Autor: INFO

  • Amidžić o “Viaductu”: Račun koji su nam poslali otvoren na Kanalskim ostrvima

    Amidžić o “Viaductu”: Račun koji su nam poslali otvoren na Kanalskim ostrvima

    Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je račun koji je dostavljen BiH radi isplate duga slovenačkom “Viaductu” otvoren na Kanalskim ostrvima.

    “Nije moguće uplatiti sredstva na račun koji su dostavili advokati”, rekao je Amidžić.

    Vlasnička struktura same firme kojoj bi se to uplatilo je, kako je dodao, dosta kompleksna.

    “Ovdje sigurno niti su čista niti su normalna posla”, rekao je Amidžić.

    Dodao je da je poznato da se dug može ustupiti ili prodati, ali nema informacija da se to u konkretnom slučaju desilo.

    “Taman da je prodat, zar mi u BiH nemamo pravo da znamo kako će se ta sredstva dijeliti, tih 110 miliona maraka”, rekao je Amidžić.

    Vlasnik te firme na Kanalskim ostrvima, dodaje Amidžić, ima još takvih 40 firmi.

    “Kada je u pitanju BiH, vrijeme je da stane arbitražni turizam”, poručio je Amidžić.

    Inače, Kanalska ostrva ili Normanska ostrva su grupa ostrva u kanalu Lamanš, ispred obale francuskog departmana Manš.

  • Ubijen pukovnik u Kijevu: Saradnik Zelenskog izrešetan nasred ulice

    Ubijen pukovnik u Kijevu: Saradnik Zelenskog izrešetan nasred ulice

    Visoki zvaničnik ukrajinske bezbjednosne službe pukovnik Ivan Voronič šetao je jutros kroz Goloseivski okrug kada mu je oko 9 sati po lokalnom vremenu prišao nepoznati čovjek i pucao u njega usmrtivši ga dok je prelazio ulicu.

    Ubica je zatim pobjegao s lica mjesta, a nosio je crnu majicu i šorts.

    Vjeruje se da je u Voroniča, koji je blizak saradnik predsjednika Volodimira Zelenskog, ispalio pet hitaca iz pištolja s prigušivačem, a zatim se okrenuo i pobjegao.

    Pukovnik Voronič je od zadobijenih rana podlegao na licu mjesta.

    Identitet osumnjičenog i motivi ostaju nejasni.

    Pukovnik Voronič јe navodno bio viši operativac u odjeljenju centra za speciјalne operaciјe SBU.

    SBU se nakon ubistva oglasila saopštenjem.

    “Pokrenut јe krivični postupak zbog ubistva službenika SBU u Goloseivskom okrugu Kiјeva”, saopšteno je, prenosi Telegraf.

    Oni su dodali da će preduzeti sve mjere kako bi se ovaj zločin što prije razjasnio.

    Na društvenim mrežama pojavio se snimak nakon brutalne likvidacije:

  • Rezovi u IRB-u

    Rezovi u IRB-u

    Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske održala je 9. jula, u Banjaluci, 479. redovnu sjednicu kojom je predsjedavao vršilac dužnosti direktora IRB RS, Boris Knežević.

    Plata direktora i članova Uprave Investiciono-razvojne banke Republike Srpske smanjene je za 20 odsto, dok ostalim radnicima zarade ostaju nepromijenjene.

    Na sjednici je Uprava upoznata sa sveobuhvatnom analizom stanja Banke, koju je v.d. direktora proveo u prethodnih osam dana od preuzimanja dužnosti.

    Analiza je rezultat intenzivnog timskog rada, realizovanog kroz posebne radne grupe formirane na osnovu ovlaštenja definisanih Zakonom o IRB RS i Statutom Banke. Radne grupe su činili zaposleni IRB RS, čijim je angažmanom pružena značajna podrška u identifikovanju ključnih organizacionih, kadrovskih i finansijskih aspekata poslovanja.

