Autor: INFO

  • EU više novca dala za ruski gas, nego na pomoć Ukrajini

    EU više novca dala za ruski gas, nego na pomoć Ukrajini

    EU je prošle godine potrošila više sredstava na kupovinu ruskog gasa nego na pomoć Ukrajini, što je paradoks, rekao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen.

    “Moramo biti obazrivi da ne ponovimo grešku i ne pređemo iz jedne zavisnosti u drugu, zbog čega diversifikujemo naše izvore energetskih resursa”, rekao je Jorgensen za italijanski list “La Republika”.

    On je naveo da je EU trenutno glavni dobavljač gasa Norveška, a zatim slijede Sjednjene Države.

    “To nas za sada zadovoljava. Međutim, dokle god zavisimo od tih isporuka, nastojimo da ih dobijamo po nižoj cijeni i pregovaramo sa SAD o povećanju obima isporuka”, rekao je Jorgensen.

    On je ocijenio da je to ipak vremenski ograničeno rješenje, jer je cilj EU da ovu zavisnost prevaziđe uz pomoć obnovljivih izvora energije i nuklearne energije.

  • Od poreza u BiH za šest mjeseci sakupljeno više od 12 milijardi KM

    Od poreza u BiH za šest mjeseci sakupljeno više od 12 milijardi KM

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), te poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH su u prvoj polovini godine prikupile ukupno oko 12,3 milijarde KM.

    Kase pune: Od poreza u BiH za šest mjeseci sakupljeno više od 12 milijardi KM
    Tako su iz UIO BiH početkom mjeseca saopštili da su prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2025. godine iznosili pet milijardi i 748 miliona KM i veći su za 326 miliona KM ili 6,01 % u odnosu na isti period 2024. godine, kada su iznosili pet milijardi i 422 miliona KM.

    “Uprava je u prvih šest mjeseci 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od milijardu i 92 miliona maraka. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci 2025. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su četiri milijarde i 655 miliona KM i veći su za 5,83 % u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za šest mjeseci 2024. godine”, naveli su iz UIO BiH.

    Dodali su da je u junu 2025. godine prikupljena milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 109 miliona KM više u odnosu na jun 2024. godine.

    “Za finansiranje državnih institucija u prvih šest mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 490 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila dvije milijarde i 554 miliona KM, Republika Srpska milijardu i 430 miliona KM i Brčko distrikt 144 miliona KM”, saopštili su iz Uprave.

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 2,176 milijardi maraka, što je za 139,6 miliona KM ili sedam odsto više u odnosu na isti period 2024. godine, odnosno za tri odsto više nego što je planirano za taj period.

    “Rast naplate bilježi se u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za devet procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za jedan procenat. Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa, ukupno 1,327 milijardi maraka, odnosno naplaćeno je za 110,6 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine. Po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite u prvih šest mjeseci 2025. godine prikupljeno je za po devet procenata više”, istakli su iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 553,2 miliona KM, što je za 7,6 miliona maraka više nego u prvoj polovini prošle godine.

    “Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 238 miliona KM ili 30,7 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za 29,8 miliona KM. Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza”, piše u saopštenju PU Republike Srpske.

    Poreski obveznici Federacije BiH su u periodu januar – jun 2025. godine uplatili 4,46 milijardi KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 522 miliona KM, ili za 13,27 odsto.

    “Na dan 30.6.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.030, a na dan 30.6.2024. godine broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH bio je 130.175”, navodi se u saopštenju Poreske uprave Federacije BiH.

  • Zelenski predložio novo produženje ratnog stanja i mobilizacije

    Zelenski predložio novo produženje ratnog stanja i mobilizacije

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski predao je Vrhovnoj radi prijedloge za novo produženje ratnog stanja i mobilizacije za još tri mjeseca, navedeno je u relevantnim dokumentima objavljenim na internet stranici ukrajinskog parlamenta.

    Produženje će stupiti na snagu 7. avgusta.

    Vrhovna rada izglasala je 16. aprila produženje ratnog stanja i mobilizacije do 6. avgusta, podsjeća TASS, prenosi Srna.

  • Konaković donatorska sredstva raspoređivao na plate, najam i nabavku vozila

    Konaković donatorska sredstva raspoređivao na plate, najam i nabavku vozila

    Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara uplate donatorskih sredstava nije izvršavalo na način predviđen zakonskim propisima, navedeno je u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    U izvještaju za prošlu godinu navedeno je da je Ministarstvo, kojim rukovodi Elmedin Konaković, lani iskazalo prihod od donacija od 175.726 KM, a riječ je o donaciji koja je evidentirana u Ambasadi BiH u Kuvajtu na osnovu pologa novčanih sredstava na račun Ambasade.

