VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Zaharova odgovorila Ruteu: Medinski je ozbiljan stručnjak, za razliku od Umerova

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je kritike generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da Rusija nije poslala “ozbiljnuNa Ruteovu konstataciju da je ruska delegacija došla u Istanbul “sa nekim istoričarem”, Zaharova je podsjetila da pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski koji je predvodio ruski pregovarački tim, nije “neki istoričar”, već “specijalista za međunarodne odnose, naučnik, državnik prenosi Ruska gazeta.

    – Ozbiljnu delegaciju iz Ukrajine predvodio je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji nije služio vojsku, već je cijeli život proveo kao menadžer u telefonskoj kompaniji – istakla je portparolka ruskog ministarstva.

    Zaharova je napomenula da se nijedan problem ne može riješiti bez poznavanja istorije, već da samo može da se pogorša.

    – Nepismenost zvaničnika NATO-a je već dovela do brojnih žrtava u svijetu – napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Rute je u ponedjeljak pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ozbiljno razmisli” o izjavi američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je zaprijetio Rusiji tarifama ako se sukob u Ukrajini ne riješi u roku od 50 dana.

    Rute je ocijenio da Putin “nije poslao ozbiljne ljude” na pregovore, već je umjesto toga poslao “nekog” istoričara koji je “počeo da objašnjava istoriju Rusije od 1250. godine”.

    Istovremeno, generalni sekretar NATO-a pohvalio je sastav delegacije iz Kijeva, nazvavši je “ozbiljnom”.

    delegaciju” na pregovore sa Ukrajinom u Istanbulu.

  • Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nisam završio s njim

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je razočaran u ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali da nije završio sa njim.

    – Razočaran sam njime, ali nisam završio sa njim. Ali jesam razočaran njime – rekao je Tramp u intervjuu za BBC, odgovarajući na pitanje da li je završio sa Putinom.

    Upitan da li veruje ruskom lideru, on je odgovorio: “Ne verujem skoro nikome”.

    Na pitanje kako će natjerati Putina da “zaustavi krvoproliće”, američki predsjednik je rekao da “radi na tome”.

    – Imaćemo odličan razgovor. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu završetka’, a onda će on srušiti zgradu u Kijevu – rekao je Tramp.

    On je naveo da je četiri puta mislio da je dogovor sa Rusijom moguć.

    Tramp, koji je ranije kritikovao NATO kao “zastario” rekao je da je promjenio mišljenje.

    – Mislim da NATO sada postaje suprotnost tome jer alijansa plaća sopstvene račune – istakao je on.

    Tramp, koji se prethodno sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, istakao je da i dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to, kako je naveo, znači da manje zemlje mogu da se brane od većih.

    Na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu rekao je da misli da je to “odlično mjesto”.

    – Znate da tamo posedujem imovinu – naveo je Tramp i dodao da se raduje drugoj državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.

    Tramp je rekao da je cilj njegove posjete lijep provod i da ispoštuje kralja Čarlsa, jer je on veliki gospodin.

    U dvadesetominutnom intervjuu Tramp se osvrnuo i na pokušaj atentanta, napominjući da “voli da o tome razmišlja što je manje moguće”.

    – Ne volim da razmišljam o tome da li me je to promijenilo. Razmišljanje o tome, dodao je, moglo bi da mi promijeni život – zaključio je američki predsjednik.

  • Putin izigrao Trampa?

    Putin izigrao Trampa?

    Američki predsjednik Donald Tramp danas se u Bijeloj kući sastao sa šefom NATO-a Markom Ruteom.

     

    Nakon sastanka je najavljeno da će Amerika Ukrajini poslati borbene avione „patriot“ i drugo naoružanje kako bi se rat u Rusiji nastavio.

    Stručnjaci su podijeljeni u mišljenjima o tome, prenosi Dnevno.

    Bivši diplomata Božo Kovačević u tome vidi ljutnju američkog predsjednika jer ga je Putin izigrao, dok hrvatski analitičar Karlo Jurak smatra da Tramp nije sposoban da ispuni obećanje o brzom okončanju rata jer „Putin nije Kim“.

    „Najava isporuke Patriota logična je posljedica činjenice da je Putin ignorisao velikodušnu Trampovu mirovnu ponudu za Ukrajinu.“

    Podsjeća se da je Tramp predložio da Krim bude priznat kao dio Rusije i da postojeće linije fronta postanu privremene granice.

