VRBAS Media

Autor: INFO

  • Evropski put BiH: Šta EU traži i može li država izdržati teret reformi?

    Evropski put BiH: Šta EU traži i može li država izdržati teret reformi?

    Kada je Evropska unija u martu 2024. odlučila otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, među diplomatama se pojavila doza opreznog optimizma. Prvi put nakon dugo vremena stvorio se utisak da bi zemlja, opterećena kompleksnim ustrojstvom i stalnim političkim napetostima, mogla uhvatiti prijeko potreban ritam. No, evropske integracije u toj fazi počivaju isključivo na konkretnim rezultatima, ne na političkim obećanjima.

    Zato Reformska agenda, ponuđena domaćim vlastima, nije tek još jedan tehnički dokument – ona je svojevrsna provjera sposobnosti da država prekine beskrajni ciklus tranzicije i napravi stvarni iskorak.

    Na 159 stranica pobrojane su precizne obaveze, rokovi i ciljevi. Dokument jasno prikazuje šta EU očekuje da BiH ispuni kako bi se približila evropskim standardima u funkcionisanju institucija: od pravosuđa i energetike, do digitalnog sektora i obrazovanja. Po prvi put evropski zahtjevi dolaze objedinjeni, u jednoj strukturi, s jednim osnovnim ciljem – učiniti državu operativnom i otpornom na izgovore.

    Vladavina prava

    U središtu Agende leži najdugotrajniji problem BiH: pravosudni sistem koji nije u stanju osigurati pouzdane, brze i efikasne procese. EU traži ono što bi trebalo biti standard, ali u BiH predstavlja gotovo radikalni zahtjev – nezavisne i odgovorne sudove i tužilaštva. Agenda predviđa novi zakon o VSTV-u, strože integritet-procedure te donošenje Zakona o Sudu BiH u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

    Ali sama izmjena propisa nije dovoljna. EU želi dokaze da sistem zaista funkcioniše. To uključuje formiranje efikasnog modela saradnje policije i tužilaštava u borbi protiv organizovanog kriminala, te konkretnije rezultate u procesuiranju korupcije, posebno na najvišim nivoima. Cilj nije samo goniti pojedinačne počinitelje nego razgraditi širu strukturu koja ih štiti.

    Istovremeno, poseban naglasak dat je slobodi medija, suzbijanju govora mržnje i zaštiti manjina. U evropskom okviru ovo nisu sporedne teme, već temeljni pokazatelji demokratske zrelosti.

    Energetska i klimatska tranzicija

    BiH ulazi u proces pregovora kao jedna od najovisnijih zemalja o uglju u Evropi. Dok EU želi postići klimatsku neutralnost do 2050., Bosna i Hercegovina se suočava s izborom: započeti tranziciju odmah ili godinama kaskati za Evropom, uz ozbiljne ekonomske posljedice.

    Reformska agenda predviđa široke promjene: liberalizaciju tržišta gasa i električne energije, uspostavu tržišnih operatera (NEMO), uvođenje ETS sistema najkasnije do 2030. i ubrzano gašenje dotrajalih termoelektrana.

    Jednako važno, EU insistira da prelazak na čistu energiju ne smije značiti socijalni udar. Zato su planirane mjere prekvalifikacije radnika, razvoj preduzetništva u rudarskim opštinama i regionalni razvojni fondovi kako bi se izbjegle greške koje su neke države EU skupo platile.

    Digitalni sektor

    U oblasti digitalizacije BiH znatno zaostaje za evropskim prosjekom. DESI indeks jasno pokazuje velike manjkavosti: od 5G infrastrukture i širokopojasnih mreža, do e-usluga i sajber bezbjednosti.

    Agenda zato nalaže potpunu digitalnu transformaciju države: ubrzanu izgradnju modernih mreža, uvođenje jedinstvenih e-upravnih sistema, te jačanje institucija zaduženih za sajber sigurnost, po standardima NIS2 direktive.

    Ako se ove mjere sprovedu, građani bi po prvi put mogli koristiti funkcionalne digitalne servise, bez potrebe za šalterima i beskrajnim pečatima – promjena koju zemlja čeka već godinama.

