Pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka gasili su juče požar koji je izbio na kući u Bronzanom Majdanu, odnosno Kmećanima.
Kako su istakli vatrogasci, intervencija je bila u 19.45, a prema fotografijama, kuća je izgorjela u potpunosti.
Autor: INFO
-
Ko su poslanici koji u Narodnoj skupštini nikad nisu progovorili ni riječ
Među “patriotama, izdajnicima, kupljenim, prodanim, preletačima, galamdžijama, borcima, dezerterima, dječurlijom” i ko zna kojim još nepobrojanim frazama kojim se narodni poslanici redovno časte, ne možemo da ne spomenemo da u Narodnoj skupštini RS sjede i “ćutolozi”, odnosno poslanici koji u prethodne dvije i po godine, od kada je konstituisan aktuelni 11. saziv parlamenta, nisu progovorili ni jednu jedinu riječ.
A nije ih malo.
Prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni od strane Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.
Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić.
Zanimljivo za Dakića jeste da je poslanički mandat dobio kao kandidat Demosa, a “ćutologiju” iz te stranke uspješno je nastavio i u klupama SNSD-a.
Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS.
A vjerovatno nikoga od njih ova činjenica nije mnogo ni pogodila, pogotovo što, diskutovali ili ne, plata ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.
Uz njih petoro, kažu podaci iz parlamenta Srpske, postoje još dva poslanika koja do kraja juna ove godine nisu iskoristila pravo za diskusiju na skupštinskim zasjedanjima.
To što njih nismo stavili u prvi plan sa gorenavedenim poslanicima, leži u činjenici da su Miodrag Mišić i Boris Šljivić u skupštinske klupe sjeli tek 2025. godine.
Mišić je postao narodni poslanik 25. februara ove godine, umjesto Aleksandra Subotića iz SNSD-a, dok je Šljivić zakletvu položio 20. maja, tako da ni jedan ni drugi nisu imali pretjerano prilika za diskusiju, jer ni sjednice NS RS nisu održavane tako često.
“Ćutologija” u najvišem zakonodavnom domu Republike Srpske nije nešto što je nepoznato.
“Prije nekoliko godina, u jednom od ‘istorijskih saziva’ Narodne skupštine Srpske, kao dio tadašnje koalicije ‘Domovina’, sjedila je i Ivana Lovrić, koja za četiri godine nije progovorila niti jednu jedinu riječ, nije uputila nijedno poslaničko pitanje, nije imala nijednu repliku. Radio sam na kraju njenog mandata intervju s njom i kada sam je pitao zašto se ama baš nijednom nije javila, ona je rekla ‘kako drži do svoje riječi’. I to je otprilike to. Tri hiljade su tri hiljade puta četiri godine. I one liježu na račun govorili vi ili ne, diskutovali ili ćutali”, kaže za “Nezavisne novine” novinar Goran Dakić.
A prateći šta se sve dešavalo u Narodnoj skupštini RS u prethodne dvije i po godine, Dakić smatra da je nekad ćutanje zakon.
“Lakše je nimalo ne raditi nego raditi sasvim malo. Sa druge strane, kad čujete kako pričaju ovi koji ‘imaju’ šta reći, onda shvatite da bi najbolje bilo kada bi svi redom ćutali”, ističe Dakić.
Ali, “ćutolozi” u Narodnoj skupštini RS nisu neko ko je tek tako tu, već neko ko ima veoma važnu i vidljivu ulogu.
“Oni su odani ‘dizači ruku’ kada treba da se podrže stranački interesi”, kaže Mladen Bubonjić, komunikolog.
Takvi ljudi, koliko god to čudno zvučalo, ovdje su i te kako traženi.