    To je, smatra Kovačević, bila vrlo velikodušna ponuda, ali Putin nije odustao od svojih maksimalističkih zahtjeva.

    „Putin opasno igra s Trampom. Ispituje granice njegovog strpljenja i evo, očigledno da je to strpljenje isteklo pa je Tramp povukao logične poteze.“ Tramp, kaže on, Ukrajini ništa neće pokloniti.

    „On će Ukrajini sve što joj treba prodati i na taj način ostati vjeran svojim obećanjima da više neće trošiti novac na taj uzaludni rat, ali na taj način se rat produžava s jednakim stepenom neizvjesnosti u pogledu ishoda, kao što je bio i do sada.“

    S druge strane, Ukrajinci sve više odmahuju rukom na ruske prijetnje, podsjećajući da je Kremlj i ranije postavljao crvene linije koje su prekoračene, a da ruske odmazde nije bilo.

    „Ukrajinska strana insistira na tezi da su sve te crvene linije samo blefovi te poziva da Zapad bez ikakvih ograničenja Ukrajini omogući uspješno ratovanje protiv Rusije, pa i na teritoriji Ruske Federacije“, kazao je on za RTL.

    „Putin nije Kim“

    „Kod Trampa je riječ o, koliko ja razumijem, trgovačkoj doktrini. On je htio da završi rat, ali nije uspio. Za neuspjeh krivi Putina i kazniće ga time što će Ukrajini prodavati oružje. No, Tramp nije zabrinut za ishod rata u smislu da navija za jednu ili za drugu stranu. Ako Amerika na ratu može da zaradi, on nema ništa protiv da se rat produži“, zaključuje Kovačević.

    Politički analitičar Karlo Jurak za portal Dnevno kaže da se Putin ne može tako lako privoliti za pregovarački sto kao, na primjer, lider Sjeverne Koreje.

    „Ne dešava se ništa neobično svakome ko je htio i mogao biti dalekovidniji. Trampu ne ide s Rusijom i Putinom onako kako je ‘prodavao boze’ svom egzaltiranom biračkom tijelu. Putin nije igrač ala Kim kojeg je u svom prošlom mandatu uspio pridobiti za pregovarački sto – štaviše, čini se da su Putin i cio svijet koji stoji iza njega trenutno u jačoj poziciji nego posrnuli Zapad kojeg i predvodi i ne predvodi Amerika“, kazao je Jurak.

    Zaključio je da Tramp definitivno neće okončati rusko-ukrajinski sukob.

    „Tramp će vjerovatno ostati na retoričkim doskočicama jer mu to jedino preostaje. Na njegovu sreću, dobrom dijelu njegovog ‘bdemea ljubavi’ to je sasvim dovoljno. U Ukrajini će se nastaviti ubijati ljudi. Mislim da više nema ni spora ni nade (ako je ikada trebala i postojati – možda i jeste – iz čisto humanističkih razloga) da američki predsjednik taj rat neće okončati.“

  • Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Preliminarni rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine ne idu u korist Šuma Srpske. Minus je veći u odnosu na lani više od pet miliona. U ovom javnom preduzeću problem vide u vremenskim neprilikama posebno u zimskom periodu, ali i u slabijoj potražnji za drvnim sortimentima. Tako je ostvareno 90 odsto od planirane proizvodnje.

    Poslovanje šumskih gazdinstava je polovičan. Od njih 27 približno je isti broj onih koja su poslovala pozitivno i negativno. U upravi Šuma kažu da je od prošle godine nešto više od 300 zaposlenih manje. Tvrde da redovno servisiraju sve svoje obaveze.

    Ako je suditi po rezultatu poslovanja u prvih šest mjeseci , ni ove godine Šume Srpske neće na zelenu granu. Minus od 5,2 miliona maraka to potvrđuje. Ko je kriv? Direktor ovog javnog preduzeća zna ko nije. Za ovako veliki gubitak odgovornost tvrde ne snose uprava i zaposleni. U isto vrijeme padavine , ali i tople zime krivac su za loše poslovanje kao i manja potražnja za drvnim sortimentima.

    – Proizvodnja iznosi 90 odsto, mogli smo da je napravimo 110 odsto. Nama proizvodnja ne vrijedi ništa ako nemamo otpremu – rekao je vršilac dužnosti direktora Šuma Srpske Blaško Kaurin.

