VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusija želi da i Kina učestvuje u pružanju garancija bezbjednosti Ukrajini

    Rusija želi da i Kina učestvuje u pružanju garancija bezbjednosti Ukrajini

    Rusija se slaže da se bezbjednosne garancije Ukrajini osiguraju na ravnopravnoj osnovi, uz učešće zemalja poput Kine, SAD, Velike Britanije i Francuske, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare sa jordanskim kolegom Ajmanom el Safadijem.

    – Što se tiče izvještaja da Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele da izrade kolektivne bezbjednosne garancije, mi smo za to da te garancije budu zaista pouzdane – rekao je Lavrov.

    Dodaje da Rusija vidi samo agresivnu eskalaciju situacije i nespretne pokušaje EU da promijeni Trampov stav o ukrajinskom rješenju.

    Istovremeno, kako je istakao, ozbiljna diskusija po ovom pitanju, bez Rusije, je put u nigdje.

    Prema riječima Lavrova, Rusija smatra da se u pitanju garancija za Ukrajinu treba osloniti na dogovore postignute na istanbulskim pregovorima 2022. godine.

    – Ovdje imamo veoma dobar primjer koji, uzgred, potiče od inicijative same ukrajinske strane, kao što je to bilo u Istanbulu u aprilu 2022. godine, kada je ukrajinski pregovarački tim predložio osnovne principe dogovora o okončanju borbenih dejstava i obezbjeđivanju stabilnog rješenja. Među tim principima bili su odustajanje Ukrajine od ulaska u NATO ili u bilo koji drugi vojni blok, kao i potvrda neutralnog i nenuklearnog statusa Ukrajine – naglasio je Lavrov.

    Avanturistički i konfrontacioni stav francuskog predsjednika Emanuela Makrona o sukobu u Ukrajini ne nailazi na razumijevanje kod aktuelne američke administracije, koja nastoji da se udubi u korijenske uzroke krize.

    – Vidimo sve jasnije razumijevanje naših partnera u Sjedinjenim Državama o potrebi otklanjanja osnovnih uzroka (ukrajinske) krize, a ne pokušaja da se podrže oni koji… izbacuju lijepe slogane o trenutnom prekidu vatre, a istovremeno govore da prekid vatre neće značiti nastavak pumpanja Ukrajine oružjem – rekao je Lavrov.

    – I dobro je što ova apsolutno avanturistička pozicija, konfrontaciona pozicija, pozicija podrške nastavku rata, ne nailazi na razumevanje kod sadašnje administracije Sjedinjenih Država, koja pokušava da se udubi u suštinu problema i otkloni, pomogne u otklanjanju korenskih uzroka koji su činili osnovu krize“, naglasio je šef ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

     

  • Besent: SAD prodaju oružje EU radi preprodaje Ukrajini sa maržom

    Besent: SAD prodaju oružje EU radi preprodaje Ukrajini sa maržom

    Sjedinjene Američke Države prodaju oružje evropskim zemljama, koje se zatim prodaje Ukrajini, sa maržom od 10 odsto, izjavio je u intervjuu za kanal Foks njuz američki ministar finansija Skot Besent.

     

    – Mislim da je predsjednik (Donald) Tramp trenutno veoma oprezan. Prodajemo oružje Evropljanima, koji ga zatim prodaju Ukrajincima, a predsednik Tramp uzima maržu od 10 odsto na oružje, tako da će možda tih 10 odsto pokriti troškove vazdušne podrške – naglasio je on.

    Ovim riječima Besent je odgovorio na pitanje novinara o tome da li će američki poreski obveznici plaćati vazdušnu podršku koju bi američka vojska mogla da pruži evropskim zemljama u Ukrajini ako bi se postigao takav sporazum.

    Ukrajina želi da kupi više oružja od SAD nego što je dobila od njih od početka SVO

    Prema podacima o vojnoj pomoći Ukrajini, paket oružja vrijedan 90 milijardi dolara koji se Vladimir Zelenski nada da će kupiti od SAD premašuje vrijednost cijele vojne pomoći koju je Kijev dobio od Vašingtona od početka Specijalne vojne operacije.