“Na izborne liste se nerijetko stavljaju odani ‘klimači glavom’, a ne ljudi koji, kada uđu u parlament, diskutuju o najvažnijim problemima i zastupaju interese svojih glasača. Naravno, postavlja se i pitanje šta su interesi glasača, uzevši u obzir da isti ti poslanici sa sobom nose i određeni broj ‘sigurnih glasova’, tako da je često u pitanju obostrani interes – i stranka dobija glasove, i poslanik mjesto u parlamentu, a glasači su ionako samo broj i stranački alat za dobijanje glasova”, navodi Bubonjić za “Nezavisne novine”.
Uz poslanike koji se dosad nisu udostojili diskutovati o najvažnijim društvenopolitičkim pitanjima, red je da spomenemo ko je bio najagilniji.
Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red, poslanik je koji je u aktuelnom sazivu Narodne skupštine RS imao ubjedljivo najviše diskusija, poslaničkih pitanja, replika, prijedloga.
Ipak, njegov način nastupanja u najvišem zakonodavnom domu Srpske nerijetko ga je koštao, pa je, kako je za “Nezavisne novine” rečeno iz Narodne skupštine RS, on poslanik kome je najviše puta izrečena mjera opomene, oduzimanja riječi i udaljenja sa sjednice.
-
Miličević podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika SDS-a
Predsjednik SDS-a Milan Mičević podnio je neopozivu ostavku na tu funkciju, na Izvještajnoj Skupštini stranke, koja se održava u Bijeljini, saznaje RTRS.
Pored Miličevića, ostavke su podnijela i četiri člana Predsjedništva SDS-a, Ognjen Bodiroga, Mirjana Orašanin, Milica Radovanović i Đorđe Milićević.
Kako saznajemo, nezadovoljni načinom vođenja stranke su Sonja Karadžić Јovičević, Darko Babalj, Vukota Govedarica i Marinko Božović. Miličevićev rad podržavaju Nemanja Vasić, Ljubiša Petrović i Aleksandra Pandurević.
Kako saznajemo, na Skupštini je odlučeno da se ide na unutarstranačke izbore.
Inače, više od četiri časa trajalo je usaglašavanje dnevnog reda na kome je trebalo da se nađe i rasprava o povjerenju lideru stranke Milanu Miličeviću, ali i Predsjedništvu SDS-a.
Sjednici prisustvuje oko 400 delegata iz svih krajeva Republike Srpske koji su legitimisani pri ulazu u salu Centra za kulturu u Bijeljini.
Na ulazima u salu u kojoj se održava sjednica nalazi se obezbjeđenje.
Ni delegati, ni novinari nisu dobili dnevni red Izvještajne skuštine.
Prije Izvještajne skupštine zasjedalo je Predsjedništvo SDS-a koje i rukoovodi sjednicom.
-
Skupština SDS u zastoju: Četiri sata rasprave bez dnevnog reda
Sjednica Skupštine Srpske demokratske stranke (SDS), na kojoj se očekuje rasprava o povjerenju predsjedniku stranke Milanu Miličeviću i Predsjedništvu SDS-a, zapela je već na samom početku, jer prisutni delegati već gotovo četiri sata raspravljaju o dnevnom redu.
Najveće sporenje izazvalo je prisustvo 23 delegata iz Bijeljine, koje je imenovao Ljubiša Petrović, gradonačelnik ovog grada i član Predsjedništva SDS-a. Delegati iz frakcije koja se protivi Miličeviću tvrde da Petrovićeva odluka nije u skladu sa statutom stranke, jer u Bijeljini nisu održani izbori za Gradski odbor SDS-a, niti su formalno izabrani delegati za Skupštinu.
– To nije po statutu stranke. U Bijeljini nisu provedeni izbori za Gradski odbor SDS, niti su izabrani delegati za Skupštinu SDS – navode protivnici aktuelnog rukovodstva.
Petrović, koji podržava Miličevića, na meti je optužbi da je samovoljno imenovao delegate, što dodatno produbljuje unutrašnje podjele unutar SDS-a.
