Autor: INFO

  • Blumberg: Evropski lideri razmatraju prijedlog Meloni o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu

    Blumberg: Evropski lideri razmatraju prijedlog Meloni o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu

    Prijedlog italijanske premijerke Đorđe Meloni koji predviđa mehanizam kolektivne odbrane po uzoru na član 5 Povelje NATO, ali bez punopravnog članstva Ukrajine u Alijansi, u središtu je evropskih diplomatskih napora da se Ukrajini obezbjede bezbjednosne garancije u slučaju novog sukoba sa Rusijom, piše Blumberg.

    Kako su rekli izvori agencije, iako bi opcija “NATO-lajt” bila daleko manja od kolektivne odbrambene obaveze vojnog saveza u članu 5 povelje NATO-a, ona bi obavezala zemlje koje su potpisale bilateralne sporazume sa Ukrajinom da se brzo dogovore o odgovoru u slučaju napada.

    Opcije bi, kako su dodali izvori, zatim uključivale pružanje brze i kontinuirane odbrambene podrške Kijevu, ekonomske pomoći, jačanje ukrajinske vojske, kao i uvođenje sankcija Rusiji, ali, kako ističe Blumberg, nije poznato da li bi plan podrazumijevao slanje trupa pojedinačnih evropskih zemalja u Ukrajinu.

    Evropski zvaničnici su počeli da rade na izradi garancija, uključujući plan za slanje francuskih i britanskih trupa u Ukrajinu kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma, ali, navodi američka agencija, nije jasno kako se italijanski prijedlog uklapa u te planove.

    Izvori kažu da bi kao model za mehanizam koji je predložila Meloni bio bi bilateralni sporazum između Rima i Kijeva potpisan 2024. godine, koji sadrži međusobne bezbjednosne aranžmane.

    – Najbolji mehanizam će na kraju biti izabran. Sa NATO-om bi svakako bio obezbeđen viši nivo odvraćanja – izjavio je italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto za italijanski list Republika, naglašavajući da ideja Đorđe Meloni omogućava ili kolektivni odgovor NATO-a ili angažovanje pojedinačnih država.

    Tokom nedavne posjete Vašingtonu, Meloni je istakla da je ponosna što inicijativa po modelu člana 5 ima italijansko porijeklo, i da je spremna da doprinese rješenjima za mir i dijalog.

    Meloni je još u martu ocijenila da je model bezbjednosnih garancija održivije rješenje od raspoređivanja stranih trupa, dok Moskva i dalje oštro protestuje protiv bilo kakvog približavanja Ukrajine NATO-u, ocjenjujući to kao jedan od razloga za početak sukoba 2022. godine.

  • Lukač: Sada kada je važnije nego ikada da pokažemo jedinstvo, pojedinci imaju preča posla

    Lukač: Sada kada je važnije nego ikada da pokažemo jedinstvo, pojedinci imaju preča posla

    Veoma je zabrinjavajuće da i u klupama Skupštine grada Banjaluka sjede pojedinci koji predstavljaju građane samo onda kada njima to politički odgovara, rekao je odbornik SNSD-a Dragan Lukač.

    – Kada se govori o opasnosti u koju je dovedena Republika Srpska i svi njeni građani, kada je važnije nego ikada da pokažemo jedinstvo, oni imaju preča posla – naveo je Lukač.

    Istakao da je da možda neće Deklaracija usvojena u Banjaluci promijeniti tok aktuelne političke situacije, ali kada to cijela Republika Srpska uradi, uključujući i Banjaluku, “imamo dobre šanse i šaljemo snažnu poruku”.

    – Poruku u ime srpskog naroda i demokratije koja se ne smije ignorisati – istakao je Lukač.

    Podsjetio je da će već iduće sedmice u skupštinskoj sali raspravljati o lokalnim temama i najvažnijim tačkama za Grad.

    – Sačuvaćemo desetine miliona KM i ponuditi sistemska rješenja. Јedno za Gradski olimpijski bazen smo već ponudili danas. Zato pozivam gradonačelnika i njegove saradnike da se, umjesto populizmom, ovih dana bave osnivačkom dokumentacijom za Gradski olimpijski bazen. Kada postane javna ustanova, kako smo predložili, moći će sigurno nesmetano da funkcioniše – zaključio je Lukač.

