VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Dobrodošli u pakao”

    “Dobrodošli u pakao”

    Snimak drona koji je “New York Times” dobio na uvid pokazuje koliko su teški uslovi u kojima ukrajinski vojnici pokušavaju obraniti Konstantinovku.

    Grad se nalazi na udaru ruske ljetne ofanzive u Donjeckoj oblasti, gdje su ruske snage posljednjih mjeseci ostvarile najveći teritorijalni napredak od 2022. godine.

    Rusija sada kontroliše više od dvije trećine Donjecka. Ali, da bi zauzela ostatak, mora osvojiti gradove koji su još pod ukrajinskom kontrolom i ključni su za vojnu logistiku.

    Zato je Konstantinovka jedan od glavnih ciljeva. Ona je južni ulaz u lanac gradova koji čine zadnju veću obrambenu liniju Ukrajine u Donjecku. Ako padne, gotovo svi gradovi sjevernije biće na dometu ruskih dronova. Time bi Moskva bila korak bliže svom cilju – potpunom osvajanju Donjecke oblasti.

    Ruske snage stvorile su džep dubok 16 kilometara oko ukrajinskih jedinica koje brane Konstantinovku, djelimično ih opkolivši s istoka, juga i zapada. Svaki pokret unutar tog područja ruski dronovi prate danonoćno, kažu ukrajinski vojnici i oficiri.

    Jedinice su često zarobljene sedmicama bez rotacije i bez mogućnosti da se ranjeni evakuišu.

    “Izuzetno je teško dostaviti zalihe, zamijeniti vojnike – zapravo bilo šta napraviti”, rekao je Makas, oficir iz 12. brigade Azov.

    Ukrajina se priprema za mogući konačni ruski napad na Konstantinovku, iako bi se borbe mogle otegnuti mjesecima. Pitanje je hoće li Rusija napasti direktno, kao u Bahmutu 2023, ili će pokušati zatvoriti obruč i prisiliti Ukrajince na povlačenje, kao što je učinila u Avdejevki prošle godine.

    U svakom slučaju, ukrajinski vojnici kažu da Rusija sada ima veliku prednost jer koristi dronove u puno većem obimu nego prije.

    “Prije su mogli pogoditi ciljeve unutar 2-3 kilometra”, rekao je Oleksandr, komandant jedinice iz 93. brigade koja upravlja bespilotnim vozilima.

    “Sada udaraju svakih 10 do 20 minuta, i to na udaljenosti od 15 kilometara od prve linije. Sve unutar tog područja se uništava”, dodaje on.

    Kad ih se pita što je promijenilo situaciju, svi ukrajinski vojnici navode isti naziv: Rubikon – elitna ruska jedinica za dronove.

    Ove godine istakli su se u ruskoj Kurskoj oblasti, gdje su spriječili ukrajinsko napredovanje stalnim napadima na glavnu cestu snabdijevanja. U proljeće su premješteni kod Konstantinovke i primijenili istu taktiku: sistemski napadaju ceste, vozila i antene.

    “Igra se promijenila kad su oni stigli”, rekla je Rebeka Maciorovski, američka volonterka koja vodi medicinsku jedinicu u 53. mehanizovanoj brigadi Ukrajine.

    Napadi oko Konstantinovke toliko su česti da ukrajinski vojnici više ni ne izlaze iz svojih skloništa.

    “Šalimo se da je odlazak na WC sada gotovo herojski čin”, rekao je Mikola, vojnik koji se bori jugoistočno od grada.

    Guverner Donjecke oblasti prošlog je mjeseca pozvao stanovnike na evakuaciju, rekavši da je to “pitanje preživljavanja”.

    Ali ruska nadmoć u vazduhu sve više otežava evakuaciju nekoliko hiljada civila koji su ostali u Konstantinovki, nekadašnjem gradu od 70.000 stanovnika.

    Put kojim se dolazi do Konstantinovke puna je ožiljaka ruskih napada – izgorjeli automobili i razrušene zgrade. Na jednom dijelu razapeta je mreža koja bi trebala zaustaviti dronove. Na ulazu u grad sjeverne strane stoji natpis: “Dobrodošli u pakao.”

