VRBAS Media

Autor: INFO

  • Đoković deportovan, ubica nije – poređenje koje je zapalilo mreže, oglasio se i Tramp Mlađi

    Đoković deportovan, ubica nije – poređenje koje je zapalilo mreže, oglasio se i Tramp Mlađi

    Donald Tramp Mlađi podržao je objavu na društvenim mrežama koja upoređuje deportaciju Novaka Đokovića iz Australije 2022. godine sa boravkom jednog od osumnjičenih za teroristički napad u Sidneju. Objava, koja je izazvala veliku pažnju javnosti, usmjerena je na kritiku australijske imigracione politike poslije napada na plaži Bondi.
    Novak Đoković (Foto: EPA/DEAN LEWINS AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT) -

    Novak Đoković (Foto: EPA/DEAN LEWINS AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT)

    Donald Tramp Mlađi, sin aktuelnog američkog predsjednika, podržao je objavu na društvenim mrežama koja upoređuje deportaciju najvećeg tenisera ikada Novaka Đokovića 2022. godine iz Australije zato što nije vakcinisan, sa tvrdnjom da je jedan od osumnjičenih za teroristički napad na plaži Bondi u Sidneju nesmetano boravio u zemlji.

    Tramp Mlađi je podijelio objavu u kojoj su, jedna naspram druge, postavljene fotografije jednog od osumnjičenih za napad i Đokovića iznad kojih je ispisan komentar: “Јednom od ove dvojice je zabranjen ulazak u Australiju”.

    – Nevjerovatna objava. Toliko tužno i istinito – napisao je Tramp Mlađi u komentaru objave koja je pregledana više od 13 miliona puta za manje od 24 sata na Instagramu i Iksu.

    U objavi se suštinski kritikuje australijska imigraciona politika.

    U jučerašnjem terorističkom napadu tokom proslave Hanuke poginulo je 15 ljudi, uključujući i dijete, dok je jedan napadač ubijen, a drugi ranjen i uhapšen.

    Policija je saopštila da su osumnjičeni za napad otac i sin, Sadžid (50 godina) i Navid Akram (24), dok je potvrđeno da “nema trećeg napadača”, kao i da je napad usmjeren protiv jevrejske zajednice.

    Sadžid je ubijen u razmjeni vatre sa policijom, dok je Navid teško ranjen i na liječenju je u bolnici.

    U napadu su povrijeđene 42 osobe, starosti od 10 do 87 godina. Među povrijeđenima je četvoro djece, dvojica teško ranjenih policajaca i prolaznik koji je savladao jednog od napadača i oteo mu oružje.

    Ministar unutrašnjih poslova Toni Berk navodi da je Navid rođen u Australiji, a da je njegov otac u Sidnej došao 1998. na osnovu studentske vize, koju je kasnije zamjenio partnerskom i potvrdama za povratak stalnih rezidenata poslije putovanja u inostranstvo.

    Zvaničnici nisu precizirali odakle su porijeklom osumnjičeni za napad. Pojedini mediji prenose da su Sadžid i Navid pakistanskog porijekla.

  • Orban: Evropa je na pragu velike prilike da se riješi rat koji traje već četiri godine

    Orban: Evropa je na pragu velike prilike da se riješi rat koji traje već četiri godine

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Evropa nalazi na pragu velike prilike i da bi Sjedinjene Američke Države uskoro mogle da stave tačku na rat koji Evropljani nisu uspjeli da riješe već četiri godine.

    On je to napisao na svom Fejsbuku, uoči sastanka Odbora mađarskog parlamenta za pitanja Evropske unije i dodao da Evropi ne bi preostalo ništa drugo nego da podrži SAD, ali i da “svi znaci ukazuju na drugačiji pravac”.

    Prema njegovim riječima Evropa bi nastavila rat na bojnom polju i “intenzivirala ga u ekonomskom zaleđu zaplijenom zamrznute ruske imovine”.

    – Takav potez je ravan otvorenoj objavi rata – rekao je on i dodao da će ruska strana uzvratiti.

    Istakao je da Mađarska nema razloga da promijeni svoj stav i da rat ne može da se riješi na liniji fronta, već bi trebalo da se uradi ono što radi američki predsjednik Donald Tramp, odnosno da se pregovara.

