Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocijenio je danas da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije, ali da ostaje otvoreno pitanje da li bi država bila u stanju da uspješno upravlja jednom tako složenom kompanijom.

    Vasić objašnjava da bi se Srbija, povratkom NIS-a u državno vlasništvo, pozicionirala kao regionalni lider na tržištu energenata.

    – Energija pokreće svijet. I dalje 80-90 odsto energije dolazi iz nafte i gasa. Obnovljivi izvori energije nisu dominantni, ali ovo jeste. Svi ratovi koje imamo vode se isključivo zbog energenata – rekao je Vasić za Tanjug.

    Vasić je istakao da država mora biti oprezna po pitanju mogućih sekundarnih sankcija navodeći da su one podjednako teške kao primarne.

    – Mi sad imamo tu situaciju da ukoliko bi nastavili da podržavamo NIS, kako god, izlažemo sebe trenutku da možemo da dobijemo sekundarne sankcije, a to je vrlo opasna stvar. Naša Narodna banka ne čuva na našim računima naše devizne rezerve. Čuva ih u vrhunskim insttiuacijama, obično u Evropskoj uniji. Oni sutra mogu reći ‘dobro, sarađujete sa NIS-om, sad ćemo vam presjeći dotok ovim rezervama.’ Rezerve nam služe da ih povučemo kad hoćemo i kad nam trebaju – pojasnio je Vasić.

    On podsjeća da su devizne rezerve Rusije, usljed sankcija, ostale van granica države i to u iznosu većim od 600 milijardi dolara.

    – To je recimo godišnjih prihod Rusije od nafte – kaže Vasić.

    On dodaje da bi uvođenje sekundarnih sankcija bio veliki rizik za Srbiji s obzirom da bi trpio cijeli platni sistem i došlo do blokade računa, ali je izrazio uvjerenje da se to ipak neće desiti.

    – Јa nisam političar, ja sam bankar i ekonomista. Јa to posmatram kao možda i naše malo taktiziranje, ajmo još dan, dva, da vidimo nešto će se dogoditi. Ne znamo šta se događa iza paravana, ko s kim pregovara – rekao je Vasić.

    Govoreći o tržišnoj cijeni NIS-a, Vasić kaže da ona zavisi od percepcije onoga ko želi da kupi kompaniju.

    Vasić podsjeća da je Naftna industrija Srbije po visini prihoda peta ili šesta kompanija u državi navodeći da je godišnji profit firme iznosio i do 800 miliona evra.

  • Zaharova: Neka EU izađe iz UN ako joj smetaju Rusi

    Zaharova: Neka EU izađe iz UN ako joj smetaju Rusi

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova predložila je EU da izađe iz UN ili čak “odleti sa planete” ako joj smeta Rusija.

    Zaharova je tim riječima odgovorila na preporuke Evropske službe za spoljne poslove da se izbjegavaju kontakti sa ruskim diplomatama.

    Neimenovani diplomatski izvor rekao je ranije za “Sputnjik” da je Evropska služba za spoljne poslove uputila stalnim predstavništvima država pri UN u Ženevi takozvane instrukcije o komunikaciji sa diplomatama Ruske Federacije.

    Dokument sadrži preporuke da se izbjegavaju događaji na kojima učestvuju ruske diplomate, a ukoliko do toga dođe, da se ne pojavljuju zajedno u kadru kamera.

    Komentarišući ove preporuke, Zaharova je na svom “Telegram” kanalu ocijenila da Brisel suštinu diplomatije zamjenjuje spoljnim utiskom.

    “Sve su to polumjere. Izlazak EU iz UN, dokle god je Rusija tamo, bilo bi zrelo rješenje, a 20. paket rusofobskih sankcija ne može da prođe bez izjave da Evropska komisija napušta planetu dok na njoj ima Rusa. Evo od nas raketa”, napisala je Zaharova.

