Autor: INFO

  • Lavrov: Rusija nikad nije ciljala teritorije, već zaštitu ruskog naroda

    Lavrov: Rusija nikad nije ciljala teritorije, već zaštitu ruskog naroda

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da Rusija nikada nije imala cilj da zauzima teritorije, uključujući Krim, Donbas i Novorusiju, već da je njen prioritet bio zaštita ruskog naroda na tim prostorima.

    „Nikada nije bilo riječi o tome da nam je potrebno da zauzmemo neke teritorije. Naš cilj je bio da zaštitimo ljude, ruske ljude, koji vijekovima žive na tim teritorijama, koji su ih otkrivali, gradili i branili“, rekao je Lavrov u intervjuu za televiziju Rusija 24.

    Govoreći o ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, Lavrov je istakao da bi on, ako se već poziva na Ustav Ukrajine, trebalo da se prisjeti i odredbi koje obavezuju državu da štiti prava ruskog naroda i drugih manjina.

    „U Ustavu i dalje stoji obaveza da se u potpunosti obezbijede prava Rusa, iako zakoni zabranjuju upotrebu ruskog jezika u svakodnevnom životu. Ako Zelenski toliko brine o Ustavu, trebalo bi da počne od tih članova“, rekao je Lavrov.

    Komentarišući susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa na Aljasci, Lavrov ga je ocijenio kao „koristan razgovor“.

    „Nedvosmisleno se vidjelo da predsjednik Sjedinjenih Država i njegov tim iskreno žele da postignu rezultat koji će biti dugoročan, stabilan i pouzdan, za razliku od Evropljana koji su ponavljali da je samo prekid vatre uslov, a potom nastavili da snabdijevaju Ukrajinu oružjem“, naglasio je ruski ministar.

    Prema njegovim riječima, atmosfera sastanka bila je „veoma dobra“, što su potvrdile i izjave dvojice lidera.

  • Predsjedništvo usvojilo budžet, Cvijanovićeva preglasana

    Predsjedništvo usvojilo budžet, Cvijanovićeva preglasana

    Glasovima predsjedavajućeg i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića, usvojen je budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, s tim što još uvijek nije saopšteno o kojem je iznosu riječ.

    Protiv je glasala član Predsjedništva Željka Cvijanović, koja prilikom odlučivanja o budžetu nema pravo pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te će on biti upućen u parlamentarnu proceduru.

    Budžet, podsjetimo, treba da potvrde oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Cvijanovićeva je istakla da je njena namjera bila da budžet zajedničkih institucija bude ozbiljan dokument, kako to i priliči, ali su druga dva člana Predsjedništva odlučila da to bude jeftina, nestručna i neprovodiva politička platforma, te da ga kao takvog ne može podržati i da glasa protiv.

  • Stevandić: Do krSrpska će pokazati institucionalni odgovor

    Stevandić: Do krSrpska će pokazati institucionalni odgovor

    Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi krajem sedmice da održi posebnu sjednicu na kojoj bi se prihvatila ostavka premijera Radovana Viškovića. Time bi se krenulo u proceduru imenovanja novog mandatara, izjavio je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

    Poslanici bi trebalo da usvoje i pravni osnov za pokretanje procesa referenduma na kojem bi se odbacio nedemokratski pokušaj oduzimanja mandata predsjedniku Miloradu Dodiku.

    – Plan je da na već zakazanoj sjednici tražimo termin, poželjno da to bude ove sedmice, u četvrtak ili petak, kada dobijemo akt da je gospodin Višković podnio ostavku, da i ta tačka bude uvrštena u dnevni red, kako bismo pokrenuli proceduru imenovanja novog mandatara – pojasnio je Stevandić.

    Istakao je da Republika Srpska mora pokazati svoj stav i institucionalni odgovor, koji mora biti formalizovan i predstavljen kao rezultat rada Narodne skupštine.

    – I u odnosu prema Šmitu i u pogledu funkcionisanja institucija, posebno u kontekstu nametnutih, nelegalnih odluka. Mora se pokazati odlučnost i razlika u odnosu na one u Federaciji koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti – naglasio je Stevandić.

    Dodaje da je neophodno pokazati odlučnost i razliku u odnosu na vlasti u Federaciji BiH koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama.

    – Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti. Vidjeli smo da se, na neki način, pozivalo na anarhiju – ako je Šmit kršio Dejton, da i mi učestvujemo u anarhiji – što bi dovelo do sukoba. Mi smo se potrudili da, zahvaljujući nama, u BiH nema sukoba, da smo sačuvali mir u BiH i oslanjali se na politiku Srbije i regionalni mir – kaže Stevandić.

    Dodaje da oni koji žele da to onemoguće postupaju po odlukama Kristijana Šmita, koji donosi nelegalne odluke, jer je i sam nelegalno imenovan. Ističe Stevandić da donositi zakone koje ne potvrđuje parlament nije radio niko u Evropi – to je negiranje demokratije i evropske civilizacije.

    – Neke zemlje su prihvatile to iz geopolitičkih interesa – na to imaju pravo, ali je to ujedno i sramota. Republika Srpska će se pozvati na međunarodno pravo i sačuvaće svoju suverenost, i sama će donositi odluke. Od trenutka kada su sudije i tužioci počeli da prihvataju odluke Šmita i donose presude na njihovoj osnovi, traje ustavna kriza – rekao je Stevandić.

    Poručuje da Republika Srpska nije prihvatila da nelegalni čovjek donosi odluke, i dodaje da je na snazi sukob dva sistema.

    – Mi se trudimo da to ne izazove sukobe u BiH – za razliku od onih koji se trude da taj sukob izazovu i otvore put ka nekom novom ratu. Iznad svega stoje međunarodna prava – a jedno od njih je i pravo na samoopredjeljenje, koje je definisano od strane Ujedinjenih nacija. Republika Srpska će biti prinuđena da koristi starije i snažnije pravne mehanizme od Dejtona – koji je podjsećam, ugovor koji su potpisale Republika Srpska, Srbija i BiH. Taj ugovor se danas krši od strane potpisnika iz BiH, koji slušaju Šmita – naglasio je Stevandić.

    Podsjetio je da Republika Srpska, prema tom sporazumu, ima pravo da pokrene procedure u skladu sa Bečkom konvencijom – uključujući i zamrzavanje sporazuma kada jedna strana krši njegove odredbe.

    Kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj, Stevandić podsjeća da oni ne vode državu i ne snose odgovornost te da mogu govoriti sve što požele.

    – Mi snosimo odgovornost za mir, napredak, stanje u zdravstvu, pravosuđu i drugim sistemima, i naša politika se ne zasniva na rijaliti pristupu. S druge strane u opoziciji ima čestitih ljudi i nadamo se saradnji sa njima – u mjeri u kojoj oni to mogu da prihvate. Ali nema smisla sarađivati sa onima koji su javno stali uz Konakovića i Šmita – jasan je Stevandić.

    Dodaje da i pored toga vrata za sve relevantne faktore će biti otvorena kako bi svi mogli učestvovati u donošenju odluka Republike Srpske, i komunikacija će biti očuvana na civilizacijskom nivou.

    Naglašava da je Ustavni sud taj koji je pokušao da oduzme mandat predsjendiku, iako po Ustavu Republike Srpske mandat prestaje isključivo odlukom samo predsjednika kada podnosi ostavku, ili u skladu sa propisanom procedurom – kada narod odluči na izborima.

    – Ustav Republike Srpske je usklađen sa Ustavom BiH. Oni koji smatraju da Šmit može da donosi odluke umjesto tih institucija – direktno krše Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Narod će odlučiti. Mi ne možemo narodu soliti pamet. Postoje ljudi koji smatraju da je njihov lični komfor najvažniji, ali upravo odgovornost je ono što nas razlikuje od onih koji ne žele da je preuzmu – naglašava Stevandić.

    Zaključuje da ko želi da doprinese – naći će način. Ko ne želi – naći će alibi.

    – Na kraju, biće onako kako narod odluči. Narod nas je postavio na ova mjesta – i samo narod nam može oduzeti mandate. Ne neko drugi – zaključio je Stevandić.

  • Dodik: Nećemo dozvoliti da nas preigraju loši igrači

    Dodik: Nećemo dozvoliti da nas preigraju loši igrači

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska neće dozvoliti da bude preigrana od loših igrača kao što je sudija Sena Uzunović koja kao vojni sudija u ratu nije presudila onima koji su počinili zločine nad Srbima, posebno ubicama porodice Gavrilović iz Konjica.