Prema riječima sagovornika Srpskainfo koji učestvuje na Skupštini, rasprava i pored žestine, protiče bez vrijeđanja ili fizičkih incidenata. – Nije stvarno niko nikog napadao ni vrijeđao, nema galame, ali rasprava je žestoka – rekao je jedan od delegata.
Na sjednici, koja se održava u Centru za kulturu “Semberija” u Bijeljini, prisutno je oko 400 delegata iz svih krajeva Republike Srpske. Svi su legitimisani pri ulasku u salu, uz prisustvo fizičkog obezbjeđenja na ulazima.
Ni delegatima ni novinarima nije unaprijed dostavljen dnevni red, što je izazvalo dodatno nezadovoljstvo među učesnicima. Izvještajna sjednica trebalo bi da bude prilika za podnošenje izvještaja Milana Miličevića o radu Predsjedništva i njegovom vođenju stranke, ali suštinska rasprava još nije ni počela.
Skupštinom rukovodi Predsjedništvo SDS-a koje je zasjedalo neposredno prije početka sjednice. Ishod rasprave i potencijalne odluke ostaju neizvjesni, dok se stranački sukobi sve više zaoštravaju.
-
Pucnjava u nuklearnoj elektrani “Zaporožje”
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je registrovala pucnjavu iz ručnog naoružanja u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani “Zaporožje”, koja je pod kontrolom ruskih snaga.
U saopštenju se navodi da je sinoć detektovano ispaljivanje više stotina metaka.
IAEA navodi da je pucnjava trajala oko sat vremena po lokalnom vremenu, da je to bio neuobičajen događaj i da traži dodatne informacije o incident, prenosi Srna.
-
Grenel optužio Osmanijevu da izvrće Trampove riječi
Izaslanik američkog predsjednika za specijalne misije Ričard Grenel optužio je predsjednika privremenih prištinskih institucija Vojsu Osmani da izvrće riječi predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa.Grenel je odbacio tumačenje Osmanijeve da je američki predsjednik rekao da je Srbija navodno nedavno pripremala sukob između Beograda i Prištine.
– Sram vas bilo, Vjosa Osmani, što izvrćete riječi predsjednika Donalda Trampa – napisao je Grenel na “Iksu”.
Grenel je istakao da je Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog rada na miru između Beograda i Prištine i ekonomske normalizacije u 2019. i 2020, kada je u Bijeloj kući potpisan Vašingtonski sporazum.
– Osmani je bila dio tog dogovora. Apsurdno je što se sada pretvara da je bilo nečeg novog – zaključio je Grenel.
Ranije danas ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je da Osmanijeva manipuliše Trampovim riječima i fabrikuje optužbe protiv Srbije.
Đurić je naveo da je istina da je američki predsjednik postigao nešto važno Vašingtonskim sporazumom 2020. godine i da je Srbija pozdravila njegovu viziju, stabilnost kroz trgovinu i ekonomski rast, ali da Priština odbija da prihvati Trampov pristup izgradnje mira kroz ekonomsku saradnju.
-
Đurić: Osmanijeva manipuliše Trampovim riječima i lažno optužuje Srbiju
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić istakao je da predsjednik takozvanog Kosova Vjosa Osmani manipuliše riječima američkog predsjednika Donalda Trampa i lažno optužuje Srbiju, ali da srećom američki prijatelji znaju istinu.– Čini se da su manipulacija i fabrikovanje laži jedini način na koji Osmani i Priština danas mogu da privuku pažnju u Vašingtonu – naveo je Đurić.
Đurić je naglasio da Srbija ostaje posvećena unapređenju mnogobrojnih zajedničkih interesa sa SAD kako na Balkanu, tako i globalno, uključujući i regione poput Bliskog istoka.
On je dodao da je tačno da je Trump postigao nešto važno Vašingtonskim sporazumom 2020. godine, te podsjetio da je Srbija pozdravila njegovu viziju, odnosno stabilnost kroz trgovinu i ekonomski rast.
