Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je da je sinoć održan sastanak vladajuće koalicije na kojem je dogovoreno da referendum bude održan 18. ili 25. oktobra.
– Zbog svih procedura koje moraju biti ispoštovane – rekao je Dodik.
Autor: INFO
-
Karan: 913 koraka ka unitarnoj BiH
Visoki predstavnici svojim odlukama sistematski 30 godina ruše dejtonski Ustav sa jedinim ciljem da od Republike Srpska naprave administrativnu jedinicu, unište njen ustavni kapaciteti, te stvore unitarnu, “građansku”, a u suštini muslimansku BiH u kojoj bi druga dva naroda bili potpuno asimilovani, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
Kolumnu profesora Karana za Srnu prenosimo u cijelosti:
Јačanje BiH na štetu entiteta, a posredstvom međunarodne zajednice, formalnopravno, a i praktično, predstavlja odstupanje od dogovorenih Osnovnih principa, potpisanih u Ženevi 8. septembra 1995. godine, kada je tačkom 2 određeno da se “Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, koja je osnovana Vašingtonskim sporazumom i Republike Srpske”.
Treba napomenuti da je visokim predstavnicima na ovom zadatku Ustavni sud BiH pomogao tako što je prihvatio predmetne odluke kao domaću vlast i time i on doprinijeo rušenju BiH.
SVE ODLUKE VISOKIH PREDSTAVNIKA U OSNOVI SU PRENOŠENjE NADLEŽNOSTI
Sve odluke visokih predstavnika u osnovi su prenošenje nadležnosti, a bitno je napomenuti da je nadležnost ključni element svih federalnih država, te kada nema nadležnosti federalnih jedinica nema više ni federacije.
Svi visoki predstavnici svoja ovlašćenja koristili su selektivno, vrlo često za nametanje zakonskih i drugih rješenja, te gotovo neprestano koristili pritiske i ucjene u radu sa domaćom političkom strukturom.
Može se zapaziti da visoki predstavnici i nelegalni Kristijan Šmit nisu samo donosili zakone kada su vlasti BiH i entiteta propuštale da to blagovremeno same učine, već su mijenjali i ukidali važeće zakone i druge propise koji su bili blagovremeno doneseni od domaćih vlasti, ali čija sadržina prema njihovoj ocjeni nije bila odgovarajuća.
Generalno posmatrajući, imajući u vidu institucije osnovane odlukama visokih predstavnika, ali i njihovu ulogu u reformama koje su provele domaće vlasti i način na koji su tu ulogu vršili, može se zaključiti da su akti visokih predstavnika i nelegalnog Šmita najviše doprinijeli situaciji u kojoj Ustavom BiH ustanovljen pravni sistem u stvarnosti predstavlja nešto sasvim drugo i da je država ustanovljena Ustavom BiH imaginarna, posebno u segmentu njene suverenosti, dok je njena stvarnost u formi protektorata.
Zapanjujući je podatak o intervencijama visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita u ustavnopravni poredak BiH kroz donesenih 913 odluka.
Posmatrajući pojedinačno djelovanje visokih predstavnika i nelegalnog Šmita može se zaključiti da je najaktivniji bio Pedi Ešdaun donoseći 409 odluka, te Volfgang Petrič sa 237 nametnutih odluka, dok je Karlos Vestendorp nametnuo 73, Kristijan Švarc-Šiling 68, Miroslav Lajčak 31, Valentin Incko 70, a nelegitimno i nelegalno djelovanje nesrećnog Šmita pretočeno je u 25 odluka.
Visoki predstavnici i nelegitimni Šmit nametnuli su 128 odluka o simbolima i pitanjima na nivou BiH, od kojih treba posebno istaći odluke kojima je intervenisano u ustave Republike Srpske i BiH, kojima je direktno uticao na ustavotvornu, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u BiH.
Potrebno je istaći i odluke o nametanju Zakona o graničnoj službi, Zakon o osnivanju Suda BiH, te odluke kojima se proglašava Zakon o imunitetu Republike Srpske, Federacije BiH i BiH. Najviše odluka, ukupno 59 za vrijeme njegovog mandata, u ovoj oblasti nametnuo je Pedi Ešdaun.