    Tržište rada i demografija

    BiH se suočava s dubokom demografskom krizom: nizak natalitet, masovan odlazak mladih i obrazovni sistem koji ne prati potrebe tržišta. Poslodavci traže stručnjake kojih u zemlji nema, dok hiljade mladih ljudi odlaze jer ne vide perspektivu.

    Agenda zahtijeva sveobuhvatne reforme: širenje dostupnosti predškolskog obrazovanja, modernizaciju nastavnih planova, jačanje stručnih škola i uvođenje kompletnog Youth Guarantee modela, koji mladima garantuje pristup poslu, obuci ili edukaciji.

    Pored toga, predviđene su mjere harmonizacije porodiljskih naknada i uvođenje „socijalne karte“, što bi omogućilo da socijalna pomoć konačno bude usmjerena onima kojima najviše treba.

    Ekonomija i poslovni ambijent

    BiH trenutno zauzima 90. mjesto po lakoći poslovanja, najlošije u regionu. Komplikovana birokratija, različiti propisi u entitetima i kantonima, parafiskalni nameti i slabo upravljanje javnim preduzećima odbijaju investitore.

    Agenda predviđa otklanjanje tih prepreka: jedinstven sistem registracije firmi, harmonizaciju propisa, lakše administrativne procedure, otvaranje tržišta konkurenciji i profesionalizaciju upravljanja javnim preduzećima, koja bi iz političkog plijena trebala postati ekonomsko sredstvo.

    Zaključak

    Reformska agenda ne nudi instant rješenja. Međutim, ona predstavljа najjasniji i najpotpuniji plan modernizacije koji je BiH ikada imala. Definiše šta treba uraditi, kako i u kojem roku, bez skrivanja ključnih problema. Ako se primijeni, BiH bi mogla ostvariti najveći institucionalni napredak od Dejtonskog sporazuma. Ako se zanemari, zemlja će nastaviti da luta u tranzicijskoj magli koja traje tri decenije.

  • CIK: Karan u prednosti nad Blanušom za 9.773 glasa

    CIK: Karan u prednosti nad Blanušom za 9.773 glasa

    Kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj Siniša Karan osvojio 9.773 glasa više od SDS-ovog kandidata Branka Blanuše.

    Obrađeno je 99,95 odsto biračkih mjesta, Karan je osvojio povjerenje 222.167 građana, a Blanuša 212.394, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije BiH.

    Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

    Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku dobio je 2.019 glasova ili 0,46 odsto, a Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske 1.696 ili 0,38 odsto.

    Za nezavisnog kandidata Igora Gaševića glasalo je 1.346 ili 0,31 odsto glasača, a za Slavka Dragičevića 1.064, odnosno 0,24 odsto.

    Obrađeno je 448.964 listića, od čega je 440.686 bilo važećih.

    Prema podacima CIK-a, na prijevremenim izborima, od 1.264.366 upisanih u birački spisak pravo glasa iskoristilo je 448.964 ili 35,51 odsto.

    Na danas održanim prijevremenim predsjedničkim izborima na biračkom mjestu Korićani u opštini Kneževo, koji su bili odgođeni zbog snijega, nije izašao nijedan glasač od ukupno 56 sa pravom glasa.

  • Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

    Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

    Ukrajinski politički sistem priprema se za “mini-revoluciju”, dok je predsjednik države Volodimir Zelenski primoran da se prilagodi životu bez Andrija Jermaka, svog najbližeg savjetnika i najodanijeg saradnika, koji je u petak podnio ostavku nakon što je njegov stan pretresen u sklopu šire antikorupcione istrage.

    U tekstu u kojem analizira posljedice ostavke desne ruke Zelenskog, britanski “Guardian” navodi da bi Jermakova ostavka mogla da ima ogromne posljedice po unutrašnje upravljanje državom, kao i po poziciju Ukrajine u pregovorima o okončanju rata s Rusijom, gdje je Jermak bio na čelu ukrajinske delegacije u razgovorima sa Bijelom kućom.