    On je istakao da Mađarska, stoga, neće da podrži zaplenu zamrznute ruske imovine, niti da šalje novac ili oružje Ukrajini, niti da učestvuje u podizanju kredita koji bi služio ratnim ciljevima, prenosi MTI.

    – Vežite pojaseve, očekuje nas burna nedjelja. Ova nedjelja je posvećena samitu Evropske unije u Briselu, za koji se pripremamo, ulog je jednostavan: rat ili mir – rekao je Orban i dodao da nikada nismo bili ovako blizu rješavanja rata između Rusije i Ukrajine.

  • Sud BiH: Miljatoviću 34, a Railiću 29 godina zatvora zbog ubistva Radenka Bašića

    Sud BiH: Miljatoviću 34, a Railiću 29 godina zatvora zbog ubistva Radenka Bašića

    Pred Sudom BiH izrečene su prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću za ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića.

    Miljatović je osuđen kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva na kaznu zatvora od 34 godine, a Railić je osuđen kao nalogodavac na 29 godina zatvora.

    Railić je osuđen i za druga krivična djela. U presudi se ističe da je Railić ponudio 50 hiljada evra Miljatoviću da ubije Bašića, jer mu je on predstavljao problem u nedozvoljenom prometu droge.

    Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv koga je postupak razdvojen.

    Podsjećamo, Radenko Bašić, načelnik Sektora krim-policije ubijen je u ranim jutarnjim časovima, 21. marta 2022. godine, u prijedorskom naselju Pećani.

    Veliki broj policijskih službenika okupili su se pred Sudom BiH, kako bi odali počast ubijenom kolegi Bašiću. Takođe, Policija u Srpskoj zaustavila je danas vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića.

  • Policija u Srpskoj zaustavila vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića

    Policija u Srpskoj zaustavila vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića

    Danas je u Sudu BiH izricanje presude Daliboru Railiću, zvaniom Dugi i Aleksandru Miljatoviću i drugima optuženima za ubistvo Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalistièke policije Policijske uprave Prijedor.

    U cilju izražavanja posebnog poštovanja prema nastradalom kolegi te ukazivanja na sve opasnosti i složenosti obavljanja policijskog posla, sve patrole sa obilježenim vozilima širom RS će od 10,30 do momenta izricanja presude, na mjestima gdje se zateknu, parkirati vozilo i  aktivirati svjetlosno-signalne uredjaje na službenom vozilu i fizički će biti pod auta.

    U ovom slučaju Railić je optužen kao nalogodavac, a Miljatović kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva.

    Tužilaštvo BiH je zatražilo je od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora.

    Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv kojeg je postupak razdvojen.

    Railića optužnica tereti i za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranje novca.

    Za organizovani kriminal postupak je ranije razdvojen protiv Harisa Gredelja i Aleksandra Ivkovića.

    Osim njih u ovom predmetu su optuženi još Mirjana Vujović i Željko Simić iz Bileće, te Goran Gvozden iz Gradiške, koji su zajedno sa Railićem optuženi za organizovani kriminal i trgovinu droge.

    Prema optužnici Tužilaštva BiH Railić je od 2020. do marta 2022. vodio dvije grupe: jednu za šverc droge, drugu za likvidaciju Bašića. Miljatović je optužen da je direktni izvršilac ubistva, a Repajić da mu je pomagao u bijegu i pripremi zločina.

    Prema optužnici, Bašić je ubijen 21. marta 2022. godine u Prijedoru kada mu je Miljatović ispucao hitac u glavu dok je išao pješice na posao.

    Kako se navodi u optužnici Miljatović je pristao da ubije Bašića za 50.000 KM koje mu je preko Repajića ponudio Railić.

    Doboj/Ustupljena fotografija
    Doboj/Ustupljena fotografija
    Sve optužene terete da su krijumčarili narkotike od 2020. do marta 2022. godine. Drogu su nabavljali u Crnoj Gori, ali i Kolumbiji, te je transportovali u BiH gdje su je skrivali i dalje plasirali na ilegalnom narko tržištu u zemlji i inostranstvu. Komunikacija – kriptovane aplikacije “Skaj” i “Anom”. Railić je više kilograma droge kupovao od Ivkovića, koju je, osim novcem, platio i “audijem A6”.

