VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ni na jednom od sedam kupališta u Banjaluci voda nije bezbjedna za kupanje

    Ni na jednom od sedam kupališta u Banjaluci voda nije bezbjedna za kupanje

    Voda nije mikrobiološki ispravna ni na jednom od sedam ispitanih kupališta na rijekama Vrbas i Vrbanja u Banjaluci, pokazali su rezultati najnovijih analiza koje je 7. jula dostavio Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Kako je za “Nezavisne novine” rečeno iz Gradske uprave, uzorke vode uzela je Zdravstvena inspekcija Odjeljenja za inspekcijske poslove, u saradnji sa radnicima Instituta za javno zdravstvo.

    Na rijeci Vrbas uzorci su uzeti na pet lokacija – kupalištima “Slap” u Novoseliji, “Vrućica” i “Naša plaža” u Srpskim Toplicama, te “Abacija” i “Zelena” u Obilićevu. Na rijeci Vrbanji ispitivanje je obavljeno na “Žutom mostu” u naselju Vrbanja i na kupalištu “Zeleni vir”.

    Svi uzorci pokazuju da voda nije mikrobiološki ispravna, što znači da se ne može smatrati bezbjednom za kupanje, plivanje, sportove na vodi i druge rekreativne aktivnosti”, rečeno je iz Gradske uprave za “Nezavisne”.

    Iako ispitivanje vode na ovim lokacijama nije zakonska obaveza s obzirom na to da se radi o otvorenim vodotocima koji nisu registrovani kao kupališta u Gradskoj upravi kažu da ovu aktivnost realizuju svako ljeto zbog velikog interesovanja građana.

    “Kako ta kupališta nisu formalno uređena, ne postoje propisani uslovi rada niti mogućnost redovnog nadzora, pa građani koji koriste rijeke za kupanje to čine na sopstvenu odgovornost”, istakli su iz Odjeljenja za inspekcijske poslove.

    Podsjetili su i da je Gradska uprava ranijih godina pokušavala da postavi fizička obavještenja na ovim lokacijama.

    “Tabli s upozorenjem da voda nije bezbjedna za kupanje bilo je u više navrata, ali su ih nepoznata lica redovno uklanjala i uništavala, pa se od takvog načina informisanja odustalo”, naveli su oni.

  • Klokić: Put BiH u EU mogao bi da traje još 12 godina

    Klokić: Put BiH u EU mogao bi da traje još 12 godina

    Iako je BiH prije više od godinu i tri mjeseca dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, oni nisu počeli niti se može naslutiti kada će se nešto konkretnije desiti na tom polju. Pravi posao za vlasti počinje onog trenutka kada zemlja dobije datum za otpočinjanje pregovora, kazao je u intervjuu Glasu Srpske ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, koji se osvrnuo i na to koliko bi razgovori sa evropskim zvaničnicima o članstvu mogli da potraju.

    Od otpočinjanja pregovora potrebno je od osam do 12 godina da bi zemlja postala članica EU – kazao je Klokić sa kojim smo, pored evropskih integracija, razgovarali i o radu i širenju mreže predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, ali i nedavnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). On je za jesen najavio dolazak kompanija iz Dubaija, što će biti prilika za domaća preduzeća da uspostave saradnju sa njima, a moguće je, kako je naveo, da Republiku Srpsku posjeti i šeik.

    Evropski savjet je dao zeleno svjetlo BiH za otvaranje pregovora sa EU još u martu 2024. godine, i od tada su, kaže Klokić, institucije na nivou BiH ostvarile određen napredak.

    – Usvojeni su zakoni o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija i sprečavanju sukoba interesa, a potpisan je i sporazum sa Fronteksom. To nije dovoljno, što se može vidjeti i iz izvještaja Evropske komisije u kojima je naglašen određeni napredak, ali su ukazali i na otvorena pitanja koja preovladavaju u BiH. Svjedoci smo da su u prethodnu godinu i tri mjeseca određene teme preovladale u BiH. Tu mislim na političke procese protiv predstavnika institucija Republike Srpske i to je nešto što je umnogome zakočilo ovaj proces – rekao je Klokić.

    Naveo je da Republika Srpska dosljedno učestvuje u procesima i priprema institucije u skladu sa obavezama koje dolaze sa evropskog puta.

