VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poreska uprava: Polugodišnja naplata premašila dvije milijarde KM

    Poreska uprava: Polugodišnja naplata premašila dvije milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 2,176 milijardi KM, što je za 139,6 miliona KM ili sedam odsto više nego u istom periodu lani.

    Iz Poreske uprave navode da je naplaćeni iznos veći za tri odsto nego što je planirano za taj period.

    – Rast naplate bilježi se u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za devet procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za jedan procenat – rekao je direktor Poreske uprave Goran Maričić.

    Prema njegovim riječima, najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa, ukupno 1,327 milijardi KM, odnosno naplaćeno je za 110,6 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.

    On je naveo da je po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite u prvih šest mjeseci ove godine prikupljeno za po devet procenata više.

    – Direktni porezi su ove godine naplaćeni u iznosu od 553,2 miliona KM, što je za 7,6 miliona KM više nego u prvoj polovini prošle godine. Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 238 miliona KM ili 30,7 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za 29,8 miliona KM – precizirao je Maričić.

    On je pojasnio da je naplata ovog prihoda manja zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. godinu iskazali manju dobit nego u 2023., pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza.

    – Kod ostalih javnih prihoda, naplata u prva dva kvartala ove godine iznosila je 295,3 miliona KM, što je za osam odsto više u odnosu na uporedni period – naveo je Maričić.

    On je napomenuo da je po osnovu taksa i naknada prikupljeno 141,9 miliona KM ili šest procenata više, saopšteno je iz Poreske uprave.

    – Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 14 odsto, kazni za 12 odsto, te koncesionih naknada za tri procenta – precizirao je Maričić.

    Što se tiče samo juna ove godine, Maričić je rekao da je naplata iznosila 352,5 miliona KM, što je za oko 39,4 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

  • Dodik o promjenama u Savezu sindikata

    Dodik o promjenama u Savezu sindikata

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je dosadašnjem predsjedniku Saveza sindikata Srpske Ranki Mišić za angažman i saradnju koju su imali svih ovih godina i čestitao Goranu Stankoviću izbor za novog predsjednika.

    “Hvala Ranki Mišić. Bilo je trenutaka kada smo se više ili manje slagali, ali u jedno sam uvijek bio siguran – da voli Republiku Srpsku koliko i ja i da želi da bude jaka i stabilna”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

     

     

    On je izrazio nadu u nastavak dobre saradnje sa Stankovićem na korist Republike Srpske i svih njenih radnika i građana.

    “Ciljevi su nam isti, a o nijansama ćemo razgovarati”, poručio je Dodik.

    Goran Stanković izabran je danas za predsjednika Saveza sindikata Republike Srpske, na osmom Izbornom kongresu održanom u Tesliću.

    Stanković, koji je u prethodnom periodu obavljao funkciju generalnog sekretara, rekao je novinarima da je uz izbor novog rukovodstva usvojen i četvorogodišnji program rada sa aktivnostima da se dodatno unaprijede prava domaćih radnika.

     

  • Cvijanovićeva o odluci SAD

    Cvijanovićeva o odluci SAD

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Srnu da nije iznenađujuća, a prema nekima je i očekivana, odluka SAD da uvedu carine od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.

    “U ovoj zemlji kakva je BiH ne možeš postići dogovor ni o tome da pošalješ pismo na zadatu temu i u roku. Pa je onda problem što je Savjet ministara donosio zaključke ili ministar poslao nacrt pisma Predsjedništvu kojima se poštuju zaključci Savjeta ministara, a ne od riječi do riječi zaključci Predsjedništva.

    Pa, onda kad kažeš danas je rok i predložiš modifikacije, to opet mora sačekati par dana. Pa se onda natežeš oko neke besmislene rečenice koja prilično glupo zvuči, ali ako je ne prihvatiš u njenoj sveukupnoj gluposti, onda taj neko neće glasati. Još ako ne možeš izaći u javnost i reći – na prijedlog tog i tog usvojeno je to i to, onda udaraš na narcisoidna ogledala i nema tu kraja”, istakla je Cvijanović za Srnu reagujuću na odluku SAD o uvođenju carina na svu robu koja ulazi iz BiH od 1. avgusta.

    Srpski član i predsjedavajuća je ocijenila da je šteta što pismo nije usvojeno prošle sedmice kad je i bilo na dnevnom redu da bi bilo poslato u roku i naglasila da treba, svakako, nastaviti sa ovim aktivnostima da bi se smanjilo carinsko opterećenje.

