VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte Brent pale su danas na oko 66 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI ispod 63 dolara po barelu, dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine.

    Nakon samita u ponedjeljak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i počeo da organizuje sastanak između njega i Zelenskog, nakon čega bi usledio trilateralni samit tri lidera, prenio je Trejding ekonomiks.

    Zelenski je opisao dijalog sa Trampom kao “veoma dobar”, uz napomena da je bilo i razgovora o potrebi Ukrajine za američkim bezbjednosnim garancijama.

    Bilo kakvo rješenje rusko-ukrajinskog rata moglo bi dovesti do okončanja sankcija na ruski izvoz energenata, što bi omogućilo slobodnu trgovinu ruske sirove nafte.

    Cijene nafte su već pale za više od 10 odsto ovog mjeseca, pod pritiskom trgovinskih tenzija i rasta proizvodnje članica Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK plus.

  • Izbori, referendum i sudovi

    Izbori, referendum i sudovi

    Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je odluku CIK-a kojom Milorad Dodik ostaje bez mandata predsjednika Republike Srpske. Time je otvorena obaveza da se raspišu prijevremeni izbori u roku od 90 dana. Ali, kao i mnogo puta ranije kada se formalna pravila sudare sa političkom realnošću, pred nama se otvara jedno veliko pitanje – da li će izbora uopšte biti?

    Sam Dodik tvrdi da neće. Najavljuje otpor, blokade, poziva narod da stane iza Narodne skupštine i njenih odluka. Pominje novu vladu, deklaraciju o samoopredjeljenju, referendum krajem septembra, pa potom i zakone koji će sve to pretvoriti u institucionalni okvir. Ali ono što obećava ujutru, često ne važi već uveče.

    Politička praksa pokazuje da su odluke Narodne skupštine prečesto završavale u ladicama – od zakona o neprimjenjivanju odluka institucija BiH, do krivičnih odredbi kojima su prijetili svima koji poštuju odluke „vanustavnih“ organa. Na kraju, upravo oni koji su ih donosili – Dodik, Višković, Stevandić – uredno su odlazili pred Sud i Tužilaštvo BiH.

    Otuda i dilema: da li je Narodna skupština politički štit ili samo privremeni dekor?

    Politikolog Velizar Antić podsjeća na Dodikovu nedosljednost. Svaki njegov potez, kaže, zavisi od dnevnog ritma i kalkulacije. Jednog dana osporava Sud BiH, već drugog dana mu se odaziva. Isto je sa SIPA-om, sa Ustavnim sudom, sa svakim državnim organom. Politika koja stalno skače iz ekstrema u kompromis teško može imati dugoročnu strategiju.

    Antić ide i korak dalje – smatra da Dodik traži signal iz Vašingtona. Ako američka administracija poruči da neće ulaziti u unutrašnje stvari BiH, Dodik bi mogao posegnuti za radikalnim koracima poput blokade izbora. Ali ako tog signala ne bude, vjerovatnije je da će izabrati put povlačenja. U oba slučaja, izvjesno je samo jedno: odluke se donose bez jasnog plana i stabilnog pravca.

    S druge strane, pravnik Milko Grmuša skreće pažnju na dublji problem – sudove Republike Srpske. I dok političari usvajaju zakone kojima brišu nadležnosti državnih institucija, upravo sudovi u Srpskoj odbijaju da postupaju po tim zakonima. U praksi, oni i dalje primjenjuju presude Ustavnog suda BiH i akte visokog predstavnika. To znači da jedna trećina vlasti – sudska – ne stoji iza političkih odluka zakonodavne i izvršne.

    Grmuša upozorava da time dolazimo do najveće institucionalne krize u posljednjih dvadeset godina. Ako sudovi ne prate političke odluke, tada čitava konstrukcija Dodikovih najava ostaje mrtvo slovo na papiru. Njegova poređenja su plastična: politika u Republici Srpskoj ponaša se kao dijete koje pokrije oči i misli da ga niko ne vidi.