    Ruske snage često masovno bombarduju gradove kako bi oslabili ukrajinsku obranu prije napada. Makas, oficir iz 12. brigade Azov, rekao je da ne vjeruje da će Rusija napasti Konstantinovku direktno i tako rizikovati ulične borbe. Smatra da će je pokušati zaobići, napredujući sa sjevera s obje strane džepa koji su stvorili, prije nego što zatvore obruč oko grada.

    “Ovo je pravi pakao”, opisuju ukrajinski vojnici stanje oko grada.

  • Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    Cijena američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) bila je danas nestabilna i kretala se oko 67 dolara po barelu, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK plus) najavila povećanje proizvodnje za avgust.

    To uvećanje veće je od očekivanog, što signalizira povjerenje u snagu tržišta, prenio je Trejding ekonomiks.

    Osam članica OPEK-a složile su se da povećaju proizvodnju za 548.000 barela dnevno sljedećeg mjeseca, kao i da će slično povećanje vjerovatno uslijediti u septembru.

    Saudijska Arabija je takođe podigla cijene svoje glavne vrste sirove nafte za Aziju.

    Grupa je povećavala od maja do jula svoju ponudu tempom od 411.000 barela dnevno.

    OPEK plus je saopštio da je odluka zasnovana na stabilnim globalnim ekonomskim izgledima.

    Još jedno povećanje biće razmotreno na sastanku 3. Avgusta, prenosi Tanjug.

  • Koliko će uvođenje carina za robu iz BiH uticati na izvoz

    Koliko će uvođenje carina za robu iz BiH uticati na izvoz

    predsjednik SAD poslao je pismo Željki Cvijanović, predsjedavajućoj Predsjedništva BiH u kojem je, između ostalog naveo da od 1. avgusta ove godine SAD uvode carine na sve proizvode iz BiH od 30 posto.

    Ako se pogledaju podaci Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izvoz BiH u SAD prošle godine iznosio je 234,5 miliona KM dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.

    BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

    Još ranije, stručnjaci su za Nezavisne novine rekli da BiH neće u velikoj mjeri biti pogođena carinama SAD, ali da će najveći teret podnijeti namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 30 posto.

    Posljednji podaci UIO koji su objavile Nezavisne odnose se na prva tri mjeseca ove godine. Prema tim podacima u SAD smo izvezli 60,8 miliona KM, dok je uvoz u tom periodu iznosio 19 miliona KM.

    U prva tri mjeseca najviše smo, kao i ranije, izvezli oružja i to u vrijednosti 41, 14 miliona KM. Proizvodi od cinka izvezeni su u vrijednosti od 3,8 miliona KM, te proizvodi od željeza i čelika za 3,4 miliona KM.

    S druge strane, što se tiče uvoza iz SAD u prva tri mjeseca, najviše smo uvezli jestivog voća i orašastih plodova, kore agruma, dinja i lubenica i to malo manje od pet miliona KM.

    Dalje je za 2,6 miliona KM uvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, te za 2,3 miliona KM vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora.

  • U četvrtak radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupaju u generalni štrajk

    U četvrtak radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupaju u generalni štrajk

    U četvrtak radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupaju u generalni štrajk, rekao je za RTRS Petar Јokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

    – Proces rada će biti skraćen i odvijaće se od 6 do 12 časova, kada roditelji treba da dođu po djecu – rekao je Јokanović.

     

     

    Podsjećamo, štrajk upozorenja održan je prošle sedmice u trajanju od sat vremena. Vaspitači traže povećanje plata za 20 odsto.

  • Evropa sve zatvorenija

    Evropa sve zatvorenija

    Granične kontrole postaju sve češća pojava unutar Evropske unije. Poljska je postala dvanaesta evropska zemlja koja se odlučila na ovaj korak, iako je cilj Šengenskog prostora upravo suprotan – slobodno kretanje bez unutrašnjih granica. Postavlja se pitanje: da li Evropska unija još može sačuvati slobodu putovanja?

    Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja članica Šengenskog prostora koja je uvela kontrole na granicama. Ovo je direktna reakcija na pojačane kontrole koje Njemačka već danima sprovodi na svojoj granici s Poljskom, prenosi Dojče vele.