    Cvijanović je istakla da je moguće da se radi o namjernoj političkoj opstrukciji u okviru institucija BiH, jer je ona evidentno neuspješna država u kojoj se ništa ne prepoznaje ako je za opšte dobro i ako nije za obračun sa drugima pod motom “napada na ustavni poredak”.

    “U svakom slučaju, institucije i predstavnici Republike Srpske su još prije par mjeseci jasno izrazili svoj stav da je ovo pitanje neophodno regulisati sa SAD”, naglasila je Cvijanović.

    Američki predsjednik Donald Tramp objavio je odluku o uvođenju carina od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.

    “Počevši od 1. avgusta, naplaćivaćemo BiH samo 30 odsto carine. Molim Vas da imate na umu da je 30 odsto daleko manje od procenta potrebnog da se eliminiše neproporcionalni trgovinski deficit”, istakao je Tramp.

  • Stanković novi predsjednik Saveza sindikata

    Stanković novi predsjednik Saveza sindikata

    Goran Stanković izabran je danas za predsjednika Saveza sindikata Republike Srpske, na osmom Izbornom kongresu održanom u Tesliću.

    Stanković, koji je u prethodnom periodu obavljao funkciju generalnog sekretara, rekao je novinarima da je uz izbor novog rukovodstva usvojen i četvorogodišnji program rada sa aktivnostima da se dodatno unaprijede prava domaćih radnika.

    On je kao neke od ciljeva izdvojio – da radnici imaju plate dostojne za normalan život, bezbjedna radna mjesta, te poštovanje zakonom propisanih radničkih prava.

    “Moramo zaštititi naše radnike iz Republike Srpske da nam ne dolaze radnici iz trećih zemalja, a naši da odlaze u zemlje zapadne Evrope”, izjavio je Stanković.

    On je najavio sindikalne aktivnosti na unapređenju zakonskih propisa u korist radnika, smanjenja sive ekonomije od koje, kako ocjenjuje, i dalje pojedini poslodavci ostvaraju benefite.

    Dosadašnja predsjednica Ranka Mišić na čelu Saveza sindikata bila je prethodnih 20 godina i krajem ove godine najvjerovatnije ide u penziju. Za predsjednicu je prvi put izabrana 2005. godine, a prije toga je, od 1997. godine, dva mandata bila predsjednica Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

    Stanković je danas rekao da je Savez sindikata Srpske jedina većinska reprezentativna sindikalna centrala u Srpskoj koja se već 33 godine bori za prava radnika.

    Potpredsjednik ovog sindikata Dragan Gnjatić apelovao je za solidarnost i jedinstvo među sindikalnim organizacijama i najavio primjenu novih oblika sindikalne borbe s ciljem poboljšanja propisa o radu, uključujući Zakon o radu, te opšti i pojedinačni kolektivni ugovor.

    On je istakao i da se instrument kolektivnog pregovaranja mora podići na viši nivo.

    Današnjem Kongresu prisustvovali su i predstavnici sindikalnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, FBiH, te Brčko distrikta.

    Predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske Mladen Novosel ukazao je da snaga sindikata leži u zajedništvu, kojeg nažalost, kako kaže, nema u Hrvatskoj, a ni u zemljama bivše Jugoslavije.

    Prema njegovim riječima, Hrvatska je ulaskom u EU preuzela bolje zakonodavstvo o pravima radnika, ali da po pitanju iznosa plata postoji velika nesrazmjernost istočnih i zapadnih evropskih zemalja, koji procentualno iznosi do jedan naprema četiri.

    Novosel za takvo stanje krivi pohlepu hrvatskih poslodavaca koji, da bi ostvarili visok profit, nastoje da zadrže niske plate obezbjeđivanjem jeftine radne snage iz trećih zemalja.

    Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović ukazao je na nepravednost mehanizma minimalne zarade, koji pogoduje uvozu strane radne snage dok domaću, zajedno sa članovima porodice, prisiljava da bolji životni standard traže na tržištima zapadnoevropskih zemalja.

    Na osmom Izbornom kongresu Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić je izabran za generalnog sekretara. Izabrani su i članovi Predsjedništva, Statutarne komisije i Nadzornog odbora.

    Izborni kongres održan je u hotelu “Kardijal” u Tesliću.

