VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Cilj Trampove administracije – borba protiv zloupotrebe pravosuđa; On je pobijedio i ja ću

    Dodik: Cilj Trampove administracije – borba protiv zloupotrebe pravosuđa; On je pobijedio i ja ću

    Srpski narod je ohrabren vraćanjem politike zdravog razuma i mirovnim inicijativama na čelu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom, a naročito posvećenošću njegove administracije borbi protiv zloupotrebe pravosuđa, čiji je cilj suzbijanje slobodnog izražavanja demokratske volje naroda, istakao je predsjednik Repubike Srpske Milorad Dodik.

    – Niko ne razumije našu muku bolje od predsjednika Trampa koji je i sam rekao: “Kada radikalna ljevica ne može da pobijedi na demokratskim izborima, zloupotrebljava pravosuđe i neistomišljenike šalje u zatvor. To je njihova standardna taktika širom svijeta”. Predsjednik Tramp je pobijedio – i ja ću pobijediti. Neću dozvoliti da me prijetnje zatvorom zastraše da bih se sklonio sa funkcije – naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    U Šmitovoj Njemačkoj, dodaje Dodik, riječima koje kao da su proročki bile upućene upravo Šmitu, potpredsjednik Vens jasno je iznio moralni stav: “Kada vidimo da evropski sudovi poništavaju izbore, a visoki zvaničnici prijete da će poništiti i druge, moramo se zapitati da li zaista poštujemo dovoljno visoke standarde.”

    – Mi nismo sami u borbi protiv diktatora poput Šmita. Јa neću posustati. Ostajemo nepokolebljivi, zajedno sa našim prijateljima u svijetu koji se bore za demokratiju. Sve ovo čemu danas svjedočimo predstavlja nastavak sankcija koje su uveli Obama, Bajden i Šmit protiv Republike Srpske, zato što stojimo uz predsjednika Trampa – protiv masovne migracije, protiv veza iranskog režima i Sarajeva – a zalažemo se za slobodno i ponosno izražavanje našeg nacionalnog identiteta zagarantovanog Dejtonskim sporazumom. Nisu nas slomili sankcijama – neće ni zloupotrebom pravosuđa – ističe Dodik.

  • Stevandić: Svako pravdanje protiv interesa Republike Srpske „gadno zaudara“

    Stevandić: Svako pravdanje protiv interesa Republike Srpske „gadno zaudara“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr. Nenad Stevandić objavio je danas na društvenoj mreži X snažnu poruku u kojoj ističe značaj odbrane Republike Srpske i prava njenih građana. On je upozorio na, kako je naveo, koordinisani napad „koalicije hulja“ na entitet.

    Stevandić je poručio da pravo na drugačije mišljenje postoji, ali da su dela ta koja definišu čoveka. „Biti na strani svoga naroda, njegovog izbora, Republike, imovine i časti nije stvar principa ili političkog izbora već ljudstva“, naveo je u objavi.

    On je dodao da svaki pokušaj pravdanja protiv ovih vrednosti „gadno zaudara“, ukazujući na kritiku svih onih koji, po njegovom mišljenju, pokušavaju da opravdaju delovanja koja ugrožavaju interese Republike Srpske i njenih građana.

  • Šta piše u ostavci Radovana Viškovića

    Šta piše u ostavci Radovana Viškovića

    Radovan Višković, koji je početkom ove sedmice podnio ostavku na funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske, poručio je da je taj potez bio neophodan kao jedini mogući za bolju budućnost Republike Srpske i njenih građana.

    U ostavci koja je dostavljena Narodnoj skupštini RS i koju će Višković sutra detaljnije obrazložiti pred narodnim poslanicima, on je, između ostalog naveo:

    “Kao politički odgovoran čovjek u ovom izazovnom vremenu za opstanak i dalji razvoj Republike Srpske, cijeneći da su Republika Srpska i jedinstvo srpskog naroda iznad svakog pojedinca i bilo koje funkcije i uvažavajući potrebu da Republika Srpska treba Vladu koja će biti odraz nacionalnog jedinstva i najšireg političkog konsenzusa, aktera na političkoj sceni Republike Srpske, smatrao sam neophodnim da napravim, ovaj za mene, jedini mogući potez”.