    – Ovaj način prijema novčane donacije nije u skladu sa propisima kojim su regulisani prijem i realizacija tekuće podrške u novčanom obliku – navodi se u izvještaju koji je objavljen na stranici Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    Ambasada BiH u Kuvajtu je dopisom informisala Ministarstvo inostranih poslova da je 20. februara 2024. godine na redovan račun ambasade položen iznos od 30.000 kuvajtskih dinara /90.195 evra/ po kursu na dan uplate.

    U dopisu je navedeno da je ta sredstva Ministarstvo inostranih poslova Kuvajta samoinicijativno namijenilo za podršku rada ambasade, uz prijedlog da se sredstva ne povlače sa računa ambasade i da se troše uobičajenom procedurom prema finansijskom planu i budžetu.

    Iz sjedišta Ministarstva su obavijestili ambasadu da je potrebno da, s ciljem poštovanja propisanih procedura o prijemu novčanih donacija, donirana sredstva uplati na ranije otvoreni donatorski račun, kao i da dostavi važeću dokumentaciju na osnovu koje je izvršena uplata navedenih sredstava te da dostavi dokument iz kojeg je jasno vidljiva namjena primljenih sredstava.

    Transfer u iznosu od 30.000 kuvajtskih dinara sa tekućeg računa ambasade na donatorski račun izvršen je 13. marta 2024. godine, pojašnjeno je u izvještaju.

    Izdaci iz donatorskih sredstava u iznosu od 168.644 KM su realizovani nakon otvaranja programa posebnih namjena na osnovu zahtjeva Ministarstva upućenog Ministarstvu finansija i trezora BiH u oktobru prošle godine, a s obzirom na to da nije dostavljen dokument donatora o namjeni sredstava, Ministarstvo je samo odredilo namjenu i raspored donatorskih sredstava.

    Nakon što je Ambasada, krajem novembra prošle godine, informisala Ministarstvo o nedovoljnim sredstvima za rad, proslijeđen je nalog da se sredstva prenesu sa donatorskog na redovan račun i realizuju u skladu sa dostavljenim planom rashoda Ambasade.

    U izvještaju revizora navedeno je da se realizovani izdaci odnose na neto plate i naknade plata zaposlenih 56.646 KM, troškove iznajmljivanja 41.998 KM i nabavku i vozila 70.000 KM.

    Osim protivzakonitog evidentiranja donacija, revizori su u radu Konakovićevog ministarstava pronašli i propuste u izdvajanju novca za prekovremeni rad i reprezentaciju.

    Revizori su na osnovu dostupnih evidencija utvrdili da je u pojedinim slučajevima naknada za plaćeno odsustvo po osnovu vjerskih praznika isplaćena za četiri dana što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH.

    Јedna od preporuka revizora, koja je istaknuta, je i to da Ministarstvo u procesu zapošljavanja treba da obezbijedi poštovanje principa transparentnosti.

  • Cijena bitkoina premašila 121.000 dolara

    Cijena bitkoina premašila 121.000 dolara

    Cijena bitkoina premašila je 121.000 dolara, prvi put u istoriji, objavila je platforma “Bajnans”.

    U objavi se navodi da je cijena bitkoina dostigla 121.209 dolara.

    “Bajnans” je nešto ranije objavio da je cijena bitkoina sinoć dostigla 119.000 dolara, prenosi Srna.

  • Milan Miličević otvorenim pismom obrazložio svoju ostavku

    Milan Miličević otvorenim pismom obrazložio svoju ostavku

    Nakon neopozive ostavke na funkciju predsjednika Srpske demokratske stranke Milan Miličević se otvorenim pismom objavljenim na društvenim mrežama obratio članovima i simpatizerima SDS.

    Miličević je poručio da je, kako je naveo, “autokratskom režimu u Republici Srpskoj došao kraj” i da ima mnogo funkcionera SDS koji “u tome vide šansu da se što bolje pozicioniraju”.

    – Smatram da je ambicija uvijek dobar pokretač, osim ako je nerealna i prevazilazi sopstvene sposobnosti nedovršenih ličnosti, a takvih oko sebe vidim nekoliko. Ambicija kojom ugrožavaš svoju stranku i svoje stranačke kolege je bolesna ambicija – naveo je Miličević.

