VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gvero: Svakodnevno izlaganje građana zagađenom vazduhu ima poguban uticaj

    Gvero: Svakodnevno izlaganje građana zagađenom vazduhu ima poguban uticaj

    Svakodnevno izlaganje ljudi, djece, osoba sa respiratornim problemima zagađenom vazduhom ima poguban uticaj, istakao je, gostujući u  Јutarnjem programu RTRS prof. dr Petar Gvero, šef Katedre za termodinamiku na Mašinskm fakultetu Univerziteta u Banjaluci.Komentarišući jučerašnje oglašavanje gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića povodom zagađenosti vazduha u Banjaluci, Gvero je istakao da je rješenje koje je Stanivuković ponudio u vidu da filteri na dimnjacima svih individualnih i kolektivnih ložišta postanu obavezni – ad hok rješenje, koje nema smisla.

    – Ne možete očekivati od čovjeka koji ima prosječna primanja, da ugrađuje filter, koji je tri puta skuplji od samog njegovog ložišta, to nije izvodljivo – dodaje Gvero.

    Ističe da svi moraju biti realni, priznati da postoji problem, te da posljedice snose svi.

    – Resursi koji vode u pravcu smanjenja dimnjaka i zagađenosti, ne smiju se ignorisati. Sad je kasno da se naprave drastične mjere, ali je pravo vrijeme da se aktiviraju svi mehanizmi. Treba da se shvati da je ovo problem koji je mučan, ali i da se može riješiti na nekoliko različitih nivoa. Svaki put kad danas udahnete čestice zagađenog vazduha, one neće izaći iz vaših pluća dok ste živi, zato je ovaj problem poguban – kaže Gvero.

    Ističe da je priča alarmanta, te da se pod hitno mora riješiti ova situacija.

    Dodaje da se samo sveobuhvatnim rješenjem ovaj problem može ukloniti, te da nikakvi ad hok prijedlozi nisu od pomoći.

    – BiH je dobila prije nekoliko godina dokument koji se ove tipologija zgrada, tim dokumentom se vrlo jednostavno može napraviti procjena koliko možete da smanjite emisiju, ukoliko biste mjere podrške usmjerili ka građanima, u vidu izolacije, stavljanja novih prozora, na individualne kuće. Radili smo po primjeru banjalučkog naselja Lazarevo, to je u principu 50 odsto promjena, samo ako zamijenite stolariju i uradite fasadu – kaže Gvero.

  • Stevandić čestitao jevrejski praznik Hanuku

    Stevandić čestitao jevrejski praznik Hanuku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je Јevrejima i jevrejskim opštinama u Srpskoj i BiH praznik Hanuku, uz želju da jevrejskom narodu osvijetli put i u godinama koje dolaze.

    Stevandić je Јevrejima poželio da Hanuku proslave u miru, blagostanju i u krugu najmilijih.

    – Neka dani svjetlosti, koji se praznuju kao uspomena na oslobođenje Јerusalima i ponovno osvećenje Hrama, osvijetle put jevrejskom narodu i u godinama koje dolaze – naveo je Stevandić u čestitki.

    Јevrejski praznik svjetlosti Hanuka ili Hag haurim, praznik slobode i svjetlosti počinje sa zalaskom sunca. Svečanost traje osam dana i za to vrijeme u jevrejskim porodicama se pali osmokraki svijećnjak sa osam glavnih i jednim pomoćnim krakom.

    Hanuka se slavi u znak sjećanja na trogodišnji oslobodilački rat i oslobođenje Јerusalima 165. godine prije nove ere.

  • Vidović: Predloženi budžet rezultat analize, a ne spisak nečijih želja

    Vidović: Predloženi budžet rezultat analize, a ne spisak nečijih želja

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je predloženi budžetski okvir za narednu godinu od 7,409 milijardi KM veći za 659 miliona KM ili 9,8 odsto nego ovogodišnji, te poručila da je urađen na osnovu analize stanja u Srpskoj, a ne nečijih želja.

    – Da je to spisak želja, kao što su već počeli da tvrde pojedini, onda bi daleko veći bili procenti rasta prihoda. Oni su, zaista, niski i zato smo jednim djelom otišli u deficit. Očekujemo da vidimo kakav će biti rast prihoda, a sigurno će biti veći nego što smo predložili – istakla je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da budžet Republike Srpske nikada nije bio spisak bilo čijih želja, jer se sve planirano uvijek i izvrši.