    Višković je kazao da je odluka o ostavci donesena i iz razloga jer je bio svjestan činjenice “da zbog ranije izvršenih promjena u sastavu Vlade RS nije moguće izvršiti rekonstrukciju aktuelnog sastava Vlade na kvalitetan način”.

    Ovo obrazloženje, dodao je, prihvaćeno je i uz konsultacije sa predsjednikom Republike Srpske, predsjednikom Narodne skupštine i srpskim članom Predsjedništva BiH.

    “Ovim putem izražavam zadoovoljstvo što je Vlada Republike Srpske u periodu od 2018. do današnjeg dana i pored svih izazova na unutrašnjem i međunarodnom planu uspjela da održi institucionalnu i finansijsku stabilnost i obezbijedi pretpostavke za društveni i ekonomski napredak Republike Srpske u narednom periodu i što ova Vlada ostavlja Republiku Srpsku ekonomski i društveno stabilnu i bezbjednosno sigurnu za sve njene stanovnike”, naveo je Višković.

  • Banjalučki odbornici odbacili presudu Dodiku

    Banjalučki odbornici odbacili presudu Dodiku

    Odbornici Skupštine grada Banjaluka na današnjoj vanrednoj sjednici odbacili su presudu kojom je Miloradu Dodiku, oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.

    Oni su usvojili šest zaključaka kojima se presuda odbacuje, uz obrazloženje da je riječ o politički motivisanoj odluci.

    Usvojeni zaključci su sljedeći:

    1. Odbacujemo presudu kao politički motivisanu presudu.

    2. Suverenitet pripada narodu Republike Srpske.

    3. Neprihvatljivo je da se odluke o predsjedniku Republike Srpske donose van Republike Srpske.

    4. Podržavamo očuvanje institucionalnog integriteta Republike Srpske.

    5. Skupština grada Banjaluka će sve svoje buduće stavove i odluke donositi polazeći od načela demokratske volje naroda Republike Srpske.

    6. Republika Srpska mora ostati demokratsko društvo u kojem se volja naroda poštuje i brani.

  • Merc naišao na otpor u vezi sa planom za razmještanje vojske u Ukrajini

    Merc naišao na otpor u vezi sa planom za razmještanje vojske u Ukrajini

    Njemački kancelar Fridrih Merc naišao je na otpor iz Socijaldemokratske stranke /SPD/ u vezi sa njegovim planom da se pošalje vojska u Ukrajinu u slučaju postizanja primirja između Moskve i Kijeva, javio je list “Bild”.

    U izvještaju se navodi da Merc podržava ideju o slanju njemačke vojske u Ukrajinu, ali da će SPD, koji je dio vladajuće koalicije, za sada podržati to samo ukoliko SAD preuzmu glavnu ulogu i pošalju svoju vojsku.

    “Bild” piše da bi Njemačka, u slučaju da Ukrajina bude napadnuta dok su njemačke snage tamo stacionirane, bila na “neistraženoj pravnoj teritoriji”.

    Merc mora da se suoči i sa strateškim pitanjima u vezi s tim koliko evropskih vojnika može da se pošalje u Ukrajinu, kako bi se osigurali posmatranje iz vazduha i protivvazdušna odbrana, te kako bi Ukrajina održavala svoje vojne kapacitete, prenosi “Raša tudej”.

    Njemački kancelar javno nije isključio mogućnost slanja njemačkih vojnika u Ukrajinu, ali je naglasio da u pružanju potencijalnih bezbjednosnih garancija Kijevu treba da učestvuje cijela Evropa.

    – Ne radi se samo o teritoriji Ukrajine, već i o političkom poretku Evrope – rekao je Merc.

  • Dodik: Referendum 18. ili 25. oktobra – biće ispoštovane sve procedure

    Dodik: Referendum 18. ili 25. oktobra – biće ispoštovane sve procedure

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je da je sinoć održan sastanak vladajuće koalicije na kojem je dogovoreno da referendum bude održan 18. ili 25. oktobra.

    – Zbog svih procedura koje moraju biti ispoštovane – rekao je Dodik.