  • Darko Mladić pozdravio zahtjeve Srbije i Rusije u Savjetu bezbjednosti UN

    Darko Mladić pozdravio zahtjeve Srbije i Rusije u Savjetu bezbjednosti UN

    Zahtjev Srbije da general Ratko Mladić bude pušten iz haškog pritvora zbog teškog zdravstvenog stanja i da ostali osuđenici kaznu služe u Srbiji suštinski je važan, kao i zahtjev Rusije za okončanje rada Mehanizma u Hagu u junu iduće godine, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

    Darko Mladić pozdravio je stav Srbije iznesen na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

    – To je nešto što mi već godinama zastupamo. Suštinski je bitno ovo što su Srbija i Rusija tražile da se ti ljudi, koji su teško bolesni, puste. I dodatno Rusija je tražila da tribunal završi sa radom u najkraćem mogućem roku – istakao je Darko Mladić.

    On je naveo da je Srbija faktički u sažetom, ali jako efektnom obraćanju iznijela stavove prema sadašnjoj administraciji Haškog tribunala, odnosno Mehanizma, te izrazio nadu da će stav Srbije imati efekta i na stav predsjednika Mehanizma Grasijele Gati Santane, koja odlučuje o tim stvarima.

    – Važno je ovo što je Srbija rekla i eksplicitno se založila, kao uostalom i Rusija. Rusija je imala jako sličan stav o tom pitanju i rekla, ako sam dobro razumeo, da Tribunal, odnosno Mehanizam, treba da bude zatvoren na sledećem zasedanju Saveta bezbednosti koji će biti u junu, to jest za šest meseci – rekao je Darko Mladić.

    On je podsjetio da je odbrana generala Mladića prije mjesec dana podnijela zahtjev za njegovo puštanje, koji je ograničenog karaktera i drugačiji nego dosadašnji, ali da do danas još nije dobijen odgovor od haškog Mehanizma.

    Darko Mladić je naveo da su i Srbija i Rusija na sjednici Savjeta bezbjedosti imale prilično jasne i argumentovane stavove, ali da treba vidjeti da li će to da utiče na odluke koje bude donosila predsjednik Mehanizma.

    – Nemaju rokove, nažalost, i oni time često manipulišu – dodao je on.

    Darko Mladić rekao je da odbrana i porodice generala Mladića često šalju ljekare da ga posjete u haškoj bolnici, gdje leži nepokretan više od godinu dana.

    – Bila su dva lekara, ali ja mislim vrlo uskoro, u zavisnosti od njihovih obaveza, imaćemo još možda jednog ili dvojicu, ali u ovom trenutku nemamo ništa u proceduri za posetu – rekao je Mladić.

    On je dodao da porodica često posjećuje generala Mladića u haškoj bolnici, ali da obično za Novu godinu ne ide, jer je tada jako komplikovano zbog velikih gužvi na aerodromima, te da će poslije Nove godine vrlo brzo neko biti sa njim.

    Srbija je na protekloj sjednici Savjeta bezbjednosti UN još jednom zatražila da ovo tijelo donese odluku da osuđeni kaznu zatvora izdržavaju u zemlji čiji su državljani, a pod nadzorom Mehanizma ili drugog tijela koje je bi ovlastio Savjet.

    Zatraženo je i rano puštanje na slobodu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, iz humanih razloga zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja, za šta je Srbija dala sve potrebne garancije.

    General Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. godine u Srbiji i izručen Haškom tribunalu, gdje je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za navodne ratne zločine u BiH.

    Tokom boravka u pritvoru više puta je liječen u haškoj bolnici zbog teških zdravstvenih problema, uključujući operaciju na srcu tokom koje mu je ugrađen stent, a više od godinu dana leži nepokretan u haškoj pritvorskoj bolnici.

  • Kecman: Јučerašnji letovi sa banjalučkog Aerodroma koji su otkazani zbog magle realizovani danas

    Kecman: Јučerašnji letovi sa banjalučkog Aerodroma koji su otkazani zbog magle realizovani danas

    Јučerašnji letovi koji koji su sa banjalučkog Aerodroma otkazani, realizovani su u toku današnjeg dana, izjavila je za RTRS, direktora Međunarodnog aerodroma Banjaluka, Valentina Kecman.