    To nije iznenađenje, smatra poslanik Evropske narodne stranke Paskal Arimon. Prema njegovim riječima, sve više vlada preovladava mišljenje da granične kontrole nisu nužno negativne i da su se pokazale funkcionalnim.

    „Ali upravo zato s njima treba postupati izuzetno oprezno – uvijek ih treba sagledavati u evropskom kontekstu“, poručuje Arimon, belgijski poslanik u Evropskom parlamentu. On poziva Evropsku komisiju da izvrši pravnu analizu i provjeri da li su ove mjere u skladu s članom 25. Šengenskog zakonika.

    Zakonski okvir za privremene kontrole

    Član 25. Šengenskog zakonika dozvoljava državama da ponovo uvedu privremene granične kontrole na period od deset dana, bez prethodne najave, ako postoji neposredna prijetnja, poput sumnje na teroristički napad.

    Kontrole se zatim mogu produžiti na maksimalno šest mjeseci, a u izuzetnim slučajevima i do dvije godine – ako je ugrožen javni red ili unutrašnja bezbjednost. Kao čest primjer navodi se veliki priliv migranata.

    Evropska komisija stalno ističe da ovakve mjere moraju biti vremenski ograničene i uvedene samo kao krajnja opcija.

    Portparol Komisije Markus Lamert naglašava da i susjedne zemlje i sama Komisija moraju biti informisane o svakoj odluci. Dodaje da su u stalnom kontaktu sa svim pogođenim stranama.

    Dugotrajne kontrole bez sankcija

    U praksi se, međutim, sve češće dešava da Komisija „zažmiri“ na dugotrajne kontrole. Tako su kontrole na njemačko-austrijskoj granici u Bavarskoj na snazi još od jeseni 2015. godine, dok Danska kontroliše granicu s Njemačkom već punih osam godina.

    Komisija nema ovlašćenja da zabrani već najavljene kontrole. Može samo da iznese svoje mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.

    Šengen pod pritiskom

    Još nije jasno da li su sve trenutno važeće kontrole širom Evrope zaista opravdane. Osim Njemačke i Poljske, granične kontrole trenutno sprovode i Francuska, Holandija, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španija i Slovačka. Belgija, kao trinaesta zemlja, planira da uvede kontrole tokom ljeta.

    Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Bruner upozorava da se radi o zabrinjavajućem trendu i podsjeća na vrijednosti koje je Šengen donio:

    „Ovo se mora zaustaviti. Moramo ispuniti svoju dužnost kao Evropska komisija.“

    On poziva na što brže sprovođenje Pakta o azilu i migracijama. „Pozivamo države članice da to ubrzaju“, dodaje Bruner.

    U Briselu se i dalje nadaju da bi sloboda kretanja unutar Evrope mogla biti sačuvana ako se Pakt o azilu i migracijama u potpunosti implementira do ljeta 2026. godine. Ključni uslov za to je efikasnija zaštita spoljašnjih granica Evropske unije.

  • Tri moguće sudbine naplate parkinga u Banjaluci

    Tri moguće sudbine naplate parkinga u Banjaluci

    Stanovnici Banjaluke mogu da računaju na besplatno parkiranje bar do septembra. Šta će se desiti nakon toga, još je neizvjesno, jer saga oko naplate parkinga i dalje traje.

    Ako bude po volji odbornika iz reda manjina Saše Čudića i skupštinske većine predvođene SNSD-om, grad bi mogao dobiti novo komunalno preduzeće – Banjaluka Parking servis. Ovo tijelo bi bilo zaduženo za kontrolu i organizaciju parkiranja, a imalo bi upravu i generalnog direktora, koga bi birala Skupština grada.

    Zagovornici ove ideje tvrde da je to jedini pravno ispravan model, s obzirom na presudu Ustavnog suda kojom je prethodni način naplate proglašen neustavnim. Iako nije izričito navedeno, novo preduzeće bi, po svemu sudeći, preuzelo postojeće radnike iz trenutnog gradskog servisa.