    Prema podacima Kancelarije za budžet Kongresa SAD, Vašington je od februara 2022. godine izdvojio 128 milijardi dolara pomoći Ukrajini, od čega 70,6 milijardi dolara vojne pomoći, a ova sredstva su izdvojena ne samo direktno za oružje, već i za obuku, logistiku i obavještajne podatke.

    Tokom istog perioda, prema podacima Evropske komisije, Evropska unija je izdvojila 7,1 milijardu dolara vojne pomoći u okviru opšteg programa Evropskog mirovnog fonda, i 62,5 milijardi dolara pojedinačnim zemljama, što ukupno iznosi 69,6 milijardi dolara.

    Ukupna vojna pomoć SAD i EU od početka Specijalne vojne operacije iznosi 140,2 milijarde dolara, što je uporedivo sa obimom koji Kijev sada želi da kupi.

    Planirane kupovine će Kijevu dati mogućnost da dobije značajne količine naoružanja. Izvozna vrednost sistema protivvazdušne odbrane “patriot” je oko 2,5 milijardi dolara, aviona F-16 – 50-70 miliona dolara, cena jedne rakete “atakams” – 1,5 miliona dolara.
    Zelenski je ranije rekao da je ponudio Sjedinjenim Državama da od njih kupe oružje za 90 milijardi dolara uz pomoć evropskih zemalja.

    Prethodno, Tramp je u intervjuu Foks njuzu objavio da bezbjednosne garancije za Ukrajinu ne mogu da uključuju zaštitu od NATO-a, ali će Sjedinjene Države biti spremne da pomognu Evropi.

    Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija. Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

  • Predstavnici Gradske uprave ušli u Sokolski dom

    Predstavnici Gradske uprave ušli u Sokolski dom

    Gradski menadžer Mirna Savić Banjac sa nekoliko saradnika ušla je danas u prostorije Sokolskog doma u Banjaluci. Sa njima je u objekat ušao i starješina Sokolskog društva Nebojša Rodić.

    Oni su trenutno u zgradi, a na licu mjesta je i nekoliko pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, članova gradske uprave i obezbjeđenja.

     

    Gradska uprava i Sokolsko društvo ušli su u sukob zbog spora oko pitanja vlasništva nad objektom Sokolskog doma.

    Sve je kulminiralo protekle sedmice kada je došlo do žestokog verbalnog okršaja Rodića sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem.

     

    Razlaz nakon razgovora za policijom

    Nakon što je izašla iz objekta Savić Banjac je razgovarala sa pripadnikom Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Poslije razgovora, ona i članovi Gradske uprave napustili su lokaciju bez davanja izjava sa medije.

  • Kampanja MUP-a Srpske: Registruj oružje bez sankcije

    Kampanja MUP-a Srpske: Registruj oružje bez sankcije

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske od danas do 31. decembra organizuje javnu kampanju “Registruj oružje bez sankcije”.

    Cilj kampanje je da građane upoznaju sa zakonskom mogućnošću da legalno registruju vatreno oružje – pištolj, revolver, sportsko ili lovačko oružje, a za koje nemaju dozvolu, bez dokazivanja porijekla i bez pravnih posljedica.

    Povodom početka kampanje, policijski službenici Policijske uprave Banjaluka na Trgu Krajine će, uz podjelu letaka građanima pojasniti sve procedure.

  • Poziv će dobiti 60.000 vojnika – sprema se operacija zauzimanja

    Poziv će dobiti 60.000 vojnika – sprema se operacija zauzimanja

    Očekuje se da oko 60.000 izraelskih vojnih rezervista dobije poziv u narednim danima, pre planiranog preuzimanja palestinskog grada Gaze, pod uslovom da ministar odbrane Izrael Kac odobri taj potez.

    Rezervnim vojnicima će, prema bezbednosnim izvorima biti dat rok od najmanje dve nedelje da se jave na dužnost, a očekuje se da će samo neki učestvovati u operaciji u Gazi, renosi Tajms of Izrael.

    Desetine hiljada rezervista trenutno služe u izraelskoj vojsci, a očekuje se da novi kontigent zameni redovne vojnike na drugim frontovima.