    I zato, umjesto da se pitamo hoće li Dodik blokirati izbore ili raspisati referendum, možda bi ključno pitanje trebalo glasiti: zašto ćute sudovi Republike Srpske? Ustavni i Vrhovni sud imaju ustavnu obavezu da daju stavove, da ujednače praksu, da jasno kažu šta jeste, a šta nije moguće. Njihovo ćutanje ostavlja vakuum u kojem politika glumi moć, a institucije je ne prate.

    A upravo u tom raskoraku leži suština krize: Dodik može da najavljuje sve što poželi, ali bez sudova nema efektivne snage. Ako ih pridobije, njegova politika može imati učinak. Ako ne, sve ostaje samo u domeni političke igre – igre koja se opasno približava tački u kojoj prestaje da bude zabavna i postaje opasna.

  • Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit prokomentarisala je susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa evropskim liderima na konferenciji za medije.

    Ona je dodatno pojasnila stavove američke administracije o trenutnoj situaciji. Istakla je da je u utorak predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    – Razumijem da Bijela kuća radi i da saveznici rade na tome da se ovaj sastanak održi, ali je li Putin obećao sastanak sa Zelenskim, direktan sastanak, u narednim sedmicama – upitao je novinar Levit na što je ona kratko odgovorila da jeste.

    Takođe, istakna je kako se obje zemlje moraju direktno uključiti u pregovore.

    – Predsjednik je uvijek govorio da postoje područja neslaganja u ovom ratu o kojima će ove dvije zemlje morati razgovarati i odlučivati. I zato želi da se ove dvije zemlje uključe u direktnu diplomatiju – rekla je portparolka.

    Iako još uvijek nije jasno šta Bijela kuća podrazumijeva pod bezbjednosnim garancijama, Levit je potvrdila kako američke kopnene trupe neće biti raspoređene u Ukrajini. Dodala je kako je Tramp definitivno izjavio da američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini, ali da svakako mogu pomoći u koordinaciji i možda pružiti druge načine bezbjednosnih garancija njihovim evropskim saveznicima.

    – Predsjednik razumije da su bezbjednosne garancije od ključne važnosti za osiguranje trajnog mira i naložio je svom timu za nacionalnu sigurnost da koordinira s našim prijateljima u Evropi, a takođe i da nastavi saradnju i razgovore o ovim pitanjima s Ukrajinom i Rusijom – kazala je ona, prenosi Avaz.

    Na pitanje o izjavi Rusije da se protivi bilo kakvom slanju mirovnih trupa NATO na teren u Ukrajini, Levit je rekla da su razgovori o tom pitanju u toku.

    – Pa, pogledajte, predsjednik nastavlja voditi ove razgovore s oba lidera. Ti razgovori su se održali u na Aljasci, s Evropljanima i predsjednikom Zelenskim, a on je naložio svom timu da osmisli okvir za ove bezbjednosne garancije koji može biti prihvatljiv kako bi se osigurao trajni mir i okončao ovaj rat – zaključila je.

  • Osniva li se neki novi PDP?

    Osniva li se neki novi PDP?

    Još kada je PDP nakon izborne pobjede za gradonačelnika Banjaluke u svojim prostorijama proslavljao rezultat, dio visokorangiranih članova nije se pridružio slavljeničkoj atmosferi na bini, što je otvorilo spekulacije o odnosima u partiji, a što je ponovo izašlo na vidjelo nakon najnovije političke krize u Republici Srpskoj povodom mogućih prijevremenih izbora.

    Dok jedan dio opozicionih stranaka smatra da na prijevremene izbore za predsjednika Srpske treba izaći, PDP, sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem na čelu, smatra da na izbore ne treba izaći, pravdajući to nezakonitim nametanjima i miješanjima stranaca u unutrašnje odnose u BiH.

    Saša Čekrlija, koji je isključen iz PDP-a, nakon što je s nekoliko kolega podržao Jelenu Trivić za predsjednicu Srpske na proteklim opštim izborima, misterioznom objavom na X-u napisao je da će na prijevremenim izborima “učestvovati PDP 2018”, sugerišući mogućnost rascjepa ili osnivanja nove stranke.

    Za “Nezavisne novine” negirao je da je mislio na novu stranku, već resetovanje postojeće stranke na pozicije izbornog programa s kojima je PDP izašao na izbore 2018. godine. Trenutne odnose u stranci, kako nam je objasnio, ne želi komentarisati. Tvrdi da veliki broj glasača očekuje da se stranka vrati tom programu, indirektno sugerišući da se ne slaže s trenutnom politikom vrha stranke.