    Međutim, kritičari upozoravaju da se time samo širi birokratija i otvara prostor za zapošljavanje partijskih kadrova. Oni podsjećaju i na primjer iz Doboja, gdje je slično preduzeće završilo u stečaju zbog dugova i navodnih nepravilnosti.

    Hoće li Banjaluka Parking servis zaživjeti do 1. septembra, kako je predloženo u amandmanu Saše Čudića, ostaje da se vidi. Naime, inicijativu mora formalno pokrenuti gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Postojala su i razmišljanja da se parking servis inkorporira u ZIBL, Zavod za izgradnju Banjaluke, ali ta opcija nije izgledna zbog finansijskih problema i sporova unutar akcionarskog društva.

    Ako novo preduzeće ne bude formirano, moguće je da će se naplata nastaviti kao i do sada, preko službe u okviru Gradske uprave. Pristalice ovog modela naglašavaju da gradovi u Republici Srpskoj, izuzev Trebinja, već koriste ovakvu praksu, a da ni Ustavni sud nije zabranio takav pristup.

    Prednost “starog” sistema je u racionalnijem korišćenju resursa, kao i u tome da gradske službe mogu vršiti kontrolu i naplatu čak i na onim lokacijama gdje imovinsko-pravni status nije sasvim riješen – poput parkinga kod Talije, Doma omladine i prostora između ATV-a i Tužilaštva.

    Još jedan argument u korist zadržavanja naplate u okviru Gradske uprave jeste mogućnost izricanja prekršajnih naloga, što novo preduzeće ne bi moglo raditi, za razliku od Komunalne policije.

    Na kraju, postoji i treći scenarij – da pravo na upravljanje i naplatu parkiranja bude preneseno privatnom partneru, tačnije nekom od preduzeća u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje. Njegova firma “Tržnica” već rukovodi parkingom kod gradske tržnice, a pominje se i kao akter u upravljanju parkiralištem na Staroj autobuskoj stanici.

  • Opozicija ostaje u skupštini

    Opozicija ostaje u skupštini

    Izbacivanje narodnog poslanika i lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića sa nedavne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske izazvalo je protestnu reakciju opozicije, ali ne i trajniji bojkot parlamenta. Iako se o toj mogućnosti govorilo, odluka je da se u radu skupštine ipak nastavi učestvovati.

    Opozicija smatra da bi napuštanje skupštinskih zasjedanja odgovaralo vlasti, jer bi im omogućilo da bez otpora sprovode političke odluke i dominiraju u javnom prostoru. Izostanak opozicionih glasova, poručuju, značio bi odustajanje od demokratske borbe i prepustio bi parlamentarnu govornicu samo jednom političkom bloku.

    Zato će, uprkos tenzičnoj atmosferi, svi opozicioni poslanici, uključujući i one iz Liste za pravdu i red, učestvovati u današnjoj sjednici.

    Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić je na prethodnoj sjednici, netom prije glasanja o setu zakona koji su izazvali burne rasprave, donio odluku da Vukanovića udalji sa zasjedanja do kraja sjednice. Ovu odluku obrazložio je navodima o neprimjerenom ponašanju Vukanovića tokom sjednice Kolegijuma – uključujući povišen ton i narušavanje reda.

    Sam Vukanović, nekoliko dana kasnije, izjavio je da je odluka neosnovana i da je donesena suprotno poslovniku. Najavio je da je slučaj predao Ustavnom sudu Republike Srpske i da još uvijek čeka ishod.

    Uprkos tome, poslanici njegove liste će, kao i kolege iz drugih opozicionih stranaka, prisustvovati nastavku skupštinskog rada.

    – Smatram da vlastima odgovara da opozicija ne bude prisutna. Ali parlament je jedino mjesto gdje se možemo suočiti s njihovim argumentima – rekao je Vukanović za Srpskainfo.

    Dodao je da vjeruje da je odluka o njegovom udaljavanju imala političku pozadinu i da je donijeta u trenutku kada je vlast željela da izbjegne otvorenu raspravu nakon hapšenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Planiram doći u Banjaluku, barem na glasanje. Mislim da se u parlamentu može sankcionisati samo ponašanje tokom sjednice, ne van nje – rekao je Vukanović.