    Kacovo naređenje se očekuje nakon što se on u utorak sastao sa načelnikom Generalštaba izraelske vojske Ejalom Zamirom, drugim visokim oficirima i predstavnicima Šin Beta, kako bi odobrio vojne planove za zauzimanje grada Gaze.

  • Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte Brent pale su danas na oko 66 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI ispod 63 dolara po barelu, dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine.

    Nakon samita u ponedjeljak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i počeo da organizuje sastanak između njega i Zelenskog, nakon čega bi usledio trilateralni samit tri lidera, prenio je Trejding ekonomiks.

    Zelenski je opisao dijalog sa Trampom kao “veoma dobar”, uz napomena da je bilo i razgovora o potrebi Ukrajine za američkim bezbjednosnim garancijama.

    Bilo kakvo rješenje rusko-ukrajinskog rata moglo bi dovesti do okončanja sankcija na ruski izvoz energenata, što bi omogućilo slobodnu trgovinu ruske sirove nafte.

    Cijene nafte su već pale za više od 10 odsto ovog mjeseca, pod pritiskom trgovinskih tenzija i rasta proizvodnje članica Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK plus.

  • Izbori, referendum i sudovi

    Izbori, referendum i sudovi

    Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je odluku CIK-a kojom Milorad Dodik ostaje bez mandata predsjednika Republike Srpske. Time je otvorena obaveza da se raspišu prijevremeni izbori u roku od 90 dana. Ali, kao i mnogo puta ranije kada se formalna pravila sudare sa političkom realnošću, pred nama se otvara jedno veliko pitanje – da li će izbora uopšte biti?

    Sam Dodik tvrdi da neće. Najavljuje otpor, blokade, poziva narod da stane iza Narodne skupštine i njenih odluka. Pominje novu vladu, deklaraciju o samoopredjeljenju, referendum krajem septembra, pa potom i zakone koji će sve to pretvoriti u institucionalni okvir. Ali ono što obećava ujutru, često ne važi već uveče.

    Politička praksa pokazuje da su odluke Narodne skupštine prečesto završavale u ladicama – od zakona o neprimjenjivanju odluka institucija BiH, do krivičnih odredbi kojima su prijetili svima koji poštuju odluke „vanustavnih“ organa. Na kraju, upravo oni koji su ih donosili – Dodik, Višković, Stevandić – uredno su odlazili pred Sud i Tužilaštvo BiH.

    Otuda i dilema: da li je Narodna skupština politički štit ili samo privremeni dekor?

    Politikolog Velizar Antić podsjeća na Dodikovu nedosljednost. Svaki njegov potez, kaže, zavisi od dnevnog ritma i kalkulacije. Jednog dana osporava Sud BiH, već drugog dana mu se odaziva. Isto je sa SIPA-om, sa Ustavnim sudom, sa svakim državnim organom. Politika koja stalno skače iz ekstrema u kompromis teško može imati dugoročnu strategiju.

    Antić ide i korak dalje – smatra da Dodik traži signal iz Vašingtona. Ako američka administracija poruči da neće ulaziti u unutrašnje stvari BiH, Dodik bi mogao posegnuti za radikalnim koracima poput blokade izbora. Ali ako tog signala ne bude, vjerovatnije je da će izabrati put povlačenja. U oba slučaja, izvjesno je samo jedno: odluke se donose bez jasnog plana i stabilnog pravca.

    S druge strane, pravnik Milko Grmuša skreće pažnju na dublji problem – sudove Republike Srpske. I dok političari usvajaju zakone kojima brišu nadležnosti državnih institucija, upravo sudovi u Srpskoj odbijaju da postupaju po tim zakonima. U praksi, oni i dalje primjenjuju presude Ustavnog suda BiH i akte visokog predstavnika. To znači da jedna trećina vlasti – sudska – ne stoji iza političkih odluka zakonodavne i izvršne.

