VRBAS Media

Autor: INFO

  • Azil na Manjači dobio sedam novih boksova

    Azil na Manjači dobio sedam novih boksova

    Azil za pse na Manjači, zahvaljujući Udruženju građana “WagWag” i dobrim ljudima, dobio je sedam novih boksova, odnosno ispusta, što, prema riječima Anđele Španović, predsjednice Udruženja, nije dovoljno, ali je značajan korak u stvaranju boljih uslova za životinje.

    Kako je istakla u razgovoru za “Nezavisne novine”, za izradu boksova su se odlučili jer su smatrali da su oni najpotrebniji u ovom trenutku.

    Azil svakodnevno otvoren za posjetioce

    “Uspjeli smo da obezbijedimo određenu količinu sredstava i izgradili smo 1/4 ispusta. Naravno, to je s jedne strane veoma malo, jer nije sve i nisu svi uslovi popravljeni, ali to je ono što se moglo uraditi u tom trenutku i urađeno je na najkvalitetniji način. Zalažemo se uvijek kada radimo da radimo s ljudima koji rade kvalitetno. Boks je jako kvalitetno urađen. Po našem saznanju, radnici azila ove sedmice su počeli sa probijanjem otvora da bi psi mogli da izađu napolje”, rekla je Španovićeva, pišu Nezavisne.

    Ona ističe da su se borili i izborili da azil bude otvoren svakodnevno za posjetioce.

    Svaki novi boks veliki pomak

    “Svako ko ima želju može uvijek da ode, može sam da fotografiše nekoliko pasa, da ih postavi na mreže i tako podijeli vijest o tome. Psi sada u azilu imaju veterinarsku njegu i hranu, ali građevinski uslovi nisu kakvi bi trebali biti”, kaže ona, dodajući da će kad god budu imali mogućnosti novac usmjeravati u nove građevinske radove.

    Prema njenim riječima, svaki novi boks ili nova kućica za pse su veliki pomaci.

    Udomljavanje pasa najbolji vid pomoći

    Španovićeva ističe da je udomljavanje pasa najbolji način na koji građani mogu pomoći.

    Dvadeset spratova: I u Sarajevu novi neboderi niču “kao gljive poslije kiše”

    “Mi uvijek apelujemo na sve da udomljavaju pse iz azila, to je ono što svaki pojedinac može uraditi, da podijeli fotografije. Grad je tu i dalje lijen sa objavama pasa za udomljavanje, to se ne radi dovoljno koliko bi trebalo”, navodi ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o narednom periodu, ona otkriva da imaju u planu, ukoliko vrijeme posluži, da pozovu građane 16. novembra da dođu u azil kako bi vidjeli nove boksove, ali i kako bi postavili pločice sa imenima donatora.

    Španovića je naglasila da “WagWag” ne vodi azil niti ima bilo kakva ovlaštenja koja druga udruženja nemaju.

    “Sve što mi radimo svako drugo udruženje koje se bavi životinjama u gradu Banjaluci isto može da uradi ukoliko ima volje i mogućnosti”, istakla je ona.

  • Preminula još jedna osoba od posljedica požara u Domu penzionera u Tuzli

    Preminula još jedna osoba od posljedica požara u Domu penzionera u Tuzli

    Broj žrtava požara koji je izbio u Domu penzionera u Tuzli porastao je na 13.

    Sinoć u 23:01 preminula je pacijentica koja je bila hospitalizovana na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju, potvrđeno je iz UKC Tuzla.

    Trenutan broj hospitalizovanih na UKC Tuzla je 13.

    Na Klinici za aneateziologiju i reanimatologiju trenutno su 3 pacijenta od kojih je 1 na respiratoru.

    Na Klinici za plućne bolesti hospitalizovano je 6 pacijenata (1 policajac i 5 korisnika usluga Doma penzionera Tuzla).

    Na Klinici za interne bolesti hospitalizovana su 3 pacijenta, stabilnog zdravstvenog stanja, prenosi “Avaz”.

    Na Klinici za urologiju hospitalizovan je 1 pacijent, stabilnog zdravstvenog stanja.

  • Vens: Obustava rada administracije – tragedija za državu

    Vens: Obustava rada administracije – tragedija za državu

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da je najduža obustava rada administracije u istoriji već postala tragedija za državu.

    On je dodao da će blokada uskoro donijeti velike izazove američkoj vojsci i nacionalnoj bezbjednosti, uporedo sa vanrednom situacijom u vazduhoplovstvu.

    – Ono što demokrate rade u vezi sa obustavom rada administracije zaista je bez presedana – napisao je Vens na Iksu.

    On je dodao da se blokada odražava na situaciju u vazduhoplovstvu, koja će dovesti do znatnih kašnjenja i otkazivanja letova za sve Amerikance.