    – To je konstantna priča opozicije, kao što je i konstantna priča da ćemo bankrotirati, a vidi se da nismo. Nikome ko živi u Republici Srpskoj i ko je voli nije do toga – kaže Vidovićeva.

    Ona je naglasila da je Republika Srpska stabilna, da su iz ovogodišnjeg republičkog budžeta izmirene sve obaveze, kao i one po osnovu zaduženja, te isplaćena sva prioritetna davanja definisana Zakonom o budžetskom sistemu.

    Govoreći o Prijedlogu budžeta za 2026. godinu koji će se naredne sedmice naći na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Vidovićeva je navela da su planirani budžetski prihodi od 5,588 milijardi KM, što je više za 116 miliona KM ili 2,1 odsto od ovogodišnjih, dok su rashodi 5,76 milijardi KM i veći su za 337 miliona KM ili 6,2 odsto.

    Kada je riječ o planiranim budžetskim prihodima za narednu godinu, Vidovićeva je istakla da su poreski prihodi projektovani na 5,2 milijarde KM, a neporeski na 410 miliona KM.

    NAЈVEĆI RASHODI ZA PENZIЈE I BORAČKO INVALIDSKU ZAŠTITU

    Osvrćući se na budžetske rashode, Vidovićeva je ukazala da su najveći iznosi planirani za penzije i boračko invalidsku zaštitu.

    – Za iduću godinu penzije se povećavaju za 6,55 odsto, jer je tolika bila računica po Zakonu o PIO, te je planirano da se za te namjene izdvoji 2,163 milijarde KM, što je za 10 odsto više nego u ovoj godni – navela je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je velika je stavka i na troškovima planirana na 1,407 milijardi KM i da su ta izdvajanja veća za 86 miliona ili 6,5 odsto nego ove godine.

    – Kod budžetskih korisnika nisu povećavane plate, izuzev prosvjete. I kod osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, te kulture, svi radnici su dobili povećane plate linearno po 100 KM, kako smo odlučili prije tri godine, i to je usklađivanje plata prosvjetnih radnika sa administracijom. Sada taj period izlazi i to usklađivanje plata iznosi, prema prijedlogu, 21 milion KM – precizirala je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da su povećane plate za sudije i tužioce jer se isplaćuju po Zakonu o platama sudija i tužioca i automatski se koriguju sa rastom prosječne plate u Republici Srpskoj, te da je to povećanje teško ukupno 4,3 miliona KM.

    Kada su u pitanju boračka davanja, kaže Vidovićeva, ukupno je za narednu godinu planirano da bude isplaćeno 579,2 miliona KM ili 97 miliona KM više nego ove godine ili u procentima izrženo više za 25 odsto.

    Vidovićeva je navela da su u okviru tih izdvajanja najveća ona za borački dodatak i iznose 295,5 miliona KM, što predstavlja povećanje od 60 miliona KM, dok je za invalidnine predviđeno 230 miliona KM, i to je povećanje od 28,5 miliona KM ili 14,1 odsto.

    – Imamo i unapređenje materijalnog položaja boraca za šta je predviđeno 9,6 miliona KM i više je za 3,6 miliona KM ili za 60,8 odsto nego ove godine. Za odlazak boraca u banje planirano je 1,5 miliona KM i više je za 100 odsto nego ove godine. Za zdravstvenu zaštitu boraca koja se iz budžeta plaća Fondu zdravstevnog osiguranja namijenjeno je 24 miliona KM, što je više za 9,5 miliona KM –  kaže Vidovićeva.

    POVEĆANA IZDVAЈANjA ZA ZDRAVSTVO I SOCIЈALNU ZAŠTITU ZA 14 MILIONA KM

    Ona je istakla da je za zdravstvo i socijalnu zaštitu za 2026. predviđeno ukupno 662 miliona KM ili 14 miliona KM više nego ove godine.

    – Za Fond zdravstevnog osiguranja biće izdvojeno 277 miliona KM, odnosno 13,6 miliona KM više ili za 5,2 odsto u odnosu na ovu godinu. Za Univerzitetski klinički centar /UKC/ Republike Srpske planirana su izdvajanja 70 miliona KM, kao što je to i u ovoj godini – rekla je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, za investicije u zdravstvu predviđena su 62 miliona KM ili manje za oko 2,5 miliona KM nego u ovoj godini, jer se završava dio investicija.

    Ona kaže da će za socijalnu zaštitu i lične invalidnine iz budžeta biti izdvojeno više od 70 miliona KM ili za pet miliona KM više nego u ovoj godini, dok je za nezaposlene roditelje koji imaju četvoro i više djece namijenjeno 70 miliona KM.