    Grmuša upozorava da time dolazimo do najveće institucionalne krize u posljednjih dvadeset godina. Ako sudovi ne prate političke odluke, tada čitava konstrukcija Dodikovih najava ostaje mrtvo slovo na papiru. Njegova poređenja su plastična: politika u Republici Srpskoj ponaša se kao dijete koje pokrije oči i misli da ga niko ne vidi.

    I zato, umjesto da se pitamo hoće li Dodik blokirati izbore ili raspisati referendum, možda bi ključno pitanje trebalo glasiti: zašto ćute sudovi Republike Srpske? Ustavni i Vrhovni sud imaju ustavnu obavezu da daju stavove, da ujednače praksu, da jasno kažu šta jeste, a šta nije moguće. Njihovo ćutanje ostavlja vakuum u kojem politika glumi moć, a institucije je ne prate.

    A upravo u tom raskoraku leži suština krize: Dodik može da najavljuje sve što poželi, ali bez sudova nema efektivne snage. Ako ih pridobije, njegova politika može imati učinak. Ako ne, sve ostaje samo u domeni političke igre – igre koja se opasno približava tački u kojoj prestaje da bude zabavna i postaje opasna.

  • Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Bijela kuća: Američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit prokomentarisala je susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa evropskim liderima na konferenciji za medije.

    Ona je dodatno pojasnila stavove američke administracije o trenutnoj situaciji. Istakla je da je u utorak predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    – Razumijem da Bijela kuća radi i da saveznici rade na tome da se ovaj sastanak održi, ali je li Putin obećao sastanak sa Zelenskim, direktan sastanak, u narednim sedmicama – upitao je novinar Levit na što je ona kratko odgovorila da jeste.

    Takođe, istakna je kako se obje zemlje moraju direktno uključiti u pregovore.

    – Predsjednik je uvijek govorio da postoje područja neslaganja u ovom ratu o kojima će ove dvije zemlje morati razgovarati i odlučivati. I zato želi da se ove dvije zemlje uključe u direktnu diplomatiju – rekla je portparolka.

    Iako još uvijek nije jasno šta Bijela kuća podrazumijeva pod bezbjednosnim garancijama, Levit je potvrdila kako američke kopnene trupe neće biti raspoređene u Ukrajini. Dodala je kako je Tramp definitivno izjavio da američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini, ali da svakako mogu pomoći u koordinaciji i možda pružiti druge načine bezbjednosnih garancija njihovim evropskim saveznicima.

    – Predsjednik razumije da su bezbjednosne garancije od ključne važnosti za osiguranje trajnog mira i naložio je svom timu za nacionalnu sigurnost da koordinira s našim prijateljima u Evropi, a takođe i da nastavi saradnju i razgovore o ovim pitanjima s Ukrajinom i Rusijom – kazala je ona, prenosi Avaz.

    Na pitanje o izjavi Rusije da se protivi bilo kakvom slanju mirovnih trupa NATO na teren u Ukrajini, Levit je rekla da su razgovori o tom pitanju u toku.

    – Pa, pogledajte, predsjednik nastavlja voditi ove razgovore s oba lidera. Ti razgovori su se održali u na Aljasci, s Evropljanima i predsjednikom Zelenskim, a on je naložio svom timu da osmisli okvir za ove bezbjednosne garancije koji može biti prihvatljiv kako bi se osigurao trajni mir i okončao ovaj rat – zaključila je.

  • Osniva li se neki novi PDP?

    Osniva li se neki novi PDP?

    Još kada je PDP nakon izborne pobjede za gradonačelnika Banjaluke u svojim prostorijama proslavljao rezultat, dio visokorangiranih članova nije se pridružio slavljeničkoj atmosferi na bini, što je otvorilo spekulacije o odnosima u partiji, a što je ponovo izašlo na vidjelo nakon najnovije političke krize u Republici Srpskoj povodom mogućih prijevremenih izbora.

    Dok jedan dio opozicionih stranaka smatra da na prijevremene izbore za predsjednika Srpske treba izaći, PDP, sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem na čelu, smatra da na izbore ne treba izaći, pravdajući to nezakonitim nametanjima i miješanjima stranaca u unutrašnje odnose u BiH.