  • Referendum u Republici Srpskoj 18. ili 25. oktobra

    Referendum u Republici Srpskoj 18. ili 25. oktobra

    Referendum povodom presude Suda BiH i odluke CIK da oduzme mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku održaće se 18. ili alternativno 25. oktobra – odlučeno je to prije nekoliko trenutaka na sastanku vladajuće koalicije.

    Datum će biti uvršten u Odluku o raspisivanju referenduma koja će se u petak naći na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, potvrđeno je ATV-u.

    Ovim datumom je ostavljeno dovoljno vremena da izmjene Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Odluka o referendumu prođu sve nivoe odlučivanja – Narodnu skupštinu, prije svega, a potom i Vijeće naroda, te Ustavni sud Republike Srpske u slučaju pokretanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa.

  • CIA objavila ažurirani izvještaj: U BiH djeluje Korpus islamske revolucionarne garde

    CIA objavila ažurirani izvještaj: U BiH djeluje Korpus islamske revolucionarne garde

    U ažuriranom izvještaju američke Centralno obaveštajne agencija (CIA) o BiH, u rubrici koja govori o terorističkim organizacijama, navedeno je da “u ovoj zemlji djeluje Korpus islamske revolucionarne garde – Snage “Qods”.

    U Svjetskoj knjizi činjenica, koja je objavljena na sajtu CIA, nalazi se dio o BiH, koji posjeduje sve informacije o strukturi ove zemlje, njenog stanovništva, teritoriji i dr.

    U dijelu u kojem CIA opisuje terorističke organizacije koje djeluju na području BiH, ističe se samo jedno ime – islamska revolucionarna garda, Snage “Qods”.

    Kao ciljeve ove organizacije CIA navodi, “zaštitu iranske islamske revolucije i države, širenje iranskog uticaja, obezbjeđivanje unutrašnje bezbjednosti, uključujući kontrolu granica, uticaj na iransku politiku, ekonomiju i spoljnu politiku”.

    Podsjećamo, ova organizacija stavljena je na listu stranih terorističkih organizacija Stejt departmenta SAD-a 15. aprila 2019. godine.

  • Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

    Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

    Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).

    U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.

    Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini.

    Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.

    Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.

    Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist.

    Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”

    Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.

    U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

    Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka.

    “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.

    Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.

    Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.

    Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.

    Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.

    Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.

    Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.

    Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.

    “Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.

    Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.

    Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.

    Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

    Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.

    Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.

    Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.

    Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.

    Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.

    Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.

  • Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine iznosi 142 miliona KM i za 12 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini, saopšteno je iz Agencije za bankarstvo RS.

    Kako se navodi u njihovim podacima, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,6 milijardi KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 379 miliona KM ili 3,4 odsto.

     

     

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,6 milijardi KM i povećani su za 230 miliona KM ili 2,8 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,6 milijardi KM ili 48 odsto odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,3 milijarde KM, od čega se 2,8 milijardi ili 53 odsto odnosi na štednju fizičkih lica”, stoji u saopštenju.

    Dalje piše da ukupni bruto krediti iznose 6,9 milijardi KM i povećani su za 214 miliona KM ili 3,2 odsto u odnosu na kraj 2024. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,4 milijarde KM, od čega se 2,3 milijarde KM ili 68 odsto odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,5 milijardi KM od čega se 2,3 milijarde KM ili 66 odsto odnosi na potrošačke kredite”, stoji u podacima.

     

     

     

  • Stanivuković poslao oštru poruku članovima PDP-a

    Stanivuković poslao oštru poruku članovima PDP-a

    Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, poslao je danas oštru poruku članovima PDP-a u vezi sa planiranim sastankom opozicije.

    On je rekao da će se stranka na čijem je čelu odazvati na najavljeni sastanak samo ako bude pozvan u cjelosti, te da opozicija bez PDP nema nikakve šanse.