    “To je mini-revolucija u političkom i upravljačkom sistemu. Jermak je bio ključni element u sistemu moći koji je Zelenski izgradio”, rekao je kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko.

    Uspon i pad Jermaka

    Jermak, bivši advokat specijalizovan za intelektualnu svojinu, potom producent B-filmova, postao je advokat za produkcijsku kuću Zelenskog dok je Zelenski još bio glumac.  Kada je njegov prijatelj pobijedio na predsjedničkim izborima 2019. godine, Jermak je ušao s njim u politiku – najprije kao savjetnik za spoljnu politiku, a zatim, godinu dana kasnije, kao šef kabineta predsjednika.

    Tokom godina rata Jermak je postao praktično nedodirljiv. Vodio je najosjetljivije pravce ukrajinske spoljne politike, redovno razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost savezničkih zemalja i predvodio tim koji je radio na mirovnim pregovorima.

    Bio je i glavni politički operativac Zelenskog, često izdavao naređenja ministrima i smatran je personifikacijom predsjednikove volje.

    Upravo je Jermak otputovao u London da se sastane sa bivšim komandantom vojske Valerijem Zalužnim, viđenim kao najopasniji politički rival Zelenskog, i pokušao da ga pridobije za predsjednikov tim. Malo ko u ukrajinskoj eliti je volio Jermaka, ali su mnogi izražavali nevoljnu dozu poštovanja prema njegovoj radnoj etici i nemilosrdnoj političkoj taktici.

    Neki su smatrali da je toliki nivo kontrole, neuobičajen za demokratije, opravdan ratnim kontekstom. Njegova uloga “gromobrana” često je štitila Zelenskog.

    Iako je Jermakov stan u petak pretresen, rijetko ko je očekivao da će to dovesti do njegovog odlaska.

    Iako Jermak zasad nije optužen ni za šta, antikorupciona istraga prijetila je da dominira medijskim prostorom i izazove političku krizu, uz rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

    Rejting odobravanja Zelenskog već je ozbiljno pao zbog skandala. U subotu je portal Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore, objavio da su istražioci zaplijenili više laptopa i mobilnih telefona iz Jermakovog stana, prenosi Nova.

    “Za Zelenskog je to bila teška odluka – razumio je političku potrebu, ali je bio psihološki zavisan od Jermaka”, rekao je Fesenko.

    Dodao je da je najvjerovatnije ostavka bila Jermakova odluka.

    “Mislim da je Jermak shvatio da će, ako potone, povući i Zelenskog sa sobom, pa je odlučio da se žrtvuje kako bi ga spasao”, kaže on.

    Šta slijedi sada?

    Kao i uvijek nakon pada moćne političke figure, period prilagođavanja mogao bi biti haotičan. Neki Jermakovi lojalni saradnici sada će strahovati za svoje pozicije, dok će mnogi drugi u eliti odahnuti i nadati se većem direktnom pristupu predsjedniku.

    “Jermak je kontrolisao ne samo predsjednikove kontakte s ostatkom svijeta, već i protok informacija do predsjednika”, rekla je Olena Prokopenko, viša saradnica njemačkog Maršalovog fonda.

    Vjerovalo se da Jermak kontroliše mrežu Telegram kanala, koji je objavljivao diskreditujuće materijale o onima koji su mu se zamjerili i bio je poznat po surovom ograničavanju pristupa Zelenskom.

    Jedan od rijetkih koji je uspio da mu se suprotstavi jeste dugogodišnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je preživio više navodnih Jermakovih pokušaja da bude smijenjen.

    Drugi, koji su postajali previše popularni ili su se zamjerali Jermaku, bili su smijenjeni bez oklijevanja.

    Skandal koji se brzo širi

    Zelenski se uspješno nosio sa koruptivnim aferama u prošlosti, ali niz događaja u julu uzdrmao je njegovu vlast do temelja, oslabila njegov politički rejting i zbog toga je izgubio čovjeka koji se smatrao njegovom desnom rukom.