    – Let iz Beča za Banjaluku sletio je u Tuzlu odakle su organizovani autobusi do Banjaluke – kaže Kecman.

    Ona kaže da su ovo situacije koje su uzrokovane vremenskim uslovima te da banjalučki Aerodrom kao operater nije u mogućnosti da ovakve stvari predvidi ili spriječi.

     

    – Gusta magla je nešto što smo vidjeli prethodnih dana skoro na svim aerodromima u regionu. Što se tiče banjalučkog Aerodroma, naše osoblje poduzima sve radnje koje su neophodne da putnicima koji se nalaze na aerodromu i čekaju letove sa drugih destinacija obezbijede što bolju uslugu  – izjavila je za RTRS Valentina Kecman.

    Ona navodi da su radnici Aerodroma i putnicima koji su trebali sletjeti u druge gradove, a sletjeli su u Banjaluku, bili su spremni pomoći im da obezbijede transport.

    – Da u kooperacijama sa avio-kompanijama donesu odluke da li će ti putnici da čekaju ili će da odlaze u smještaj i slično – kaže Kecmanova.

  • Košarac: Nevjerovatna umišljenost u Sarajevu

    Košarac: Nevjerovatna umišljenost u Sarajevu

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ocijenio je da u Sarajevu postoji nevjerovatna umišljenost da sve što kažu mora da je evropski put, naglasivši da ne može bez saglasnosti institucija Republike Srpske.

    – Nevjerovatna je umišljenosti u Sarajevu – sve što kažu mora da je evropski put. Glupost! Shvatite – Republika Srpska ima svoj kapacitet i stav, koji treba da poštujete – rekao je Košarac.

    Naglasio je da je jedini ispravan put saradnja sa Srpskom.

    – Ne ubjeđujte nas, već sarađujete i usaglašavajte stavove sa Srpskom. To je jedini ispravni put – napisao je Košarac na društvenoj mreži Instagram.

  • Evropski berzanski indeksi u blagom porastu, kao i cijene nafte i zlata

    Evropski berzanski indeksi u blagom porastu, kao i cijene nafte i zlata

     

    Kako prenosi Si-En-Bi-Si (CNBC), investitori će danas pratiti najnovija dešavanja između Ukrajine i Rusije, uslijed upozorenja generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da Evropa mora biti spremna za rat.

    Indeks Frankfurtske berze DAX je danas u 10.30 sati porastao za 0,5 odsto na 24.420,94 poena, dok je francuski CAC 40 porastao za 0,01 odsto na 8.085,12 poena, britanski FTSE 100 za 0,03 odsto na 9.730 poena, a moskovski MOEX za 0,40 odsto na 2.760,95 poena.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa je pred današnje otvaranje berzi porasla za 1,3 odsto na 48.700,75 poena, vrijednost indeksa SiP 500 za 0,2 odsto na 6.900,68 poena, a vrijednost indeksa Nasdak za 0,3 odsto na 25.680,16 poena.

    Evropski fjučersi gasa za januar su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 27 evra za megavat-sat.

    Prema aktuelnim podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 57,7 dolara, a cijena nafte Brent na 61,3 dolara.

    Cijena zlata je porasla na 4.340,13 dolara za uncu, a cijena pšenice porasla na 5,1965 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

    Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,16966 dolara, što je 0,04 odsto više nego na početku trgovine.

  • Centralna banka: Devizne rezerve povećane na 18,28 milijardi KM

    Centralna banka: Devizne rezerve povećane na 18,28 milijardi KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju oktobra iznosile su 18,28 milijardi KM i veće su za 360 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec.

    Na godišnjem nivou devizne rezerve povećane su za 1,24 milijarde KM ili 7,3 odsto, objavila je Centralna banka BiH.

    Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra iznosili su 28,02 milijarde KM, i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita za 226,6 miliona KM ili 0,8 odsto.

    Kreditni rast registrovan je kod stanovništva za 161,2 miliona KM ili 1,1 odsto, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 17,1 milion KM ili 2,4 odsto, te vladinih institucija za 58 miliona KM ili 4,5 odsto.

    Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod privatnih preduzeća za 8,8 miliona KM ili 0,1 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za milion KM ili 0,3 odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u oktobru iznosila je 10,4 odsto, nominalno 2,65 milijardi KM.

    Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,48 milijardi KM ili 11,6 odsto, privatnih preduzeća za 777,2 miliona KM ili 7,4 odsto, vladinih institucija za 90,4 miliona KM ili 7,2 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 184,1 milion KM ili 33 odsto, te ostalih domaćih sektora za 116,2 miliona KM ili 43 odsto.

  • Asfaltiranje puta Gradiška – Banjaluka, preusmjeren saobraćaj

    Asfaltiranje puta Gradiška – Banjaluka, preusmjeren saobraćaj

    Zbog postavljanja završnog sloja asfalta na dionici magistralnog puta Gradiška – Banjaluka, od Brestovčine do Nove Topole, dužine devet kilometara, saobraćaj je u vremenu od 7 do 19 časova, preusmjeren preko Bereka, Cerovljana i Čatrnje.U Gradskoj upravi Gradiška navode da će ovi poslovi trajati desetak dana, zavisno od vremenskih uslova.Ovim poslovima biće okončana rekonstrukcija magistralnog puta od Klašnica do Gradiške, koja je započela prije dvije godine.

  • Italija okrenula leđa Briselu?

    Italija okrenula leđa Briselu?

    Italija se pridružila Belgiji u protivljenju planu Evropske unije da se zamrznuta ruska državna imovina koristi kao osnova za beskamatni zajam Ukrajini, pokazuje interni dokument u koji je imao uvid Politiko.

    Intervencija Rima, treće najveće članice EU po broju stanovnika i glasačkoj snazi, dolazi manje od sedmicu dana prije ključnog sastanka lidera EU u Briselu i ozbiljno potkopava nade Evropske komisije da će uspjeti da zaključi dogovor o tom planu.

    Evropska komisija želi da države članice postignu sporazum na samitu Evropskog vijeća 18. i 19. decembra, kako bi se milijarde evra ruskih deviznih rezervi, koje se nalaze u belgijskoj banci Euroclear (Euroklir), mogle staviti na raspolaganje Ukrajini i pomoći njenoj ratom razorenoj privredi.

    Belgijska vlada oklijeva
    Belgijska vlada već duže oklijeva zbog straha da će platiti visoku cijenu u slučaju neke arbitražne presude koja bi išla u korist Rusije. Međutim, do sada nije imala snažnog saveznika.

    To se sada promijenilo jer je Italija, zajedno sa Belgijom, Maltom i Bugarskom, izradila dokument u kojem poziva Evropsku komisiju da razmotri alternativne načine finansiranja Ukrajine u narednim godinama, umjesto korišćenja zamrznute ruske imovine.

    Te četiri zemlje poručile su da “pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave da istražuju i raspravljaju o alternativnim opcijama u skladu sa pravom EU i međunarodnim pravom, sa predvidivim parametrima i znatno manjim rizicima, kako bi se odgovorilo na finansijske potrebe Ukrajine“.

    Plan B
    Riječ je o takozvanom planu B, koji bi podrazumijevao zajedničko zaduživanje Evropske unije kako bi se Ukrajina finansirala u narednim godinama.

    No i ta ideja nosi niz problema. Kritičari upozoravaju da bi dodatno povećala ionako visok nivo javnog duga u Italiji i Francuskoj, a zahtjeva i jednoglasnu odluku, što znači da bi je mogao blokirati mađarski premijer Viktor Orban.

    Iako ove četiri zemlje, čak i uz eventualnu podršku Mađarske i Slovačke, ne bi mogle da formiraju blokirajuću manjinu, njihova javna kritika slabi izglede Evropske komisije da već naredne sedmice postigne politički dogovor.

    Premijerka Italije Đorđa Meloni do sada je dosljedno podržavala sankcije protiv Rusije, ali je koalicija koju predvodi podijeljena kada je riječ o podršci Ukrajini.