    Dodik je upitao da li Srbi treba da se uzdaju u takvu pravdu, te je podsjetio da se Uzunovićeva našla u procesu protiv njega nakon što je sudija Mirsad Strika napustio proces kada je shvatio da je politički montiran.

    “U BiH je okupaciona vlast kojoj uopšte nije do prava, a folira da je pravna. Nisu mi dali mandat, neće mi ga ni uzeti i nastaviću da radim svoj posao. Nemam namjeru da tu okupacionu silu i muslimanski fundamentalizam poštujem jer to znači da bi Republika Srpska bila ponižena. Ako ovako ostane bila bi svedena na volju nekoliko sudija i tužilaca koji mrze Srpsku”, rekao je Dodik u Doboju.

    On je konstatovao da Republika Srpska trpi konstantan hibridni rat koji vode stranci, prije svega Kristijan Šmit, ali i suočena sa mrzilačkim napadom muslimana.

    “Zalažu se za Dejtonski sporazum, onda kažu da je to luđačka košulja, a onda nas okrivljuju!? Dejtonski sporazum je propao, to se vidi, neko će jednog dana odsvirati kraj, a u tom kraju mi sigurno nećemo biti u BiH”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio da Hrvastka nikada ne bi potpisala ovaj sporazum da je znala da će biti ovakav razvoj situacije.

    “Šta onda mi da kažemo? Stotinu ovlaštenja nam je oduzeto. Sve ćemo to završiti mirno”, istakao je Dodik.

    On vjeruje da će presuditi demokratska volja naroda u Republici Srpskoj, koji je pozvao da na referendumima odbije negativna nastojanja protiv Srpske i da se izjasni o statusu Srpske.

    “Ako su željeli ovakav razvoj situacije – uspjeli su. Pokušaće opet da mene problematizuju, da mene proganjaju… Vidjećemo sve, možda su imali šansu prošli put, ovaj put ne znam da li će uspjeti”, poručio je Dodik.

    On je dodao da je ponosan na ljude i strukture u Republici Srpskoj, te napomenuo da ne sjede skrštenih ruku i da imaju većine koje će pobijediti.

    Dodik je naveo da ne želi da živi sa onima koji misle zlo Republici Srpskoj i da će sav politički život upotrijebiti za to.

    “Zašto bismo živjeli sa njima, ne puštaju nas na miru zato što žele da ugroze naš život. Zašto im smeta uređen i stabilan Doboj u kojem žive svi stabilno, pa i bošnjačka struktura”, rekao je Dodik, prenosi Srna.

    On je napomenuo da su muslimani u više ratova nanijeli ogromne udarce srpskom narodu, te podsjetio da je u Doboju bio prvi koncentracioni logor za Srbe u Prvom svjetskom ratu koji su oformile austrougarske vlasti.

    “Šta sada očekuju, da ćemo im aplaudirati?”, upitao je Dodik.

  • Stevandić: Dodik ostaje predsjednik Srpske dok se ne riješi ustavna kriza u BiH

    Stevandić: Dodik ostaje predsjednik Srpske dok se ne riješi ustavna kriza u BiH

    Pitanje premijera je tehničko pitanje koje je predviđeno Ustavom Republike Srpske. Narodna skupština će potvrditi njegovu ostavku, nakon toga će predsjednik Republike dati ime mandatara koji će pripremiti ekspoze. Kada pokaže spremnost, zakazaću sjednicu parlamenta za izbor nove Vlade – izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić.

    Kada je riječ o statusu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Stevandić je naglasio da je sve to posljedica ustavne krize u kojoj se BiH nalazi. A ta kriza, dodaje Stevandić, nastala je kada je Kristijan Šmit, bez ustavnog osnova, sam promijenio zakone i nametnuo krivično djelo „nepoštovanje odluka visokog predstavnika“, a potom su pojedine institucije BiH pristale da postupaju po tim zakonima.