    – Ne bi bilo fer da govorimo da su samo krive vlasti u BiH jer često od pojedinaca čujemo da se razgovara o tome da li će Crna Gora ili Albanija prve ući u EU. Dakle, pojedine zemlje se favorizuju, dok su ostale zanemarene, ali su i dežurni krivci. EU i Evropska komisija nemaju ujednačen pristup kada je u pitanju proces evropskih integracija. Tu mislim na sve zemlje koje žele da budu članice i zemlje zapadnog Balkana, ali i druge države kao što su Moldavija i Ukrajina – istakao je Klokić.

    Klokić je naveo da sve zemlje,  kada dobiju kandidatski status, dužne su da imenuju glavnog pregovarača.

    – Međutim, to ne znači ništa bez imenovanja kompletne pregovaračke strukture i uspostavljanja pregovaračkog okvira. Samo jedno imenovanje ne vodi nikakvom napretku BiH. Trenutno imamo radne grupe koje su tijela u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija, a koje će, uz određene modifikacije, u budućnosti vršiti poslove pregovaračkih grupa. Stav Republike je bio i ostao da glavni pregovarač treba da bude iz Srpske – rekao je Klokić.

    Podsjetio je da se EU suočava sa ozbiljnim izazovima unazad 15 i više godina, od same ekonomske krize, a kasnije je uslijedila i aktuelna migrantska.

    – Mnoge zemlje preispituju odluku o Šengen zoni, odnosno da se zatvaraju zbog nagovještaja još većeg priliva migranata. Svi principi na kojima je EU počivala su ozbiljno poljuljani. EU, ako želi da zadrži svoju ideju, mora ozbiljnije da pristupi i zemljama zapadnog Balkana, odnosno da i one postanu članice EU. Da li će neka zemlja postati članica EU je više stvar političke odluke, to nam je potvrđeno i na primjeru Bugarske i Rumunije – rekao je Klokić za Glas Srpske.

    Podsjetio je da je pod okriljem resora koji vodi i predstavništva Republike Srpske u inostranstvu.

    – Neka od predstavništava rade posao odlično, dok kod drugih postoji prostor za napredak. Kada je riječ o širenju mreže, započeli smo proces registracije predstavništva u Francuskoj, tako da bi ono krajem godine ili eventualno početkom iduće moglo da počne sa radom. Započeta je i procedura osnivanja predstavništva u Kini, odnosno ovlašćeno je lice da izvrši sve pripreme i registruje predstavništvo. Јoš taj posao nije završen – rekao je Klokić.

    Podsjetio je da je nedavno prisustvovao međunarodnom forumu koji je u Dubaiju organizovala kompanija “Al Matija”, sa kojom Vlada ima potpisan memorandum o saradnji.

    – Dogovoreno je da jedna poslovna delegacija krajem oktobra ili početkom novembra posjeti Srpsku. Organizovaćemo forum na kojem će učešće uzeti naša preduzeća, a koja bi mogla sarađivati sa kompanijama iz Dubaija. To je prilika i da predstavimo određene projekte Republike investitorima iz Emirata, a koji su zainteresovani za ulaganje na domaće tržište. Njih posebno interesuje oblast poljoprivrede, prehrambene industrije ali i energetike. Takođe, imao sam priliku da razgovaram sa šeikom koji je član porodice koja vodi Dubai kao Emirat, i koji bi takođe potencijalno mogao da dođe u Republiku Srpsku – rekao je Klokić.

    Kada je riječ o vidovdanskom okupljanju Srba iz dijaspore na Zlatiboru na kojem je prisustvovao, Klokić je istakao da je Ministarstvo bez portfelja u Vladi Srbije, koje je zaduženo za dijasporu, organizovalo jtradicionalni Vidovdanski sabor.

    – Najveći akcenat tom prilikom stavljen je na međunarodni događaj “Ekspo” 2027. godine. Predstavništva Srpske u Njemačkoj i Austriji bila su prisutna kao i naša kulturno-umjetnička društva. Razgovarali smo i o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, pisma, tradicije i kulture, ali i o unapređenju saradnje između predstavnika u rasijanju i naših institucija. Takođe, Srpska je u fazi izrade novog strateškog dokumenta za saradnju sa dijasporom s obzirom na to da važeći dokument ističe ove godine – rekao je Klokić.

  • Tramp zaprijetio Putinu, a ovako mu je lider Rusije odgovorio

    Tramp zaprijetio Putinu, a ovako mu je lider Rusije odgovorio

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je na privatnom skupu donatora 2024. godine da je jednom pokušao da odvrati ruskog predsjednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu prijeteći da će u tom slučaju „bombardovati Moskvu“, prema dobijenom audio-snimku, prenosi CNN.