    “Mislim da će scenario biti sličan kao 2005. godine – da se jednostavno vraćamo na neki prirodan tok stvari, da je ova vlast umorna, da je potrošena i da ćemo možda, u bliskoj budućnosti, imati i neku manjinsku vlast”, kaže on. Prema njegovom mišljenju, opozicija treba da izađe na prijevremene izbore i da se dogovori o zajedničkom kandidatu.

    “PDP-u je potreban reset, vraćanje na naš izborni program. Ovo ćemo mi u roku od 20 dana riješiti, imaćemo vršioce dužnosti, imaćemo nekoga ko potpisuje akte, ali šta će taj raditi, šta će biti s budžetom, gdje će ići sredstva, kako će riješiti borački dodatak, hoće li ljudi iz Krajine imati riješeno učešće u ratu…”, ističe on.

    Igor Crnadak, predsjednik Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da je čuo za ideje o PDP 2018, ali da nema komentar jer, kako kaže, stanje u PDP-u i opoziciji trenutno nije najvažnija tema.

    “Stvarno nemam nikakav komentar na to. Vidio sam i ja to, ali nemam komentar. O stanju u stranci, ništa. Na trenutnu situaciju ne gledam kao na partijsko pitanje, pustite sada partije i opoziciju. Sada je na potezu Stevandić (Nenad Stevandić, predsjednik NS RS), koji treba da sazove Skupštinu. Nikada nam se do sada nije desilo da nemamo ni predsjednika, ni predsjednika Vlade ni Vladu nakon što je Višković (Radovan Višković, premijer u ostavci) uveo kabinet u tehnički mandat. To je situacija koja je nezabilježena do sada”, ističe Crnadak za “Nezavisne”.

    Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NS RS, javio nam se kratko porukom, negirajući da postoje podjele u stranci.

    “Veoma važne odluke u prethodnom periodu smo na organima PDP-a donosili jednoglasno, nastavljamo jedinstveno”, napisao je on.

    Darko Momić, banjalučki novinar, za “Nezavisne” kaže da upada u oči situacija da predsjednik i potpredsjednik stranke u javnost izlaze s dijametralno suprotnim stavovima o najvažnijim političkim pitanjima.

    “Pri tome smatram da Igor Crnadak vodi izvornu politiku PDP-a, a da Draško Stanivuković, koketirajući sa SNSD-om, svojoj partiji krnji ugled tvrde opozicije. Doduše, i on na dnevnoj bazi mijenja stavove, ali u ovom trenutku je neophodno da opozicija zauzme jedinstven stav kada se radi o posljednjoj odluci CIK-a o oduzimanju mandata i predstojećoj odluci CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Srpske. U svakom slučaju, krenuti bez Draška u borbu protiv vlasti je isto kao krenuti goloruk na bager”, smatra Momić.

  • Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Petina ukrajinske teritorije nalazi se pod ruskom kontrolom, a velika karta koja to područje prikazuje crvenom bojom postavljena je u Ovalnoj kancelariji kako bi naglasila tu činjenicu tokom razgovora predsjednika Donalda Trampa sa Volodimirom Zelenskim ovog ponedjeljka, piše BBC.

    “Pretpostavljam da ste svi vidjeli kartu”, rekao je Trump za Fox.

    Poruka Bijele kuće Ukrajini je jasna – ta je zemlja izgubljena i vrijeme je da se razmotri teritorijalni kompromis s Vladimirom Putinom, ili kako su neki to nazvali, razmjena teritorija.

    Međutim, tim ukrajinskog predsjednika Zelenskog na sastanak je donio svoju kartu.

    Zelenski je kasnije rekao da se tokom razgovora s Trampom “borio s onim što je na toj karti”, pojašnjavajući “ko šta kontroliše – ne po glasinama, već u stvarnosti”.

    Iako je Zelenski smatrao da je postigao napredak u ispravljanju pogrešnih utisaka, do utorka je Trampovo viđenje ostalo nepromijenjeno. Bilo je jasno, rekao je, da je ruska snaga “tako očito mnogo moćnija, i znate, nije da su stali”.