    Tada je predsjednik ubijedio članove parlamenta da ukinu nezavisnost dva tijela za borbu protiv korupcije u Ukrajini i direktno ih potčine Vladi.

    Zelenski je tada tvrdio da to traži kako bi se ograničio ruski uticaj u Ukrajini.

    Ali, ukrajinska javnost, a i Evropska unija, nisu bili saglasni pa je Zelenski morao da promijeni odluku usljed masovnih protesta.

    Ova dva tijela, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (Nabu) i Kancelarija specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije (Sapo), do jeseni objavila su rezultate duge istrage.

    Ustanovljena je umiješanost u korupciju ljudi iz uskog kruga oko Zelenskog.

    Visoki zvaničnici, među kojima su dvoje ministara, bivši zamjenik premijera i bivši poslovni partner Zelenskog, optuženi su da su prisvojili 100 miliona dolara iz javnih projekata u energetici.

    Tada je Rusija uoči četvrte zime od početka rata ciljala energetska postrojenja u Ukrajini, što je primoralo zemlju da primijeni restrikcije struje, a bijes u javnosti zbog navodnih zloupotreba samo je rastao.

    Iako nije imenovan u istrazi i porekao je umiješanost u koruptivne radnje, Jermak nije mogao da se skloni od ovog slučaja.

    Sumnja se da ima neke informacije o tome.

    Jermak je prošle nedjelje predvodio ukrajinsku delegaciju na sastanku sa Markom Rubiom, američkim državnim sekretarom, u Ženevi i navodno je uspio da se izbori za ustupke Ukrajini u sporazumu za koji mnogi vjeruju da pogoduje Rusiji.

    Nastavak pregovora ove sedmice

    U trenucima dok se Ukrajina bori i pregovara o golom opstanku, ostavka Jermaka doprinosi destabilizaciji zemlje, prenosi BBC.

    Pregovori se nastavljaju ove sedmice. Ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa Amerikancima, saopštili su iz Predsjedništva Ukrajine.

    Ostaje da se vidi da li će ostavka Jermaka biti pravovremena preraspodjela u Kijevu i skupocjen gubitak kontinuiteta.

    Još nije poznato ni kako je Jermak prihvatio iznenadni odlazak iz vlade.

    “New York Post” objavio je u subotu da im je Jermak pisao i da je obećao da će otići na ratište. Takođe, tvrdio je da je nevin.

    “Idem na front i spreman sam za odmazdu. Ja sam pošten i pristojan čovjek”, navodno je napisao.

    Za 1. decemar je najavljen sastanak Zelenskog i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, a tim ukrajinskih pregovarača otputovao je u SAD na razgovore o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini.

  • Vučić o nasilju, izborima, „Sarajevo safariju“ i sankcijama NIS-u: Srbija neće biti ničija marioneta

    Vučić o nasilju, izborima, „Sarajevo safariju“ i sankcijama NIS-u: Srbija neće biti ničija marioneta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je jutrošnje nasilje u Pionirskom parku počelo oko četiri sata, te potvrdio da je jedna osoba teško povrijeđena. Govorio je i o incidentima tokom lokalnih izbora u Negotinu, kao i o aktuelnoj situaciji u NIS-u.

    Vučić je naveo da je „oko 4.11 sati jedno lice preskočilo ogradu i krenulo u sukob s čovjekom koji je bio na legalnom skupu“, dodajući da je napadač koristio hladno oružje.
    „To lice, blokader iz Subotice koji sada živi u Beogradu, nanijelo je ubodnu ranu dužine deset centimetara. M. N. je na operacionom stolu i nadam se da će biti dobro“, rekao je predsjednik.

    Osvrćući se na dva incidenta u Negotinu, gdje se održavaju lokalni izbori, Vučić je kazao da „građani ne treba da brinu“ i da će država odgovoriti na svaki oblik nasilja.
    „Ne mogu da kažem da će izbori proći savršeno, uvijek se pojave nusefekti, ali suštinski protiču mirno. Izlaznost je veća u sve tri opštine nego prije četiri godine“, izjavio je on.