    – Amerikanci kojima je potrebna pomoć više neće imati te programe na raspolaganju. Velike teškoće su pred pripadnicima vojske i službi bezbjednosti – napisao je Vens.

    On je istakao da je blokada institucija sada “prešla iz farse u tragediju”.

  • Jedan od najvećih saveznika okreće leđa Ukrajini

    Jedan od najvećih saveznika okreće leđa Ukrajini

    Novoizabrani predsjednik Donjeg doma češkog parlamenta Tomio Okamura, koji je lider desničarske stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD), naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade parlamenta, prenio je Radio Prag.

    Zastava se na zgradi češkog parlamenta vijorila od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao simbol solidarnosti sa tom zemljom.

    Bivša predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova nazvala je taj potez “sramotnim gestom” protiv Ukrajine i vrijednosti koje dijeli Češka, prenosi Tanjug.

    Osude zbog Okamurinog poteza
    Okamurinu odluku da skine ukrajinsku zastavu osudili su i lideri bivših vladajućih stranaka, među kojima je i Martina Kupku iz Građanske demokratske stranke.

    Uz češku i zastavu Evropske unije, na zgradi češkog parlamenta i dalje se vijori izraelska zastava, koja je podignuta u oktobru 2023. godine nakon terorističkih napada palestinske militantne grupe Hamas na jug Izraela.

    Lider krajnje desničarske stranke SPD Tomio Okamura izabran je u srijedu uveče na mjesto predsjedavajućeg Donjeg doma češkog parlamenta, što je prvo imenovanje u okviru novoformirane koalicije populističkog političara i milijardera Andreja Babiša sa desničarskim političkim organizacijama.

    Češki predsjednik Petr Pavel prihvatio je u Praškom zamku ostavku, koju je podnio kabinet premijera Petra Fijale, i zatražio je od njega da nastavi da obavlja svoje dužnosti dok se ne imenuje nova vlada.

    Pavel je zadužio lidera stranke ANO Andreja Babiša da formira novu vladu, a očekuje se da će to biti u koaliciji sa strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD) i strankom Motorista.

    U videu koji je objavio, vođa desničarske populističke stranke SPD drži merdevine čovjeku koji skida ukrajinsku zastavu sa zgrade češkog parlamenta, prenosi Index.hr.

    “Ovo je određeni simbol. Ukrajinska zastava skinuta je sa zgrade češkog Predstavničkog doma po mojoj naredbi, a trebalo je samo nekoliko sekundi”, rekao je predsjednik parlamenta u komentaru za portal iDNES.

    Češka razmatra drastično smanjenje isporuke oružja
    Češka, jedna od najvjernijih saveznica Ukrajine, razmatra drastično smanjenje isporuke oružja i municije Kijevu nakon što nova vlada preuzme vlast u narednim sedmicama. Ovu je promjenu najavio ključni čelnik buduće vladajuće koalicije, a vijest je prvi objavio Politico.

    Filip Turek, predsjednik desničarske populističke stranke Motoristi, koja je ove sedmice potpisala koalicijski sporazum, izjavio je da će njegova zemlja “održavati obaveze prema NATO-u i pridržavati se međunarodnog prava.”

    Međutim, dodao je, nova će vlada “prioritizovati diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini i ublažavanje rizika sukoba u Evropi, prebacujući se s vojne pomoći finansirane iz nacionalnog budžetana humanitarnu podršku i fokusirajući se na češke bezbjednosne potrebe.”

    Stranka Motoristi, osnovana 2022. godine, na prošlomjesečnim je izborima osvojila šest poslaničkih mjesta i postala ključan partner mandataru Andreju Babišu i njegovoj stranci ANO u formiranju vlade. Turek se spominje kao najizgledniji kandidat za novog ministra inostranih poslova.

    Babiš je i ranije izražavao sumnju u veliki program sadašnje vlade za isporuku topovskih granata Ukrajini, ali od izbora je izbjegavao da jasno definiše svoj stav.

    Odlazeći ministar inostranih poslova Jan Lipavski oštro je reagovao na najave. “Ograničenje češke vojne pomoći Ukrajini vijest je koja će sigurno donijeti veliku radost ruskim vojnicima na prvoj liniji. Smatrajmo to božićnim darom Babiša Vladimiru Putinu”, poručio je Lipavski.

    Prema njegovim riječima, u političkim izjavama nove koalicije “riječ Rusija ne spominje se niti jednom” te se izbjegava “suočavanje s agresijom Kremlja”. “Nova vlada će potkopavati bezbjednost Češke Republike”, zaključio je Lipavski.

  • Cvijanović: Neustavno vođen sudski postupak protiv Dodika

    Cvijanović: Neustavno vođen sudski postupak protiv Dodika

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je sudski postupak protiv predsjednika Milorada Dodika vođen neustavno i radi toga je bilo očekivano da će Ustavni sud BiH odbiti apelaciju njegove odbrane protiv presude Suda BiH.