    Na pitanje o stavu evropskih lidera o razmjeni teritorija, rekao je:

    “Sada govore o Donbasu, ali Donbas je trenutno… 79 odsto u vlasništvu i pod kontrolom Rusije.”

    Prije početka rata 2014. godine, ukrajinska rudarska regija Donbas činila je oko 16 odsto ekonomske proizvodnje zemlje. Putin je navodno rekao Trampu da želi cijelu regiju Donbas kao dio mirovnog sporazuma, što bi ruskom vođi zasigurno uštedjelo znatnu količinu resursa.

    Rat brojkama i procentima

    Zelenski je otkrio da je osporavao i postotke na karti Bijele kuće koji su prikazivali rusku kontrolu u nizu ukrajinskih regija: 99 % Luganska, 76 % Donjecka, 73 % Zaporožje i Hersona, 4 odsto u Harkivu te 1 odsto u Sumiju i Mikolajevu. Analiza američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) dala je slične brojke, a razlike bi mogle proizlaziti iz različitih metodologija.

    Uprkos ruskim brojkama, u utvrđenim gradovima Kramatorsku i Slovjansku u Donjeckoj regiji i dalje živi veliki broj stanovnika.

    Lokalni zvaničnici navode da oko 242.000 ljudi živi na područjima pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj regiji, te nijedan ukrajinski lider ne bi razmatrao predaju teritorija Moskvi.

    Stanje na terenu
    Prema karti koju je Zelenski pokazao Trampu, Rusija je u proteklih 1.000 dana uspjela osvojiti manje od 1 % ukrajinske teritorije. Ukrajinski DeepState navodi da se radi o 5.842 kilometra kvadratna od novembra 2022. Iako je Rusija ostvarila napredak u posljednjih nekoliko mjeseci, šira linija fronta malo se pomaknula od početka rata.

    Obrambeni analitičar Konrad Muzjika ističe da se rusko napredovanje ubrzalo na istoku oko Kupjanska i Kremine.

    Kao razloge navodi nedostatak ukrajinske radne snage i pojačanu rusku upotrebu dronova.

    “Vidimo mnogo više požara, a Ukrajinci zapravo nisu u mogućnosti rasporediti dovoljno vatrogasaca da ih ugase”, rekao je za BBC, prenosi Index.

    Prema njegovim riječima, Rusija uspijeva regrutovati 30-35.000 vojnika mjesečno i, uprkos teškim gubicima, gradi velike pričuvne snage.

    Dvije karte, dvije stvarnosti
    Ipak, brzi ruski dobici na istoku nisu se preslikali na druga područja. Pokušaj ruskog prodora kod Dobropilje u Donjeckoj regiji prošle sedmice uspješno je odbijeno. Prema nedavnoj procjeni obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva, ruskim bi snagama, na osnovu dosadašnjeg tempa napredovanja u 2025. godini, trebalo još 4 godine samo za zauzimanje regija Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson.

    Upravo to objašnjava potpuno različite perspektive Trampa i Zelenskog kada gledaju karte fronta dugog 1.200 km. Upskos razlikama, Zelenski je na kraju razgovora rekao Trampu: “Hvala vam na karti, usput, bila je sjajna. Razmišljam kako da vratim teritoriju”.

  • Stevandić: Sada će o predsjedniku Dodiku da odlučuje – narod

    Stevandić: Sada će o predsjedniku Dodiku da odlučuje – narod

    Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.

    Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti

    – Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.

    Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.

    Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače

    U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.

    – Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.

    Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.

    – Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.

     

    BiH na ivici provalije

    Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.

    – Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.

    Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.

    Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum

    Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.

    – Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.

    Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.

    Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.

    Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.

    Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti

    – Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.

    Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.

    Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače

    U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.

    – Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.

    Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.

    – Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.

     

    BiH na ivici provalije

    Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.

    – Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.

    Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.

    Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum

    Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.

    – Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.

    Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.

    Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.

  • Cvijanović: Prijedlog budžeta jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma i ne mogu ga podržati

    Cvijanović: Prijedlog budžeta jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma i ne mogu ga podržati

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je njena namjera bila da budžet zajedničkih institucija bude ozbiljan dokument, kako to i priliči, ali su druga dva člana Predsjedništva odlučila da to bude jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma, te da ga kao takvog ne može podržati i da glasa protiv.