    Komentarišući tvrdnje na društvenim mrežama o navodnom odlaganju povećanja penzija, predsjednik je naglasio da su one netačne.
    „Penzioneri znaju da ih nikada nismo lagali. Penzije ne kasne ni sata i uprkos problemima sve su veće. Prije 4. ili 5. januara dobiće uvećanje od 12,2 odsto“, rekao je Vučić.

    Govoreći o navodima iz dokumentarca „Sarajevo safari“, Vučić je ponovio da u tome nije učestvovao i ocijenio optužbe besmislenim.
    „Toliko je sumanuto da se čovjek pita ko će u to povjerovati. Lagali su sve vrijeme. Gonili su me kao i za Srebrenicu, pa su odustali“, rekao je predsjednik, dodajući da se demanti neće pojaviti u velikim inostranim medijima.

    Rekao je i da su napadi na novinare, naročito na žene, postali učestali među blokaderima.
    „Biraju žene za mete. Vidjeli ste kako su udarali djevojku ispred Skupštine ili Gocu Uzelac ispred Pinka“, naveo je Vučić.

    Komentirajući slučaj iz Ćacilenda, kazao je da će nadležni organi obaviti svoj posao.
    „Šta radite u četiri ujutro s nožem kod sebe? Teško da to možete objasniti racionalno“, rekao je.

    Kada je riječ o NIS-u, ocijenio je da je situacija izuzetno ozbiljna.
    „Amerikanci žele isključenje ruskog vlasništva i tek tada bi uklonili sankcije. To nije zasnovano na međunarodnom pravu, ali živimo u eri sile. Mi bez nafte ne možemo funkcionisati, a Hrvati su naftovod zatvorili sat vremena prije početka sankcija“, izjavio je.

    Dodao je da su sekundarne sankcije ozbiljan rizik za banke, te da se razgovara i sa ruskom stranom.
    „Neki se prave veliki rusofili, a ne znaju istoriju odnosa. Sa Sovjetima smo imali kratka dobra razdoblja. Ne zameramo Rusiji, ali činjenice su jasne“, rekao je Vučić.

    Istakao je da ne razumije američku poziciju u vezi s licencom bez koje bi rafinerija prestala da radi.
    „Kažu imali ste devet mjeseci, a mi nismo imali ni dan — nismo vlasnici kompanije. Očigledno je nervoza zbog Ukrajine“, naveo je.

    Vučić je dodao da nije omiljen ni u zapadnim ni u istočnim političkim centrima.
    „Zbog toga sam najponosniji. Radim najbolji posao za naš narod. Ljudi nemaju razloga za paniku“, rekao je.

    Govoreći o Tužilaštvu za organizovani kriminal, naveo je da ne može podržati njihov rad.
    „Bave se političkim aktivizmom. Svi su politički aktivni na strani blokaderske liste i bojim se da ne rade u skladu sa zakonima, već sa političkim idejama“, zaključio je predsjednik.

  • Dodik i Stevandić osudili Lukasa zbog druženja s Naserom Orićem

    Dodik i Stevandić osudili Lukasa zbog druženja s Naserom Orićem

    Lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je pjevač Aca Lukas duboko povrijedio javnost u Republici Srpskoj nakon što je na društvenim mrežama objavljena fotografija na kojoj se nalazi u društvu Nasera Orića. Dodik je naveo da su zločini koji su, kako je naveo, počinjeni nad srpskim narodom u Srebrenici i Bratuncu “monstruozni”, te da je ovakva fotografija posebno povrijedila potomke žrtava.

    Istakao je da Lukas time gubi kredibilitet za svaki budući nastup u Republici Srpskoj, posebno na otvaranju zimske sezone na Jahorini.

    Slično mišljenje iznio je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji je poručio da se “iz društva u Srpskoj ispisao onaj ko odabere Nasera Orića za svoje društvo”. Dodao je da su “opravdanja suvišna”.