    – Za Fond dječije zaštite izdvaja se 45 miliona KM, plus doprinos koji taj fond naplaćuje, što je na nivou kao i ove godine. Procjena je da će Fond moći izmiriti sve svoje zakonom propisane obeveze, a, ako dođe do manjka sredstava, budžet odmah povećava svoj iznos, kako bi se te obaveze uredno izvršile – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je za obrazovanje, učenički i studentski standard, bez plata zaposlenih, previđeno je 85,3 miliona KM, stipendije 5,2 miliona KM, sufinansiranje školarine četiri miliona KM, nabavku udžbenika 6,3 miliona KM, te prevoz učenika 4,8 miliona KM.

    ZA PRIVREDU VIŠE OD 450 MILIONA KM

    Vidovićeva je istakla da je Prijedlogom budžeta za narednu godinu za privredu predviđeno 457 miliona KM ili 5,5 miliona KM više nego u ovogodišnjem.

    – Za podsticaj za povećanje plata radnika predviđeno je 12,6 miliona KM, što se odnosi na one poslodavce koji povećaju plate radnika gdje budžet vraća iznose za poreze i doprinose. To je manje u odnosu na prethodni period za 33 odsto jer je Ministarstvo privrede i preduzetništva izmijenilo svoj pravilnik, prema kojem se ne subvencionišu porezi i doprinosi za banke, kao i priređivače igara na sreću – rekla je Vidovićeva.

    Među podsticajima u privredi, budžetom za narednu godinu planirana su 23 miliona KM, a za nove tehnologije i unapređenje privrednih aktivnosti namijenjena su dva miliona KM, što je kao i u ovoj godini.

    Ona je navela da je za “Vode Srpske” predviđeno 15 miliona KM, za “Željeznice Republike Srpske” 10 miliona KM, zatim za “Aerodrome” dva miliona KM, a za “Pošte Srpske” jedan milion KM.

    Prema njenim riječima, nije se mijenjala predložena visina podsticaja za poljoprivredu koji ostaju na 180 miliona KM.

    Ona je napomenula da će za Zavod za zapošljavanje biti usmjereno 10 miliona KM za podršku zapošljavanju, a da je isti iznos namijenjen i za Fond solidarnosti.

  • Dodik uputio najiskrenije čestitke povodom Hanuke

    Dodik uputio najiskrenije čestitke povodom Hanuke

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik uputio je najiskrenije čestitke jevrejskoj zajednici i svim Јevrejima u Republici Srpskoj i BiH povodom Hanuke.- Neka ovaj praznik svjetlosti i slobode u vaše domove donese mir, radost i blagostanje. Želim da dane Hanuke provedete u dobrom zdravlju, s najmilijima, slaveći pobjedu svjetlosti nad tamom – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • Lavrov: Slovo i duh Dejtona – ključ mira i stabilnosti u BiH; Uočeni su i opasni trendovi na Balkanu

    Lavrov: Slovo i duh Dejtona – ključ mira i stabilnosti u BiH; Uočeni su i opasni trendovi na Balkanu

    Vodeće zapadne zemlje djelovale su kao partneri u obezbjeđivanju sprovođenja Dejtonskog sporazma, ali vođene svojim koristoljubivim interesima, one su gotovo odmah krenule da uništavaju konstrukciju tog sporazuma, poručio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov povodom 30 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u Parizu.Taj sporazum je prethodno bio parafiran u Dejtonu (Ohajo, SAD) i poznat je kao Dejtonski sporazum.

    – Odjek bratoubilačkog sukoba i danas izaziva bol u srcima onih koji su izgubili svoje najmilije i svoja ognjišta. Rat je odnio preko 100.000 života i primorao više od dva miliona ljudi da napuste svoje domove. Žalimo za brojnim žrtvama, bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili versku pripadnost. Na tragičnu prošlost podsjećaju i tenzije u međuetničkim i međuverskim odnosima, koje traju do danas. Veliki dio teritorije Bosne i Hercegovine još je miniran, pa nedužni ljudi i dalje stradaju – istakao je šef ruske diplomatije u autorskom tekstu za “Politiku”.

    Kako je Lavrov rekao, Dejtonski sporazum nije postao lijek za sve nedaće i nesuglasice koje su zapljusnule društvo u BiH odmah nakon raspada federativne Јugoslavije. Njegova glavna zasluga je, ipak, to što je zaustavio krvoproliće i omogućio povratak mirnom životu.