    On tvrdi da je cilj vlasti da ga isprovocira kako bi imao burnu reakciju, koja bi im poslužila kao izgovor za dodatne sankcije. Prema njegovim riječima, ima potvrde da su se pojedini predstavnici vlasti sastajali kako bi dogovarali upravo takve scenarije.

    – Jasno je da nije bilo incidenata na samoj sjednici. Ova mjera pokazuje slabost i nespremnost na političku debatu. Međutim, ja neću dozvoliti da im pružim bilo kakav povod – zaključio je Vukanović.

  • Šta piše u pismu koje je Tramp poslao Predsjedništvu BiH

    Šta piše u pismu koje je Tramp poslao Predsjedništvu BiH

    Predsjednik SAD uputio je pismo predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, kao i šefovima brojnim drugih država, a vezano za uvođenje carina.

    Naime, Tramp je naveo u svom obraćanju zašto upućuje ovo pismo i poručio da ono svjedoči snazi i povezanosti trgovinskih odnosa BiH i SAD.

    Pismo prenosimo u cijelosti:

    “Velika mi je čast što vam šaljem ovo pismo jer ono pokazuje snagu i posvećenost naših trgovinskih odnosa, te činjenicu da su Sjedinjene Američke Države pristale da nastave saradnju s Bosnom i Hercegovinom, uprkos značajnom trgovinskom deficitu s vašom velikom zemljom. Ipak, odlučili smo da krenemo naprijed, ali uz pravedniju i uravnoteženiju trgovinu.

    Stoga vas pozivamo da učestvujete u izuzetnoj ekonomiji Sjedinjenih Država – tržištu broj jedan u svijetu, daleko ispred svih. Imali smo četiri godine da razgovaramo o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita koje uzrokuju bosanskohercegovačke tarife i necarinske politike i trgovinske barijere.

    Naši odnosi, nažalost, nisu bili recipročni. Počevši od 1. avgusta 2025. godine, Sjedinjene Države će uvesti carinu od samo 30% na sve proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. Roba koja se prevozi preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu biće podložna još višoj carini.

    Imajte na umu da je brojka od 30 % znatno niža od onoga što je potrebno za uklanjanje trgovinskog deficita koji imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carina ako Bosna i Hercegovina, ili kompanije unutar vaše zemlje, odluče graditi ili proizvoditi unutar SAD-a. U tom slučaju, mi ćemo učiniti sve da se odobrenja dobiju brzo, profesionalno i rutinski – drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica.

    Ako iz bilo kojeg razloga odlučite da podignete svoje carine, tada će sve što odlučite da povećate dodatno biti uračunato u ovih 30% koje mi naplaćujemo. Molimo vas da razumijete da su ove carine nužne kako bi se ispravile godine tarifa, necarinskih mjera i trgovinskih barijera koje uzrokuju neodržive trgovinske deficite protiv SAD-a. Taj deficit predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj ekonomiji, a uistinu i našoj nacionalnoj sigurnosti”, poručio je Tramp.

  • Tramp poslao pismo liderima BiH i Srbije: Uvodi visoke carine

    Tramp poslao pismo liderima BiH i Srbije: Uvodi visoke carine

    AmeričkI predsjednik Donald Trump najavio je da će od 1. avgusta uvesti visoke, jedinstvene carine na uvoz robe iz najmanje 14 zemalja.

    U objavama na društvenoj mreži Truth Social podijelio je skenirana pisma poslana liderima tih zemalja, među kojima su BiH i Srbija, u kojima se navode nove carinske stope.

    Prema objavljenim dokumentima:

    25 % carine uvodi se na robu iz Japana, Južne Koreje, Malezije, Kazahstana i Tunisa

    30 % carina na uvoz iz Južnoafričke Republike i Bosne i Hercegovine

    32 % carine za Indoneziju

    35 % carine za Bangladeš i Srbiju

    36 % carine za Kambodžu i Tajland

    40 % carina na robu iz Laosa i Mjanmara

    Tramp je u pismima dodao da će SAD “možda razmotriti” prilagođavanje carinskih stopa, “zavisno našem odnosu s vašom zemljom”.