    Olimpijski centar „Jahorina“ saopštio je da je koncert Ace Lukasa, planiran za 12. decembar u okviru Ski Opening događaja, otkazan upravo zbog sporne fotografije, koja je, kako navode, izazvala zabrinutost i uznemirenje javnosti. Kupljene karte važiće za drugog izvođača, bez potrebe za zamjenom.

    Na društvenim mrežama pojavile su se i fotografija i video-snimak na kojima Lukas sjedi za stolom zajedno s Naserom Orićem i pjevačem Šerifom Konjevićem. Lukas je za beogradske medije rekao da ne zna ko je osoba s kojom je fotografisan, tvrdeći da se te večeri “mnogo ljudi slikalo” s njim.

  • Vulić: Neću učestvovati na sjednici PIK-a

    Vulić: Neću učestvovati na sjednici PIK-a

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić poručila je da neće učestvovati na sjednici Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira /takozvanog PIK-a/, tijela koje nije predviđeno niti jednim odredbama Dejtonskog sporazuma niti Ustavom BiH.

    Podsjetila je da je Dejtonski mirovni sporazum dugoročno narušen praksama aktuelnog, neizabranog i nepotvrđenog lica koje se predstavlja kao visoki predstavnik, a čije odluke nisu potvrdile institucije predviđene međunarodnim pravom.

    Prema njenim riječima, oslanjanje na takav model upravljanja ne jača mir, već ga delegitimiše i udaljava BiH od dogovorne, ustavne i ravnopravne strukture koju je Dejton jasno propisao.

    – Povodom poziva Luisa Krišoka, supervizora za Brčko distrikt, obavještavam javnost da neću učestvovati na sjednici Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira /takozvanog PIC-a/, tijela koje nije predviđeno niti jednim odredbama Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, niti Ustavom BiH – rekla je Vulićeva Srni.

    Vulićeva je istakla da je nedopustivo mijenjati krivično zakonodavstvo BiH mimo Parlamentarne skupštine, kao i koristiti tzv. bonska ovlaštenja da bi se politički kažnjavali ili eliminisali izabrani predstavnici jednog od konstitutivnih naroda.

    – Јuriš na Milorada Dodika je osvetnička, s ciljem razgradnje Dejtona akcija Šmita u saučesništvu sa pravosuđem u BiH. Takva praksa nije “jačanje funkcionalnosti”, već oblik političkog nametanja koji predstavlja kolonijalni model upravljanja, a ne evropske standarde  navela je Vulićeva.

    Ona je napomenula da je Ustav BiH u članu 3 izričito isključio regulisanje imovinsko-pravnih odnosa iz nadležnosti institucija BiH, te jasno definisao da su te nadležnosti u rukama entiteta.

    Isto tako, dodala je, Aneks 2 Dejtonskog sporazuma i Ženevski sporazum preciziraju međuentitetsku liniju razgraničenja i time potvrđuju da katastarska i druga imovina pripada entitetima u okviru njihovih teritorija.

    – Zbog toga se postavlja pitanje, o čemu bi se uopšte trebalo razgovarati sa supervizorom Brčko Distrikta? Ako je tema kršenje ustavnog poretka, zanemarivanje Dejtona, ili pokušaji prenosa nadležnosti, onda takav razgovor nema smisla voditi sa šeFovima Klubova, sve probleme u BiH, kao i razgradnju Dejtona načinio je čovjek bez legitimiteta, Kristijan Šmit – rekla je Vulićeva.

    Ona je naglasila da je BiH danas u najdubljoj institucionalnoj krizi od završetka tragičnog sukoba, upravo zbog narušavanja ustavnog poretka i ignorisanja svih mehanizama dogovorne demokratije na kojima Dejton počiva.

    – SNSD neće učestvovati u procesima koji služe za prikrivanje tih unilateralnih postupaka. Kao izabrani predstavnik srpskog naroda, moj mandat je da čuvam Dejtonski sporazum, ustavnu ravnotežu i ravnopravnost tri konstitutivna naroda, i u skladu s tim odbijam učešće na sastanku tijela koje nema ustavni ni međunarodni legitimitet – istakla je Vulićeva.