    Pritom Dejton predstavlja rezultat kako mukotrpnih posredničkih napora međunarodne zajednice, tako i teških kompromisa koje su snagom svoje volje napravili lideri sukobljenih strana. Time što su učinili ozbiljne ustupke, oni su dobili neuporedivo više zauzvrat: mir i nadu u prosperitetnu budućnost. Upravo ovakav pristup, koji podrazumijeva potrebu za postizanjem obostrano prihvatljivih, konsenzualnih rješenja, definiše ‘duh Dejtona’, naveo je Lavrov.

    Sporazumom, kojim su postavljeni temelji državnog uređenja BiH, bili su utvrđeni fundamentalni principi jednakosti između tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) i dva entiteta – Republike Srpskei Federacije BiH – kojima su data najšira ustavna ovlašćenja, podseća ruski ministar.

    – Pored toga, jasno su razgraničene sfere nadležnosti između različitih nivoa vlasti i potvrđena autonomija entiteta u okviru izrazito decentralizovane administrativne i institucionalne arhitekture zemlje. Pažljivo osmišljen sistem kontrole i ravnoteže, koji predviđa da se važne opštedržavne odluke donose isključivo putem konsenzusa i kompromisa između triju strana u BiH, ostaje temelj njihovog mirnog suživota. Ruska Federacija, kao svjedok potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, postala je jedan od njegovih međunarodnih garanata kojima je pripala uloga da štite postulate Dejtona – rekao je Lavrov.

    Kako je naveo, vodeće zapadne zemlje tada su djelovale kao partneri u obezbjeđivanju sprovođenja Dejtona i promovisanju postkonfliktnog rješenja.

    – Međutim, vođene svojim koristoljubivim interesima, one su gotovo odmah krenule da uništavaju konstrukciju Dejtonskog sporazuma. Na žestok otpor u zapadnim prestonicama naišla je želja Republike Srpske da dosljedno brani svoja legitimna prava i poseban autonomni status svog entiteta, kao i da se odupre planovima za uvlačenje Bosne i Hercegovine u NATO protiv volje njenih naroda. Pritom je Banjaluka koristila – i nastavlja da koristi – isključivo one instrumente koji su predviđeni mirovnim sporazumom. Zapad je, u međuvremenu, pokrenuo višestruku kampanju protiv Srba, ciljajući na reformatiranje zemlje putem njene unitarizacije koja podrazumijeva oduzimanje Srbima i Hrvatima njihovih dejtonskih prava – istakao je Lavrov.

    Kako analizira, pod izgovorom navodnog obezbjeđivanja funkcionalnosti državnog aparata Bosne i Hercegovine, nameće se takozvani građanski koncept s predumišljajem da se razvodni identitet konstitutivnih naroda.

    – Pravi cilj, međutim, jeste stvaranje uslova u kojima političke elite samo jednog od triju naroda BiH mogu nesmetano da sprovode spolja diktirani plan na štetu interesa ostalih strana u Bosni i Hercegovini. Takve nepromišljene avanture imaju duboko negativan uticaj na situaciju u regionu. Podsjetimo se da je upravo jednostrano proglašenje nezavisnosti od Јugoslavije od strane vlasti Republike Bosne i Hercegovine – zaobilazeći stav Srba u BiH – dovelo do početka građanskog rata – rekao je ruski diplomata.

    Institucija visokog predstavnika, kako tvrdi, postala je jedan od glavnih izvora nestabilnosti u Bosni i Hercegovini.

    – Zamišljena kao pomoćni mehanizam za međunarodni nadzor civilnih aspekata rješavanja krize, ona se postepeno razvila u marionetsku strukturu, omogućavajući zapadnim manipulatorima skoro neograničeno uplitanje u unutrašnje poslove BiH. Umjesto svoje neposredne dejtonske funkcije – doprinosa dijalogu između strana u Bosni i Hercegovini – visoki predstavnici, koji svi do jednog predstavljaju zapadnu zajednicu, vrše pravno nasilje nad suverenom zemljom. Namjerno izazivaju unutrašnje političke turbulencije kako bi opravdali potrebu za održavanjem protektorata nad BiH. Istovremeno, odgovornost za krizu, bez ijednog dokaza, prebacuju na Republiku Srpsku – naveo je.