    „Prema Ustavu Republike Srpske, koji je usaglašen sa Ustavom BiH, mandat predsjedniku Republike Srpske ne daje, niti oduzima CIK, ni Ustavni sud BiH. Po našem Ustavu, mandat predsjednika prestaje ostavkom ili opozivom. Prema tome, gospodin Dodik će ostati da vrši svoje predsjedničke funkcije i ustavne nadležnosti dok se ne razjasni ustavna kriza. Sva ta kriza u BiH je nešto što se dugo godina pokušalo napraviti na našu štetu, pokušao se napraviti neki život sličan Siriji, Gazi, sa stalnim sukobima. To što u Bih nema rata i sukoba je zahvaljujući našoj pameti jer smo predvidjeli šta žele, da to postane normalno stanje. Naravno, uz veliku zahvalnost predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, koji je djelovao korektivno i nije dozvolio nikakvu eskalaciju“, rekao je Stevandić za Njuzmaks Balkan.

    On je naglasio da u Republici Srpskoj niko nije najavio otcjepljenje, nego potencijalni referendum o samoopredjeljenju.

    „Ako su toliko pametni, možemo da se opredijelimo i da živimo u BiH, ako je ona korektna. Samoopredjeljenje je pravo koje imamo po Povelji UN, to je ono što moramo da najavimo kao našu odluku, štiteći ustave Srpske i BiH. Ona će biti pravno utemeljena i biće u skladu sa međunarodnim aktima. Ali, to je pitanje koje je pred nama i ne možemo unaprijed da gatamo o njemu“, dodao je Stevandić.

    On je dodao da je referendum o statusu Srpske politička poruka, ali da odluke donosi Narodna skupština, koja neće donijeti akt koji bi mogao da bude problematizovan u smislu međunarodnog i domaćeg prava.

    „Ali je, isto tako, veliko pitanje koliko smo mi i dalje obavezni da se držimo domaćeg i međunarodnog prava ako je ono već urušeno, ako Šmit donosi zakone bez parlamenta i ako se po tim zakonima kažnjavaju ljudi. Ipak, zbog svog međunarodnog statusa želimo da se pokažemo kao legalisti, kao ljudi koji imaju pravne odgovore na nepravne zamke i da smo jedini koji čuvaju mir. Mnogima je u interesu da se ovdje kao način života naprave sukobi. Paralela s tim su i demonstracije u Srbiji koje su zamišljene da postanu način života koji destabilizuje državu. Ali, mi želimo stabilan Balkan. Pred nama je vrijeme velikih izazova, nevjerovatnih zamki. U tome treba da ostanemo pametni, ali i čvrsti. Uzrok krize u BiH je ustavna kriza, a ne naša reakcija, koja je čista samoodbrana“, poručio je Stevandić.

    On je podsjetio da je Dejtonski mirovni sporazum, i unutar njega Ustav BiH, sporazum koga su potpisale strane ugovornice – Republika Srpska, BiH, Srbija, Hrvatska.

    „BiH nije država koja je nastala referendumom Srba, Hrvata i Bošnjaka, nego ugovorna država. Ako se taj ugovor krši na štetu jednog naroda, taj narod ima pravo po tom ugovoru. Ne može prihvatiti da mu to tumači neki Šmit jer u tom ugovoru ne piše da on donosi zakone“, zaključio je Stevandić.

     

  • Privreda EU ponovo usporava

    Privreda EU ponovo usporava

    Privreda evrozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april – jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 odsto.

    “Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 odsto, nakon 0,5 odsto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala”, piše u saopštenju Eurostata.

    Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.

    Slijede Poljska sa rastom od 0,8 odsto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 odsto.

    Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 odsto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

    Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan odsto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 odsto.

    Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 odsto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

    Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

    Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 odsto.

    Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

    Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

    “Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje”, objašnjava Mlinarević.

  • Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima u Bijeloj kući u ponedjeljak uključivao planove da Ukrajina kupi američko oružje u vrijednosti od 90 milijardi dolara putem evropskog finansiranja, kao dio bezbjednosnih garancija zemlje.

    Rekao je da bi drugi dio garancija uključivao proizvodnju dronova u Ukrajini, od kojih bi neke kupile SAD.

    Zelenski je na konferenciji za novinare nakon sastanka u Beloj kući, napomenuo je da je ovo još uvijek predmet diskusije i da nije postignut nikakav formalni dogovor, prenosi Tanjug.