    Napomenula je da samo dosljedno poštovanje slova, a ne duha Dejtona može sačuvati mir, stabilnost i dostojanstvo svih građana BiH.

    – Јa sam ponosna Srpkinja i nikada i na za šta ne bih izdala svoj narod. Šmitova ideja o protjerivanju hrišćana, stvaranju unitarne BiH je protiv pricipa Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i ista može dovesti samo do eskalacije odnosa, nikako do poštovanja, mira i suživota – zaključila je Vulićeva.

    Luis Krišok, supervizor za Brčko distrikt, pozvao je šefove poslaničkih klubova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na sastanak Upravnog odbora PIK-a koji će se održati 2. decembra u Sarajevu.

  • AMS Srpske: Kvar na sistemu otklonjen, uspostavljeno saobraćanje na graničnim prelazima

    AMS Srpske: Kvar na sistemu otklonjen, uspostavljeno saobraćanje na graničnim prelazima

    Nakon otklanjanja kvara na sistemu uspostavljeno je saobraćanje na graničnim prelazima, saopštio je Auto-moto savez Republike Srpske.

    – Zbog registracije putnika po novom sistemu ulaska i izlaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), mogu se očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima – ističe se u saopštenju.

    Granični prelaz Brčko je otvoren za putnička vozila do 3,5 tona.

    Na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika) zabranjen je saobraćaj za vozila preko preko tona najveće dozvoljene mase. Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na GP Rača.

    Šleperi i teretna motorna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09-13 i od 22-06 časova.

    – Vikendom mogu prelaziti samo u noćnom terminu – zaključili su u saopštenju.

    Podsjećamo, zbog pada sistema i tehničkih problema saobraćaj je prvo bio obustavljen na graničnim prelazima Šepak, Karakaj, Bratunac i Skelani na izlazu i ulazu u BiH iz Srbije.

    Nakon toga je došlo do odustave saobraćaja na svim prelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.

  • Petković: Neću se odazvati sastanku, PIK ništa nije učinio na deeskalaciji krize

    Petković: Neću se odazvati sastanku, PIK ništa nije učinio na deeskalaciji krize

    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamentarne skupštine BiH Milan Petković rekao je da se neće odazvati pozivu na sastanak PIK-a jer je najveću poslijeratnu krizu u BiH izazvao samozvani visoki predstavnik, a PIK ništa nije učinio na deeskalaciji te krize, već suprotno.

    “Bez razgovora predstavnika naroda i entiteta i njihovog konsenzusa, a nastavkom prakse da visoki predstavnik uz podršku PIK-a donosi bilo kakve odluke, pogotovo ne zakone i izmjene zakona situacija može samo biti gora”, rekao je Petković Srni.

    Ako domaći lideri i predstavnici entiteta i naroda ne preuzmu pregovore i odgovornost i ne nađu zajednički konsenzus, Petković je ocijenio da BiH nastavlja da produbljuje krizu djelovanjem Kristijana Šmita preko PIK-a, jer se to pokazalo kao generator veće krize, a ne deeskalacije.

    Petković je istakao da srpski poslanici insistiraju na legalitetu i odlukama Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju visokog predstavnika da bi mogli da učestvuu na ovakvim sastancima.

    “Ne sporimo da se treba sastajati, razgovarati, ali pitanja legaliteta i konsenzusa su glavni razlozi neodazivanja Srpskog kluba. BiH ima svoje ustavne institucije, i samo one mogu da odlučuju”, zaključio je Petković.

    Luis Krišok, supervizor za Brčko distrikt, pozvao je šefove poslaničkih klubova u Predstavnčkom domu Parlamentarne skupštine BiH na sastanak Upravnog odbora PIK-a koji će se održati 2. decembra u Sarajevu.

  • BiH bliže uspostavi berze električne energije

    BiH bliže uspostavi berze električne energije

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je početkom sedmice dao zeleno svjetlo Prijedlogu zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čime je napravljen važan iskorak ka usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa obavezama prema Evropskoj uniji. Da bi propis postao važeći, potrebno je da ga potvrdi i Dom naroda BiH.