    Maske su, tvrdi”, bile konačno skinute nakon tajnog “imenovanja” penzionisanog nemačkog političara Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika uz kršenje svih procedura, bez bilo kakvog pokušaja da se sačuva makar privid legalnosti. To je bilo sasvim u duhu ozloglašenog “poretka zasnovanog na pravilima”. Pravno beznačajni “dekreti” samoproglašenog „visokog predstavnika”, koji nema mandat Savjeta bezbjednosti UN, u suprotnosti su s demokratskim principima i nanose nepopravljivu štetu unutarbosanskom dijalogu.

    – Nema sumnje da prvi korak ka normalizaciji stanja u Bosni i Hercegovini treba da bude hitno i bezuslovno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). To je bilo očigledno i prije 20 godina – međunarodna zajednica je donijela principijelnu odluku u tom smislu još 2006. godine. Samo postojanje takvog kolonijalnog instrumenta u suverenoj državi članici UN u 21. vijeku je nezamislivo. Već davno je došlo vrijeme da narodi BiH steknu istinski suverenitet i nezavisnost, da sami odrede svoju budućnost i sudbinu svoje države. Zapadnjaci, ipak, čine sve što mogu da se suprotstave ukidanju kontrole spolja – istakao je.

    Osim toga, tvrdi Lavrov, u pokušaju da zaobiđe ključnu ulogu Savjeta bezbjednosti UN u procesima stabilizacije u Bosni i Hercegovini, Zapad stalno pokušava da “privatizuje” pitanje rješavanja krize, kao i da zamijeni SB UN alternativnim formatima za “posmatranje” situacije, u kojima se ne bi čuo glas onih koji se ne slažu.

    Dešavanja u BiH samo jedan od primjera nepoštovanja međunarodnog prava – uočavaju se opasni trendovi na Balkanu

    – Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini, kao što znamo, daleko je od jedinog primjera nepoštovanja međunarodnog prava. Tu spada i sabotiranje od strane kijevskog režima i njegovih evropskih kuratora, Berlina i Pariza, sprovođenja Minskog ‘paketa mera’, koji je odobrio Savjet bezbjednosti UN – rekao je.

    Zapadni pokrovitelji Prištine, kako tvrdi, dugi niz godina ignorišu odredbe Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, koja predstavlja temelj za rješavanje kosovskog pitanja i kojom se garantuje teritorijalni integritet Srbije.

    – Priznavši jednostrano proglašenu ‘nezavisnost’ pokrajine, oni nastavljaju da podstiču srbofobično bezakonje koje čini prištinska ‘vrhuška’ uključujući korake ka stvaranju ilegalne kosovsko-albanske ‘vojske’. Pored toga, iniciraju formiranje vojnih saveza u kojima Priština učestvuje ravnopravno sa suverenim državama. Uočavaju se opasni trendovi povećanja vojnog potencijala i pomjeranja ravnoteže snaga na Balkanu. Smatramo da je ovo istovremeno i direktno kršenje Dejtonskog sporazuma, posebno onih odredbi koje se sadrže u aneksima 1-A ‘O vojnim aspektima mirovnog rješenja’ i 1-B ‘O regionalnoj stabilizaciji – istakao je.

    Ubjeđeni smo, jasan je ruski ministar, da se isključivo na međunarodnoj pravnoj osnovi Dejtona može postići trajno međuetničko pomirenje u Bosni i Hercegovini i osigurati stabilnost na cijelom Balkanu. Bilo kakve izmjene Dejtonskog sporazuma mogu biti sprovedene samo na osnovu konsenzusnih odluka koje samostalno donose svi narodi Bosne i Hercegovine – u okviru dijaloga uz međusobno poštovanje, bez spoljnog mešanja i striktno u skladu s utvrđenim ustavnim procedurama.

    – Rusija, kao stalna članica Saveta bezbjednosti UN i odgovorna učesnica u regulisanju situacije u BiH, principijelno i dosljedno podržava Dejtonski sporazum i njegove temeljne principe koji predviđaju jednaka prava za tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ovlašćenjima u praksi. Pozivamo i međunarodnu zajednicu, kao i sve strane u Bosni i Hercegovini, da ga takođe podrže u interesu uspješnog i održivog razvoja BiH i oba njena entiteta, te prosperiteta i blagostanja svih građana ove zemlje i uspostavljanja stabilne bezbjednosti na Balkanu – zaključio je Lavrov.