  • Sve više se kupuje ugalj, uvoz struje premašio 300 miliona

    Sve više se kupuje ugalj, uvoz struje premašio 300 miliona

    Zbog pada proizvodnje uglja u rudnicima, “Elektroprivreda BiH” je prinuđena da kupi 400.000 tona mrkog uglja za oko 70 miliona KM.

    Sa druge strane, stručnjaci kažu da je uvoz električne energije za šest mjeseci premašio 300 miliona KM.

    Kako pišu federalni mediji, “Elektroprivreda BiH” je krenula u nabavku oko 400.000 tona mrkog uglja za potrebe Termoelektrane u Kaknju, za šta je predviđeno da se izdvoji oko 70 miliona KM sa PDV-om.

    Naime, kako je ranije saopšteno iz “Elektroprivrede BiH”, u posljednjih godinu dana proizvodnja uglja iz rudnika koji posluju u koncernu ovog elektroenergetskog preduzeća je nedovoljna, te su prinuđeni nabavljati velike količine uglja na slobodnom tržištu.

    “Pad proizvodnje doveo je preduzeće u tešku situaciju, zbog čega se određen nivo struje mora kupovati za FBiH”, rečeno je nedavno na konferenciji za medije.

    Podsjećamo da je “Elektroprivreda BiH” nedavno tražila više cijene električne energije.

    Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, rekao je ranije da je njihova obaveza da osiguraju stabilno i uredno snabdijevanje kupaca, ali i da održavaju stabilnost energetskog sektora.

    Kako stvari sada stoje, struja će od 1. septembra u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto, ali će zadnju riječ na ovaj prijedlog dati Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK).

    I “Elektroprivreda RS” je ranije tražila povećanje cijena električne energije, ali je to u startu presjekao Radovan Višković, premijer RS, rekavši da do kraja godine neće biti viših cijena struje.

    Ipak, ukoliko dođe do dodatnih problema u elektroenergetskom sektoru u Srpskoj i prekomjernog uvoza te loše hidrologije, pitanje je kako će se ovo javno preduzeće izboriti sa svim tim, te da li će možda jedini način biti da cijena struje bude viša.

    Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), kazao je federalnim medijima da je BiH za šest mjeseci ove godine na uvoz struje potrošila 320 miliona KM.

    “Uvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine porastao je za četiri puta u odnosu na isti period prošle godine i na taj uvoz utrošeno je 320 miliona KM”, kazao je Bičakčić za Fenu.

    Rekao je da je proizvodnja električne energije u proteklih šest mjeseci iznosila 6,6 teravat-sati (TWh), što je tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je potrošnja na mreži prenosa iznosila 5,5 TWh.

    “Fizički obim izvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 3,8 TWh, što je za sedam posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Finansijski efekat tog izvoza električne energije je iznosio 470 miliona KM, što je više za 60 procenata u odnosu na isti period 2024. godine”, pojasnio je Bičakčić.

    Prema njegovim riječima, fizički obim uvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine je iznosio 2,7 TWh, što je na nivou uvoza u istom periodu prethodne godine.

    “Istovremeno fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine je iznosio 1,1 TWh, što predstavlja smanjenje od 15 procenata, dok je neto izvoz bio 150 miliona KM i manji je za 29 procenata. Iako se nastavlja trend smanjenja, ipak je još zadržan pozitivan bilans neto izvoza, zahvaljujući prije svega privatnim kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije. Razlog ovako loših energetskih efekata je u nedostatku uglja i donekle u lošoj hidrologiji”, zaključio je Bičakčić.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo slijed svega onoga šta se dešava u posljednje vrijeme.

    “Nakon pada izvoza električne energije imamo povećan uvoz električne energije. ‘Elektroprivreda BiH’ mora da kupuje ugalj, jer rudnici u njihovom koncernu ne mogu da isporuče sve te količine koje su njima potrebne. Da li je to dobro i zašto se radi? ‘Elektroprivreda BiH’ ne daje odgovore na to, nego ide u nabavku. Došli smo do jednog zida, odnosno ne znamo kuda to sve vodi, a sumnjam da ni u ‘Elektroprivredi BiH’ to ne znaju”, naglasio je Bečarević.