  • Karan: 913 koraka ka unitarnoj BiH

    Karan: 913 koraka ka unitarnoj BiH

    Visoki predstavnici svojim odlukama sistematski 30 godina ruše dejtonski Ustav sa jedinim ciljem da od Republike Srpska naprave administrativnu jedinicu, unište njen ustavni kapaciteti, te stvore unitarnu, “građansku”, a u suštini muslimansku BiH u kojoj bi druga dva naroda bili potpuno asimilovani, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

     

    Kolumnu profesora Karana za Srnu prenosimo u cijelosti:

    Јačanje BiH na štetu entiteta, a posredstvom međunarodne zajednice, formalnopravno, a i praktično, predstavlja odstupanje od dogovorenih Osnovnih principa, potpisanih u Ženevi 8. septembra 1995. godine, kada je tačkom 2 određeno da se “Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, koja je osnovana Vašingtonskim sporazumom i Republike Srpske”.

    Treba napomenuti da je visokim predstavnicima na ovom zadatku Ustavni sud BiH pomogao tako što je prihvatio predmetne odluke kao domaću vlast i time i on doprinijeo rušenju BiH.

    SVE ODLUKE VISOKIH PREDSTAVNIKA U OSNOVI SU PRENOŠENjE NADLEŽNOSTI

    Sve odluke visokih predstavnika u osnovi su prenošenje nadležnosti, a bitno je napomenuti da je nadležnost ključni element svih federalnih država, te kada nema nadležnosti federalnih jedinica nema više ni federacije.

    Svi visoki predstavnici svoja ovlašćenja koristili su selektivno, vrlo često za nametanje zakonskih i drugih rješenja, te gotovo neprestano koristili pritiske i ucjene u radu sa domaćom političkom strukturom.

    Može se zapaziti da visoki predstavnici i nelegalni Kristijan Šmit nisu samo donosili zakone kada su vlasti BiH i entiteta propuštale da to blagovremeno same učine, već su mijenjali i ukidali važeće zakone i druge propise koji su bili blagovremeno doneseni od domaćih vlasti, ali čija sadržina prema njihovoj ocjeni nije bila odgovarajuća.

    Generalno posmatrajući, imajući u vidu institucije osnovane odlukama visokih predstavnika, ali i njihovu ulogu u reformama koje su provele domaće vlasti i način na koji su tu ulogu vršili, može se zaključiti da su akti visokih predstavnika i nelegalnog Šmita najviše doprinijeli situaciji u kojoj Ustavom BiH ustanovljen pravni sistem u stvarnosti predstavlja nešto sasvim drugo i da je država ustanovljena Ustavom BiH imaginarna, posebno u segmentu njene suverenosti, dok je njena stvarnost u formi protektorata.

    Zapanjujući je podatak o intervencijama visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita u ustavnopravni poredak BiH kroz donesenih 913 odluka.

    Posmatrajući pojedinačno djelovanje visokih predstavnika i nelegalnog Šmita može se zaključiti da je najaktivniji bio Pedi Ešdaun donoseći 409 odluka, te Volfgang Petrič sa 237 nametnutih odluka, dok je Karlos Vestendorp nametnuo 73, Kristijan Švarc-Šiling 68, Miroslav Lajčak 31, Valentin Incko 70, a nelegitimno i nelegalno djelovanje nesrećnog Šmita pretočeno je u 25 odluka.

    Visoki predstavnici i nelegitimni Šmit nametnuli su 128 odluka o simbolima i pitanjima na nivou BiH, od kojih treba posebno istaći odluke kojima je intervenisano u ustave Republike Srpske i BiH, kojima je direktno uticao na ustavotvornu, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u BiH.

    Potrebno je istaći i odluke o nametanju Zakona o graničnoj službi, Zakon o osnivanju Suda BiH, te odluke kojima se proglašava Zakon o imunitetu Republike Srpske, Federacije BiH i BiH. Najviše odluka, ukupno 59 za vrijeme njegovog mandata, u ovoj oblasti nametnuo je Pedi Ešdaun.

    Po pitanju odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o ekonomiji, od ukupno 99 odluka, Vestendorp je nametnuo devet, Petrič 36, Ešdaun 34, Švarc-Šiling 13, Lajčak tri, Incko i nelegalni Šmit po dvije.