  • Godišnjica zločina nad Srbima u Bjelovcu: “Samo jedna od stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića”

    Godišnjica zločina nad Srbima u Bjelovcu: “Samo jedna od stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića”

    Navršavaju se 33 godine od brutalnog zločina nad Srbima u Bjelovcu, koji je bio samo jedna od stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića, ali u pravosuđu BiH ne postoji tužilac da podigne optužnicu za 109 ubijenih, rekao je Branimir Kojić, predsjednik srebreničke organizacije porodica stradalih.

    Kojić, koji je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Srebrenica, istakao je da se navršavaju 33 godine sramote pravosuđa kako haškog, tako i BiH koje je ništa drugo do bolesno čedo međunarodnog formirano da bi osudilo Srbe, a zločine poput onog u Bjelovcu opravdalo.

     

    “Da li je moguće da ne postoji tužilac koji će uspjeti da podigne kvalitetnu optužnicu za smrt 109 Srba Bjelovca od kojih je na današnji dan ubijeno njih 68?
    Kakvi onda tužioci rade u ovom nakaradnom pravosudnom sistemu”, upitao je Kojić.

    Kojić je u izjavi Srni podsjetio da je prije 33 godine nastavljeno sistemsko etničko čišćenje srpskog stanovništva sa svim mogućim elementima genocida.

    “Nakon Glođanskog brda i svirepih ubistava, Orićeve horde i monstrumi nastavili su sa zločinima, pa je na red došlo i selo Bjelovac u kojem su pobili sve što su stigli, a taj dan su zarobili i troje djece koje su odveli u Srebrenicu, istu onu koja će kasnije postati demilitarizovana zona”, naveo je Kojić.

    Sa ove distance, kaže, jasno je što su zapadni hohštapleri proglasili Srebrenicu demilitarizovanom zonom, upravo zbog ovog i ovakvih zločina.

    Kojić je rekao da je u roku od mjesec dana u tri velika napada na srpska sela ubijeno 186 Srba, a Bjelovac je prvi od ta tri sela.

    Prema njegovim riječima, Naserove horde su u napadu na Bjelovac, kao i na Skelane pucale i po teritoriji Srbije, ali o tome se ćuti, dok sa druge strane muslimani postavljaju razne ploče na kojima optužuju Srbiju za agresiju.

    Istakao je da su u ovom selu nestajale cijele porodice za treptaj oka, da cijeli svijet zna za sudbinu Slavke Matić koja je ostala sama i koja još nije dočekala pravdu samo zato što je srpska majka.

    Kojić je podsjetio da je o stradanju porodice Vučetić svjedočio i Brano Vučetić koji je na današnji dan ostao sam, te naveo da je bio ranjen i odveden je u logor iako je imao samo devet godina.

    On je istakao da ni Brano Vučetić nije dočekao pravdu da ubice njegove porodice odgovaraju, kao što nije dočekao da odgovaraju zlikovci koji su ga mučili u srebreničkom logoru.

    Naglasio je da je Bjelovac bio samo jedna stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića i njegovih monstruma koji u Podrinju nisu ostavljali živima ni životinje, kao i da poslije njihovih napada nije ostao kamen na kamenu.

    “Oni su danas slobodni ljudi, a od nas žele napraviti genocidaše uz pomoć zapada koji se na taj način pere od svoje uloge u stradanju srpskog naroda”, zaključio je Kojić.

  • Danas se navršava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Danas se navršava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu i tim dokumentom je formulisano da je BiH sastavljena od dva konstitutivna entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata.

    U svojstvu svjedoka dokument su potpisali predsjednik SAD Bil Klinton, predsjednik Francuske Žak Širak, premijer Rusije Viktor Černomirdin, premijer Velike Britanije DŽon Mejdžor, kancelar NJemačke Helmut Kol…Sporazum je prethodno 21. novembra iste godine parafiran u vojnoj bazi “Rajt-Peterson” u Dejtonu, a njime je okončan troipogodišnji rat u BiH započet aprila 1992. godine.

    Sporazumom je precizirano ustavno uređenje BiH kao složene zajednice.

    Dejtonski sporazum, potpisan u Parizu, gdje su učestvovale sve svjetske sile, kao i predstavnici tri strane u BiH, te zemalja regiona, dao je najveća ovlaštenja entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, i naznačio precizno nekoliko osnovnih ovlaštenja za nivo zajedničkih organa.

    Ovaj sporazum ozvaničio je Republiku Srpsku i na međunarodnom planu, kao konstitutivni dio BiH, potvrđujući njena široka ovlaštenja u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti.

  • Pred poslanicima budžet za 2026

    Pred poslanicima budžet za 2026

    Pred narodnim poslanicima će se u utorak, 16. decembra, naći Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku.