Po pitanju odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o ekonomiji, od ukupno 99 odluka, Vestendorp je nametnuo devet, Petrič 36, Ešdaun 34, Švarc-Šiling 13, Lajčak tri, Incko i nelegalni Šmit po dvije.
Između ostalih, visoki predstavnici su nametnuli Odluku o nametanju Zakona o telekomunikacijama BiH, Odluku o osnivanju Instituta za akreditaciju BiH, Odluka kojom se nameće Zakon o metrologiji BiH, Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH i mnoge druge.
Od 186 odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o pravnoj reformi najviše je intervenisao Ešdaun sa ukupno 128 odluka. U ovoj oblasti veoma su značajne odluke kojim je osnovano Tužilaštvo BiH, te kojima je intervenisano u kompletno krivično zakonodavstvo.
Odluke visokog predstavnika i nelegitimnog Šmita za područje Federacije, Mostara i Hercegovinsko-neretvanskog kantona broje ukupno 78 odluka, od kojih je Ešdaun nametnuo 41.
Visoki predstavnici su donijeli ukupno 206 odluka o smjenama i suspenzijama. Kroz analizu i slijed donošenja odluka iz ove oblasti, kao i uvidom u spisak ličnosti koje su smijenjene, moguće je pratiti razvoj interesovanja i širenje ovlašćenja visokog predstavnika. Treba napomenuti da je ovo oblast u kojoj je visoki predstavnik donio najveći broj odluka.
Kroz 19 odluka visokih predstavnika o medijima uspostavljane su nove institucije u oblasti komunikacija, odnosno telekomunikacija. Tako je 1998. godine uspostavljena Nezavisna komisija za medije, kao i Regulatorna agencija za komunikacije, da bi 2001. Odlukom visokog predstavnika došlo do spajanja nadležnosti Nezavisne komisije za medije i Regulatorne agencije za telekomunikacije, čime je uspostavljeno jedno regulatorno tijelo za komunikacije pod nazivom Regulatorna agencija za komunikacije, u čiju nadležnost spadaju elektronski mediji i telekomunikacije.
Visoki predstavnici donijeli su ukupno 125 odluka o imovinskim zakonima, povratku raseljenih osoba i izbjeglica, a posebnu pažnju ovoj temi posvetio je Volfgang Petrič donoseći 58 odluka.
Visoki predstavnici donijeli su ukupno 72 odluke o pojedincima koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene na području bivše Јugoslavije.
NEUSTAVNO INSTITUCIONALNO UČEŠĆE MEĐUNARODNE ZAЈEDNICE U VLASTI BiH
Ustav BiH ne sadrži odredbe koje bi se odnosile na institucionalno učešće međunarodne zajednice u stvaranju i funkcionisanju vlasti u BiH, iako je to učešće u praksi veoma prisutno, ponajprije izraženo kroz postojanje i funkcionisanje Savjeta za implementaciju mira, konstituisanog Londonskom deklaracijom od decembra 1995. godine.
Sjednice Savjeta za implementaciju mira, odnosno njegovog Upravnog odbora, se organizuju kao konferencije na kojima prisustvuju predstavnici zemalja garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma /osim Srbije i Hrvatske/, strana potpisnica tog sporazuma, međunarodni predstavnici u BiH ili predstavnici međunarodnih organizacija koje imaju mandat u BiH, te predstavnici zemlje domaćina, a tačan vremenski raspored njihovog održavanja nije unaprijed određen.
Neke od najznačajnijih konferencija koje su do sada održane su one u Londonu (decembra 1996. godine), Sintri (maja 1997. godine), Bonu (decembra 1997. godine), Luksemburgu (juna 1998. godine), Madridu (decembra 1998. godine), Briselu (maja 2000. godine), a vrijedi pomenuti i Deklaraciju iz Njujorka (novembra 1999. godine), s obzirom na to da je taj akt dobio težinu prethodno pobrojanih konferencija.