    Između ostalih, visoki predstavnici su nametnuli Odluku o nametanju Zakona o telekomunikacijama BiH, Odluku o osnivanju Instituta za akreditaciju BiH, Odluka kojom se nameće Zakon o metrologiji BiH, Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH i mnoge druge.

    Od 186 odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o pravnoj reformi najviše je intervenisao Ešdaun sa ukupno 128 odluka. U ovoj oblasti veoma su značajne odluke kojim je osnovano Tužilaštvo BiH, te kojima je intervenisano u kompletno krivično zakonodavstvo.

    Odluke visokog predstavnika i nelegitimnog Šmita za područje Federacije, Mostara i Hercegovinsko-neretvanskog kantona broje ukupno 78 odluka, od kojih je Ešdaun nametnuo 41.

    Visoki predstavnici su donijeli ukupno 206 odluka o smjenama i suspenzijama. Kroz analizu i slijed donošenja odluka iz ove oblasti, kao i uvidom u spisak ličnosti koje su smijenjene, moguće je pratiti razvoj interesovanja i širenje ovlašćenja visokog predstavnika. Treba napomenuti da je ovo oblast u kojoj je visoki predstavnik donio najveći broj odluka.

    Kroz 19 odluka visokih predstavnika o medijima uspostavljane su nove institucije u oblasti komunikacija, odnosno telekomunikacija. Tako je 1998. godine uspostavljena Nezavisna komisija za medije, kao i Regulatorna agencija za komunikacije, da bi 2001. Odlukom visokog predstavnika došlo do spajanja nadležnosti Nezavisne komisije za medije i Regulatorne agencije za telekomunikacije, čime je uspostavljeno jedno regulatorno tijelo za komunikacije pod nazivom Regulatorna agencija za komunikacije, u čiju nadležnost spadaju elektronski mediji i telekomunikacije.

    Visoki predstavnici donijeli su ukupno 125 odluka o imovinskim zakonima, povratku raseljenih osoba i izbjeglica, a posebnu pažnju ovoj temi posvetio je Volfgang Petrič donoseći 58 odluka.

    Visoki predstavnici donijeli su ukupno 72 odluke o pojedincima koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene na području bivše Јugoslavije.

    NEUSTAVNO INSTITUCIONALNO UČEŠĆE MEĐUNARODNE ZAЈEDNICE U VLASTI BiH

    Ustav BiH ne sadrži odredbe koje bi se odnosile na institucionalno učešće međunarodne zajednice u stvaranju i funkcionisanju vlasti u BiH, iako je to učešće u praksi veoma prisutno, ponajprije izraženo kroz postojanje i funkcionisanje Savjeta za implementaciju mira, konstituisanog Londonskom deklaracijom od decembra 1995. godine.

    Sjednice Savjeta za implementaciju mira, odnosno njegovog Upravnog odbora, se organizuju kao konferencije na kojima prisustvuju predstavnici zemalja garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma /osim Srbije i Hrvatske/, strana potpisnica tog sporazuma, međunarodni predstavnici u BiH ili predstavnici međunarodnih organizacija koje imaju mandat u BiH, te predstavnici zemlje domaćina, a tačan vremenski raspored njihovog održavanja nije unaprijed određen.

    Neke od najznačajnijih konferencija koje su do sada održane su one u Londonu (decembra 1996. godine), Sintri (maja 1997. godine), Bonu (decembra 1997. godine), Luksemburgu (juna 1998. godine), Madridu (decembra 1998. godine), Briselu (maja 2000. godine), a vrijedi pomenuti i Deklaraciju iz Njujorka (novembra 1999. godine), s obzirom na to da je taj akt dobio težinu prethodno pobrojanih konferencija.

    Na nekim od ovih konferencija došlo je do pretakanja političkih stavova u formalne pravne kategorije i ovlaštenja, kojima je ostvaren uticaj na nadležnost i rad institucija BiH, na način i u formi koju Ustav BiH, kao ni ustavi entiteta, ne poznaju.

    Dakle, iako prvenstveno politički akti, deklaracije konferencija u stvarnosti su dobile sasvim drugačiju ulogu, stekle su status ugovora i sporazuma koji je kasnije (u parlamentarnoj proceduri ili mimo nje u vidu odluka visokog predstavnika) ozakonjen.