    „Putinu sam rekao: ‘Ako uđeš u Ukrajinu, bombardovaću Moskvu. Nemam izbora'“, čuje se Tramp na snimku sa donatorskog skupa.

     

    „A onda je Putin rekao: ‘Ne vjerujem ti.’ Ali vjerovao mi je 10 odsto“, dodao je Tramp.

    Američki predsjednik je, takođe, tvrdio da je poslao sličnu poruku kineskom predsjedniku Si Đinpingu, upozoravajući ga da će SAD bombardovati Peking ako Kina izvrši invaziju na Tajvan.

    „Mislio je da sam lud. Ali nikada nismo imali problem“, rekao je Tramp o Siju.

    Snimci sa više zatvorenih događaja za prikupljanje sredstava u kampanji za Trampov drugi mandat u Njujorku i Floridi 2024. godine, koje su dobili novinari Džoš Dozi, Tajler Pejdžer i Isak Arnsdorf, objavljeni su u njihovoj novoj knjizi „2024“, a do sada nisu bili prezentovani javnosti, prenosi CNN.

    Trampov tim je odbio da komentariše njihov sadržaj, navodi američka televizija.

    Ove sedmice Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog Putinovog odbijanja mirovnog dogovora sa Ukrajinom i rekao da ruski predsjednik „prodaje gomilu gluposti“ SAD-u.

    „Nisam zadovoljan Putinom. Vrlo sam nezadovoljan njime“, rekao je Tramp tokom sastanka svog kabineta, navodi CNN.

  • Sud koji nije u Srpskoj, osim kad jeste

    Sud koji nije u Srpskoj, osim kad jeste

    Ako ste ikada pomislili da je Milorad Dodik, pojavljivanjem pred Sudom i Tužilaštvom BiH, prekršio odluke Narodne skupštine Republike Srpske, ne brinite – SNSD će vas brzo razuvjeriti. Preciznije, njihov portparol Radovan Kovačević. On tvrdi da se ništa sporno nije desilo, jer – ništa se nije ni desilo u Republici Srpskoj.

    Logika je jednostavna: Sud i Tužilaštvo BiH, koje su institucije Republike Srpske proglasile neustavnim, možda i funkcionišu, ali – ne na teritoriji Srpske. Tako je i Dodik, tehnički, pred njih izašao u drugom univerzumu, u nekom vanprostoru, a pritvor mu je ukinut kao bonus koji se, po toj logici, također nije desio ovdje. Ukratko, ako nešto ignorišete dovoljno jako – ono možda nestane. Barem u političkom narativu.

    Kovačevićevo objašnjenje predstavlja novo poglavlje u rastućoj zbirci pokušaja opravdanja za političke poteze koji direktno poništavaju vlastite prethodne odluke. Od izričitog nepriznavanja suda do njegovog faktičkog priznavanja – put nije dug, samo mora da prođe kroz Sarajevo.

    Opozicija nije ostala nijema. Nebojša Vukanović precizno poentira da problem nije samo u “tonućima”, nego u tome što sa sobom povlače i institucije. Kad se odluke Narodne skupštine pretvaraju u fleksibilne smjernice koje važe kad zatreba, a ne važe kad zabole, gubi se svaka osnova političkog integriteta.

    Slično misli i Tanja Vukomanović iz PDP-a, koja ističe da je možda bolje da Kovačević nije ni govorio – jer je pokušaj opravdanja Dodikovog poteza dodao komičan sloj jednoj tragičnoj političkoj epizodi. Ako je sve bilo u redu, pita se, zašto je Dodik čekao, zašto su se donosili zakoni, zašto su uopšte bile upotrebljene “duge cijevi”?

    Kad pravna država postane stvar geografije, a političke odluke zavise od koordinata, pitanje je ne samo povjerenja u institucije – već i zdravog razuma. A najopasnije je kad se i jedno i drugo gubi brzinom političkog preleta.

  • Tramp najavio šta će “uskoro” uraditi zemljama BRIKS-a

    Tramp najavio šta će “uskoro” uraditi zemljama BRIKS-a

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u utorak da će “vrlo uskoro” uvesti carinu od 10 odsto na uvoz iz zemalja članica BRIKS-a.

    Govoreći na sednici kabineta u Beloj kući, Tramp je ponovio pretnju koju je prvi put izneo u nedelju.