    Izlaganje srpskog člana Predsjedništva BiH tokom rasprave o Prijedlogu budžeta zajedničkih institucija na današnjoj sjednici Predsjedništva Srna prenosi u cijelosti:

    Sasvim bespotrebno smo došli u situaciju da na ovaj način, kako ste vi to zamislili, a pogotovo nakon vaše višemjesečne blokade koju provodite u Predsjedništvu BiH, razmatramo ovako predloženi budžet, prepun manjkavosti i nelogičnosti, nezakonitih i neustavnih elemenata.

    Podsjećam da sam kao predsjedavajuća dva puta stavljala na dnevni red budžet za 2025. godinu i oba puta glasala za prijedlog koji je nam dostavio Savjet ministara, a da on nije usvojen jer su druga dva člana Predsjedništva glasala protiv.

    Јasno je da je to oba puta urađeno isključivo iz manipulativnih razloga i uz besmislena objašnjenja, ali i pored toga neko bi, ipak, očekivao da ono što predlažete bude bolje od ovog nakaradnog prijedloga koji danas razmatramo.

    Umjesto da smo budžet usvojili čim smo dobili prijedlog Savjeta ministara i da smo institucijama obezbijedili finansijski okvir, a zaposlenima veće plate, sada na dnevnom redu imamo nelegalan, nestručno napravljen i populistički prijedlog koji je unaprijed osuđen na propast, čega ste, vjerujem, i sami svjesni.

    Djeluje da na nevješt način pokušavate da se opravdate zbog višemjesečne blokade usvajanja budžeta i sad je važno da preglasavanjem pokažete kako tobože imate inicijativu, ne mareći za to što ćete problem samo dodatno zakomplikovati na štetu institucija u koje se kunete i ljudi koji su u njima zaposleni.

    Ako ste već odlučili da preotmete ulogu struke i Ministarstva finansija i trezora, onda ste morali mnogo pažljivije pristupiti izradi ovog prijedloga koji, osim što je neustavan i nezakonit, obliluje i mnogim finansijsko–tehničkim manjkavostima.

    Navešću samo neke od primjera manjkavosti i nestručnosti, kako u pravnom, tako i u finansijsko-tehničkom smislu.

    Kao prvo, ovaj prijedlog nije usklađen sa dokumentom Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027, koji je usvojio Fiskalni savjet, a morao bi biti u skladu sa Zakonom o fiskalnom savjetu u BiH i Zakonom o finansiranju institucija BiH.

    Visina okvira za finansiranje institucija BiH je ostala nepromijenjena u odnosu na Globalni okvir, s tim što se u tom dokumentu predviđa transfer entitetima od 200 miliona KM, u omjeru jedna trećina Republici Srpskoj i dvije trećine Federaciji BiH.

    Takođe, struktura rashoda u odnosu na tabelu globalnog okvira se značajno razlikuje, što takođe svjedoči o neusklađenosti.

    Drugo, u tabeli rashoda po ekonomskim kategorijama tabela broj dva ukupan budžet iskazan je u iznosu 1.570.500.000 KM, dok je u tabeli tri Raspored budžeta po korisnicima 1.555.500.000 KM.

    Ove dvije tabele moraju biti ujednačene, a nisu, jer se razlikuju u iznosu od 15 miliona KM. Iznos u tabeli 2 planiran je na platama, ali nije raspoređen po budžetskim korisnicima u tabeli 3, što znači da budžet nije tačan.

    U obrazloženju piše da je polazni osnov za sačinjavanje budžeta usvojeni Zakon o platama iz maja 2025. godine, a sredstva za plate nisu planirana po korisnicima već samo po kategorijama.

    Na stranama 120 i 121 materijala plate su obrazložene na vrlo čudan način: “Bruto plate i naknade planirane su u skladu sa izvornim nacrtom MFT-a, te obavezama po osnovu izmjena zakona o platama od 15. maja 2025. godine, a što nije uzeto u obzir u nacrtu koji je Presjedništvu BiH dostavljen u junu 2025. godine.