Na nekim od ovih konferencija došlo je do pretakanja političkih stavova u formalne pravne kategorije i ovlaštenja, kojima je ostvaren uticaj na nadležnost i rad institucija BiH, na način i u formi koju Ustav BiH, kao ni ustavi entiteta, ne poznaju.
Dakle, iako prvenstveno politički akti, deklaracije konferencija u stvarnosti su dobile sasvim drugačiju ulogu, stekle su status ugovora i sporazuma koji je kasnije (u parlamentarnoj proceduri ili mimo nje u vidu odluka visokog predstavnika) ozakonjen.
Na ovaj način dio međunarodne zajednice vrši stalnu reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma i to, sudeći bar po dosadašnjoj praksi, uglavnom na štetu entiteta. Takvi postupci ulozi Savjeta daju negativnu konotaciju, jer reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao svakog međunarodnog ugovora, mogu vršiti samo strane potpisnice.
Nadležnosti nisu poklon, nego rezultat međunarodnog sporazuma. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor, a njegovo kršenje od visokih predstavnika i institucija BiH predstavlja opasanost ne samo za BiH, već i za međunarodno pravo u cjelini.
Visoki predstavnici, od prvog do posljednjeg, pa sve do nesrećnog i nelegitimnog Šmita srušili su sve i napravili svoju privatnu državu, protektorat neviđenih razmjera.
Republika Srpska ne traži ništa više od onog što joj pripada, a to je njena ustavna pozicija, priznata i verifikovana Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato zahtijevamo poštovanje potpisanog u Dejtonu 1995. godine, a budući da ga visoki predstavnici i nesrećni Šmit 30 godina u kontinuitetu urušavaju, onda će to obezbijediti narod i to putem referenduma kao najdemokratskijeg načina izražavanja narodne volje.
-
Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU
Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.
Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.
“Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”, upozorava Škrebić.
Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine” kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.
“Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević
Kako je istakao, trenutna situacija je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.
“Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.
Sa druge strane Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.
“Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”, navodi Jašarspahić.
Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.
“Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”, poručio je Jašarspahić.
Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.
“Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.
-
„Spremni smo za sastanak sa Putinom”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da on ne može da bude održan u Moskvi.
Odmah sam odgovorio na bilateralni sastanak. Spremni smo. Ali šta ako „Rusi“ nisu spremni? Evropljani su pokrenuli ovo pitanje. Ako „Rusi“ nisu spremni, onda bismo željeli da vidimo snažnu reakciju Sjedinjenih Država na ovo, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenio je Unian.
On je dodao da bi pripremu sastanka sa ruske strane koordinisali američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i potpredsjednika Džej Di Vensa.
Ukrajina očekuje definisanje bezbjednosnih garancija u roku od sedam do deset dana, a nakon uspješnog bilateralnog susreta, planiran je trilateralni sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.
Tramp je potvrdio da su u toku pripreme za sastanak Zelenskog i Putina i istakao da direktni dijalog lidera predstavlja ključni korak.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne isključuje ni bilateralne ni trilateralne pregovore, ali da oni moraju da budu “pažljivo pripremljeni”.
-
Nesuglasice Stanivukovića i Ninkovića izazvale polemiku
U toku je burna rasprava o dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka.
Odbornici se međusobno prepiru oko toga koje bi se tačke još trebale naći na dnevnom redu, a najviše polemike izazvale su nesuglasice između gradonačelnika Draška Stanivukovića i predsjednika Skupštine Ljube Ninkovića, koji nikako ne mogu da pronađu zajednički jezik.
Za razliku od ranijih sjednica, ova se ne prenosi javno, što je izazvalo dodatne kritike. Šef Kluba odbornika SNSD-a Dragan Lukač istakao je da je snimanje sjednice neophodno.
“Sada se vidi prava slika gradonačelnika kada nema kamera i javnosti. Gradonačelnik ima nasilničko ponašanje. Ove odbornike ovdje je birao narod i to treba da se poštuje”, poručio je Lukač.
S druge strane, odbornici PDP-a i gradonačelnik Stanivuković naglašavaju da nisu protiv tačke dnevnog reda koja je predložena, ali smatraju da je neophodno da se uvrste i druge teme važne za grad.