    Saša Čekrlija, koji je isključen iz PDP-a, nakon što je s nekoliko kolega podržao Jelenu Trivić za predsjednicu Srpske na proteklim opštim izborima, misterioznom objavom na X-u napisao je da će na prijevremenim izborima “učestvovati PDP 2018”, sugerišući mogućnost rascjepa ili osnivanja nove stranke.

    Za “Nezavisne novine” negirao je da je mislio na novu stranku, već resetovanje postojeće stranke na pozicije izbornog programa s kojima je PDP izašao na izbore 2018. godine. Trenutne odnose u stranci, kako nam je objasnio, ne želi komentarisati. Tvrdi da veliki broj glasača očekuje da se stranka vrati tom programu, indirektno sugerišući da se ne slaže s trenutnom politikom vrha stranke.

    “Mislim da će scenario biti sličan kao 2005. godine – da se jednostavno vraćamo na neki prirodan tok stvari, da je ova vlast umorna, da je potrošena i da ćemo možda, u bliskoj budućnosti, imati i neku manjinsku vlast”, kaže on. Prema njegovom mišljenju, opozicija treba da izađe na prijevremene izbore i da se dogovori o zajedničkom kandidatu.

    “PDP-u je potreban reset, vraćanje na naš izborni program. Ovo ćemo mi u roku od 20 dana riješiti, imaćemo vršioce dužnosti, imaćemo nekoga ko potpisuje akte, ali šta će taj raditi, šta će biti s budžetom, gdje će ići sredstva, kako će riješiti borački dodatak, hoće li ljudi iz Krajine imati riješeno učešće u ratu…”, ističe on.

    Igor Crnadak, predsjednik Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da je čuo za ideje o PDP 2018, ali da nema komentar jer, kako kaže, stanje u PDP-u i opoziciji trenutno nije najvažnija tema.

    “Stvarno nemam nikakav komentar na to. Vidio sam i ja to, ali nemam komentar. O stanju u stranci, ništa. Na trenutnu situaciju ne gledam kao na partijsko pitanje, pustite sada partije i opoziciju. Sada je na potezu Stevandić (Nenad Stevandić, predsjednik NS RS), koji treba da sazove Skupštinu. Nikada nam se do sada nije desilo da nemamo ni predsjednika, ni predsjednika Vlade ni Vladu nakon što je Višković (Radovan Višković, premijer u ostavci) uveo kabinet u tehnički mandat. To je situacija koja je nezabilježena do sada”, ističe Crnadak za “Nezavisne”.

    Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NS RS, javio nam se kratko porukom, negirajući da postoje podjele u stranci.

    “Veoma važne odluke u prethodnom periodu smo na organima PDP-a donosili jednoglasno, nastavljamo jedinstveno”, napisao je on.

    Darko Momić, banjalučki novinar, za “Nezavisne” kaže da upada u oči situacija da predsjednik i potpredsjednik stranke u javnost izlaze s dijametralno suprotnim stavovima o najvažnijim političkim pitanjima.

    “Pri tome smatram da Igor Crnadak vodi izvornu politiku PDP-a, a da Draško Stanivuković, koketirajući sa SNSD-om, svojoj partiji krnji ugled tvrde opozicije. Doduše, i on na dnevnoj bazi mijenja stavove, ali u ovom trenutku je neophodno da opozicija zauzme jedinstven stav kada se radi o posljednjoj odluci CIK-a o oduzimanju mandata i predstojećoj odluci CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Srpske. U svakom slučaju, krenuti bez Draška u borbu protiv vlasti je isto kao krenuti goloruk na bager”, smatra Momić.

  • Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Tramp postavio kartu u Bijeloj kući i poslao jasnu poruku Zelenskom

    Petina ukrajinske teritorije nalazi se pod ruskom kontrolom, a velika karta koja to područje prikazuje crvenom bojom postavljena je u Ovalnoj kancelariji kako bi naglasila tu činjenicu tokom razgovora predsjednika Donalda Trampa sa Volodimirom Zelenskim ovog ponedjeljka, piše BBC.

    “Pretpostavljam da ste svi vidjeli kartu”, rekao je Trump za Fox.