    A ministar poljoprivrede , šumarstva i vodorpivrede Savo Minić , kako su nam rekli iz njegovog kabineta svoje stav o poslovanju Šuma javnosti će reći sutra. Iz resornog udruženja u Privrednoj komori kažu teško je naći način kako da Šume izađu iz dubioze, ali jedan od razloga lošeg poslovanja vide u strukturi zaposlenih. U Šumama kažu da su smanjili broj radnika, ali veliki problem su i dalje sumnjiva bolovanja i radnici sa ograničenom sposobnošću.

    Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    – U pitanju je veći broj zaposlenih, a i što se tuiče same strukture, veliko je pitanje koliko je šumarskog kadra – rekao je sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrda da se vode određeni procesi zbog sumnje na nezakonite radnje u Šumama Srpske.

    – U oblasti privrednog kriminaliteta došlo je do manjeg pada broj takvih krivičnih djela, ali uz veću materijalnu štetu. Samo u Šumama Srpske imamo oko 160 evidentiranih krivičnih djela u tom periodu i na njima radimo – rekao je ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan.

    Po rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci najbolje je šumsko gazdiinstvo Јahorina. Najlošiji skor ima šumsko gazdinstvo iz Čajniča, ali kako tvrde iz uprave Šuma ostvarilo je dobru proizvodnju u posljednja dva mjeseca.

  • Vučić: Srbija cijeni saradnju sa EU

    Vučić: Srbija cijeni saradnju sa EU

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da posebno cijeni saradnju sa EU koja je najveći spoljnotrgovinski partner i jedan od najvećih investitora u projekte koji su mijenjali lice Srbije i podizali kvalitet života njenih građana.

    Vučić je tokom oproštajne posjete šefa Delegacije EU u Srbiji Emanuela Žiofrea rekao da je današnji sastanak bio odlična prilika da sumiraju dosadašnje rezultate saradnje koja je tokom Žiofreovog mandata dodatno doprinijela jačanju odnosa Srbije i EU.

    – Razmijenili smo mišljenja i o drugim važnim temama od značaja za partnerstvo sa Unijom u brojnim oblastima od uzajamnog interesa – naveo je Vučić.

    On je istakao da je sa Žiofreom posebno razgovarao o toku realizacije projekata predviđenih Planom rasta za Balkan, kao i o zajedničkim energetskim i infrastrukturnim projektima u kojima je EU pouzdan i dobar partner Srbije.

    – Posebno sam zahvalan ambasadoru Žiofreu za lično zalaganje u jačanju saradnje sa Srbijom, kao i za prijateljstvo koje je pokazao prema našoj zemlji – naveo je Vučić na Instagramu.

  • Miličević podnio ostavku, Stanivuković označen kao glavni akter

    Miličević podnio ostavku, Stanivuković označen kao glavni akter

    Milan Miličević, koji je do juče predvodio Srpsku demokratsku stranku, povukao se s funkcije poslije žučne i neslavno okončane sjednice stranačke skupštine u Bijeljini.

    Četiri sata neuspjelih pokušaja da se usvoji dnevni red, povišeni tonovi i brojne proceduralne opstrukcije naveli su Miličevića da „presiječe“ muke i preda neopozivu ostavku na sve položaje u SDS‑u. Izvori iz vrha partije tvrde za Srpskainfo da se najveći sukob vodio oko toga da li 23 delegata iz Bijeljine uopšte imaju legitimitet da prisustvuju sjednici, budući da u tom gradu nisu održani unutarstranački izbori već četvrtu godinu.

    Još jedna sporna tačka bila je prisustvo bivšeg predsjednika SDS‑a i načelnika Gacka, Vukote Govedarice, sastanku u manastiru Gomionica na kojem se, prema riječima sagovornika, razgovaralo o stvaranju novog političkog pokreta pod okriljem lidera PDP‑a Draška Stanivukovića. Iako je Govedarica u Bijeljini tvrdio da je taj prijedlog odbio ne želeći da napusti stranku, izvori insistiraju da je upravo on zagovarao model tročlanog predsjedništva pokreta, u kojem bi i sam imao mjesto.

    U raspravama – i zvaničnim i „hodničkim“ – Stanivuković je označen kao glavni strateg razbijanja SDS‑a i uklanjanja Miličevića. Navodno je, uz podršku pojedinih struktura iz Beograda, pokrenuo akciju smjene nakon što je aktuelni predsjednik SDS‑a javno isticao da će stranka na idućim izborima imati svog kandidata za predsjednika Republike Srpske, a nikako podržati Stanivukovića.