    Sporazum će biti formalizovan tokom naredne nedjelje ili 10 dana, rekao je.

    Prethodno je list “Fajnenšel tajms” objavio da će Ukrajina obećati da će da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, koje će finansirati Evropa, kao dio sporazuma o dobijanju garancija od Sjedinjenih Američkih Država za svoju bezbjednost nakon postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.

    Pozivajući se na dokument u koji je imao uvid, list je naveo da bi, prema prijedlozima, Ukrajina i SAD takođe postigle sporazum vredan 50 milijardi dolara za proizvodnju dronova sa ukrajinskim kompanijama.

    Kijev je podijelio predloge za nove bezbjednosne sporazume sa SAD na spisku tema za razgovor sa evropskim saveznicima uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, rekla su četiri dobro obaviještena izvora.

    U dokumentu se ne navodi koje oružje Ukrajina traži da nabavi kao dio sporazuma, ali je Kijev jasno stavio do znanja da želi da kupi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane “patriot”, zajedno sa drugim raketama i opremom, navodi britanski list.

    Načelnik Združenog generalšataba američke vojske general Den Kejn aktivno radi sa svojim timom na definisanju mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, potvrdio je za CNN neimenovani dobro upućeni američki vojni izvor i dodao da se pripreme odvijaju u okviru samita koji se danas održava u Bijeloj kući.

    Isti izvor navodi kako se slični razgovori vode i u evropskim vladama, ali zasad nisu objavljeni detalji o tome koje su konkretne opcije za američko učešće.

  • Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbednosnim garancijama.

    “SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO”, rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz, prenio je Rojters.

    On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa “Član 5”, koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.

    “Član 5” osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.

    Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.

    “Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strateški cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu”, dodao je Rute.

    Prethodnog dana, američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao “veoma dobre”.

    Tramp je takođe pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao pre trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

  • Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da su “ovo odlučujući dani za Ukrajinu” i da sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog može da se očekuje u roku od dvije nedjelje.

    – Postoji osjećaj da su ovi dani ključni za Ukrajinu – rekao je Merc na konferenciji za novinare, piše Skaj njuz.

    Njemački kancelar je ocijenio da nije siguran da li će Putin imati hrabrosti da prisustvuje direktnom susretu sa Zelenskim.

    Merc je takođe pozdravio Trampovu najavu mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i istakao da bi čitava Evropa trebalo da bude uključena u taj proces.

  • Šta je dogovoreno na sastanku u Bijeloj kući?

    Šta je dogovoreno na sastanku u Bijeloj kući?

    Predsjednik SAD Donald Tramp održao je u ponedjeljak uveče u Bijeloj kući multilateralni sastanak, posvećen rješavanju ukrajinskog konflikta, koji je uslijedio nakon rusko-američkog samita na Aljasci. U pregovorima u Vašingtonu učestvovali su Vladimir Zelenski, lideri više evropskih država, predsjednica Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a.
    Sastanak u Bijeloj kući (foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL) –
    Sastanak u Bijeloj kući (foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL)
    Bijela kuća je prvi put u svojoj istoriji primila toliko velik broj lidera evropskih zemalja. Ovom susretu je prethodio tet-a-tet razgovor Trampa i Zelenskog, koji je trajao oko sat vremena.

    Osim toga, američki lider je pozvao predsednika Rusije Vladimira Putina i informisao ga o multilateralnim pregovorima u Bijeloj kući.

    Razgovor Trampa i Putina trajao je oko 40 minuta, tokom kojih su se izjasnili za nastavak direktnih pregovora između Moskve i Kijeva i razmatrali mogućnost da se oni podignu na viši nivo, saopštio je pomoćnik ruskog lidera Јurij Ušakov.

    Stav Trampa

    Po završetku pregovora u Beloj kući, predsjednik SAD je izjavio da je započeta priprema susreta Putina i Zelenskog, “mjesto održavanja još treba odrediti”. Nakon toga bi, dodao je, uslijedili trilateralni pregovori SAD, Rusije i Ukrajine.

    – Tokom susreta (u Bijeloj kući) razgovarali smo o pitanjima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, koje će pružiti različite evropske zemlje u koordinaciji sa SAD“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina.