    On je poručio da je uloga predsjednika Srpske demokratske stranke da okuplja ljude pod okriljem stranke, ne samo članove nego i sve patriotske snage u Republici Srpskoj.

     

    ADVERTISING
    Podjele unutar SDS su vještačke i smišljene

    – Tu ulogu sam ozbiljno i iskreno prihvatio i davao maksimum strpljenja, svoje snage, volje, vremena, znanja i iskustva. Inicijativa o mojoj smjeni, koju su potpisali i za koju su  lobirali neki “stranački prvaci“, jasno mi govori da postoji organizovana ekipa ljudi u vrhu SDS-a ali i nekih drugih struktura izvan stranke, koja ide direktno u podjelu stranke i njeno slabljenje – navodi Miličević.

    Miličević tvrdi da nije slučajno da se potresi u SDS dešavaju upravo sada, kad se događaju tektonski poremećaji na političkoj sceni u BiH i Republici Srpskoj.

    – Postoje oni kojima to odgovara, a posebno odgovara ovom režimu i onima koji su na njega oslonjeni, a lažno se predstavljaju patriotama. Već dugo to vidim oko sebe i unutar Srpske demokratske stranke i nastojao sam to zaustaviti, ali nažalost, neuspješno – napisao je Miličević.

    On ocjenjuje da je podjela unutar Srpske demokratske stranke fingirana, vještačka i smišljena, i da ta podjela u članstvu ne postoji. Ona postoji, kako tvrdi, samo među pojedinim stranačkim funkcionerima.

    Iz ovih podjela i klanova Srpska demokratska stranka je već oslabljena, a moja želja i namjera da okupljam, a ne dijelim, čini mi se da nema šansu da bude ostvarena. Nemam namjeru preglasavati se o tome da li imam ja ili neko drugi podršku većine. I pobjednik i poraženi su jednako gubitnici jer su podijelili Srpsku demokratsku stranku – naveo je Miličević.

    Dodaje da kao ozbiljan čovjek, koji je više od 30 godina u SDS, ne želi da se njegovo ime povezuje sa cijepanjem stranke.

    – Izdržao sam i izdržaću sve napade režima na mene i na članove moje porodice. Pobijedio sam ih sa iskrenim i odanim članovima Srpske demokratske stranke mnogo puta. Nikad mi nije bilo teško kad su ti napadi dolazili od režima. Preživio sam i napade iznutra, z SDS, od nedostojnih ljudi u ne tako davna vremena – napisao je Miličević.

    Moju su porodicu upoređivali sa porodicom Dodik

    – Svjesno nisam reagovao na medijske istupe i uvrede na račun moje porodice koji su bili brutalno bezobrazni. Kako shvatiti da jedan od istaknutih stranačkih funkcionera Srpske demokratske stranke stavlja u istu ravan moju porodicu i porodicu Dodik – dodao je Miličević.

    On je istakao da njemu, a ni Republici Srpskoj, ne treba prepolovljena i podijeljena stranka, ali da je očigledno je da nekima treba.

    – Nažalost, neutemeljena ambicija i sujeta pojedinaca prevladale su razum, jedinstvo i odgovornost. Umjesto borbe za članstvo, za narod i za Republiku Srpsku, svjedočimo pokušaju da se Srpska demokratska stranka iskoristi kao sredstvo za nečije obračune, kao odskočna daska za funkcije koje su, izgleda, postale važnije od ideala, od programa, od ciljeva koje smo zajedno gradili – istakao je Miličević i dodao da “ne postoji cijena ili pozicija u kojoj bi bio nečiji poslušnik ili marioneta”.

    – Ne pristajem na kompromise sa onima koji ne znaju šta znači dostojanstvenost, odgovornost i čast. Posebno ne pristajem na mediokritetstvo, a moj lični, profesionalni i politički integritet nema cijenu – naveo je Miličević.

    – U trenutku kada smo krenuli u ozbiljan otpor režimu, kada smo aktivnosti podigli na jedan viši nivo, upravo sada, dok teku mnogi važni procesi – kao po nalogu – dešava se sinhronizovana unutrašnja opstrukcija. To nije slučajnost – istakao je bivši predsjednik SDS.

    On je dodao da je neopozivu ostavku podnio ne zbog političkog poraza, niti zbog umora, ili pritisaka režima, već zbog onih za koje je do juče smatrao prijateljima i istomišljenicima, a su njemu, a neki i SDS-u okrenuli leđa pod uticajem sumnjivih motiva i tuđih interesa.