    Buždet će iznositi 7,4 milijardi KM, a Srpskainfo je detaljno provjerila kako će se taj novac raspoređivati.

    Pojedine stavke već sada “bodu” oči.

    Ono što je posebno zanimljivo, jeste da je budžet predsjednika Republike Srpske (ko kog da to bude), za narednu godinu povećan sa ovogodišnjih 77 na više od 80 miliona maraka.

    S druge strane, premijer Savo Minić odlučio je smanjiti budžet Vlade sa 31,5 miliona na 27,1 milion KM.

    Dok Vlada steže kaiš, pojedine institucije dobijaju dodatna sredstva – Narodna skupština RS raste sa 16,2 na 17,9 miliona, a Vijeće naroda sa 4,7 na 5,1 milion KM.

    Jedna stavka posebno “iskače” – budžet Republičke izborne komisije eksplodirao je sa 185.000 KM na 1,33 miliona, od čega milion maraka ide direktno za finansiranje izborne kampanje. Jasno je da politika već sada “gricka” sredstva za predizborne aktivnosti.

    Kada je riječ o ministarstvima, situacija je prava mješavina – od drastičnih smanjenja do značajnih povećanja.

    Najveći pad doživjelo je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju – umjesto 94,5 miliona KM, Zlatan Klokić će imati tek 43,3 miliona. Što se lobiralo, lobiralo se.

    Ministarstvo privrede i preduzetništva, koje vodi Vojin Mitrović, smanjuje budžet sa 48 na 42,8 miliona, što znači da će i subvencije biti smanjene za oko šest miliona.

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, na čelu sa Alenom Šeranićem, dobija četiri miliona manje – umjesto 559,4 ide im 555,4 miliona KM – a najviše je pogođena stavka grantova, koja opada sa 90,5 na oko 85 miliona.

    Ministarstvo trgovine i turizma, na čijem je čelu Denis Šulić, drugim rebalansom je, podsjetimo, dobilo 17 miliona KM više – sa 13,4 miliona KM na 30,4 miliona maraka – a sada raste na 34,9 miliona KM.

    Rast bilježi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, koje vodi Danijel Egić, i to sa 505,9 miliona na 601,3 miliona KM.

    Sredstva su utanjila kod Ministarstva uprave i lokalne samouprave, na čijem je čelu Senka Jujić, i to sa 9,97 na 7,51 milion KM, pri čemu je najviše smanjena stavka grantovi – sa 2,68 miliona KM na svega 330.000 KM.

     

  • Nakon razgovora sa Lukašenkom SAD ukidaju sankcije Belorusiji

    Nakon razgovora sa Lukašenkom SAD ukidaju sankcije Belorusiji

    SAD ukidaju sankcije na beloruski kalijum izjavio je danas američki izaslanik za Belorusiju Džon Kol, nakon dvodnevnih razgovora u Minsku sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom, javljaju beloruski državni mediji.

    “U skladu sa uputstvima predsednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na kalijum. Mislim da je ovo veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Belorusiju. Ukidamo ih sada”, rekao je Kol, prenosi BelTA.

    On je naveo da će se razgovori o sankcijama nastaviti.

    “Kako se odnosi između dve zemlje budu normalizovali, sve više sankcija će biti ukidano”, rekao je američki izaslanik.

    Kol je izrazio nadu da će u budućnosti dve strane doći do situacije u kojoj uopšte neće biti sankcija. Kol je rekao da je sa Lukašenkom razgovarao o širokom spektru tema.

    “Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli”, kazao je on.

    Kol je, takođe, istakao bliske odnose između Lukašenka i predsednika Rusije Vladimira Putina, u kontekstu rata u Ukrajini.

    “Vaš predsednik ima dugu istoriju odnosa sa predsednikom Putinom i sposobnost da mu daje savete. To je veoma korisno u ovoj situaciji. Oni su dugogodišnji prijatelji i imaju potreban nivo odnosa da razgovaraju o ovakvim pitanjima”, rekao je Kol.

    Kako je naglasio, Putin može da prihvati neke savete, a neke ne.

    “To je način da se olakša proces”, dodao je on.

    Kol je započeo posetu Belorusiji juče, a završiće je danas.