    Svi osim Gredelja su bili korisnici aplikacije “Skaj”.

    Railića terete i za pranje preko 200.000 KM zarađenih od narko-biznisa a novac je ulagao u nekretnine i vozila preko uže porodice da prikrije porijeklo.

     

    Inače, ubijeni Radenko Bašić časno je nosio policijsku uniformu, a karijeru je započeo kao policajac u Policijskoj stanici Kozarac. U proteklom ratu je kao učesnik ratnih dešavanja bio i ranjen na Krupskom ratištu.

    Bio je ratni-vojni invalid devete kategorije i borac prve kategorije.

    Kratko vrijeme, od 2008. godine, bio je inspektor u Policijskoj stanici Prijedor 1, a potom i zamjenik komandira.

    Na mjesto načelnika Odjeljenja za opšti kriminalitet raspoređen je 2019. godine, a naredne godine na mjesto načelnika Sektora kriminalističke policije.

    On je ubijen je godinu prije odlaska u zasluženu penziju, tokom svoje svakodnevne šetnje od kuće do radnog mjesta.

  • Kalas: Članstvo Ukrajine u NATO-u više se ne razmatra

    Kalas: Članstvo Ukrajine u NATO-u više se ne razmatra

    EU treba da razmotri “stvarne” bezbjednosne garancije za Ukrajinu u zamjenu za njeno članstvo u NATO-u, ako ono više nije na stolu, izjavila je šefica diplomatije EU Kaja Kalas, prenosi agencija RIA Novosti.

    – Ako ovo više nije predmet pregovora i ne dolazi u obzir, onda moramo da razmotrimo šta su opipljive garancije bezbjednosti. To ne mogu biti papiri ili obećanja. To moraju biti stvarne trupe, stvarni kapaciteti, kako bi Ukrajina mogla da se brani – rekla je ona prije početka sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.

    Prema njenim riječima, “najpoželjnija” opcija za finansiranje Kijeva je kredit za reparacije od ruske imovine.

    – To još nismo postigli i teško je, ali radimo svoj posao. Јoš uvijek imamo nekoliko dana. Imamo odluku kvalifikovanom većinom, ali bez Belgije, mislim da će biti teško jer oni drže većinu imovine i mislim da je važno da budu sa nama – izjavila je.

    Evropska komisija traži saglasnost zemalja članica EU za korišćenje ruske suverene imovine za Kijev. Razmatra se iznos između 185 i 210 milijardi evra kao zajam, koji bi Ukrajina morala da vrati nakon završetka sukoba i u slučaju “isplate materijalne štete od strane Moskve”.

    Ali u Evropskoj uniji nema konsenzusa o ovom pitanju. Belgija, gdje se nalazi najveći dio imovine, protivi se planu.

    Premijer zemlje, Bart de Vever, napomenuo je da bi ovi planovi mogli da ometaju potencijalno rješavanje sukoba između Moskve i Kijeva.

    Nakon početka ruske Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, približno 300 milijardi evra.

    Od toga se više od 200 milijardi evra nalazi u EU, uključujući 180 milijardi evra na računima belgijskog “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring.

    Evropska komisija je ranije izvijestila da je EU prebacila 18,1 milijardu evra od prihoda od zamrznute ruske imovine Ukrajini od januara do novembra 2025. godine.

  • Sijarto: Evropski lideri namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom

    Sijarto: Evropski lideri namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom

    Lideri EU ponovo pokušavaju da ometaju mirovne pregovore čiji je cilj završetak rata u Ukrajini i namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je pred odlazak u Brisel, gdje će danas biti održan sastanak Savjeta EU za spoljne poslove, rekao da trenutna situacija podsjeća na razvoj događaja nakon rusko-ukrajinskih razgovora održanih u Istanbulu 2022. godine i nakon sastanka predsednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa na Aljasci 15. avgusta ove godine.

    – Evropljani – zvaničnici u Briselu i političari zapadnoevropskih zemalja – žele da ometaju mirovne pregovore. Zapadnoevropski političari sada otvoreno provociraju i žele da uvuku cijelu Evropu u rat sa Rusijim – naveo je Sijarto.