  • Očekivana inflacija za ovu godinu smanjena na 3,4 odsto

    Očekivana inflacija za ovu godinu smanjena na 3,4 odsto

    Očekivana inflacija u BiH za ovu godinu iznosi 3,4 odsto, dok se u narednoj očekuje od 3,2 odsto, objavila je Centralna banka BiH.

    Rezultati ankete Centralne banke pokazuju da je očekivana inflacija za ovu godinu manja nego predviđanja od 4,2 odsto iz marta, a na niže je revidirana i inflacija za 2026. godinu.

    – Pad ovih očekivanja ukazuje na to da finansijske institucije nisu bile iznenađene intenzitetom inflatornih pritisaka, s obzirom na to da su prethodne prognoze za 2025. godinu bile oko 3,6 odsto i više – pojasnili su iz Banke.

    Iz Banke navode da očekivanje za narednu godinu potvrđuje relativno prilagođavanje jakim negativnim rizicima i potrebi za kontinuiranim praćenjem agregatne potražnje, naročito potrošnje.

    U novijem periodu, ističu iz Centralne banke, vidljiv je određeni napredak ka stabilizaciji inflatornih očekivanja, ali je važno naglasiti da se očekivanja o inflaciji ne bi trebala formirati sa nerealnim optimizmom.

    – Umjesto toga, ona moraju biti bazirana na realnim ekonomskim pokazateljima, uključujući činjenicu da je u BiH prisutna i uvozna inflacija. Očekivana inflacija ostaje važan pokazatelj ekonomskog segmenta i ključan faktor u odlučivanju centralnih banaka, preduzeća i potrošača – istakli su iz Banke.

    Iz Banke navode da neprekidno praćenje i realističko sagledavanje inflacije, uz pravovremene i odlučne mjere ekonomske politike, ostaje neophodno kako bi se ublažili negativni efekti i očuvala makroekonomska stabilnost.

  • Vidović: Nikada se ne smije ugasiti račun preko kojeg se prima zarađeni dohodak

    Vidović: Nikada se ne smije ugasiti račun preko kojeg se prima zarađeni dohodak

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da zakonski mora biti riješeno da se ne smije nikada ugasiti račun bilo kojeg pojedinca preko kojeg prima svoj zarađeni dohodak.

     To će posebno biti tretirano novim zakonom o platnom prometu, ali i sada se to nalazi u našim zakonima – rekla je Vidovićeva tokom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu, koji je pred parlamentom kao građanska inicijativa.

    Vidovićeva je navela da je Vlada Republike Srpske izrazila rezervu prema navedenoj inicijativi u kojoj je navedeno da bi Agencija za bankarstvo Srpske mogla da uzme na sebe utvrđivanje rizika.

    – To nikako nije dobro i ne može biti zato što je Agencija kontrolni organ banaka i ona ne može preuzimati rizike – rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da se u narednom periodu moraju ozbiljno zaštititi fizička lica i njihovi bankovni računi.

    Vidovićeva je rekla da Republika Srpska u postupku izrade zakona o platnom prometu koji će biti sveobuhvatan.

    – Razumijem ovu građansku inicijativu jer je Republika Srpska pretrpjela veliku štetu u prethodnom periodu. Fizička lica i pravna lica su pretrpjela veliku štetu, to jest ugrožavanje privredne aktivnosti Srpske – rekla je Vidovićeva.

  • Detalji o napadu kineske vojske na njemački avion

    Detalji o napadu kineske vojske na njemački avion

    Njemački avion, raspoređen za pomorski nadzor u Crvenom moru, “bez razloga i bez prethodnog kontakta” je bio “napadnut laserom” od strane kineskog ratnog broda tokom rutinske misije, objasnio je portparol Saveznog ministarstva odbrane.

     

    Kineski ratni brod je ranije nekoliko puta viđen u tom području.

    Prema riječima portparola ministarstva, avion pogođen laserom je takozvana multisenzorska platforma (MSP).

    Avion učestvuje u misiji EUNAVFOR Aspides od prošlog oktobra i, kao “leteće oko” misije, daje značajan doprinos izviđanju područja na širokom području. Podaci koje je MSP dobio “značajno doprinose komandi misije i uključenih partnera”, objasnio je portparol, prenosi Focus.

    Dodao je da MSP-om upravlja civilni pružatelj usluga. Međutim, osoblje njemačke vojske uključeno je u angažovanje aviona.