    Analizom je utvrđeno da unutar Banke postoji prostor za optimizaciju organizacione strukture s ciljem efikasnijeg korišćenja postojećih kadrovskih potencijala i unapređenja uslova rada. U tom kontekstu, v.d. direktora je pokrenuo inicijativu za apsolutnu racionalizaciju troškova isključivo na nivou Uprave Banke, kroz sljedeće mjere:

    Smanjenje plata direktora i članova Uprave za 20%;

    Potpuno ukidanje prava na korišćenje službenog vozila 24h;

    Ukidanje svih troškova mobilne telefonije za članove Uprave;

    Ukidanje svih naknada za članstvo u komisijama, koje su imali članovi Uprave;

    Potpuno ukidanje korišćenja poslovnih kartica od strane članova Uprave;

    Potpuno ukidanje troškova po osnovu sponzorstava i donacija na nivou cjelokupne Banke.

    Naglašavamo da se navedene mjere odnose isključivo na Upravu Banke. Svi ostali nivoi upravljanja i zaposleni IRB RS neće biti predmet bilo kakvih korekcija, budući da su njihova primanja i troškovi poslovanja već usklađeni sa realnim i održivim standardima.

    Navedene mjere racionalizacije dostavljene su Nadzornom odboru IRB RS na razmatranje i usvajanje. Procijenjena ušteda po osnovu ovih mjera iznosi oko 500.000 KM do kraja tekuće godine, odnosno približno 1.000.000 KM u 2026. godini.

    Takođe, analizom je utvrđeno da Banka u prethodnom periodu nije u potpunosti koristila sve pravne mehanizme u postupcima naplate dospjelih potraživanja. Prema tome, IRB će u narednom periodu usmjeriti sve kapacitete na intenzivnu i pravno utemeljenu naplatu potraživanja, bez selektivnog pristupa i bilo kakvog kompromisa, ne osvrćući se na bilo koji pritisak od strane dužnika, ukoliko je isti postojao u prethodnom periodu.

    Paralelno s tim, u fokusu će biti redefinisanje i modernizacija kreditnih linija, koje će biti jasno usmjerene prema potrebama stanovništva i sektora mikro biznisa.

    IRB RS ostaje posvećena principima odgovornog upravljanja, transparentnosti i efikasnosti, sa ciljem da postane moderna i razvojno orijentisana institucija u službi građana i privrede Republike Srpske, prenosi Provjereno.info.

    Direktor Knežević se ovom prilikom iskreno zahvalio svim radnicima na profesionalnosti, posvećenosti i saradnji.

  • Amidžić: “Trojku” okupljaju akcije usmjerene protiv Srpske

    Amidžić: “Trojku” okupljaju akcije usmjerene protiv Srpske

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da su stranke “Trojke” iz Federacije BiH skup raštrkanih ljudi koje okupljaju akcije protiv Republike Srpske i nemaju jasne političke ciljeve.

     

    Amidžić je ocijenio da je funkcionisanje Savjeta ministara loše, jer za funkcionisanje, kako je rekao, treba imati partnera.

    – Mi prekoputa sebe imamo nešto što se zove “Trojka”, i to su ljudi koji su raštrkani, koji nemaju jasno definisane političke ciljeve i jedino ih okupi akcija koja je na štetu ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Јedinstveni su samo kada je njihov nacionalni interes u pitanju, ali u drugim bitnim stavrima oni i ne dolaze na sjednice Savjeta ministara – naveo je Amidžić.

    Amidžić, koji je i generalni sekretar SNSD-a, ističe da ne postoji politički konsenzus za imenovanje novog ministar bezbjednosti, te naglašavaa da nikada ne bi sebi dozvolio da bude prijedlog bošnjačkih političkih partija kao predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

    On je ukazao da se i u situacijama kada se kose interesi srpskog naroda sa interesima druga dva konstitutivna naroda u BiH, treba držati Ustava BiH.

    – Potpisala se i Republika Srpska i FBiH kako će funkcionisati BiH. Јasno je definisano kako da se postupa i mi to ne možemo mijenjati – naglasio je Amidžić.

    On je poručio da nikada neće postojati BiH onakva kakvom su je zamislili sarajevski političari.

    – Bošnjacima je cilj da imaju jednu “vladu”, jednog “predsjednika” i jednu tačku odlučivanja, a to je Sarajevo. Ako se neko iz opozicije iz Republike Srpske za to opredijelio, onda treba to da kaže – istakao je Amidžić.