    Prema tvrdnjama upućenih, prije nego što je ostavka iznesena, oko 280 od prisutnih 400 delegata bilo je spremno dati podršku Miličeviću da ostane na funkciji. Ipak, kako kažu, „teror manjine nad većinom“ onesposobio je normalan rad skupštine, pa je bivši lider sam prekinuo agoniju.

    Delegat Nemanja Vasić, koji je najglasnije kritikovao Govedaricu zbog „tajnog sastanka“, ocjenjuje da je promjena predsjednika samo godinu uoči izbora pogubna po SDS. On tvrdi da se 80 % delegata osjećalo izmanipulisano načinom na koji je smjena forsirana, što je, prema njemu, i onemogućilo momentalni izbor novog rukovodioca.

    Politički analitičar Velizar Antić podsjeća da je SDS preživio brojne udare, „od međunarodne zajednice do Dodika“, te i dalje ostaje druga po snazi stranka u Republici Srpskoj. Ipak, smatra da je sadašnji udar „ekstremno opasan“: ili je stranka pogriješila što je Miličevića birala prije dvije godine, ili je, dodaje, morala stati iza njega do izbora. Ulazak u unutrašnje izbore tik pred opšte političko nadmetanje, ocjenjuje Antić, znači da će njihov oponent Milorad Dodik u startu imati veliku prednost.

    Miličevićeva ostavka otvara period neizvjesnosti u najvećoj opozicionoj partiji Srpske, dok delegati i pretendenti na čelo stranke traže način da saniraju štetu nastalu uoči ključne izborne godine.

  • Bošnjaci reagovali na uvođenje pomoćnog sastava policije Republike Srpske

    Bošnjaci reagovali na uvođenje pomoćnog sastava policije Republike Srpske

    Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske pokrenuo je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa (veto) na izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, a kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije u Srpskoj.

    Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, smatra da je formiranje, kako kaže, rezervnog sastava policije u Republici Srpskoj potpuno nepotrebno jer ne postoji nijedan razlog da se tako nešto uradi.

    “Danas je donesena odluka da se izjasnimo o navedenom zakonu. Mislimo da formiranje rezervnog sastava policije ima nekoliko problema, prije svega smatramo da je opasan po samo dejtonsko uređenje. Jasno je zakonima definisano koliko pripadnika policije i slično može biti po broju stanovnika, regijama, entitetima, kantonima. Imamo sasvim dovoljan broj policajaca, ničija bezbjednost, niti jednog entiteta ili države nije ugrožena i ne vidimo potrebu za tim”, ističe Tabaković.

    Navodi da u BiH ima mnogo potrebnijih stvari kojima bi trebalo da se bavimo od formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske.

    “Znamo čemu su nas odveli rezervni sastavi 90-ih godina. Imamo sasvim dovoljan broj policije, ministarstvo ima sasvim dovoljan broj policajaca, ako nema, mogu raspisati konkurs i primiti nove policajce”, navodi Tabaković.

    Podsjeća u kojim situacijama se uvode ovakvi sastavi policije.

    “Rezervni sastavi se uglavnom uvode u kriznim situacijama, u ratnim ili predratnim dešavanjima u svim zemljama svijeta. To se desilo i kod nas 90-ih godina i imamo strah od toga da se ne poseže za takvim odlukama, jer ne znamo šta se krije iza navedenog zakona”, poručio je Tabaković za “Nezavisne novine”.

    Nakon što je pokrenut veto mehanizam, biće sazvana sjednica Vijeća naroda RS na kojoj će se raspravljati i glasati po ovom pitanju.

    Ako ne bude podrške vetu, onda se zahtjev Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda šalje na Zajedničku komisiju NS RS i Vijeća naroda RS, a ako i tamo ne bude saglasnosti, onda sve ide pred Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske.

    Zavisno od odluke Ustavnog suda RS na način na koji to Bošnjaci žele, vjerovatno će pitanje ići pred Ustavni sud BiH.

  • Darko Ćulum ponovo u fotelji direktora SIPA

    Darko Ćulum ponovo u fotelji direktora SIPA

    Darko Ćulum, kako je potvrđeno Raportu, opozvao je ostavku i vratio se jutros na posao u SIPA-u.

    Bosna i Hercegovina14.07.2025 | 12:15
    Novi zaokret: Darko Ćulum ponovo u fotelji direktora SIPA
    On je to potvrdio za Raport.