    – Oni, koji su neustavno započeli i vodili postupak protiv Dodika, morali su stvar da dovedu do kraja, takođe, neustavno. Apelacija je bila sjajna prilika da se pravosuđe izvuče iz devijacije i namjere kakvoj smo svjedočili u posljednje dvije i po godine od kada je trajao postupak i da se ponaša u skladu sa Ustavom – rekla je Cvijanovićeva za Srnu.

    Cvijanovićeva je gostujući u novoj epizodi podkasta Srne istakla da se sada otvara mogućnost za dalje vođenje postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu i izrazila očekivanje da će procedura krenuti uskoro.

    Ona je poručila da Republika Srpska danas ima, a ubuduće će steći još mnogo međunarodnih prijatelja i partnera koji razumiju njenu želju da ima jasnu ustavnu poziciju u okviru BiH.

    – Danas, za razliku od prije 20 godina, Republika Srpska ima mnogo prijatelja u svijetu sa kojima može da komunicira, ali za razliku od bošnjačkih kolega ne radimo to da bi zloupotrijebili nečiju poziciju ili da bismo radili protiv nekoga. Radimo za ono što je naš iskreni cilj – mir, stabilnost, da svako uživa u svojim pravima, a ne da se svakog dana borite za realizaciju svojih ustavnih prava – istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a, kaže da je raduje što će u narednoj godini u Republici Srpskoj doći do rasta plata i penzija, kao i predviđeni investicioni ciklus u Srpskoj.

  • Karan: Sabornost danas važnija nego ikada

    Karan: Sabornost danas važnija nego ikada

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan istakao je da je Srpska pravoslavna crkva vijekovima stub očuvanja srpskog naroda i da je sabornost danas važnija nego ikada.

    Karan je u objavi na društvenoj mreži Iks naveo da je sa radošću prisustvovao okupljanju vjernog naroda u parohijskom domu hrama Svetog Save u Bronzanom Majdanu kod Banjaluke.

    – Naš zadatak je da čuvamo, obnavljamo i podižemo svetinje, kako bismo sačuvali vjeru i narod – napisao je Karan.

  • Stjepanović: Svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH

    Stjepanović: Svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH

    Sav “prljav veš” poslan je u Strazbur i svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH, rekao je Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Pravni tim predsjednika Milorada Dodika uputiće Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu apelaciju, kojom će nastojati oboriti odluke “krnjeg” Ustavnog suda BiH.

    – Zato možemo s pozitivne strane da posmatramo ovu odluku Suda BiH, po prvi put imaćemo priliku da se pravo i pravda traže na mjestu gdje je možemo i očekivati – istakao je Stjepanović.

    Prema njegovim riječima, ukoliko se Evropski sud bude pridržavao konvencija, velike su šanse da apelacija obori odluke iz Sarajeva.

    – Uvijek se vraćamo na aneks 10 gdje je potrebna saglasnost Savjeta bezbjednosti UN za imenovanje visokog predstavnika, a znamo da nju Šmit nikada nije dobio i to će pravni tim objasniti i obrazložiti. Kada sve saberete i sumirate možete doći do zaključka da je Ustavni sud ukinuo volju građanu BiH – dodao je Stjepanović.

    On je istakao da će i Evropski sud u Strazburu imati specifičan slučaj pored sobom.

    – Trebao bi da bude presedan, jer oni se nisu susretali sa ovakvom situacijom da strano lice mijenja krivične zakone u jednoj državi. Naravno da će oni pokušati da opravdaju sve ovo što se dešavalo, iako će imati jako težak posao – rekao je Stjepanović.

    Stjepanović je pojasnio i proceduru buduće apelacije.

    – Četiri mjeseca je rok da se podnese apelacija u Strazbur, a rok za odluku Suda je između dvije -tri godine,. Vjerujem da bi Sud zbog svega mogao mnogo ranije da to uradi i donose odluku, svi vjerujemo pozitivnu – poručio je Stjepanović.

  • Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Izjava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, da bi on i ljudi koji vode Republiku Srpsku trebalo da dobiju Nobelovu nagradu za ekonomiju izazvala je lavinu reakcija i nevjericu među ekonomskim stručnjacima i građanima.

    „Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku“, rekao je Dodik, izazvavši burne komentare.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić poručila je da bi takva nagrada imala jednaku logiku kao i „Nobelova nagrada za mir koju je dobila osoba koja traži bombardovanje“.

    „Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča“, rekla je Cenićeva.

    Na pitanje o aktuelnom ekonomskom stanju u Republici Srpskoj, ona je odgovorila: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere.“

    Cenićeva je istakla da nedostatak ulaganja u proizvodnju i inovacije predstavlja ključni problem.