– Nažalost Priština nije ispoštovala duh tog sporazuma i odbija da prihvati pristup Trampa koji podrazumijeva izgradnju mira kroz ekonomsku saradnju. Vizija predsjednika Trampa je i naša vizija – napomenuo je Đurić.
Srbija, dodao je on, teži miru kroz intenzivniju trgovinu, ekonomski rast i regionalnu saradnju.
– Nadamo se da će predsednik Tramp uspijeti da ubjedi i druge aktere na Balkanu da prihvate ovu viziju, jer je ona ključ za rješavanje izazova u regionu – napisao je Đurić na društvenoj mreži Iks.
-
Haset: Carine će biti stvarnost ako ne bude dogovora
Američki predsjednik Donald Tramp dobio je određene ponude za trgovinske sporazume i smatra da oni moraju biti bolji, rekao je ekonomski savjetnik u Bijeloj kući Kevin Haset i dodao da će carine postati stvarnost ako ne bude dogovora.– Ove carine postaju stvarnost ako predsjednik ne postigne sporazum za koji smatra da je dovoljno dobar – rekao je Haset televiziji Ej-Bi-Si.
On je dodao da su razgovori u toku i da će vidjeti da li će se “sleći prašina”.
Tramp je najavio uvođenje carina od 30 odsto Maksiku i EU od 1. avgusta. Za Brazil je ranije najavio carinu od 50 odsto, a Haset je rekao da je to odraz Trampove frustracije povodom postupaka te južnoameričke zemlje i stanja njenih trgovinskih pregovora sa SAD.
-
Putin: U osnovi protivrječnosti između Rusije i Zapada stoji geopolitika
Protivrječnosti između Rusije i Zapada zasnovane su na geopolitici, a ne na ideologiji SSSR-a, kako se ranije činilo, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin za televiziju Rusija 1.– Mnogi ljudi smatraju, i ja sam, koliko god čudno bilo, vjerovao, da su glavne protivrječnosti ideološke – primijetio je Putin.
Međutim, čak i nakon raspada SSSR-a, “nije bilo nikakvog komunističkog režima, ali je ostao nemaran odnost prema državnim strateškim interesima Ruske Federacije”, dodao je on.
– To je bilo povezano sa jasnom željom da se ostvare neke geopolitičke prednosti. Štaviše, kada sam postao predsjednik, takođe nisam odmah sve shvatio – objasnio je predsjednik.
Prema riječima ruskog predsjednika, uprkos svim pokušajima da se prenese stav Rusije, Zapad je ostao ravnodušan prema njenim interesima i brigama.
– Postalo mi je očigledno da je ideologija vjerovatno imala neki značaj, ali ipak, u osnovi ovih protivrječnosti stoje geopolitički interesi. To je glavno i osnovno – ocijenio je Putin.
Poslije raspada SSSR-a, Zapad je odlučio da “živi po pravilima koje je izmislio sam za sebe”, ignorišući interese Rusije, rekao je ruski predsjednik.
Imajući u vidu da je Sovjetski Savez počinio autodafe, sam sebe likvidirao – mislim da o tome nikada nisam razgovarao sa svojim prethodnicima – oni su polazili od toga da će Rusija postati deo takozvanog civilizovanog svijeta.
Ne, Zapad je odlučio: nema Sovjetskog Saveza, zašto bismo se pridržavali pravila u odnosu sa Rusijom koja nema takvu potencijalnu moć koju je imao Sovjetski Savez. Pa, sada ćemo mi sami za sebe nešto iskrojiti kako hoćemo i živjećemo po pravilima koja smo sami za sebe izmislili, ignorišući naše interese – rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, samo interesi suverene Rusije koja brani svoju budućnost biće uzeti u obzir u svijetu, posebno od strane Zapada.