    “Opozvao sam ostavku”, rekao nam je kratko Ćulum i potvrdio da je jutros došao na svoje radno mjesto u Istočno Sarajevo.

    Otišao prije tri mjeseca

    Ćulum je, ostavku podnio prije skoro tri mjeseca, te se vratio u MUP Republike Srpske gdje je trebalo da obavlja savjetničku poziciju direktora policije Republike Srpske Siniše Kostreševića.

    Njegova ostavka vremenski je koincidirala sa pozivom Milorada Dodika da se svi Srbi povuku iz ove agencije, a nakon što je naredio da NS Republike Srpske usvoji zakon kojim se SIPA-i zabranjuje djelovanje u Republici Srpskoj. Ovaj zakon je kasnije privremeno poništen od Ustavnog suda BiH.

    Poslao pismo Krišto

    U međuvremenu, Savjet ministara BiH je odbijalo prihvatiti ostavku Ćuluma, što je njega faktički pro forme ostavilo na poziciji u SIPA.

    Kako saznajemo, Ćulum je jutros o povratku u SIPA-u i opozivu ostavke obavijestio predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Borjanu Krišto, zamjenika ministra bezbjednosti BiH Ivicu Bošnjaka te Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH.

  • Orban pada?

    Orban pada?

    Mađarski premijer Viktor Orban, koji je na vlasti već dve decenije, mogao bi na sledećim izborima koji su planirani za april 2026, da izgubi svoju poziciju, navodi BBC u svojoj velikoj analizi.

    Kako ističu, Orbanu, koji je u međuvremenu stekao brojne poklonike širom sveta, ozbiljno preti čovek koji dolazi iz njegovog tabora – desnog centra.

    Reč je o Peteru Mađaru, 44-godišnjaku koji je godinama bio blizak Orbanovom Fidesu, a pojavio se kao iznenađujući izazivač u februaru 2024.

    Potres koji mu je otvorio prostor nastao je zbog afere oko pomilovanja muškarca osuđenog za prikrivanje seksualnog zlostavljanja dece – što je dovelo do ostavke predsednice Katalin Novak.

    Tada se povukla i ministarka pravosuđa Judit Varga, bivša supruga Petera Mađara.

    Međutim, taj skandal je teško narušio Orbanovu tvrdnju da zastupa tradicionalne porodične vrednosti.

    Opozicioni aktivista Robert Puser, koji predvodi građansku inicijativu Otpor građana, kaže da Mađar pažljivo balansira, je ga zvaničnici Fidesa i deo medija pokušavaju prikazati kao liberala ili levičara.

    On, međutim, izbegava udaljavanje od konzervativne baze na selu – dosadašnjeg utvrđenja Orbanove moći – i gradi sopstvenu snažnu priču o Mađarskoj koja se urušava.

    Većina nacionalnih anketa daje prednost opozicionoj stranci Tisa, koju vodi Mađar – od 9 do 18 postotnih bodova prednosti pred Fidesom.

    Jedini izuzetak od tih brojki je vladin tink-tank “Viewpoint Institute”, koji još uvek pokazuje blagu prednost Fidesa.

    Zdravstvo, škole, železnice…

    Orban je na vlasti 19 od 35 godina otkako je 1990. srušen komunizam, što ga čini jednim od najiskusnijih vođa u Evropskoj uniji. Početkom 90-ih Fides se odmakao od liberalnih korena, a Orban je u stranku usadio konzervativni, nacionalistički, desničarski identitet.

    Godine 2015, u jeku migracione krize, Orban je izbeglice opisivao kao “migrantski pokret sastavljen od ekonomskih migranata, izbeglica i stranih boraca”.

    Od početka totalne ruske invazije na Ukrajinu 2022. protivi se slanju vojne pomoći Kijevu i članstvu Ukrajine u EU-u.

    Ključ Orbanove dugogodišnje moći bio je u tome da zna da identifikuje čega se njegovi birači boje, što mu je donelo velike pobede 2010., 2014., 2018. i 2022.

    Zakon jačeg
    Tanjug/AP Photo/Rudolf Karancsi

    Još jedan ključ Orbanovog uspeha bio je da pobednik uzima sve. Nakon poraza 2002., vratio se na vlast 2010. i već 2011. promenio izborni zakon – smanjio broj poslanika sa 386 na 199, ukinuo drugi krug i favorizovao jače stranke.