    Zbog namjere Predsjedništva BiH da se zaposlenim u institucijama BiH omogući potpuna realizacija prava kao i dinamika zapošljavanja, zatim zbog izostanka tehničke asistencije nadležnog ministarstva, te nelinearne prirode ključnih varijabli, zadržan je vremenski i finansijski okvir u iznosu od 842.496.000 što je u odnosu na 2024. godine više za 36.130.000 KM ili četiri odsto uz dodatak 15 miliona kako bi se uvažila i potreba za finansiranjem preko 21 miliona po osnovu Zakona o platama iz maja 2025. godine za preostala četiri mjeseca 2025. godine.

    Stoga u konačnici iznos na poziciji Bruto plata i naknada iznosi 857.496.000 KM. … iz navedenih razloga nije bilo moguće u prijedlogu budžeta uključiti tačan raspored prema krajnjim korisnicima, te je predviđen adekvatan okvir uz obavezu nadležnog ministarstva da se njihova alokacija spovede u skladu sa zakonom”.

    Budžet se usvaja u formi zakona i objavljuje u Službenom glasniku BiH, i MFT ne može proizvoljno povećavati pojedinačne budžete korisnika nakon usvajanja. Ovo naprosto nije zakonito, jer obrazloženje budžeta se ne objavljuje i ne može biti pravni osnov da MFT mijenja budžet po svom nahođenju. Јednostavno ovo nije tačan dokument, već je amaterski urađen i nakaradan.

    Treće, izmijenjena je odluka o toplom obroku čiji efekat je na godišnjem nivou oko sedam miliona KM za sve institucije, a za ostatak godine trebalo bi planirati oko 3,2 miliona KM. Odluka je stupila na snagu u avgustu, te nema smisla da sredstva za ove namjene nisu planirana, s obzirom da je ovaj podatak poznat.

    Četvrto, po pravilima ekonomske struke, sredstava od putarine kojima je plaćena arbitražna presuda za “Vijadukt” nisu iskazana ni kao prihod, ni kao rashod u Budžetu, a morala bi biti, jer su uplaćena na račun MFT.

    Ukoliko nisu iskazani prihodi od putarine i rashod za “Vijadukt”, izvještaj o izvršenju budžeta za 2025. godinu neće biti ispravan, tj. iz izvještaja neće biti vidljivo da je obaveza izvršena, odnosno plaćena. Međutim, ukoliko bi iskazali prihode od putarine, okvir za finansiranje institucija bi bio veći 240 miliona, što bi bilo suprotno Zakonu o fiskalnom savjetu.

    Takođe, trebali biste da znate da ukoliko u obrazloženjima nije navedeno na šta se odnose sredstva za kapitalne izdatke, Ministarstvo finansija i trezora neće imati osnov za odobravanje namjenske strukture kapitalnih izdataka nakon usvojenog budžeta.

    U obrazloženju nema nijedne rečenice o kapitalnim izdacima, a veliki iznos je planiran, što nije prihvatljivo. U zaključku, koji je sastavni dio materijala, navedeno je sljedeće: “Zadužuje se Ministarstvo finansija i trezora da osigura sva neophodna obrazloženja i harmonizuje eventualna odstupanja u obrazloženjima u skladu sa Prijedlogom zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu”.

    Pa dozvolite da vas pitam: Na osnovu čega će MFT znati koji rashodi su odobreni ovim budžetom, ako to nije navedeno? Hipotetički, moglo bi se desiti da Predsjedništvo odobri budžet, a MFT “harmonizuje” na način koji sadržajno ne odgovara namjeri predlagača.

    Ovo su samo neki od primjera površnosti, manjkavosti i nezakonitosti kojima obiluje ovaj prijedlog. Da ne spominjem to što ste proizvoljno povećavali budžete pojedinim institucijama, bez navođenja na šta se tačno odnose povećanje. Ili što ste nekim drugim korisnicima predvidjeli više sredstava nego što su i sami tražili i uvećavali im iznos koji je predvidio Savjet ministara za više od pola miliona KM.