    Nadam se da moja ostavka donosi kraj podjela. Povlačim se i iz svih stranačkih organa i biću dio moje gradske organizacije Srpske demokratske stranke Teslić na koju sam ponosan, jedne od najjačih organizacija stranke, i bićemo još jači jer nas vodi emocija, a ne interesi i funkcije – istakao je Miličević.

    Na kraju je svim poštenim, iskrenim, tihim članovima SDS, u svakom selu i u svakom mjestu poželio sreću i mudrost i poručio im da dobro otvore oči.

    – Stranku ne čine funkcije. Stranku čine ideali, i ljudi koji ih nose – zaključio je Milan Miličević u svom otvorenom pismu.

  • SAD naoružava Kijev, Evropa plaća

    SAD naoružava Kijev, Evropa plaća

    Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je slanje “patriot” raketa Ukrajini uz oštru poruku Moskvi da “više neće proći nekažnjeno”. Poručio je da ruski predsjednik Vladimir Putin “lijepo priča, a onda uveče sve bombarduje”, ističući da svijet više ne smije tolerisati takvo ponašanje. Troškove naoružanja, naglasio je šef Bijele kuće, snosiće Evropska unija.
    Donald Tramp i Vladimir Putin (foto: arhiva/EPA/ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN) –
    Donald Tramp i Vladimir Putin (foto: arhiva/EPA/ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN)
    Zelenski zaprijetio novim udarima duboko u rusku teritoriju

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski zaprijetio je novim udarima duboko u rusku teritoriju.

    Zelenski se oglasio na Iksu nakon sastanka sa ukrajinskim ministrom odbrane Rustemom Umerovom, glavnim komandantom ukrajinske vojske Aleksandrom Sirskim i šefom Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Andrejom Gnatovom.

    On je napisao da će ukrajinske jedinice učiniti sve da unište rusku vojsku i prebace sukobe na rusku teritoriju.

    – Pripremamo se za nove dalekometne napade – poručio je Zelenski.

    Ukrajinski dronovi napali trening centar Zaporoške nuklearne elektrane

    Trenažni centar Zaporoške nuklearne elektrane napadnut je u nedjelju pomoću tri drona, nije bilo kritičnih oštećenja, procjena štete je u toku, saopštila je Zaporoška nuklearna elektrana.

    Udar se dogodio na udaljenosti od približno 250-300 metara od prvog energetskog bloka elektrane. Srećom, napad nije izazvao požar, niti je zabilježena kritična šteta.

    U Centru se nalazi jedini simulator reaktorske sale u punoj veličini na svijetu, što je ključno za obuku osoblja.

    Zaporoška NE nastavlja da radi u normalnom režimu uz sve neophodne mjere predostrožnosti.

    Moskva: Tokom noći oboreno 11 ukrajinskih dronova iznad više oblasti

    Ruski PVO sistemi uništili su tokom noći 11 dronova avionskog tipa iznad ruskih oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    Šest dronova uništeno je iznad Orlovske oblasti, dva iznad Brjanske oblasti, po jedan iznad Kurske oblasti, Krima i Crnog mora.

    Tramp: SAD će poslati kontigent raketa “patriot” Ukrajini
    Američki predsjednik Donald Tramp poslaće rakete “patriot” Ukrajini, navodeći da su one potrebne Kijevu kako bi se odbranile od Rusije.

    Poručio je da je Vladimir Putin “čovek koji lijepo priča, a onda uveče sve bombarduje”, te da više ne smije biti tolerisanja agresije.

    – Poslaćemo ‘patriote’ koje su im očajničke potrebne, zato što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznenadio mnogo ljudi. Govori lijepe stvari a onda bombraduje. Tu ima jedan mali problem, a to je da se meni takve stvari ne dopadaju. U suštini Ukrajini šaljemo različite komade sofisticirane vojne opreme – rekao je Tramp novinarima.

    On nije naveo koliko raketa će biti poslato Ukrajini. Troškove naoružanja, kako kaže, platiće Evropska unija.

  • Upozorenje Đorđe Meloni

    Upozorenje Đorđe Meloni

    Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je na prijetnju trgovinskim ratom unutar Zapada, u komentaru na carine od 30 odsto koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Evropskoj uniji.

    – Trgovinski rat unutar Zapada bi nas sve oslabio pred globalnim izazovima sa kojima se zajedno suočavamo – rekla je Meloni u saopštenju koje je objavila njena kancelarija u nedjelju, prenose italijanski mediji.

    Ona je kazala da “Evropa ima ekonomsku i finansijsku moć da potvrdi svoj stav i postigne pravedan i razuman sporazum”.