    Tako je 2014. s 45 odsto glasova Fides osvojio 67 odsto mesta u parlamentu.

    Proporcionalni sistem zamenjen je onim nalik većinskom, poput britanskog. Osim toga, na Ustavni i Vrhovni sud imenovao je stranačke sudije.

    Još 2014. Orban je izjavio da država koju gradi “ne odbacuje temeljne principe liberalizma, poput slobode… ali liberalizam ne postavlja kao temelj organizacije države”.

    Stranci ga vole, ali kod kuće mu podrška klizi
    Porzycki/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

    Orban vlada pomoću jednostavnih poruka, oblikovanih prema anketama koje naručuje njegova vlada, a koje otkrivaju što građane brine. Te poruke potom šire provladini mediji, društvene mreže i plakati širom zemlje.

    Mnogi inostrani lideri cene njegov stil. Među Orbanovim “obožavaocima” nalaze se i čelnici Slovačke i Gruzije, Alis Vajdel iz AfD-a, Gert Vilders iz holandske Stranke za slobodu, kao i Herbert Kikl iz austrijske Slobodarske stranke.

    Takođe, mnogi MAGA republikanci vide u Orbanu borca protiv “woke” culture, a i sam američki predsednik Donald Tramp je o njemu govorio uz reči hvale.

    Ali, nastavlja dalje BBC, dok mu raste ugled u inostranstvu, tepih mu se sve više izmiče pod nogama kod kuće.

    Peter Mađar neumorno obilazi zemlju, kritikujući vlast zbog stanja u bolnicama, slabih plata u javnom sektoru i raspadnute infrastrukture. Njegova obraćanja uživo na Fejsbuku često gleda na desetine hiljada ljudi.

    Propagandisti Fidesa nazivaju ga praznim “mesijom” ili izdajnikom, ali Mađar nudi ljudima novu viziju obnove domovine.

    Orban je u međuvremenu počeo da griješi – podržao je ultranacionalistu Simiona u rumunskim predsedničkim izborima, uprkos njegovim dugogodišnjim antimađarskim stavovima.

    Simion je izgubio u drugom krugu.

    Dalje, ističe britanski javni servis, mađarska ekonomija stagnira. Zavisna od nemačkog tržišta, a posebno od proizvodnje automobila, više ne garantuje rast životnog standarda, a Orban “više ne isporučuje ono što je nekada mogao”.

    Ako Orban zaista padne s vlasti, biće to istorijski preokret, zaključuje BBC.

    Loše stanje u državnim bolnicama, školama i železničkoj mreži postalo je glavna tema Mađara i njegove stranke.

    ““Orbanova metoda vladanja – nekada hvaljena u inostranstvu, sve više gubi uspešnost kod kuće, i Mađarska je sada bliže nego ikada da svrgne čoveka koji je vladao poslednjih 15 godina”, piše BBC.

  • Zašto u BiH ustavom nisu zagarantovana neka osnovna prava?

    Zašto u BiH ustavom nisu zagarantovana neka osnovna prava?

    U Finskoj je pristup brzom internetu osnovno ljudsko pravo, Slovenci imaju Ustavom zagarantovano pravo na pitku vodu, Francuskinje ustavno pravo na abortus. A šta imaju građani i građanke BiH? Imaju 2 entiteta i 3 konstitutivna naroda.

    Ustav BiH ne garantuje, eksplicitno, čak ni jednakost muškaraca i žena. Pojam roda se u Ustavu BiH uopšte ne spominje, a ravnopravnost polova je spomenuta samo u kontekstu zabrane diskriminacije.

    Najviši pravni akt BiH je pisan isključivo u muškom rodu. U njemu postoje 3 člana Predsjedništva BiH i nijedna članica. Željka Cvijanović je, dakle, u Ustavu BiH “nevidljiva”, kao , uostalom, i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

    Jer, u Ustavu BiH nema funkcionerki, ali ni građanki, ni pripadnica konstitutivnih naroda i Ostalih.

    Čak ni neka prava koje su građanima socijalističke Jugoslavije bila zagarantovana još davne 1974. godine, poput prava da “svaki čovjek slobodno odlučuje o rađanju djece”, Bosna i Hercegovina nije “prepisala”.

    Pravo na abortus u BiH je propisano zakonima, ali u mnogim dijelovima BiH to je pravo ženama faktički onemogućeno, zbog toga što ginekolozi, zbog “priziva savjesti”, odbijaju da obave tu intervenciju.