    On je naglasio da Mađarska namjerava da se “drži podalje od svega toga”, prenio je TASS.

    Sijarto je istakao da je spreman za današnji sastanak u Briselu, gdje očekuje konstantne pokušaje da se Mađarska isprovocira da uđe u rat.

    – Naravno da nećemo dozvoliti da se to dogodi – zaključio je Sijarto.

  • NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    Nakon što je Predsjedništvo DF-a odlučilo da Slaven Kovačević iz ove stranke bude kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reagovali su iz stranke Naroda i pravda gdje su rekli da je ta kandidatura potvrda da DF manipuliše stvarnom diskriminacijom sa kojom se sučavaju hiljade ljudi u BiH, a koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

    “Podsjećamo javnost da je upravo Slaven Kovačević uputio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava žaleći se da su mu je uskraćeno aktivno biračko pravo zbog kombinacije etničkih i teritorijalnih kriterija koji posebno diskriminišu sve one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. To je stvarni problem koji je Evropski sud za ljudska prava prepoznao u više slučajeva po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Ilijaza Pilava, Azre Zornić…”, naveli su iz DF-a,

    U saopštenju su istakli i da je u pravosnažnoj presudi Evropski sud za ljudksa prava utvrdio da je Kovačević grubo slagao sud jer se ranije kada je biran u Skupštinu grada Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat.

    “Ne samo da se izjašnjavao kao Hrvat kada je biran na pozicije u Bosni i Hercegovini već je na osnovu tog izjašnjavanja dobio hrvatski pasoš.

    Time je Bosna i Hercegovina obrukana i ismijana pred Evropskim sudom za ljudska prava”, saopštili su iz NiP-a.

    U NiP-u kažu da potezom DF-a, lider te stranke Željko Komšić pokazuje i priznaje da manipuliš svojim etičkim izjašnjenem zarad jeftinih političkih poena.

    “To će štetu po Bosnu i Hercegovinu samo produbiti. Nije jasno zašto Slaven Kovačević i DF Željko Komšić ovim tjeraju vodu na mlin onima koji tvrde da diskriminacije nema i koji traže treći entitet kako bi se zacementirale etničke podjele i spriječila izgradnja povjerenje, međusobnog poštovanja i nadogradnje sistema čime bi se uvažio i građanski i etnički princip i trajno eliminisala diskriminacija.”

  • Plotan: OHR oštetio BiH za 25 milijardi KM

    Plotan: OHR oštetio BiH za 25 milijardi KM

    Zbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj mjeri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, BiH gubi od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje, tvrdi stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.

    Plotan je u kolumni za Srnu naveo da ovakav “politički porez” direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

    Kolumnu Nemanje Plotana objavljujemo u cijelosti:

    U posljednjih 30 godina svi indikatori ukazuju na to da je Kancelarija visokog predstavnika nanijela BiH više štete nego dobra.

    Svjetska banka zadnjih 30 godina ocjenjuje BiH kao politički nestabilnu državu. To se ogleda u negativnoj vrijednosti indeksa političke stabilnosti, zvanično nazvanog “Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma”, koji Svjetska banka definiše kao mjeru percepcije vjerovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.

    Dakle, 30 godina uzastopno BiH se nalazi u stanju permanentne političke krize, a kada god se pojavi period stabilizacije odnosa koji nastane kao rezultat političkog dijaloga, visoki predstavnik naruši svaki vid kompromisa svojim nametnutim odlukama.

    To je jasno uočivo ako uporedimo padove vrijednosti indeksa političke stabilnosti, koje korespondiraju sa nametnutim odlukama visokih predstavnika. Drugim riječima, kada god je OHR nametnuo neku političku odluku, došlo je do erozije političke stabilnosti u cijeloj BiH.

    Ovakvi padovi u indeksu su bili negativni signali stranim investitorima, što je negativno uticalo na priliv stranih direktnih investicija u BiH. Iako je neminovno da BiH ima najgori indeks korupcije u regionu, to jeste percepcija javne korupcije je lošija od drugih zemalja zapadnog Balkana, to samo po sebi ne objašnjava zašto BiH dobija proporcionalno najmanje stranih direktnih investicija u odnosu na ostatak regiona, s obzirom da razlika između različitih indeksa korupcije nije drastično velika.