    Komentarišući navode da je delegat PDP u Domu naroda Nenad Vuković, predložio članu Kolegijuma Predstavničkog doma Darku Babalju da podnese inicijativu za smjenu hrvatskog člana u Kolegijumu Marinka Čavare, Amidžić napominje da Vuković nikada nije predložio bilo šta u vezi sa kvalitetom života ljudi u Republici Srpskoj i FBiH.

    Amidžić je istakao da je su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić krvi za neusvajanje budžeta BiH i za činjenicu da 23.000 ljudi čeka povećanje plate.

    – Oni su naučili na podršku stranaca. Takva je situacija i sa neusvajanjem budžeta. Oni neće da usvoje budžet, a onda tužakaju kod stranaca kako Srbi neće da usvoje – rekao je Amidžić za ATV i dodao da neusvajanje budžeta proizvodi velike probleme.

    Amidžić je naglasio da će bošnjački političari snositi direktnu odgovornost za negativne efekte koje će privrednici Republike Srpske i FBiH imati zbog uvođenja carinske stope od 30 odsto od SAD.

    – Sada ljudi iz FBiH gledaju hoće li proći inicijativa Milorada Dodika. Najveći problem im je bio što inicijativa dolazi od predsjednika Republike Srpske. E, to je BiH – kaže Amidžić.

    Amidžić je izjavio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sprovodi politike koje su želja srpskog naroda i istakao da Bošnjaci moraju da shvate da BiH ne može da postoji onako kako su je oni zamisli.

    – Bošnjaci uporno pokušavaju da, žargonski rečeno, sruše Dodika. Ne ruše Milorada Dodika, ruše srpski narod koji ima svoje želje u ovoj zemlji koja se zove BiH – naglasio je Amidžić.

    Amidžić je rekao da, osim u Federaciji BiH, na ukidanje pritvora predsjedniku Republike Srpske, predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću i premijeru Srpske Radovanu Viškoviću, burna reagovanja dolaze i od dijela ljudi u Republici Srpskoj što pokazuje da su sinhronizovani.

    “Kako su sinhronizoavni oko svega!? Politički proces, mora imati politički epilog. Suđenje je bilo političko i vi na to morate dati politički odgovor i oni su to dočekali. Dobili su ga onog momenta kada su ljudi u FBiH vidjeli da BiH ne može postojati onako kako su to Bošnjaci zamisli”, istakao je Amidžić.

    Amidžić je za ATV rekao da Republika Srpska ima kapaciteta da na takve stavri odgovori.

    – Šta mislite što oni tu svoju političku odluku nisu mogli da sprovedu? Zbog 50 policajaca? Ne! Nisu mogli zbog srpskog naroda. Јe li ima neki Srbin da misli da ljudi iz Sarajeva treba da hapse Srbe po Republici Srpskoj? Nema – poručio je Amidžić.

    Amidžić je istako da je kroz politički proces, koji je vođen protiv predsjednika Republike Srpske, dokazivano da nema BiH.

  • Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka policijskih službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je za RTRS bivši ministar, Dragan Lukač.

    – Uvođenjem pomoćnog sastava brzo bi se riješio nedostatak policijskih službenika koji su prijeko potrebni. Veliki broj njih odlazi u penziju i nemoguće je brzo odškolovati nove kadrove koji bi ih zamijenili. Ovo je najbolji način da riješimo taj problem – rekao je Lukač.

     

    Pomoćni sastav policije je trebao je da bude uveden još 2019. godine, ali se odustalo zbog različitih opstrukcija, kaže Lukač koji je naveo da nisu htjeli nestabilnost.

    Podsjetio je i da se formiranje Žandarmerije pokazalo više nego bitno za bezbjednost svih građana.

    – Podsjetiću da rezervni sastav imaju i zemlje u okruženju. Važan je i zbog nepogoda poput požara i poplava. Sve su to situacije koje ugrožavaju naše građane i pomoćni sastav policije može vrlo brzo da priskoči u pomoć – naveo je Lukač.

    Narodna skupština Republike Srpske prethodne sedmice usvojila je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima kojim se uvodi pomoćni sastav policije.