    Govoreći o tvrdnjama da bi dio PDP mogao ići na sastanak, Stanivuković je jasno poručio:

    “Za mene kao predsjednika PDP smiješno je čuti da postoji dio ljudi koji kaže da je pozvan dio PDP. Ja vam moram reći da ne postoji dio PDP. Da li će nekom pasti na pamet da dođe, on više nije dio PDP, pa makar mi iz očiju ispao. Ko to pokuša, sam se eliminisao. Ali do toga neće doći, jer kada zovete PDP, njegovo rukovodstvo odlučuje ko dolazi na sastanak. Opozicija treba da bude mudra. Mi smo spremni da budemo takvi. Ne komentarišemo nikoga, ali ne damo da bilo ko kroji našu politiku“, kaže Stanivuković.

    Stanivuković je dodao da će PDP učestvovati u sastanku ukoliko bude pozvan, ističući da oni gube koji odbiju PDP, a ne obrnuto.

    “Mi smo pokazali da možemo bez ikoga u Banjaluci”, naglašava on.

    Tvrdi da su sastanak opozicije inicirali upravo iz PDP-a.

    “Mi smo čak te sastanke inicirali. Imao sam razgovore sa pojedinim ljudima iz SDS. S obzirom na situaciju u toj stranci sa više sam ljudi razgovarao. Razgovarao sam sa Igorom Radojičićem, kao i nekoliko poruka koje sam razmijenio sa predstavnikom liste ‘Pravda i red’, tako da smo smatrali da o tome razgovaramo”, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da je čuo da neki tvrde kako PDP nije dobrodošao, ali da, prema njegovim riječima, opozicija bez PDP nema nikakve šanse.

    “PDP je najsnažniji odgovor. To dokazujemo svakim danom. Bićemo najsnažnija politička organizacija koja se priprema za reforme. Nećemo izlaziti na izbore u starom ruhu, nego u novom, gdje imamo potencijal da već na narednim izborima budemo najsnažniji”, rekao je lider PDP-a.

  • Orban nije promijenio stav o članstvu Ukrajine u EU

    Orban nije promijenio stav o članstvu Ukrajine u EU

    Mađarski premijer Viktor Orban nije promijenio svoj stav o Ukrajini, uključujući i stav da ona ne može biti primljena u EU, čak ni nakon telefonskog poziva američkog predsjednika Donalda Trampa, piše mađarski dnevni list “Mađar nemzet”.

    List, koji je blizak mađarskoj Vladi, navodi da su Tramp i Orban razgovarali telefonom u ponedjeljak, 18. avgusta, na zahtjev SAD.

    Tramp je nazvao Orbana nakon što je u Bijeloj kući primio ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, lidere nekoliko evropskih država, kao i predsjednika Evropske komisije i generalnog sekretara NATO-a.

    Prema pisanju lista, tokom diskusije o ukrajinskom sukobu na sastanku u Bijeloj kući, oni su posebno zamolili američkog predsjednika da izvrši svoj uticaj na mađarskog premijera i ubijedi ga da ne ometa pristupanje Ukrajine EU.

    – Međutim, Orban je jasno stavio do znanja da ne želi da promijeni svoj stav – piše list.

    “Mađar nemzet” ističe da to potvrđuje činjenica da je Orban juče, nakon onlajn samita EU, izjavio da nije primjereno povezivati želju Ukrajine da se pridruži bloku sa bezbjednosnim garancijama koje Kijev želi od Zapada.

    Prema riječima mađarskog premijera, to je “besmisleno i opasno”.

    Zoltan Kovač, državni sekretar za međunarodnu komunikaciju i odnose u kancelariji mađarskog premijera, naveo je na svom “Fejsbuk” nalogu da članstvo Ukrajine u EU ne bi bilo garancija bezbjednosti za Kijev, već obećanje sukoba za blok.

    Mađarska Vlada je u više navrata naglašavala da neće dozvoliti ishitreno učlanjenje Ukrajine u EU, jer će to naštetiti evropskoj ekonomiji i dovesti do direktnog oružanog sukoba sa Rusijom.

    Orban je na samitu EU u Briselu 26. juna blokirao zajedničku izjavu u znak podrške Ukrajini, kojom je odobren početak pregovora o pristupanju Kijeva Evropskoj uniji.