    Argumente za ovo možemo pronaći u drugim zemljama, kao što su Čile, Izrael ili Indija, koje uprkos pozitivnim vrijednostima indeksa korupcije, bilježe smanjene prilive stranog kapitala.

    Čile bilježi relativno pozitivan indeks korupcije, ali su masovni protesti 2019. godine, proces u vezi sa ustavnim reformama, kao i neizvjesnost oko svojinskih prava, poreza i regulacije doveli do odvraćanja stranog kapitala.

    Za Izrael predstavlja problem duboka unutrašnja politička polarizacija, spor oko pravosudne reforme, kao i ratni rizici uvezi sa Iranom i njegove proksi grupe, dok su za Indiju glavni izazovi politički centralizam, regulatorna nepredvidljivost po sektorima i geopolitička tenzija sa Pakistanom.

    Dakle, politički rizik igra veću ulogu u odvraćanju stranog kapitala od percepcije javne korupcije.

    Važno je napomenuti da indeks od Svjetske banke uzima u obzir i potencijal za terorizam i političko nasilje, što u BiH nikada nije u potpunosti neutralisano, ali s obzirom da je glavni generator političkih kriza OHR, fokus analize treba da bude isključivo na toj instituciji.

    Do sada su svi argumenti protiv nelegitimnog djelovanja visokih predstavnika bili političke i pravne prirode, zbog čega suštinske posljedice njihovih odluka nikada nisu u potpunosti obuhvaćene.

    Ekonomski pristup ukazuje da nametnute odluke imaju dalekosežne efekte, koji u političkom i ekonomskom smislu destabilizuju BiH.

    Prema procjenama Svjetske banke, Zapadni Balkan kao cjelina privlači oko pet do sedam odsto BDP godišnje kroz strane direktne investicije, dok se BiH “vrti” oko dva do tri odsto BDP-a. Dakle, razlika od najmanje tri procenta BDP-a godišnje, a često i više, može se tumačiti kao penal političkog rizika u koji ulaze i nametnute odluke visokih predstavnika.

    Ne bi bilo tačno tvrditi da je 100 odsto tog jaza isključivo posljedica odluka visokog predstavnika, jer ulogu može da igra i veći tržišni obim, reforme…

    Međutim, s obzirom da BiH ima najniži indeks političke stabilnosti u regionu, trajne institucionalne blokade i seriju političkih kriza koje su u vezi sa odlukama OHR, možemo tvrditi da većinu tog jaza generiše politički rizik.

    Potencijalni gubitak stranih direktnih investicija možemo da izračunamo sljedećom formulom: izgubljene strane direktne investicije (prosječan jaz u stranim direktnim investicijama odsto BDP-a) pomnožimo sa prosječnim BDP-om i brojem godina.

    Ako bismo pokušali da projektujemo ekonomsku štetu koju je OHR načinio BiH u poslednjih 20 godina, trebali bi uzeti da se jaz u stranim direktnim investicijama kretao oko tri do četiri odsto godišnje (što je konstantno u zadnjih 20 godina), a da je prosječan godišnji BDP iznosio oko 35,6 milijardi KM.

    Ako ubacimo ove cifre u gore navednu formulu, dobićemo preliminarni rezulat od oko 22 do 26 milijardi KM. Dakle, sa prosječnim godišnjim vrijednostima jaza u stranim direktnim investicijama i BDP-a, dolazimo do procjene da je BiH propustila između 22 i 28 milijardi potencijalnih stranih direktnih investicija.

    To znači da BiH zbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj mjeri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, gubi red veličine od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje.

    Ovakav “politički porez” direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

    Ekonomske projekcije ukazuju na to da su odluke visokih predstavnika unazadile BiH ne samo u institucionalnom i političkom smislu, nego i u ekonomskom. Iako u mnogim zapadno evropskim državama krivca za slab ekonomski rast, značajnu stopu nezaposlenosti i veliki stepen emigracije traže u korupciji, primjeri Čilea, Izraela i Indije ukazuju na to da glavnog krivca treba da traže u Sarajevu, na adresi OHR-a.