    „Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije“, rekla je ona, dodajući da se u Srpskoj ne cijeni znanje, niti se podstiče razvoj novih tehnologija.

    „I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće које nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju. On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju“, zaključila je Cenićeva.

    Slično mišljenje iznio je i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da se prvo mora utvrditi da li je Dodik govorio u šali ili ozbiljno.

    „Ako nije šala u pitanju, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna“, rekao je Stanić, istakavši da podaci koje je iznio Dodik „nisu tačni“ i da predstavljaju „potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma“.

    „Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak“, naveo je on.

    Prema njegovim riječima, i stanje budžeta je lošije od onoga što je Dodik tvrdio.

    „Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP“, rekao je Stanić.

    Dodao je da ni podaci o ekonomskom rastu nisu tačni, jer je „rast BDP iznosio 1,5% u prvom kvartalu i 1,9% u drugom, što daje prosjek od 1,7%“.

    Govoreći o zaduženju, Stanić je istakao da apsolutni iznos duga stalno raste, a da je najveći problem u tome što sve veći dio budžeta odlazi na otplatu dugova.

    „U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata“, upozorio je Stanić, dodajući da je to ogroman teret s obzirom da je „ukupni izvorni prihod budžeta oko šest milijardi“.

    Zaključio je da nijedan parametar o kojem je govorio Dodik „ne pokazuje zdravlje ekonomije“.

    „Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast“, rekao je Stanić.

  • Evropi prijeti manjak goriva i radnih mjesta

    Evropi prijeti manjak goriva i radnih mjesta

    Evropa bi mogla da se suoči s problemima u snabdijevanju gorivom i gubitkom radnih mjesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne imovine kompanije Lukoil vrijedan oko 22 milijarde dolara.

    Izvršni direktor i većinski vlasnik Torbjorn Tornkvist (Thorbjorn Tornqvist) kaže da bi švedska Gunvor grupa sa sjedištem u Ženevi trebalo da preuzme imovinu Lukoila u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i Africi.

     

     

    Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta stupaju na snagu 21. novembra, piše SEEbiz.

    Tornkvist je u intervjuu za Financial Times upozorio da je ključno produžiti operativne dozvole za Lukoil, jer bi u suprotnom “kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno ugrožen”.

    Lukoil rafinerija u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok Petrotel u Rumuniji pokriva oko trećinu prerade nafte u toj zemlji. Prema njegovim riječima, svaki prekid rada direktno bi uticao na energetsku stabilnost regiona.

    Istovremeno, švedski milijarder Tornkvist odbacio je nagađanja da Gunvor samo privremeno preuzima imovinu kako bi je Lukoil kasnije povratio, istakavši da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza“ s ruskom kompanijom.

     

    Istorijske veze Gunvor grupe s Rusijom dodatno komplikuju ovu transakciju. Jedan od suosnivača kompanije bio je saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udeo prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine bio obuhvaćen sankcijama.

    Gunvor se postepeno povukao iz većine ruskih projekata, ali i dalje postoji reputacioni rizik, navodi Fajnenšl tajms.

    Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca stavile Lukoil i Rosnjeft na listu sankcionisanih subjekata, kao dio napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.

    Zbog toga je za finalizaciju transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri amerčkom ministarstvu finansija

     

  • Tramp: Iran pita da li američke sankcije mogu da se ukinu

    Tramp: Iran pita da li američke sankcije mogu da se ukinu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u petak (7. novembar) da je Iran postavio pitanje da li američke sankcije protiv te zemlje mogu da se ukinu.

    “Iran pita da li sankcije mogu da se ukinu. Oni se suočavaju sa veoma teškim američkim sankcijama, što im otežava da rade ono što bi željeli. Otvoren sam da to čujem i videćemo šta će se desiti, ali bih bio otvoren za to”, rekao je Tramp novinarima sinoć u Bijeloj kući, prenio je Rojters.

    Zvaničnici iranske misije pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nisu odgovorili na zahtjev za komentar, prenosi Tanjug.

    Ranije ove nedjelje, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, rekao je da saradnja sa SAD nije moguća sve dok Vašington nastavlja da podržava Izrael, održava vojne baze i miješa se u Bliski istok.

    U junu su SAD bombardovale iranske nuklearne objekte, dok su dvije zemlje održale pet rundi nuklearnih pregovora, koji su prethodili dvanaestodnevnom sukobu između Irana i Izraela u junu.

    Međutim, razgovori su naišli na ozbiljne prepreke, uključujući pitanje obogaćivanja uranijuma u Iranu, koje zapadne sile žele da eliminišu kako bi smanjile rizik od razvoja nuklearnog oružja – što Teheran odbija, ističe Rojters.