    Misija EUNAVFOR Aspides, koju predvodi EU, namijenjena je zaštiti važne trgovačke rute kroz Crveno more od napada jemenske milicije Hutija, koja tamo napada teretne brodove od početka rata u Gazi u oktobru 2023.

  • Hoće li Evropski parlament srušiti Fon der Lajen

    Hoće li Evropski parlament srušiti Fon der Lajen

    Ursula fon der Lajen danas je odbacila prijedlog za izglasavanje nepovjerenja njoj kao predsjednici Evropske komisije kao pokušaj “iz priručnika ekstremista” i teoretičara zavjere.

    Evropski parlament u četvrtak će glasati o nepovjerenju predsjednici Evropske komisije nakon što je 75 poslanika, mahom desnice, sakupilo potpise da bi do tog glasanja došlo. Oni Njemici prvenstveno zamjeraju odbijanje da objavi razmjenu poruka sa direktorom američke farmaceutske kompanije “Fajzer” Albertom Baurlom tokom pandemije koronavirusa, prenosi Index.hr.

    Komisija je odbila zahtjev novinara da objavi prepisku Baurle i Fon der Lajen iz 2021. godine o nabavci vakcina.

    Opšti sud Evropske unije u maju je presudio da Komisija nije dala dovoljne razloge da ne objavi prepisku, na šta se evropsko izvršno tijelo žalilo.

    Odbrana Fon der Lajen
    Fon der Lajen se danas branila da je konačan dogovor između EU i “Fajzera” bio u interesu Evrope te da nije postignut u tajnosti jer ga je potom pregledalo i odobrilo svih 27 evropskih prestonica.

    Kritičare je nazvala “teoretičarima zavjere”, “antivakserima” i proruskim igračima koji metode crpe iz “najstarijih priručnika ekstremista”.

    Njihov cilj je polarizacija društva, potkopavanje povjerenja u demokratiju, širenje lažnih tvrdnji o uticaju na izbore i revizija istorije, nastavila je Fon der Lajen.

    Naglasila je da “nije tajna” da je bila u kontaktima sa farmaceutskom industrijom, ali i da je njena strategija obezbijedila da sve članice EU imaju jednak pristup vakcinama usljed pandemije.

    Centralizacija moći
    Potpisnici predloga predvođeni Rumunom Gheorgheom Pipereom, poslanikom konzervativaca (ECR), predsjednici EK zamjeraju i navodnu centralizaciju moći, “odvajanje“ od evropskih građana i uticaj na nacionalne izbore.

    Nije izgledno da će Parlament u četvrtak zaista i izglasati nepovjerenje Fon der Lajen jer su za to potrebne dvije trećine glasova, a velike političke grupe su već najavile da neće podržati prijedlog.

    Međutim, današnja rasprava mnogima od njih bila je prilika da iznesu svoje kritike, pa i na račun njene Evropske narodne stranke jer se po pitanju migracija i zelenih politika svrstala uz desnicu koju naziva ekstremističkom.

    “Da li želite da vladate sa onima koji hoće da unište Evropu ili sa onima koji se svaki dan bore da je grade?“, upitala ju je Iratkse Garsija Perez, šefica socijalista i demokrata.

    “Vi hranite čudovište” ekstremne desnice i “ono će vas na kraju pojesti”, rekao je pak šef zelenih Bas Ajkhut.

  • “Dobrodošli u pakao”

    “Dobrodošli u pakao”

    Snimak drona koji je “New York Times” dobio na uvid pokazuje koliko su teški uslovi u kojima ukrajinski vojnici pokušavaju obraniti Konstantinovku.

    Grad se nalazi na udaru ruske ljetne ofanzive u Donjeckoj oblasti, gdje su ruske snage posljednjih mjeseci ostvarile najveći teritorijalni napredak od 2022. godine.

    Rusija sada kontroliše više od dvije trećine Donjecka. Ali, da bi zauzela ostatak, mora osvojiti gradove koji su još pod ukrajinskom kontrolom i ključni su za vojnu logistiku.

    Zato je Konstantinovka jedan od glavnih ciljeva. Ona je južni ulaz u lanac gradova koji čine zadnju veću obrambenu liniju Ukrajine u Donjecku. Ako padne, gotovo svi gradovi sjevernije biće na dometu ruskih dronova. Time bi Moskva bila korak bliže svom cilju – potpunom osvajanju Donjecke oblasti.