Kako je naveo, nakon svih neprijateljskih koraka Zapada prema Rusiji, već sa raspadom SSSR-a postalo je jasno: Sve dok ne postanemo nezavisna, suverena sila, sposobna da brani svoju budućnost, neće nas uzimati u obzir.
Ruski predsjednik takođe se prisjetio slučaja koji se dogodio dok je bio na mjestu gradonačelnika Sankt Peterburga 1990-ih godina, kada je odbio da razgovara sa američkom delegacijom koja se loše ponašala prema ruskom graničaru.
– Desio se takav slučaj, iskreno govoreći, beznačajan. Neka delegacija je došla u Sankt Peterburg, i jedan od članova te delegacije se veoma grubo ponašao prema graničaru. Smatrao sam da je to apsolutno neprihvatljivo. Naravno, nismo odbili da primimo ovu delegaciju, radili smo sa njima kako je red, kako je bilo predviđeno protokolom. Ali ja jednostavno nisam sa njima komunicirao – ispričao je Putin.
Predsjednik je objasnio svoju oštru reakciju o tom slučaju.
– Čovjek u uniformi – kada obavlja svoju službenu dužnost, on predstavlja državu. I odnositi se tako prema njemu – znači sa prezirom se odnositi prema našoj državi – zaključio je Putin.
-
Đurić: Dah svježeg vazduha u odnosima Srbije i SAD
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić razgovarao je danas sa v.d. pomoćnikom državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Brendanom Hanrahanom o prioritetnim pitanjima iz domena bilateralne saradnje, situaciji u regionu i aktuelnim međunarodnim temama, i izrazio uvjerenje da saradnju i odnose Srbije i SAD, u kojima se već oseća dah svježeg vazduha, očekuje velika budućnost.Đurić je istakao da Srbija pridaje veliki značaj razvoju strateškog partnerstva i sveukupnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje predstavljaju jednog od najvažnijih spoljnopolitičkih partnera Srbije, saopšteno je danas iz resornog ministarstva.
On je naglasio da su susreti sa američkim zvaničnicima prilika za redovnu i otvorenu razmjenu mišljenja, kao i da doprinose većoj transparentnosti i unapređenju međusobnog povjerenja.
U razgovoru je posebno istaknut značaj ekonomske saradnje, koja se u posljednjim godinama intenzivno razvija, što se ogleda u sve većem prisustvu američkih kompanija u Srbiji i rastu obima trgovine.
Srbija i SAD, kako je istakao, podigle su svoje odnose na nivo strateškog partnerstva u oblasti energetike, koja postaje jedan od ključnih stubova privredne saradnje dvije zemlje i motor daljeg osnaživanja sveukupnih veza.
Ocijenio je da će potpisani Sporazum o strateškoj saradnji u energetskom sektoru dati snažan impuls realizaciji važnih projekata u ovoj oblasti od prioritetnog značaja.
Đurić je informisao sagovornika o situaciji na Kosovu i Metohiji, izrazivši ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranih provokacija, zastrašivanja i nasilnih poteza privremenih institucija u Prištini. Ukazao je na to da takvo djelovanje ozbiljno ugrožava nastavak dijaloga i dodao da je neophodno jačati međunarodni pritisak na Prištinu kako bi se spriječila eskalacija i obezbijedili uslovi za nastavak dijaloga.
Đurić je naveo i to da Srbija nastavlja da podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, i Republike Srpske kao njenog entiteta, ali i ukazao na to da neodmjerene izjave i postupci pojedinih visokih zvaničnika u BiH ne doprinose procesu pomirenja i izgradnji dobrosusjedskih odnosa, i pozvao na uzdržanost i odgovornost svih političkih aktera.
Ponovio je da se Srbija dosljedno zalaže za očuvanje mira i stabilnosti i razvoj saradnje u regionu usmjeren ka budućnosti, sa fokusom na ekonomiji, infrastrukturnom povezivanju i projektima od zajedničkog interesa.