    Takođe, dosjetili ste se da uvećate sredstva Ministarstvu odbrane za više od 28 miliona za nabavku opreme, ali nije precizirano na šta se tačno odnosi. Opravdano se pitamo da li je riječ o nabavci iranskog naoružanja, budući da je ministar odbrane Zukan Helez na sastanku sa iranskim vojnim atašeom najavio jačanje saradnje u oblasti odbrane i razvoja vojne industrije između BiH i Irana.

    Moram da vas pitam i ovo – otkud vam ideja da u prijedlog budžeta ubacujete izmirenje duga BHRT-a? Dug BHRT-a, ni po zakonu ni po logici nije dug institucija BiH, niti budžeta institucija BiH. Podsjećam vas da Zakon o javnom radio-televizijskom sistemu BiH ne prepoznaje budžet kao izvor finansiranja BHRT-a, a da je budžet ozbiljan i strateški dokument, a ne riznica u koju zavučete ruku i proizvoljno dijelite novac po sopstvenom nahođenju.

    Kad smo kod toga, dolazimo do možda i najvećeg neustavnog i nezakonitog apsurda u vašem prijedlogu, a to je pokušaj da famoznih sedam institucija kulture na mala vrata ubacite u budžet BiH institucija.

    To nije smio da uradi čak ni nelegalni Kristijan Šmit koji je inače činio i dalje čini razne neustavne i nedejtonske, po BiH pogibeljne avanture, ali ste odlučili da pokušate vi. Čak i u njegovom nelegalnom nalogu piše da se prvo moraju donijeti zakoni koji bi regulisali upravljanje i finansiranje institucija kulture, što bi bila potencijalna pretpostavka za odobravanje ovih sredstava.

    Služite se akrobacijama ne biste li izbjegli da ih definišete kao budžetske korisnike, a da im sredstva prebacujete u vidu jednokratnih pomoći. Vidim, prozvoljno se razbacujete novcem, nekima od njih stotine hiljada, drugima milioni, a nigdje ne navodite na osnovu kojih podataka su ovi iznosi planirani, jer u obrazloženju nema ni slova o tome.

    Ipak, ono što je najvažnije, kroz ovu darežljivost namjerno ignorišete činjenicu da kultura nije u nadležnosti institucija BiH i da ovim pokušavate utabati teren ka novom prenosu nadležnosti, naravno preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva i uvođenjem finansijskih obaveza bez zakonskog osnova.

    To možete da uradite danas u Predsjedništvu, ali je moja obaveza da vas upozorim da to povlači negativne posljedice i podsjetim da ste dva puta odbili ustavan, uravnotežen i stručan prijedlog budžeta pripremljen u Savjetu ministara, a umjesto toga ste delegirali neustavan, neuravnotežen i nestručan koji je, sve su prilike, unaprijed osuđen na propast.

    Moja namjera je bila da budžet bude ozbiljan dokument, kako to i priliči, ali vi ste odlučili da to bude jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma, te ga kao takvog ne mogu podržati. Dakle, glasam PROTIV.

  • Brnabić: Država kaže “ne” na non-pejper koji je prijedlog za okupaciju

    Brnabić: Država kaže “ne” na non-pejper koji je prijedlog za okupaciju

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je istakla da takozvani non-pejper za navodno rješenje krize u Srbiji predstavlja prijedlog okupacije Srbije i pokušaj oduzimanja suvereniteta ne samo institucijama, već i građanima, te poručila je da je odgovor srpskih vlasti na to – ne.

    – Poruka strancima je – ne pomišljajte da razgovarate dalje o ovome on-pejperu i ovakvim stvarima. U Beogradu, u Srbiji neće biti novog “Majdana” – naglasila je Brnabićeva na konferenciji za novinare.

    On je podsjetila da se u spornom non-pejperu, kojeg je analitičar Dušan Јanjić sa anonimnom grupom eksperata za bezbjednosti uputio strancima, predlaže stavljanje pod punu kontrolu i strani nadzor legitimno izabranog predsjednika Srbije, pronalaženje načina za njegovu smjenu prije kraja mandata, kao nadzor nad parlamentom Srbije.

    – Znači, to je taj izlazak iz krize i destabilizacije, koju su oni prethodnoi kreirali. To je oduzimanje svakog suvereniteta. To predlaže neki anonimni ad hok tim za povratak stabilnosti i bezbjednosti, i to stranom intervencijom – istakla je ona.