    “Svako ko je u BRIKS-u uskoro će plaćati 10 odsto carine… Ako su članovi BRIKS-a, moraće da plate 10 odsto… i neće dugo ostati članovi“, izjavio je američki predsednik, prenosi Rojters.

    Američki predsednik je, takođe, izjavio da je BRIKS formiran s ciljem da ugrozi Sjedinjene Države i ulogu američkog dolara kao globalne rezervne valute.

    “BRIKS je osnovan da uništi naš dolar, da ga skloni sa pozicije svetskog standarda“, izjavio je Tramp i dodao: “Ako žele da igraju tu igru, mogu, ali ja mogu da igram i jače.”

    Dodao je da bi gubitak dolara kao svetske rezervne valute za SAD bio: “Kao da smo izgubili veliki svetski rat. Ne bismo više bili ista država.“

    BRIKS je prošle godine proširen i sada, pored Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, uključuje između ostalog i Iran i Indoneziju, a lideri okupljeni na samitu u Rio de Žaneiru u više navrata su kritikovali vojne i trgovinske politike Sjedinjenih Država.

    Na pitanje o Trampovoj najavi carina, tokom samita BRIKS-a održanom tokom vikenda u Rio de Žaineru, predsednik Brazila Inasio Luiz Lula da Silva je rekao da „svet ne želi cara“, aludirajući na Trampa, navodi Rojters.

    Ranije juče, tokom obraćanja novinarima u Braziliji nakon razgovora sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, Lula je istakao da ne prihvata nikakve pritužbe u vezi sa samitom BRIKS-a.

    “Ne slažemo se s tim da predsednik SAD sugeriše uvođenje carina zemljama članicama. To nije prihvatljivo“, rekao je Lula.

  • Haos u Trampovoj administraciji: Bez saglasnosti zaustavljena isporuka oružja Ukrajini

    Haos u Trampovoj administraciji: Bez saglasnosti zaustavljena isporuka oružja Ukrajini

    Pit Hegset, američki ministar odbrane, prošle sedmice je odobrio pauzu u isporuci oružja Ukrajini, a sada se doznalo da prije te odluke, nije obavijestio Bijelu kuću, reklo je za CNN pet izvora upoznatih sa situacijom.

    Ovaj potez izazvao je haos unutar administracije dok su pokušavali da shvate zašto je došlo do obustave i da to objasne Kongresu i ukrajinskoj vladi.

    Predsjednik Donald Tramp je u utorak sugerisao da nije on odgovoran za tu odluku, ali nije dao direktan odgovor novinarima, samo je naglasio da će SAD nastaviti slati odbrambeno oružje Ukrajini.

    Haotičan proces
    Ovaj događaj naglašava često haotičan proces donošenja politika unutar Trampove administracije, naročito pod Hegsetovim vodstvom u Ministarstvu odbrane.

    Ovo je drugi put ove godine da je Hegset odlučio obustaviti isporuku američkog oružja Ukrajini, iznenadivši visoke zvaničnike za nacionalnu sigurnost.

    Prvi put se to desilo u februaru, a odluka je brzo povučena, rekla su tri izvora za CNN, prenosi “Avaz”.

    Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu, Kit Kelog (Keith Kellogg), i državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), koji je i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, takođe nisu bili unaprijed obaviješteni o pauzi i za nju su saznali iz medijskih izvještaja.

    Dva izvora su navela da Hegset nije obavijestio Bijelu kuću zbog toga što nema šefa kabineta ni pouzdane savjetnike koji bi ga mogli podstaći da bolje koordinira važne političke odluke s ostalim agencijama.

    Nedugo nakon što je saznao za pauzu prošle sedmice, Tramp je naredio Hegsetu da ponovo pokrene isporuku barem dijela municije, konkretno presretačkih raketa za Patriot sisteme protivzračne odbrane, koji su ključni za zaštitu ukrajinskih civila od stalnih ruskih napada raketama i dronovima.

    Mnoge od tih municija već se nalaze u Poljskoj i mogle bi brzo biti prebačene u Kijev, rekao je jedan visoki zvaničnik administracije.

    Paket oružja dodijeljen je još u vrijeme prethodne administracije i već je bio na putu za Ukrajinu kada je zaustavljen. U telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, Tramp je umanjio svoju ulogu u odluci da se obustavi isporuka oružja.

    Zahlađenje odnosa
    Tramp se, kako kažu dva izvora, čini manje spremnim da sada Rusiji da “pobjedu” tako što bi obustavio vojnu pomoć Ukrajini.