  • Zbog smoga bez novogodišnjeg vatrometa: Grad pooštrava mjere protiv zagađenja

    Zbog smoga bez novogodišnjeg vatrometa: Grad pooštrava mjere protiv zagađenja

    Novogodišnji vatromet na Trgu Krajine ove godine neće biti održan, a razlog je dodatno pogoršanje kvaliteta vazduha koje izaziva pirotehnika. Uz ovu odluku, gradska vlast najavljuje i niz drugih mjera koje se odnose na obaveznu ugradnju filtera na dimnjake, unapređenje javnog prevoza i pojačane kontrole zagađivača.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković naveo je da su ove mjere odgovor na sve izraženiju zabrinutost građana zbog zagađenog vazduha, te da će o njima biti raspravljano na vanrednoj sjednici Skupštine Grada, čije sazivanje, kako ističe, ne smije čekati.

    – Kada je riječ o najvažnijoj temi, ne samo u našem gradu, već i u cijeloj zemlji – kvalitetu vazduha, želim jasno da kažem: čujemo vašu zabrinutost, vidimo i razumijemo svako vaše pitanje, kritiku i sugestiju – poručio je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, u Gradskoj upravi se već danima održavaju sastanci sa stručnjacima, a analiza stanja pokazuje da je problem zagađenja dostigao nivo koji zahtijeva hitne i konkretne poteze.

    – Filteri na dimnjacima svih individualnih i kolektivnih ložišta biće obavezni. Po utvrđivanju konačne cijene, razmotrićemo mogućnost njihovog subvencionisanja. Ovo je neophodna mjera kako bismo direktno smanjili emisije iz individualnih ložišta, koja tokom zime imaju najveći uticaj na zagađenje – poručuje Stanivuković.

    Jedna od mjera odnosi se i na period novogodišnjih praznika, tokom kojih Grad neće koristiti pirotehnička sredstva.

    – Tokom novogodišnjih praznika nećemo koristiti pirotehniku, odnosno vatromet, jer je dokazano da ona dodatno narušava kvalitet vazduha. Apelujem i na sugrađane da postupe isto. Radićemo i na uvođenju električnih autobusa i na povećanju subvencija za javni prevoz, kako bismo smanjili broj automobila u saobraćaju. Insistiraćemo na pooštravanju tehničkih pregleda motornih vozila. Uz strože kontrole emitera gasova, biće pojačane i inspekcije svih potencijalnih zagađivača – bez izuzetaka – kategoričan je gradonačelnik Banjaluke.

    Kako je dodao, planirano je i dalje ulaganje u zelenu infrastrukturu grada, uključujući sadnju drvoreda, izgradnju zelenih barijera i proširenje sistema daljinskog grijanja.

    – Nastavljamo izgradnju zelenih barijera i drvoreda, kao i širenje sistema daljinskog grijanja – dodao je Stanivuković.

    O svim najavljenim mjerama raspravljaće se na posebnoj sjednici Skupštine Grada, za koju gradonačelnik insistira da bude održana u najkraćem mogućem roku.

    – Želim jasno da naglasim: ni u prethodnim godinama nismo sjedili skrštenih ruku. Grad Banjaluka je kontinuirano sprovodio mjere koje doprinose čistijem vazduhu – od sadnje hiljada stabala, formiranja zelenih barijera i novih drvoreda, do promocije električnih bicikala, trotineta i javnog prevoza, kao i izgradnje novih parkova, biciklističkih staza i unapređenja urbane mobilnosti – istakao je Stanivuković.

    Govoreći o uzrocima zagađenja, gradonačelnik je podsjetio na nepovoljan geografski položaj Banjaluke, ali i na promjene koje su nastale nakon izgradnje hidroelektrane Bočac, što je, kako navodi, poremetilo prirodno strujanje vazduha u kotlini.

    – Ipak, to ne može i ne smije biti izgovor da ne djelujemo. Moramo tražiti konkretna rješenja koja imaju samo jedan cilj: čist vazduh – poručio je gradonačelnik Banjaluke.

    Dodao je da Grad sam ne može riješiti ovaj problem bez podrške viših nivoa vlasti, ali da postoji spremnost za saradnju.

    – Banjaluka je spremna da, uz jasnu volju na republičkom nivou i u saradnji sa nadležnim institucijama, radi na sistemskim i dugoročnim rješenjima – rekao je Stanivuković.

    Na kraju je naglasio da pitanje kvaliteta vazduha prevazilazi političke razlike i da se tiče zdravlja svih građana.

    – Čist vazduh nije pitanje politike, već pitanje zdravlja. Banja Luka mora i može biti grad u kojem se diše punim plućima – ne samo zbog nas danas, već i zbog generacija koje dolaze – zaključio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.