    Da je pravo na abortus Ustavom zapečaćeno, kao što je to, od prošle godine, slučaj u Francuskoj, pitanje je kakva bi bila situacija na terenu.

    Ustavne promjene vruća tabu tema

    Mnogi zagovornici ljudskih prava su stava da bi Ustav BiH trebalo mijenjati, ali ta priča ne ide lako.

    Još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je integralni dio i Ustav BiH, ustavne promjene su neka vrsta tabua i svode se na “vruću” političku, etno – nacionalnu temu.

    Problem je, kako su primjetili brojni analitičari, u tome što Ustavom BiH, kakav je definisan 1995. godine, dominiraju kolektivna prava. Shodno tome ustavne reforme su uvijek bile ekskluzivno pravo vodećih političkih partija, koje ta kolektivna prava zastupaju.

    Uz to, u dosadašnjim pokušajima ustavnih promjena uvijek su se pitali i predstavnici međunarodne zajednice, dakle SAD i Evropske unije.

    U takvom rasporedu snaga razgovori o Ustavu su se dešavali u zatvorenim krugovima, daleko od očiju javnosti, dakle od očiju građana i građanki kojih se to najviše tiče.

    Kad je u pitanju “raspakivanje” Ustava BiH, najmanje se govorilo o korpusu ljudskih prava, mada je u izvještaju za 2023. godinu Evropska komisija konstatovala da su promjene Ustava potrebne kako bi se on uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    Brisel je u ovoj ocjeni samo donekle u pravu. Jer, katalog ljudskih prava, propisan dejtonskim Ustavom BiH, je doslovno prepisan iz Evropske konvencije.

    U Ustavu BiH je proklamovano 13 ljudskih prava, koja su takoreći elementarna: od prava na život, na slobodu kretanja i udruživanja, do zabrane torture i protivpravnog lišenja slobode.

    Zarobljeni u 1995. godini

    Uz to, Ustavom BiH je propisano da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava u BiH “direktno primjenjuju” i da “imaju prioritet nad svim ostalim zakonima”.

    U čemu je onda problem? Problem je u najmanje dvije stvari. Prvo, neka prava u Ustavu BiH nisu eksplicitno navedena, nego se “podrazumijevaju”, a podrazumijevanje u BiH i nije baš neka garancija.

    I drugo, od 1995. godine, kada je u cilju zaustavljanja rata i stvaranja kakve takve države, utemeljen Ustav BiH, koji do danas nije promijenjen, svijet se promijenio. I svijet i evropski standardi.

    Goran Marković, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, ocjenjuje da su odredbe Ustava BiH o ljudskim pravima odraz “istorijskih okolnosti njegovog donošenja”.

    – I teorija ljudskih prava i pojedini ustavni sistemi u međuvremenu su napredovali u smislu priznavanja i zaštite novih ljudskih prava, što nije slučaj sa našim ustavom, koji je ostao “zarobljen” u 1995. godini – kaže profesor Marković za Srpskainfo.

    Dodaje da politički sukobi i neriješen problem diskriminacije presudno utiču na to da nema sluha za razgovore o priznavanju nove generacije ljudskih prava.

    – Obim i sadržaj pojedinih ljudskih prava u BiH često zavise od volje političkih elita, izražene u zakonskim tekstovima, mada ne bi smjelo da bude tako – dodaje Marković.

    On ističe da, uz pravne, postoje i faktički problemi koji se tiču se krajnje neravnomjerne i nepravedne raspodjele ekonomske i političke moći u društvu, što znatno otežava ili onemogućava ostvarivanje ljudskih prava, pogotovo onih ekonomskih i socijalnih.

    Marković smatra da bi BiH trebalo a bude Ustavom definisana kao socijalna država.

    – To bi bila programska i deklarativna norma, koja po sebi ne bi predstavljala garanciju da će BiH zaista biti socijalna država. Ipak, ova programska norma bi mogla da vrši moralno-politički uticaj, da ukazuje na volju ustavotvorca da država u perspektivi postane socijalna i da usmjerava zakonodavstvo u pravcupriznavanja i ostvarivanja principa socijalne države – zaključuje Marković.

    Ali, BiH je definisana “samo” kao demokratska država, dok je recimo Crna Gora definisana kao građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde. I druge dvije nama komšinske države, Srbija i Hrvatska, u svojim ustavima definišu i socijalnu, porodičnu i zdravstvenu komponentu.