    U posljednjim sedmicama ohladio se prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jer je sve jasnije da Putin nije spreman za mirovne pregovore s Ukrajinom.

    Jedan evropski zvaničnik rekao je za CNN da je Trampovo razočaranje Putinom bilo očigledno tokom samita NATO-a u Nizozemskoj prošlog mjeseca, te da je prema njihovim saznanjima pauza u isporuci oružja Ukrajini “zaista nije potekla“ od Trampa.

  • BiH ima 3,5 tona zlata, koje države u regionu imaju najviše?

    BiH ima 3,5 tona zlata, koje države u regionu imaju najviše?

    Rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH dostigle su 3,5 tona, što je najviši nivo od njenog osnivanja, piše u godišnjem izvještaju ove finansijske institucije za prethodnu godinu.

    Kako su naveli, devizne rezerve u prošloj godini iznosile su 17,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,36 milijardi KM u odnosu na 2023. godinu.

    “Devizne rezerve u prošloj godini su potvrda stabilnosti i kredibiliteta monetarnog sistema. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38 odsto, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Očuvana je stabilnost domaće valute i finansijskog sistema, a nastavljene su i aktivnosti na modernizaciji platnog sistema i pripremama za pristup SEPA području”, navodi se u saopštenju.

    Dodali su da je izvještaj usvojilo Predsjedništvo BiH, te da je u tom dokumentu navedeno da je ulagano u transparentnost i dostupnost makroekonomskih i finansijskih podataka, kao i da su implementirane brojne inicijative u domenu digitalne transformacije, finansijske edukacije i međunarodne saradnje.

    Zlato se, inače, smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, što ga čini ključnim elementom nacionalnih rezervi.

    On, osim što služi kao osnova za monetarnu politiku, igra i vitalnu ulogu u održavanju valutne stabilnosti, ali i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama.

    Koje države imaju najviše svjetske rezerve zlata, te kolike količine imaju zemlje u regionu?

    Najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.

    Prema podacima sajta Tranding Economics, Njemačka je druga, i ima 3.351 tonu.

    Slijedi Italija sa 2.452 tone zlata, pa Francuska 2.437 tona.

    Monetarne rezerve zlata Rusije iznose 2.330 tona, Kine 2.292, a Švajcarske 1.040 tona.

    Indija ima 880 tona zlata, Japan 846, a Turska ima 624 tone zlata. Nizozemska ima 612, Poljska 497, Portugal 383, a Uzbekistan 368 tona zlata.

    Kada su u pitanju zemlje regiona, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zalihe zlata.

    Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata.

    Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.

    Hrvatska je svoje zlato, oko 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prodala još prije 20 godina, te je donedavno bila bez rezervi zlata.

    Ipak, prije godinu-dvije je kupila 1,75 tona zlata, koliko, prema posljednjim informacijama, i sada posjeduje.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je ovo premalo zlata, te da je BiH odavno trebala značajnije povećati zlatne rezerve, ali da aktuelna uprava CB zaslužuje priznanje da su ipak obratili pažnju na stručne savjete i svjetske trendove te barem pokušali nadoknaditi štetu koju je prethodna uprava učinila.

    “Prodaja zlata u prethodnom mandatu je bila ekonomski zločin i diletantizam na nivou ekonomske nepismenosti, za koji je trebalo smijeniti i kazniti. Aktuelna uprava je krenula u pravom smjeru i svaka čast za povećanje rezervi, a nadam se da neće stati na tome već će nastaviti povećavati ih. A trebalo bi razmisliti i o prenošenju naših rezervi u BiH jer su trenutno izvan države. Velike su prednosti zlata u vrijeme opšte nestabilnosti i nesigurnosti u odnosu na nekad ključne svjetske valute poput dolara i evra, a koje sada ne ulijevaju jednako povjerenje”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine”.

     

  • Paklene vrućine se vraćaju u BiH

    Paklene vrućine se vraćaju u BiH

    Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu do 22. jula iz koje se može zaključiti da se, nakon osvježenja, u BiH vraćaju paklene vrućine.

    U prvom dijelu ove sedmice, kako je navedeno, prognoziraju se česti pljuskovi, obilniji tokom utorka i srijede, pojačan vjetar i znatno niže temperature vazduha.