    Ovaj zakon je u donjem domu usvojen nakon višemjesečnih dogovora entitetskih ministarstava energetike, koja su teško dolazila do jedinstvenog stava. Njegovo donošenje predstavlja jedan od ključnih kriterija da EU izuzme BiH iz Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).

    CBAM znači da Evropska unija naplaćuje dodatni porez na proizvode koji ulaze na njeno tržište, a tokom čije proizvodnje je emitovan CO₂, što obuhvata i električnu energiju. U praksi, novac koji bi inače završio u budžetima izvoznika iz BiH ostajao bi u državama članicama EU. Ako BiH ne ispuni obaveze, već naredne godine bi potpuno ušla u sistem CBAM-a, što bi izazvalo višemilijardske finansijske gubitke.

    ETS kao alternativa CBAM-u

    Da bi izbjegla navedene troškove, BiH mora uspostaviti vlastiti sistem trgovanja emisijama (ETS), kakav u EU postoji gotovo dvije decenije. U tom modelu kompanije kupuju ili prodaju emisijske kvote, a prikupljena sredstva ostaju u budžetima BiH, a ne u evropskim fondovima.

    Za početak primjene ETS-a, neophodno je da Dom naroda BiH potvrdi Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čime bi se otvorio put za njegovu implementaciju.

    Osnivanje berze električne energije

    Zakon predviđa i formiranje berze električne energije. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI) ranije su pojasnili da će berza omogućiti određivanje cijena na potpuno transparentan način – na osnovu odnosa ponude i potražnje. Iako građani u početku neće imati vidljive promjene na računima, dugoročno se očekuje stabilizacija cijena i veća konkurencija među snabdjevačima.

    Kako naglašavaju, jače regionalno povezivanje tržišta smanjuje rizike u snabdijevanju električnom energijom. Takođe navode da bi privreda mogla profitirati kroz niže cijene struje, što bi posljedično moglo uticati i na niže cijene krajnjih proizvoda.

    Šta nova berza znači privrednom sektoru?

    Prema FMERI-ju, privredni subjekti će dobiti mogućnost da biraju među više ponuđača, što bi im omogućilo povoljnije ugovore i smanjenje troškova, posebno u energetски intenzivnim industrijama. Berza donosi veću fleksibilnost i finansijsku predvidljivost, što domaće kompanije čini konkurentnijim i na domaćem i na inostranim tržištima.

    Istaknuto je i da je osnivanje berze jedan od glavnih koraka ka uvođenju sistema ETS-a u BiH. Formiranjem berze, elektroenergetski sektor dobija mehanizam u kojem se cijene formiraju na otvorenom tržištu umjesto kroz zatvorene bilateralne dogovore, a lakše postaje i povezivanje sa tržištima u regionu i EU.

    Zašto je sjedište berze u Mostaru?

    Iz ministarstva su pojasnili da se energetске institucije BiH nalaze u različitim gradovima – Elektroprijenos BiH u Banjoj Luci, NOS BiH u Sarajevu, a državna regulatorna komisija u Tuzli. Odabirom Mostara kao sjedišta berze zadržava se princip teritorijalne ravnoteže među ključnim institucijama, čime se osigurava ravnomjerniji razvoj svih dijelova BiH.

  • Teška saobraćajna nesreća u Laktašima: Poginuo mladić (24)

    Teška saobraćajna nesreća u Laktašima: Poginuo mladić (24)

    U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas u Laktašima poginuo je mladić V.K. (24) iz Laktaša, potvrđeno je za Srpskainfo iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci.

    Nesreća se dogodila noćas oko 3 časa, kada je automobil “mercedes” kojim je upravljao navedeni vozač sletio sa puta.

    Nezvanično saznajemo da je automobil nakon slijetanja udario u parkirani kamion.

    Iz Okružog javnog tužilaštva Banjaluka je rečeno da je uviđaj obavio dežurni tužilac zajedno sa policijskim službenicima PS Laktaši.

    Tužilac je naložio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere kao i vještačenja na utvrđivanju okolnosti saobraćajne nesreće.