    Na primjer, potpredsjednik vlade Mateo Salvini podržao je plan predsjednika SAD Donalda Trampa o okončanju rata u Ukrajini.

    Juče izglasana odluka o trajnijem zamrzavanju ruske imovine
    U dodatnoj kritici, Belgija, Italija, Malta i Bugarska izrazile su skepticizam prema ideji da Evropska komisija posegne za vanrednim ovlašćenjima kako bi izmijenila postojeća pravila o sankcijama i dugoročno zadržala rusku imovinu zamrznutom.

    Iako su juče glasale za odluku o trajnijem zamrzavanju ruske imovine, naglasile su da su oprezne prema sljedećem koraku, odnosno stvarnom korišćenju ruske imovine.

    “Takvo glasanje ni na koji način ne prejudicira odluku o mogućem korišćenju imobilisane ruske imovine, koja se mora donijeti na nivou lidera”, napisale su četiri zemlje, prenosi Index.hr.

    Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje imovine osmišljen je kako bi se smanjila mogućnost da proruske vlade unutar EU, poput onih u Mađarskoj i Slovačkoj, u budućnosti vrate ta sredstva Rusiji.

    Zvaničnici tvrde da taj pravni zaobilazni put smanjuje šanse Kremlja da povrati svoju imovinu u okviru eventualnog mirovnog sporazuma nakon rata, čime se dodatno jača plan EU da se ta sredstva iskoriste.

    Međutim, Belgija, Italija, Malta i Bugarska upozorile su da takva pravna klauzula “podrazumijeva veoma dalekosežne pravne, finansijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle ići znatno dalje od ovog konkretnog slučaja“.

  • Tramp izostavio Sjevernu Koreju iz nove Strategije nacionalne bezbjednosti

    Tramp izostavio Sjevernu Koreju iz nove Strategije nacionalne bezbjednosti

    U novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, koju je američki predsjednik Donald Tramp objavio prošle nedjelje, ne pominje se Sjeverna Koreja i njen lider Kim Džong Un, a ovaj potez predstavlja značajnu promjenu u odnosu na Trampovu prvu administraciju, koja je uključivala Sjevernu Koreju u listu globalnih prijetnji.

    Iako Sjeverna Koreja nastavlja da razvija svoje nuklearne i raketne sposobnosti, izostavljanje pomena ove zemlje iz nove strategije ne znači da je prijetnja Pjongjanga nestala sa američkog radara.

     

     

    Ovaj korak je mogao biti namjeran pokušaj da se otvore vrata za buduće pregovore sa Kim Džong Unom, navode američki mediji.

    U oktobru je Tramp najavio da je otvoren za mogući susret sa sjevernokorejskim liderom, rekavši: „Ako želi sastanak, ja sam spreman“.

    Iako su pregovori u njegovom prvom mandatu, koji su imali za cilj smanjenje sankcija u zamjenu za denuklearizaciju Sjeverne Koreje, propali, analitičari smatraju da bi ovaj izostanak mogao da bude signal pokušaja ponovnog započinjanja pregovora.

    I dok je Sjeverna Koreja ostala bez pomena u posljednjem bezbjednosnom planu, Sjedinjene Američke Države sve više prepoznaju ovu prijetnju kao regionalni problem, u saradnji sa Južnom Korejom i Japanom.

     

     

    Zajednički dokument koji su potpisali američki i južnokorejski ministri odbrane prošlog mjeseca naglasio je značaj denuklearizacije Korejskog poluostrva, ali su izostavljene prethodne oštre prijetnje koje su bile prisutne tokom Bajdenove administracije.

    Prema riječima bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena, zanemarivanje Sjeverne Koreje može da ima negativne posljedice.

    „Sjeverna Koreja ne voli da je potpuno ignorišu. Imaju način da se čuju, obično na vrlo negativan način“, rekao je Saliven.

    U posljednjim mjesecima, Sjeverna Koreja je nastavila da testira hipersonične rakete i prijeti Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Koreji, što, smatraju analitičari, ukazuje na to da prijetnja Pjongjanga nije smanjena, navode američki mediji.