    Američki predsjednik je saopštio da koordinaciju sa Rusijom i Ukrajinom vode potpredsednik DŽej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i specijalni izaslanik Stiven Vitkof.

    Pre početka pregovora Tramp je izrazio uvjerenje da je moguće održati trilateralni susret s njim, Putinom i Zelenskim, naglasivši da je to “samo pitanje vremena”.

    On je dodao da vjeruje u želju ruske strane da riješi konflikt i da ne smatra da postoji pretnja “dalje agresije” Rusije protiv Ukrajine.

    Takođe je izjavio da prekid vatre nije neophodan uslov za rad na mirovnom sporazumu: “Ne mislim da je potreban prekid vatre. Možemo raditi na dogovoru dok oni [strane u sukobu] ratuju”.

    Tramp je istakao potrebu da se razgovara i o mogućoj razmjeni teritorija između RF i Ukrajine radi rješavanja krize. Po njegovim riječima, u narednih “nedjelju ili dvije” biće jasno da li je moguće doći do rješenja ili ne.

    Izjave Zelenskog

    Zelenski je posle pregovora sa Trampom izjavio da je spreman na bilateralni susret sa ruskim predsjednikom.

    – Potvrdio sam, i svi lideri koji su bili u Beloj kući su me podržali, da smo spremni na bilateralni sastanak sa Putinom”, rekao je Zelenski, dodajući da nakon toga računa i na trilateralni susret sa učešćem Trampa.

    Zelenski je istakao da želi da na potencijalnom sastanku sa Putinom iznese “pitanje teritorija“ i da neće insistirati na primirju kao uslovu za dalje pregovore.

    Dodao je da će bezbjednosne garancije za Ukrajinu biti formulisane u narednih 7–10 dana.

    ri glavne komponente su: naoružavanje ukrajinske armije, obaveze saveznika i razvoj odbrambene industrije Ukrajine.

    Zelenski je predložio Vašingtonu kupovinu oružja u vrednosti od 90 milijardi dolara, uključujući avione i sisteme PVO, što će, po njegovim riječima, biti “druga tačka garancija”. Takođe je rekao da je Ukrajina ponudila SAD isporuku dronova.

    U razgovoru sa Trampom, Zelenski (čiji je mandat zvanično istekao 20. maja 2024) izjavio je da je “otvoren za održavanje izbora” u Ukrajini, ali tek nakon prekida vatre.

    Mišljenja evropskih lidera i generalnog sekretara NATO-a

    Francuski predsednik Emanuel Makron pozdravio je ideju trilateralnog susreta Rusije, SAD i Ukrajine, ali je predložio i četvorostrani format sa Evropom. On je rekao da su učesnici razgovarali o pojačanju sankcija protiv Rusije i da očekuju direktne kontakte Putina i Zelenskog u narednim danima.

    Njemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da je prekid vatre neophodan uslov za dalje pregovore, suprotno Trampovom stavu. Takođe je otkrio da je Tramp u razgovoru s Putinom dogovorio njegov susret sa Zelenskim u naredne dve nedelje.

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da će se diskusije nastaviti u onlajn formatu i nazvao sastanak u Bijeloj kući uspješnim. On je rekao da Ukrajina ima “nepovratan put ka članstvu u NATO“, ali da ta tema trenutno nije na dnevnom redu.

    Premijer Velike Britanije Kir Starmer je istakao da mogući trilateralni susret Trampa, Putina i Zelenskog predstavlja “razumni sljedeći korak”. Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je sve na jedinstvo u traženju izlaza iz krize. Ursula fon der Lajen naglasila je da će EU i SAD razraditi “snažne garancije bezbjednosti” za Ukrajinu, dok je finski predsjednik Aleksander Stub rekao da se detalji mogu definisati u roku od nedelju dana.

    Ocjene medija

    Prema pisanju lista Vašington post, Zelenski je tokom protokolarnih snimanja u Bijeloj kući zahvalio Trampu oko 11 puta za četiri i po minuta. List je primijetio da je Zelenski “jasno pokazao da se prilagodio Trampu u posljednjih šest mjeseci”. Izvor je istakao da Zelenski nije bio usamljen u tome – lideri Evrope i NATO-a više puta su tokom susreta u Bijeloj kući zahvaljivali Trampu i upućivali mu komplimente.