  • Vukanović kritikuje Stanivukovića zbog formiranja odbora „Sigurna Srpska“

    Vukanović kritikuje Stanivukovića zbog formiranja odbora „Sigurna Srpska“

    Draško Stanivuković pokrenuo je formiranje Opštinskog odbora svog Pokreta za vlast „Sigurna Srpska“ u Ugljeviku, iako partija još uvijek nije registrovana u Sudu. Prema objavi lidera Liste za pravdu i red, Nebojše Vukanovića, u odbor su uključena dva odbornika SDS i jedan bivši odbornik DEMOS-a, Nikola Dakić, radnik RiTE Ugljevik, koji je imenovan za predsjednika lokalnog odbora.

    Vukanović ističe da je „čudno da na čelo svog Pokreta za vlast Stanivuković nije postavio Rada Spasojevića ili Jova Filipovića“, oba odbornika SDS koje je, kako navodi, preusmjerio u svoj Pokret. Prema njegovim riječima, ovim potezom Stanivuković nastavlja praksu preuzimanja kadrova iz opozicionih stranaka, što je, kako tvrdi, ranije činio u Prijedoru, Šipovu, Modriči i drugim opštinama.

    – „Umjesto da Stanivukoviću uzvrate udarac i kazne njegovo neprijateljsko i nekorektno ponašanje, u SDS se povlače, prave ustupke, prećutno ili nažalost otvoreno podržavaju, poput Rada Savića, a posljedice su katastrofalne“, navodi Vukanović. Posebno ga je, dodaje, iznenadilo što se Rado Savić nedugo prije toga grlio i pozdravljao sa Stanivukovićem na promociji Pokreta u Loparama, iako je svjestan da lider „Sigurne Srpske“ nastavlja preuzimanje odbornika SDS širom Republike Srpske.

    – „Ne mogu da shvatim i razumijem ponašanje Rada Savića i funkcionera SDS, koji prećutno ili javno podržavaju Stanivukovića i njegov neprijateljski odnos prema SDS, glasno ćute ili čak javno, uz osmjeh i rukovanje, podržavaju otimačinu, korupciju i uništavanje najveće opozicione stranke koja je napadnuta sa svih strana!?“ – ističe Vukanović. On naglašava da Lista za pravdu i red, za razliku od Stanivukovića, nije pokušavala „prevući“ članove SDS u svoje redove, već štiti interese stranke i kritikuje svaku otimačinu.

    Vukanović dalje tvrdi da Stanivuković indirektno pomaže režimu Milorada Dodika. – „On odrađuje veliki posao za Dodika, uništava SDS i izaziva turbulencije u opoziciji, umjesto da se bori za izborna prava i pobjedu Branka Blanuše. Zanimljivo je da od dana izbora glasno ćuti na izborne krađe jer mu odgovara da Blanuša ne bude predsjednik, dok istovremeno marginalizuje PDP i njegove istaknute članove, okružuje se ljudima iz SNSD, DEMOS i DNS, koji garantuju da se režim neće suočiti sa ozbiljnim izazovima.“

    Vukanović zaključuje da nije lako biti sam protiv svih i da je pozicija Liste za pravdu i red često bila usamljena jer nisu spremni na „trgovinu, trule nagodbe i kompromise oko suštine“. – „Mnogi su zbunjeni i ne vide cijeli mozaik, skrivene igre i uloge pojedinaca, ali vrijeme će pokazati da smo govorili istinu i bili na strani naroda, pravde i istine“, zaključuje lider Liste za pravdu i red.

  • Stevandić uputio saučešće žrtvama pucnjave u Sidneju

    Stevandić uputio saučešće žrtvama pucnjave u Sidneju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Dr. Nenad Stevandić, izrazio je iskreno saučešće žrtvama pucnjave tokom proslave Hanuke u Sidneju, u Australiji. “Iskreno saučešće stradalim Jevrjema u Sidneju čiji su praznik svjetlosti teroristi pretvorili u krvavu Hanuku”, naveo je Stevandić, podsjećajući i na bolna sjećanja Srba na krvave Božiće kada su civili bili mete terorističkih napada.

    U napadu je poginulo najmanje 12 osoba, a policija je ubrzo intervenisala i uhapsila jednog osumnjičenog. Pucnjava je izazvala šok među lokalnom jevrejskom zajednicom, koja je praznik svjetlosti obilježavala u trenutku tragedije.