    Tog dana su u Mađarskoj objavljeni rezultati nacionalnog referenduma prema kome je 95 odsto od dva miliona ispitanika koji su učestvovali na referendumu protiv ubrzanog članstva Ukrajine u EU.

    Orban je rekao da će se tokom konsultacija sa evropskim kolegama voditi mišljenjem mađarskih građana.

  • Blumental: Fon der Lajenovoj sukob u Ukrajini ključan za održavanje kontrole nad EU

    Blumental: Fon der Lajenovoj sukob u Ukrajini ključan za održavanje kontrole nad EU

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen vidi sukob u Ukrajini kao ključno oruđe za održavanje centralizovane kontrole nad EU, izjavio je za RIA Novosti Maks Blumental, američki novinar i osnivač nezavisne novinske internet stranice “Grejzoun”.

     

    – Oni ne mogu da se oslobode ovog rata, a Fon der Lajenova je ta koja ovaj sukob vidi kao ključan za njenu kontrolu nad EU i za centralizovanje kontrole unutar Evropske komisije – rekao je Blumental.

    Istakao je da se isto odnosi i na NATO i na generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea, koji vjerovatno shvata da bi relevantnost Sjevernoatlantskog saveza oslabila bez sukoba u Ukrajini.

  • „Vrijeme ludila prolazi“ – Vučić o mjerama i radu pravosuđa

    „Vrijeme ludila prolazi“ – Vučić o mjerama i radu pravosuđa

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u nedjelju biti predstavljene nove mjere za pomoć građanima, koje će početi da se primjenjuju od 1. septembra.

    „U nedjelju pratite, imaću prezentaciju mjera. To su možda i najbolje mjere za običan narod, za sve naše ljude, za sve naše građane. I to već od 1. septembra kreće primjena. Od cijena, do svega drugog, to ćete da vidite“, rekao je Vučić tokom posjete prostorijama Srpske napredne stranke na Paliluli.

    On je dodao da će kamatne stope na gotovinske i potrošačke kredite biti znatno povoljnije za građane koji nemaju velika primanja, kao i da će dodatna podrška biti obezbijeđena za najsiromašnije i penzionere. „Cijelo jutro imamo, tri sata, sastanke oko mjera. Siguran sam da ćete biti zadovoljni“, istakao je Vučić.

    Govoreći o promjenama koje se tiču rada državnih organa, Vučić je naglasio da će država promijeniti taktiku u ponašanju i način preduzimanja mjera. „Nešto će se vidjeti, nešto će se manje vidjeti u početku, ali će rezultati biti očigledni. Mi se pripremamo za to. Vidjećete promjenu taktike u ponašanju, po različitim stvarima koje se tiču državnih organa“, rekao je predsjednik Srbije.

    Komentarišući rad tužilaštva i sudova, naveo je da postoje stotine tužilaca i sudija koji su odbili da gone studente zbog blokada. „Čekaju da pobjede. Imate pravo na kocku, imate pravo na političku procjenu, ne znam samo kako mislite da opravdate protivzakonito djelovanje kad kocka nije prošla. Možda ste se pogrešno kladili, tako da ćemo to da vidimo“, poručio je Vučić.

    On je istakao da su pojedinci željeli da zloupotrijebe pravo i pravdu, te podsjetio da građani godinama izražavaju nezadovoljstvo jer odgovorni za pljačku zemlje nisu procesuirani. „Zato su to ljudi meni zamjerali, ni krivom ni dužnom, što oni taj posao nisu uradili, a sada pokušavaju da izvlače najtežu moguću zloupotrebu i prava i pravde“, rekao je Vučić.

    Dodao je i da „vrijeme ludila u glavama ljudi“ prolazi. „Podsjetiću vas kako je to bilo tamo pred 5. oktobar, šest mjeseci nisi mogao da se pojaviš sa drugačijim mišljenjem nigdje, a onda šest mjeseci poslije toga je već postajalo drugačije. Dvije i tri godine poslije toga svi su ih mrzili, bilo je samo pitanje tehnike kada je kraj“, naveo je Vučić.