    Na ovaj način dio međunarodne zajednice vrši stalnu reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma i to, sudeći bar po dosadašnjoj praksi, uglavnom na štetu entiteta. Takvi postupci ulozi Savjeta daju negativnu konotaciju, jer reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao svakog međunarodnog ugovora, mogu vršiti samo strane potpisnice.

     

    Nadležnosti nisu poklon, nego rezultat međunarodnog sporazuma. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor, a njegovo kršenje od visokih predstavnika i institucija BiH predstavlja opasanost ne samo za BiH, već i za međunarodno pravo u cjelini.

    Visoki predstavnici, od prvog do posljednjeg, pa sve do nesrećnog i nelegitimnog Šmita srušili su sve i napravili svoju privatnu državu, protektorat neviđenih razmjera.

    Republika Srpska ne traži ništa više od onog što joj pripada, a to je njena ustavna pozicija, priznata i verifikovana Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato zahtijevamo poštovanje potpisanog u Dejtonu 1995. godine, a budući da ga visoki predstavnici i nesrećni Šmit 30 godina u kontinuitetu urušavaju, onda će to obezbijediti narod i to putem referenduma kao najdemokratskijeg načina izražavanja narodne volje.

  • Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.

    Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.

    “Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”,  upozorava Škrebić.

    Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine”  kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.

    “Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević

    Kako je istakao, trenutna situacija  je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju  da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.

    “Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.

    Sa druge strane  Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.

    “Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”,  navodi Jašarspahić.

    Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.

    “Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”,  poručio je Jašarspahić.

    Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da  smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.

    “Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.

  • „Spremni smo za sastanak sa Putinom”

    „Spremni smo za sastanak sa Putinom”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da on ne može da bude održan u Moskvi.

    Odmah sam odgovorio na bilateralni sastanak. Spremni smo. Ali šta ako „Rusi“ nisu spremni? Evropljani su pokrenuli ovo pitanje. Ako „Rusi“ nisu spremni, onda bismo željeli da vidimo snažnu reakciju Sjedinjenih Država na ovo, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenio je Unian.

    On je dodao da bi pripremu sastanka sa ruske strane koordinisali američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i potpredsjednika Džej Di Vensa.

    Ukrajina očekuje definisanje bezbjednosnih garancija u roku od sedam do deset dana, a nakon uspješnog bilateralnog susreta, planiran je trilateralni sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.

    Tramp je potvrdio da su u toku pripreme za sastanak Zelenskog i Putina i istakao da direktni dijalog lidera predstavlja ključni korak.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne isključuje ni bilateralne ni trilateralne pregovore, ali da oni moraju da budu “pažljivo pripremljeni”.

  • Nesuglasice Stanivukovića i Ninkovića izazvale polemiku

    Nesuglasice Stanivukovića i Ninkovića izazvale polemiku

    U toku je burna rasprava o dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka.

    Odbornici se međusobno prepiru oko toga koje bi se tačke još trebale naći na dnevnom redu, a najviše polemike izazvale su nesuglasice između gradonačelnika Draška Stanivukovića i predsjednika Skupštine Ljube Ninkovića, koji nikako ne mogu da pronađu zajednički jezik.

    Za razliku od ranijih sjednica, ova se ne prenosi javno, što je izazvalo dodatne kritike. Šef Kluba odbornika SNSD-a Dragan Lukač istakao je da je snimanje sjednice neophodno.

    “Sada se vidi prava slika gradonačelnika kada nema kamera i javnosti. Gradonačelnik ima nasilničko ponašanje. Ove odbornike ovdje je birao narod i to treba da se poštuje”, poručio je Lukač.

    S druge strane, odbornici PDP-a i gradonačelnik Stanivuković naglašavaju da nisu protiv tačke dnevnog reda koja je predložena, ali smatraju da je neophodno da se uvrste i druge teme važne za grad.

    Gradonačelnik je istakao da je dostavio svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju vodovodnog sistema “Tunjice 1 i 2”, ali da ta tačka nije uvrštena na dnevni red. Iz skupštinskog rukovodstva, međutim, navode da dokumentacija nije potpuna i da iz tog razloga nije mogla biti razmatrana.