  • Dodik van fokusa SAD?

    Dodik van fokusa SAD?

    Dok se u Sarajevu dočekuju visoki zvaničnici nove američke administracije, Brendon Henrahan i njegov zamjenik Mark Fleming, iza zatvorenih vrata – a možda i ispod stola – vodi se debata koja bi mogla da preusmjeri političke tokove Republike Srpske i cijele BiH. Formalni razlog dolaska u BiH nije obznanjen, ali su spekulacije već dobile svoj pravac: politička budućnost Milorada Dodika.

    Henrahanova posjeta označava prvi ozbiljan signal da se Bosna i Hercegovina, ako ne i cijeli region, našla na radaru Bijele kuće. Kako ističe bivši diplomata Srećko Đukić, riječ je o posjeti koja ima prvenstveno dijagnostičku funkciju – nova administracija želi da osjeti puls balkanske političke klime prije nego što odluči kojim putem će krenuti.

    Međutim, nije teško pogoditi zašto se američki zvaničnici ne zadovoljavaju samo protokolarnim susretima s članovima Predsjedništva. Prema navodima pojedinih medija, planiran je i poseban razgovor sa Željkom Cvijanović, koja se, navodno, profilisala kao „prihvatljiva zamjena“ za Dodika – lidera koji se sve teže uklapa u zapadne političke planove za region.

    Iako Srećko Đukić ne očekuje radikalne promjene ni “revoluciju preko noći”, jasno je da Washington pokušava da smiri tenzije koje su posljednjih godina potresale političku scenu BiH. Dodik, tvrdi on, u posljednjim nastupima djeluje znatno pomirljivije. Nema više bombastičnih poruka, bar ne onih koje graniče s političkom eskalacijom. Sve upućuje na to da i sam shvata ozbiljnost trenutka – i da je možda već u fazi političkog prilagođavanja.

    S druge strane, Ivana Marić, politička analitičarka, nema dilemu – Dodik je, prema njenim riječima, odavno trebalo da prepusti kormilo stranke nekom drugom. Pitanje je, naravno, kome, jer su svi potencijalni nasljednici već eliminisani ili marginalizovani. Ostali su samo poslušni, a to za stranku i javnost ne može donijeti ništa novo.

    Marićeva upozorava i na još jednu promjenu – interes stranaca više nije motivisan bezbjednosnim rizicima, već činjenicom da lokalni lideri izbjegavaju odgovornost i uporno provociraju institucionalni poredak. Dodik je, kako navodi, simbol tog modela: najavljuje zakone koje ne sprovodi, ne priznaje pravosuđe, a ipak u njemu daje iskaze.

    U tom ambijentu, američka delegacija možda i nema iluzije da može mijenjati stvari brzo. Ali možda već sada gradi temelje nove strukture – jedne u kojoj Dodik više ne figurira kao lider, već kao politička senka koja posmatra sa strane.

    Ako je Cvijanovićeva zaista „prihvatljiva opcija“ za Zapad, onda su karte već podijeljene. Na Dodiku je da odluči – da li će napustiti igru na sopstvenim uslovima ili će ga, kao što to istorija često pokaže, iz igre izbaciti oni koji dođu s porukom iz Vašingtona.

  • Ukrajinska odbrana puca?

    Ukrajinska odbrana puca?

    Dok Rusija gotovo svake noći ispaljuje rekordne količine dronova i projektila na ukrajinske gradove, njena vojska na tri linije fronta beleži teritorijalne dobitke.

    Prema podacima ukrajinske platforme DeepState, koja prati stanje na frontu putem tzv. otvorenih izvora, ruske snage su prošlog meseca zauzele dodatnih 556 kvadratnih kilometara.

    Reč je o području četiri puta većem od Liverpula i gotovo jednakom veličini Čikaga, preneo je Index.

    Moskva želi i da preseče linije snabdevanja ukrajinskih snaga na istoku i da stvori tampon-zonu unutar severnih ukrajinskih granica.

    Tekst se nastavlja posle oglasa

    Međutim, uprkos svakodnevnim napadima, rusko napredovanje je sporo – ovim tempom trebalo bi im više od 70 godina da osvoje celu Ukrajinu.