    – Italija će učiniti svoj dio posla. Kao i uvijek – dodala je Meloni, dok EU odlaže svoj odgovor na američke carine, u nadi da će se postići sporazum.

    Tramp je juče objavio da će proizvodi uvezeni u SAD iz EU i Meksika biti podložni carinama od 30 odsto, počev od 1. avgusta, nakon čega je italijanska opozicija kritikovala Đorđu Meloni i njenu stranku Braća Italije, da je “spustila glavu” pred prijetnjama iz Vašingtona.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Brisel za sada neće preduzimati mjere protiv američkih carina na čelik i aluminijum, u nadi da će postići sporazum kojim bi se izbjegle šire carine od 30 odsto na sav izvoz.

  • Politička drama pred izbore 2026.

    Politička drama pred izbore 2026.

    Iako se na prvi pogled čini da među domaćim političarima postoji saglasnost oko uvođenja tehnologije u izborni proces za 2026. godinu, stvarnost pokazuje drugačiju sliku. Napredak je, zapravo, gotovo neprimjetan.

    Za mnoge građane BiH, pojam fer izbora i dalje je samo teorija. Dok oni traže da njihov glas bude pošteno zabilježen i precizno prebrojan, politička scena se pretvara u arenu ucjena, manipulacija i institucionalnih kočnica.

    U takvom ambijentu, pitanje poštenja gubi tehnički karakter i prerasta u ključni demokratski problem.

    Jer, ako se osnovna pravila izbornog procesa moraju braniti kroz političke sukobe, prijetnje i intervencije međunarodne zajednice, postaje jasno koliko je sistem daleko od funkcionalne demokratije.

    Posljednjih dana, tema izbornih tehnologija ponovo dominira izjavama političara, ali više kroz političke obračune nego konkretne korake.

    Stranke iz Trojke otvoreno su poručile da neće podržati budžet ukoliko se u njemu ne planiraju sredstva za kupovinu skenera i druge opreme za izbore, čija je vrijednost oko 112 miliona KM.

    U međuvremenu, sve su glasnije spekulacije da će Kristijan Šmit – kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju – donijeti odluku da se sredstva iz dobiti Centralne banke preusmjere Centralnoj izbornoj komisiji. Ta bi odluka, međutim, mogla dodatno pogoršati političke tenzije.

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je najavio da bi novi potezi Šmita mogli izazvati ozbiljnu krizu u zemlji.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, uvjeren je da samo SNSD još uvijek koči reforme koje bi mogle vratiti povjerenje građana u izbore. Smatra da će se krađa glasova zaustaviti na izborima 2026. godine.

    – SNSD želi da Šmit sam nametne rješenje, kako bi to iskoristili za dizanje političkih tenzija do samih izbora – tvrdi Crnadak.

    Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, izražava sumnju da će uvođenje skenera uopšte biti realizovano. Prema njegovim riječima, sve su veće šanse da će visoki predstavnik odustati od te mjere kako ne bi narušio odnose s Dodikom.

    – Kada Dodik zaprijeti, međunarodna zajednica popušta. Bez podrške zapadnih ambasada, ne bi ni bilo moguće da mu se ukinu mjere poput pritvora, a postavlja se pitanje da li su zauzvrat prodali pravdu i državu – navodi Vukanović, najavljujući masovne proteste ukoliko “stranci” ponovo zažmire pred ustupcima prema vlastima RS.

    Damjan Ožegović iz organizacije “Transparency International BiH” ističe da bi uvođenje tehnologije bilo značajan korak ka zaštiti izborne volje građana. Ipak, skeptičan je kada je riječ o političkom dogovoru oko ovih promjena.

    – Političke elite su i ranije blokirale reforme koje bi poboljšale izborni sistem. Nema naznaka da će se sada ponašati drugačije – kaže Ožegović.

    Upozorava i da bi novo odlaganje moglo dodatno udaljiti građane od izbora.

    – Izlaznost je ionako niska, a većinu biračkog tijela čine zaposleni u javnom sektoru i lojalni partijski kadrovi – zaključuje on.

  • Bez vladavine prava BiH ostaje bez evropskog novca?

    Bez vladavine prava BiH ostaje bez evropskog novca?

    Nakon što je u proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine zakona i ljudskih prava stavila u prvi plan, Evropska komisija namjerava u narednom koraku ove oblasti pretočiti u čvrsti budžetski okvir.

    Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.

    I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.

    Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.

    Briselski “Politico”, na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.

    Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.

    Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.

    Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.

    Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.

    Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.

    BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i zadnja, zemlja koja će postati članica EU.