    Ruske snage stvorile su džep dubok 16 kilometara oko ukrajinskih jedinica koje brane Konstantinovku, djelimično ih opkolivši s istoka, juga i zapada. Svaki pokret unutar tog područja ruski dronovi prate danonoćno, kažu ukrajinski vojnici i oficiri.

    Jedinice su često zarobljene sedmicama bez rotacije i bez mogućnosti da se ranjeni evakuišu.

    “Izuzetno je teško dostaviti zalihe, zamijeniti vojnike – zapravo bilo šta napraviti”, rekao je Makas, oficir iz 12. brigade Azov.

    Ukrajina se priprema za mogući konačni ruski napad na Konstantinovku, iako bi se borbe mogle otegnuti mjesecima. Pitanje je hoće li Rusija napasti direktno, kao u Bahmutu 2023, ili će pokušati zatvoriti obruč i prisiliti Ukrajince na povlačenje, kao što je učinila u Avdejevki prošle godine.

    U svakom slučaju, ukrajinski vojnici kažu da Rusija sada ima veliku prednost jer koristi dronove u puno većem obimu nego prije.

    “Prije su mogli pogoditi ciljeve unutar 2-3 kilometra”, rekao je Oleksandr, komandant jedinice iz 93. brigade koja upravlja bespilotnim vozilima.

    “Sada udaraju svakih 10 do 20 minuta, i to na udaljenosti od 15 kilometara od prve linije. Sve unutar tog područja se uništava”, dodaje on.

    Kad ih se pita što je promijenilo situaciju, svi ukrajinski vojnici navode isti naziv: Rubikon – elitna ruska jedinica za dronove.

    Ove godine istakli su se u ruskoj Kurskoj oblasti, gdje su spriječili ukrajinsko napredovanje stalnim napadima na glavnu cestu snabdijevanja. U proljeće su premješteni kod Konstantinovke i primijenili istu taktiku: sistemski napadaju ceste, vozila i antene.

    “Igra se promijenila kad su oni stigli”, rekla je Rebeka Maciorovski, američka volonterka koja vodi medicinsku jedinicu u 53. mehanizovanoj brigadi Ukrajine.

    Napadi oko Konstantinovke toliko su česti da ukrajinski vojnici više ni ne izlaze iz svojih skloništa.

    “Šalimo se da je odlazak na WC sada gotovo herojski čin”, rekao je Mikola, vojnik koji se bori jugoistočno od grada.

    Guverner Donjecke oblasti prošlog je mjeseca pozvao stanovnike na evakuaciju, rekavši da je to “pitanje preživljavanja”.

    Ali ruska nadmoć u vazduhu sve više otežava evakuaciju nekoliko hiljada civila koji su ostali u Konstantinovki, nekadašnjem gradu od 70.000 stanovnika.

    Put kojim se dolazi do Konstantinovke puna je ožiljaka ruskih napada – izgorjeli automobili i razrušene zgrade. Na jednom dijelu razapeta je mreža koja bi trebala zaustaviti dronove. Na ulazu u grad sjeverne strane stoji natpis: “Dobrodošli u pakao.”

    Ruske snage često masovno bombarduju gradove kako bi oslabili ukrajinsku obranu prije napada. Makas, oficir iz 12. brigade Azov, rekao je da ne vjeruje da će Rusija napasti Konstantinovku direktno i tako rizikovati ulične borbe. Smatra da će je pokušati zaobići, napredujući sa sjevera s obje strane džepa koji su stvorili, prije nego što zatvore obruč oko grada.

    “Ovo je pravi pakao”, opisuju ukrajinski vojnici stanje oko grada.

  • Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    Cijena američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) bila je danas nestabilna i kretala se oko 67 dolara po barelu, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK plus) najavila povećanje proizvodnje za avgust.

    To uvećanje veće je od očekivanog, što signalizira povjerenje u snagu tržišta, prenio je Trejding ekonomiks.

    Osam članica OPEK-a složile su se da povećaju proizvodnju za 548.000 barela dnevno sljedećeg mjeseca, kao i da će slično povećanje vjerovatno uslijediti u septembru.

    Saudijska Arabija je takođe podigla cijene svoje glavne vrste sirove nafte za Aziju.

    Grupa je povećavala od maja do jula svoju ponudu tempom od 411.000 barela dnevno.

    OPEK plus je saopštio da je odluka zasnovana na stabilnim globalnim ekonomskim izgledima.

    Još jedno povećanje biće razmotreno na sastanku 3. Avgusta, prenosi Tanjug.