    “Od četvrtka, 10. jula, pa do kraja prognoznog perioda, očekuje se stabilnije vrijeme, uz duže sunčane intervale, konstantan porast temperature i vrlo mali izgledi za povremene i slabe lokalne pljuskove”, navodi se.

    Od 8. do 12. jula jutarnje temperature kretaće se između devet i 17 stepeni Celzijusovih, a dnevne od 21 do 31 stepen.

    “Od 13. jula do kraja prognoznog perioda očekuje se konstantan porast temperatura vazduha”, navodi Federalni hidrometeorološki zavod, te dodaje da će dnevna temperatura širom BiH dostizati do 38. podioka na termometru.

  • Evropska komisija o koncertu Tompsona: Osuđujemo svaki izraz fašizma, članice EU da kazne govor mržnje

    Evropska komisija o koncertu Tompsona: Osuđujemo svaki izraz fašizma, članice EU da kazne govor mržnje

    Evropska komisija saopštila je danas, povodom nedavno održanog koncerta Marka Perkovića Tompsona poznatog po isticanju ustaške simbolike u svojim pjesmama i nastupima, da oštro osuđuju svaki izraz fašizma koji podsjeća na najmračnija razdoblja evropske istorije i podsjeća da su države članice Evropske unije u obavezi da krivično sankcionišu govor mržnje.

    Tako je portparol EK odgovorio Tanjugu, na pitanje kako Evropska komosija reaguje na održavanje koncerta i uzvikivanje pokliča “Za dom spremni” i na drugu ustašku simboliku koju koristi na nastupima.

    – Na nivou EU postoji Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije, kojom su države članice obvezne krivično da sankcionišu govor mržnje. To uključuje javno podsticanje na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili grupama na temelju rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalne odnosno etničke pripadnosti – navodi EK u saopštenju.

    Podsjeća se da su države članice obvezne da krivično gone i javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje zločina poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

    – Za svaku pojedinu prijavu govora mržnje ili zločina iz mržnje nadležne su nacionalne vlasti, koje su dužne da postupaju u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom kojim su preuzele ovu Okvirnu odluku – navodi EK.

    Marko Perković Tompson poznat je po veličanju ustaštva u svojim pjesmama i nastupima, na kojima često uzvikuje “Za dom spremni”, službeni pozdrav u nacistički nastrojenoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj i koji se smatra ekvivalentom nacističkog “Zig hajl” pokliča.

    Tompsonovi koncerti dosad su zabranjeni u Holandiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama koje ga opisuju kao promotera neonacizma i ustaštva.

    Nakon koncerta u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković je branio izvorno ustaški pozdrav “Za dom spremni” riječima da je to “integralni dio Tompsonovog repertoara” i da “svi moramo da budemo ponosni na koncert”.

  • Poreska uprava: Polugodišnja naplata premašila dvije milijarde KM

    Poreska uprava: Polugodišnja naplata premašila dvije milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 2,176 milijardi KM, što je za 139,6 miliona KM ili sedam odsto više nego u istom periodu lani.

    Iz Poreske uprave navode da je naplaćeni iznos veći za tri odsto nego što je planirano za taj period.

    – Rast naplate bilježi se u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za devet procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za jedan procenat – rekao je direktor Poreske uprave Goran Maričić.

    Prema njegovim riječima, najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa, ukupno 1,327 milijardi KM, odnosno naplaćeno je za 110,6 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.

    On je naveo da je po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite u prvih šest mjeseci ove godine prikupljeno za po devet procenata više.

    – Direktni porezi su ove godine naplaćeni u iznosu od 553,2 miliona KM, što je za 7,6 miliona KM više nego u prvoj polovini prošle godine. Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 238 miliona KM ili 30,7 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za 29,8 miliona KM – precizirao je Maričić.

    On je pojasnio da je naplata ovog prihoda manja zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. godinu iskazali manju dobit nego u 2023., pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza.

    – Kod ostalih javnih prihoda, naplata u prva dva kvartala ove godine iznosila je 295,3 miliona KM, što je za osam odsto više u odnosu na uporedni period – naveo je Maričić.

    On je napomenuo da je po osnovu taksa i naknada prikupljeno 141,9 miliona KM ili šest procenata više, saopšteno je iz Poreske uprave.

    – Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 14 odsto, kazni za 12 odsto, te koncesionih naknada za tri procenta – precizirao je Maričić.

    Što se tiče samo juna ove godine, Maričić je rekao da je naplata iznosila 352,5 miliona KM, što je za oko 39,4 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.