    Poruka Bijele kuće Ukrajini je jasna – ta je zemlja izgubljena i vrijeme je da se razmotri teritorijalni kompromis s Vladimirom Putinom, ili kako su neki to nazvali, razmjena teritorija.

    Međutim, tim ukrajinskog predsjednika Zelenskog na sastanak je donio svoju kartu.

    Zelenski je kasnije rekao da se tokom razgovora s Trampom “borio s onim što je na toj karti”, pojašnjavajući “ko šta kontroliše – ne po glasinama, već u stvarnosti”.

    Iako je Zelenski smatrao da je postigao napredak u ispravljanju pogrešnih utisaka, do utorka je Trampovo viđenje ostalo nepromijenjeno. Bilo je jasno, rekao je, da je ruska snaga “tako očito mnogo moćnija, i znate, nije da su stali”.

    Na pitanje o stavu evropskih lidera o razmjeni teritorija, rekao je:

    “Sada govore o Donbasu, ali Donbas je trenutno… 79 odsto u vlasništvu i pod kontrolom Rusije.”

    Prije početka rata 2014. godine, ukrajinska rudarska regija Donbas činila je oko 16 odsto ekonomske proizvodnje zemlje. Putin je navodno rekao Trampu da želi cijelu regiju Donbas kao dio mirovnog sporazuma, što bi ruskom vođi zasigurno uštedjelo znatnu količinu resursa.

    Rat brojkama i procentima

    Zelenski je otkrio da je osporavao i postotke na karti Bijele kuće koji su prikazivali rusku kontrolu u nizu ukrajinskih regija: 99 % Luganska, 76 % Donjecka, 73 % Zaporožje i Hersona, 4 odsto u Harkivu te 1 odsto u Sumiju i Mikolajevu. Analiza američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) dala je slične brojke, a razlike bi mogle proizlaziti iz različitih metodologija.

    Uprkos ruskim brojkama, u utvrđenim gradovima Kramatorsku i Slovjansku u Donjeckoj regiji i dalje živi veliki broj stanovnika.

    Lokalni zvaničnici navode da oko 242.000 ljudi živi na područjima pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj regiji, te nijedan ukrajinski lider ne bi razmatrao predaju teritorija Moskvi.

    Stanje na terenu
    Prema karti koju je Zelenski pokazao Trampu, Rusija je u proteklih 1.000 dana uspjela osvojiti manje od 1 % ukrajinske teritorije. Ukrajinski DeepState navodi da se radi o 5.842 kilometra kvadratna od novembra 2022. Iako je Rusija ostvarila napredak u posljednjih nekoliko mjeseci, šira linija fronta malo se pomaknula od početka rata.

    Obrambeni analitičar Konrad Muzjika ističe da se rusko napredovanje ubrzalo na istoku oko Kupjanska i Kremine.

    Kao razloge navodi nedostatak ukrajinske radne snage i pojačanu rusku upotrebu dronova.

    “Vidimo mnogo više požara, a Ukrajinci zapravo nisu u mogućnosti rasporediti dovoljno vatrogasaca da ih ugase”, rekao je za BBC, prenosi Index.

    Prema njegovim riječima, Rusija uspijeva regrutovati 30-35.000 vojnika mjesečno i, uprkos teškim gubicima, gradi velike pričuvne snage.

    Dvije karte, dvije stvarnosti
    Ipak, brzi ruski dobici na istoku nisu se preslikali na druga područja. Pokušaj ruskog prodora kod Dobropilje u Donjeckoj regiji prošle sedmice uspješno je odbijeno. Prema nedavnoj procjeni obavještajne službe Ujedinjenog Kraljevstva, ruskim bi snagama, na osnovu dosadašnjeg tempa napredovanja u 2025. godini, trebalo još 4 godine samo za zauzimanje regija Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson.

    Upravo to objašnjava potpuno različite perspektive Trampa i Zelenskog kada gledaju karte fronta dugog 1.200 km. Upskos razlikama, Zelenski je na kraju razgovora rekao Trampu: “Hvala vam na karti, usput, bila je sjajna. Razmišljam kako da vratim teritoriju”.