    Fokus na tri područja
    Najveći deo ruskih operacija trenutno je koncentrisan na tri ključna pravca: severoistočnu Sumsku oblast uz granicu s Rusijom, gradove Pokrovsk i Kostjantinovku na istoku te na područje zapadno od Pokrovska.

    Lansirane balističke rakete; KIjev u plamenu; Tajno oružje protiv Putina? FOTO/VIDEO
    Najveći poraz Donalda Trampa
    U Harkovskoj oblasti je Rusija prošle sedmice objavila da je zauzela jedno pogranično selo. Ali, kako se navodi, bez dodatnih snaga teško da će nastaviti napredovanje, piše BBC

    Vojni analitičari smatraju da su ovakve operacije osmišljene kako bi se ukrajinska odbrana prisilila na razvučenost duž celog fronta, koji se proteže na oko 1.200 kilometara. Time bi Kijev morao da preraspodeli trupe čime bi oslabila odbrana ključnih tačaka, poput Pokrovska.

    Taj strateški grad Rusija pokušava da osvoji više od dve godine, a prema rečima ukrajinskog generala Oleksandra Sirskog, tamo je trenutno koncentrisano oko 111.000 ruskih vojnika.

    “Kotao”
    Na istoku Rusija pokušava da formira “kotao” – da delimično okruži ukrajinske snage kod Pokrovska i Kostjantinovke i prisili ih na povlačenje.Sada pokušavaju da probiju prostor između ta dva grada i uspostave mostobran s kog bi mogli da napadnu jedno ili drugo uporište, kaže oficir Viktor Trehubov, portparol operativno-strateške grupe “Hortica”.

    I tu se ističe da su šanse za veći proboj za sada male. Napredovanje između Pokrovska i Kostjantinovke već usporava, a prethodni pokušaji s drugih strana nisu uspeli.

    Ipak, navodi se da je najveći ruski napredak u poslednjim sedmicama zabeležen na zapadu, u smeru Novopavlovke, odakle su se ukrajinske snage povukle.

    Napredak je bio toliko brz da su neki ruski vojni blogeri tvrdili da su njihove snage stigle i do Dnjepropetrovske oblasti – prvi put od početka invazije.

  • Dodik ugostio Macuta, o čemu su razgovarali

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ugostio je premijera Srbije Đuru Macuta sa kojim je razgovarao o mnogim pitanjima u vezi sa srpskim narodom.

    “Ugostio sam dragog gosta, premijera Srbije Đuru Macuta. Prijatan razgovor o mnogim pitanjima u vezi s našim narodom”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”, prenosi Srna.

  • Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u emisiji Telering da nije protiv postojanja Suda i Tužilaštva na nivou Bosne i Hercegovine, ali da ti organi moraju djelovati isključivo po zakonima donesenim u skladu sa Ustavom BiH, a ne na osnovu odluka koje nameće Kristijan Šmit. Dodik je istakao da se u BiH ne može govoriti o vladavini prava, te da je sadašnji sistem pod direktnim političkim uticajem stranaca.

    – Neka postoji Sud i Tužilaštvo na nivou BiH, ali samo ako funkcionišu po ustavnom okviru. Ne prihvatamo odluke koje donosi Šmit bez legitimiteta. Danas pravosudne institucije presuđuju po potrebama stranaca, ne po interesima naroda – rekao je Dodik.

    Govoreći o geopolitičkim promjenama, naveo je da je „koncept stvaranja novih država“, kakva je i BiH, propao. Kao primjer promijenjenih stavova naveo je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, za kojeg kaže da nije želio da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

    – BiH je pokušaj neuspjelog projekta. Ideja o unitarnoj Bosni je propala. Milijarde su uložene iz fondova SAD i EU, ali ništa nije postignuto. USAID više ne funkcioniše kako je nekad, a i Evropa propada. To je poraz njihove politike – poručio je Dodik.

    Dodao je da bošnjačke stranke više nemaju podršku stranih sila kakvu su ranije imale, a posebno je kritikovao ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića.