    Brnabićeva napominje da taj dokument predviđa i stavljanje pod kontrolu i nadzor svih bezbjednosnih i obavještajnih službi Srbije, ali i preuzimanje kontorle nad državnim data centrom u Kragujevcu, gdje se nalaze lični podaci svih građana Srbije, što je dodatno zabrinjavajuće.

    – To je srce naše državne uprave, napravili smo ga da bi podaci naših građana bili bezbjedni. Zamislite u kakve detalje su ušli – da preuzmu lične podatke naših građana!? – rekla je ona.

    Ona je podsjetila da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima puni legitimitet i povjerenje većinske Srbije, pa stranci pokušavaju da nađu način kako da ga smijene.

    – Pun nadzor nad parlamentom znači oduzimanje svakog suvereniteta građanima Srbije. A stavljanje pod nadzor i kontrolu svih naših bezbjednosnih i obavještajnih službi, Saveta za nacionalnu bezbjednost, kojim predsjedava predsjednik Srbije i preuzimanje državnog data centra, kako bi imali sve podatke o svakom našem građaninu, znači da tu države Srbije više nema – upozorila je ona.

    Ona je rekla da se zato punih devet mjeseci dešava obojena revolucija u Srbiji, i to kroz faze, od kojih je prva završena, druga podrazumijeva teror i nasilje da bi se stvorio utisak potpune gubitka kontrole i destabilizacije, te napravilo plodno tlo da se traži strana intervencija kroz prijedlog “rješenja” koje bi došlo iz Srbije.

    Brnabićeva je istakla da će se Srbija boriti svim demokratskim sredstvima, kroz institucije i pružati otpor na svakom mjestu.

    – Pružaćemo otpor na svakom mestu, demokratsksi i ljudski, iz srca i ljubavi prema našoj Srbiji, ne terorom i nasiljem. Oni bi to voleli da vide, da vide građanske sukobe i bratoubilački rat. Neće biti toga! Borićemo se, čuvajujći naše institucije i zemlje. Naš odogvor je – ne – naglasila je Brnabićeva.

    Ona je ironično rekla da zahvaljuje bivšem otporašu Srđi Popoviću, koji je plaćen da kreira obojene revolucije širom svijeta i analitičaru Dušanu Јanjiću i njegovom ad hok timu eksperata, kao i hrvatskim medijima, što su pokazali i dokazali da je protekilh devet mjeseci u Sribji na djelu bio pokušaj obojene revolucije.

  • Višković o mjestu direktora u “Autoputevima Srpske”: Bio sam u poziciji da biram radno mjesto

    Višković o mjestu direktora u “Autoputevima Srpske”: Bio sam u poziciji da biram radno mjesto

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS u ostavci, otkrio je da je sam izabrao da mu sljedeći posao nakon premijerskog, bude mjesto direktora Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”.

    “Možda ne bih trebao ali ću reći. Ja sam bio u poziciji da izaberem radno mjesto koje želim da radim. Možda se nekome čini da neko ko je bio predsjednik Vlade RS, a sada ide na poziciju direktora JP Autoputevi Republike Srpske da je to neka degradacija itd. Međutim, ja sam želio da se upustim u taj problem malo ozbiljnije nego što je to dosad rađeno jer je neka moja ideja uz pomoć predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Milorada Dodika, da se izgradi auto-put Banjaluka – Doboj, a onda prema Beogradu”, poručio je sada već odlazeći premijer Srpske za RTRS.

  • Tramp: Nema povratka Krima Kijevu, niti Ukrajina može u NATO

    Tramp: Nema povratka Krima Kijevu, niti Ukrajina može u NATO

    Ne planiram da prisustvujem prvom mogućem sastanku između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Vladimira Zelenskog, kako bi se on održao u bilateralnom formatu, izjavio je američki lider Donald Tramp.

    Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

    Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

    – Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba – rekao je Tramp u intervjuu Foks njuz.

    Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u, poručio je Tramp.

    – Rusija je moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne – ocijenio je američki lider.

    Prema Trampovim riječima, Francuska i Njemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

    Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.

    Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.