    Ali, tu nije kraj priče. Ustav Republike Srpske garantuje pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece. U Republici Srpskoj je garantovano i pravo na zdravu životnu sredinu i pravo na zdravstvenu zaštitu, uz eksplicitnu odredbu da se to parvo za djecu, trudnice i starije osobe obezbjeđuje iz javnih sredstava.

    Znači li to da građani i građanke Federacije BiH ne moraju živjeti u zdravoj životnoj sredini, da ne mogu slobodno odlučivati o rađanju djece, niti imati obezbjeđenu zdravstvenu zaštitu? Biće da je tako, jer Ustav Federacije BiH ove prava ne garantuje, a ne garantuje ih ni Ustav BiH.

    Muškarci i žene

    Kako ističe Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, zbog nedefinisanja spomenutih prava kroz Ustav BiH, majke u različitim dijelovima BiH u praksi nemaju jednaka prava tokom porodiljskog odsustva. Razlike postoje i u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje i socijalnu zaštitu.

    – Najbolje rješenje bi bilo donošenje novog ustava BiH, ali to nije moguće, jer ne postoji politički konsenzus. Drugo rješenje je da se pristupi sveobuhvatnom mijenjanju ustavnih odredbi vezanih za ljudska prava – kaže Lučka za Srpskainfo.

    On ističe da su i ona ljudska prava, koja Ustav BiH deklarativno garantuje, samo pobrojana, a ne i definisana. Uz to, navodi Lučka treba imati na umu da je Ustav temelj za donošenje zakona, pa samo pozivanje na međunarodne konvencije nije najbolje rješenje.

    Lučka smatra da bi u Ustav BiH trebalo uvrstiti nekoliko dodatnih ljudskih prava. Stava je da osobama sa invaliditetom treba najvišim pravnim aktom garantovati posebnu zaštitu i ravnopravno uključivanje u život.

    – Muškarci i žene treba da imaju pravo na jednaku naknadu za isti rad ili rad jednake vrijednosti. Ustav bi trebalo da garantuje i pravo na brak i zasnivanje porodice, tako da svi imaju pravo na brak prema sopstvenom izboru – kaže Lučka.

    On smatra da Ustavom treba garantovati da žena slobodno odlučuje o rađanju djece.

    – Takođe, treba garantovati da majka i otac imaju ista prava i obaveze u vezi sa roditeljstvom i da žena i muškarac imaju pravo odlučivanja o svojim reproduktivnim pravima i reproduktivnom zdravlju, bez diskriminacije, prisile ili nasilja – zaključuje Lučka.

    Dejan Lučka je jedan od branilaca ljudskih prava u BiH, koji podržavaju inicijativu “Građanke za društvene promjene”. A “građanke” se takođe zalažu da BiH bude definisana, ne samo kao demokratska, nego i kao socijalna država.

    Ova platforma predlaže amandmane, kojima bi se osigurala rodna ravnopravnost u jeziku Ustava BiH, te pravo žena na jednak pristup zapošljavanju i jednakost u platama.

    Zalažu se i za ustavnu garanciju posebne zaštite trudnica, majki i samohranih roditelja, te za rodno osjetljivu politiku socijalne zaštite.

    Da li su ovakvi ciljevi ostvarivi? Nerzuk Ćurak, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, samtra da jesu, mada to nije ni lak ni jednostavan zadatak.

    – Da bismo uspjeli u namjeri izgradnje dobrog, pravednog i inkluzivnog društva trebaju nam saveznici u političkoj sferi koji su spremni da podrže destrukciju patrijarhata kao vladajuće društvene norme i koji su, kao donosioci odluka, spremni da ulože svu energiju u izgradnju društva rodne ravnopravnosti. Takvih političara je malo i baš zato što ih je malo, oni moraju postati naši saveznici – poručio je profesor Ćurak.

    I zaključio: društva zasnovana na rodnoj ravnopravnosti su, naprosto, bolja društva.

    Građanke za ustavne promjene

    “Građanke za ustavne promjene” je inicijativa koja se zalaže za Ustav BiH koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, sa posebnim fokusom na rodnu perspektivu. Inicijativu su formirali aktivisti, aktivistkinje i organizacija iz cijele BiH.

    Ova neformalna grupa okuplja 35 organizacija civilnog društva, koje kontinuirano rade na razumijevanju pojmova pola, roda, mira, slobode i ljudskih prava.