    – On vodi istu politiku kao prethodnici, bez odluka Predsjedništva BiH, iznosi lične stavove i naziva Republiku Srpsku remetilačkim faktorom. To je neprihvatljivo – rekao je Dodik.

    Naglasio je da se vlast u Srpskoj ne može formirati bez volje iz Srpske i da pokušaji nametanja opozicionih stavova iz Sarajeva nemaju uporište u realnosti.

    – Ko upravlja Srpskom? Koalicija koja ima većinu i instrumente. Kako mislite nametnuti opozicione ideje u ovakvom sistemu? – upitao je Dodik.

    Kada je riječ o njegovom odlasku u Sud BiH, Dodik tvrdi da je cijeli proces bio politički montiran i da su o svemu bili obaviješteni i dogovoreni i zvaničnici iz Sarajeva, uključujući Konakovića.

    – Bio je dogovor da jedan dan galame, a sutra ućute. Tako je i bilo. Nema osnova za postupke koje vodi OHR. To su politički motivisane odluke bez ikakvog legitimiteta – rekao je Dodik.

    Smatra da jedini način da se BiH vrati na stabilan put jeste da se povuku odluke Kristijana Šmita.

    – Njegove odluke unose toliku destabilizaciju da se više ne zna kako sistem funkcioniše. Sve mi se gadi, cijela ta farsa. Prije godinu dana sam bio “ratnohuškač”, sada sam “glavni akter deeskalacije”. Ako žele mir i put ka EU, mi smo spremni, ali ako zatvore vrata, mi ćemo još više – naglasio je Dodik.

    Poseban akcenat stavio je na slučaj sutkinje Sene Uzunović, koja je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog navoda da je njen rođak tražio novac za oslobađajuću presudu. Dodik tvrdi da su određene usluge zaista tražene, te da je od Uzunovićeve jedino traženo da postupa po zakonu i Ustavu.

    – Ona je oskrnavila ustavni poredak. Glumi nezavisnost, a pod pritiskom je. Sada po Sarajevu priča kako je morala nešto da uradi. Neka ide do kraja ako hoće, ali i mi ćemo – poručio je.

    Dodik je najavio da će se cijeli slučaj završiti pred međunarodnim sudovima.

    – Moram da zaštitim pravo. Sena Uzunović je instrument stranih politika. Tražila je uslugu, a njena porodica je imala koristi. Sve će biti jasno – zaključio je Dodik.

    Na kraju je istakao da uprkos svemu, institucije Srpske ostaju stabilne, a on sam će nastaviti da se bori za ustavno uređenje i prava Republike Srpske.

  • Stanivuković: Povećanje plata u vrtićima kad i radnicima gradske uprave

    Stanivuković: Povećanje plata u vrtićima kad i radnicima gradske uprave

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da povećanje plata radnicima Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje može uslijediti tek kada za to budu ispunjeni uslovi u budžetu, odnosno kada isto povećanje bude moguće za sve zaposlene u Gradskoj upravi i javnim ustanovama.

    Kako je istakao, gradska administracija je u prethodnom periodu već dva puta povećavala plate zaposlenima u Centru, ukupno za 250 KM, te obezbijedila dodatnih 10 odsto primanja za vaspitače koji rade s djecom s poteškoćama u razvoju u vrtiću „Marija Mažar“. Osim toga, potpisan je i kolektivni ugovor, prvi put nakon skoro dvije decenije, a povećani su i koeficijenti zaposlenih.

    Stanivuković navodi da su ovi koraci učinjeni bez prethodnih štrajkova i zahtjeva, te da su realizovani kada je budžet to mogao da podnese. Dodaje i da odbornici SNSD-a i njihovi koalicioni partneri, koji sada navodno nude podršku radnicima, u prijedlogu budžeta nisu predložili nijedno povećanje plata, niti su uputili ijedan amandman u korist zaposlenih u Centru.

    On ocjenjuje da štrajk u trenutku kada su sve obaveze prema radnicima uredno ispunjene nije opravdan, te apeluje na vaspitače da se vrate radu i nastave sa svojim obavezama u interesu djece i roditelja.

    Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci danas stupaju u generalni štrajk, jer nije postignut dogovor u Gradskoj upravi o povećanju plata za 20 odsto.