Gradonačelnik je istakao da je dostavio svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju vodovodnog sistema “Tunjice 1 i 2”, ali da ta tačka nije uvrštena na dnevni red. Iz skupštinskog rukovodstva, međutim, navode da dokumentacija nije potpuna i da iz tog razloga nije mogla biti razmatrana.
-
Referendum neće provesti RIK, već ad hoc komisija
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je za sutra u 10 časova, a Kolegijum parlamenta usvojio je dnevni red od četiri tačke, od kojih bi vjerovatno najinteresantnija trebala da bude Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi (po hitnom postupku) RS.
Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, izmjenama i dopunama ovog zakona trebalo bi da se definiše da najavljeni referendum u Srpskoj sprovede Ad hoc komisija umjesto Republičke izborne komisije (RIK).
“Mi smo predložili da bude mogućnost da ad hoc komisija, kao model koji smo imali na referendumu o Danu Republike, sprovede taj referendum. Znači da ga ne sprovodi Republička izborna komisija u aktuelnom sastavu ni neka nova, jer je nismo izabrali još, nego da se ostavi mogućnost da se odlukom Narodne skupštine RS, a po prijedlogu Komisije za izbor i imenovanje, imenuje komisija koja će sprovesti referendum”, kazao je Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a.
Dodao je da će ovaj zakon biti uvod u četvrtu tačku koja je na dnevnom redu posebne sjednice, a to je “Razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku”.
“Tu ćemo donijeti odluku o raspisivanju referenduma sa naravno referendumskim pitanjem i datumom održavanja”, poručio je Mazalica.
Na pitanje može li da otkrije kada bi to trebalo da bude, pošto je u srijedu nakon sastanka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj saopšteno da su datumi za održavanje referenduma 18. ili 25. oktobar, Mazalica je rekao:
“Pratimo i analiziramo kako će se stvari odvijati s obzirom na rokove. Jer imamo sada ovaj zakon o referendumu, potrebno je da on stupi na snagu i onda da nakon njega NS RS imenuje komisiju koja će provesti referendum i da utvrdi konačan datum referenduma”.
Mazalica nije mogao u ovom trenutku da otkrije na koji način će se birati ad hoc komisija i ko bi je mogao činiti.
Što se tiče ostalih tačaka koje su na dnevnom redu, pred poslanike će prvo izaći Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske u ostavci, koji treba da obrazloži zbog čega je podnio ostavku.
Poslanici neće imati mogućnost da o tome razgovaraju sa Viškovićem, jer se to samo prima k znanju, a nema glasanja niti rasprave.
Nakon toga, predviđeno je da bude razmotrena “Informacija o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci CIK BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske”.
Kako je Mazalica rekao ovim povodom, predviđeni su određeni zaključci, ali nije otkrio više detalja o njima.
Tvrdi da institucije u Srpskoj samo izvršavaju političku borbu za poziciju Republike Srpske.
“Odbacićemo presudu Suda BiH i CIK BiH. Prijevremeni izbori u Srpskoj neće biti održani”, poručuje Mazalica.
Na naše pitanje koliko je siguran u to, odgovara:
“Ako budu održani, neće biti prihvaćeni. Neće imati potreban ni legitimitet, ali Srpska to ne treba dozvoliti jer se radi o kršenju Ustava Republike Srpske, a znamo šta znači kad se krši ustav. Na kraju krajeva, ni ta odluka CIK BiH nije u skladu sa nekim ranijim odlukama koje su se odnosile na FBiH, gdje je stavljen prioritet na Ustav FBiH u odnosu na Izborni zakon BiH. Mi praktično imamo ovdje da su u obje intervencije Kristijana Šmita, i na Izborni zakon BiH i na Krivični zakon BiH, a radi se o dva jako važna zakona, praktično stvorene pretpostavke za političku eliminaciju i smjenu predsjednika Republike Srpske, što je ozbiljan udar koji ne samo da nije usklađen sa Ustavom RS, nego nije u skladu ni sa Bonskim ovlašćenjima niti sa mandatom i legitimitetom samog Kristijana Šmita”.
Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, smatra da se vladajuća većina na ovaj način sprema da “ide putem radikalizacije i eskalacije, a ne da vodi stvari putem mira, stabilnosti i sigurnosti građana”.
Ističe da ne zna kakvi bi mogli biti zaključci koji se tiču odbijanja presude Suda BiH prema Miloradu Dodiku, ali da je sve više primjera u javnom diskursu da je ta presuda ipak prihvaćena, iako vlast u Srpskoj to negira.
“RTRS koja je javni servis više ne imenuje predsjednika Republike Srpske na taj način, nego samo predsjednikom. Svi znaju da je i kazna zatvora plaćena baš u skladu sa tom presudom, tako da nije jasno šta se želi postići sa informacijom o kojom ćemo raspravljati sutra”, navodi Crnadak za “Nezavisne novine”.
On se nada da Narodna skupština RS neće donijeti nikakve odluke koje bi Srpsku mogle uvući u dodatne probleme i izolaciju, ali i stvoriti uznemirenost građana Republike Srpske.
-
Mnogi krše pravila za vožnju električnih trotineta
Izgleda da većina vozača električnih trotineta nije upoznata za zakonskim propisima koji to regulišu, ili su upoznati, pa ih svjesno ignorišu.
Znate li da ako vozite električni trotinet koji se kreće brzinom većom od 6 kilometara na sat morati imati najmanje 14 godina, pa čak i kacigu?
U posljednjih nekoliko godina, električni trotineti postali su sve popularnije prevozno sredstvo, naročito među mladima. Njihova praktičnost i brzina često zasjenjuju potencijalne opasnosti koje sa sobom nose.
Na ulicama sve češće viđamo situacije gdje dvije osobe, uglavnom po dvoje djece, pa čak i troje, zajedno voze jedan trotinet. Kacige su vozačima trotineta uglavnom strani pojam, pa se takav primjer rijetko može primjetiti, ali zato sa druge strane ne prođe dan, a da ne susretnemo nekoga ko vozi električni trotinet ogromnom brzinom, vrludajući između pješaka, biciklista i vozila, čas na cesti, čas na trotoaru.
Takva praksa ne samo da je suprotna saobraćajnim propisima, već predstavlja ozbiljan rizik za sve učesnike u saobraćaju.
Posebno su zabrinjavajuće situacije kada vozači trotineta iznenada izlete na pješačkim prelazima, ostavljajući vozače automobila bez vremena za reakciju.
Saobraćajne nesreće u kojima učestvuju vozači trotineta sve su češći, a posljednji u nizu primjera desio se u ponedjeljak kada je 2 djevojčice na električnom trotinetu udario auto na pješačkom prelazu u Gundulićevoj ulici u Banjaluci. Očevici su izjavili da se automobil nije kretao velikom brzinom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u toku prvih sedam mjeseci 2025. godine evidentiralo je saobraćajne nezgode u kojima je učestvovalo 11 osoba koja su upravljala električnim trotinetom, od kojih su u 6 slučajeva oni i prouzrokovali te saobraćajne nezgode. U ovim nezgodama dva lica su zadobila teže tjelesne povrede, dok je šest lica lakše povrijeđeno.
U toku prošle godine u saobraćajnim nezgodama je učestvovala 21 osoba koja je upravljala električnim trotinetom, od kojih su u 12 slučajeva one i prouzrokovale saobraćajne nezgode. U tom periodu 2 osobe su teže, a ih je 16 lakše povrijeđeno.
Nataša Miletić, portparolka Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske upozorila je na opasnosti i rizike koje predstavlja neodgovorna upotreba električnih trotineta i drugih lakih ličnih električnih vozila na javnim površinama u Banjaluci i Republici Srpskoj.
– Zabrinjavajući je trend neodgovorne upotrebe korisnika električnih trotineta i povećanog učešća maloljetnih lica u saobraćaju električnih trotineta bez odgovarajuće zaštitne opreme, bez znanja o saobraćajnim propisima i bez nadzora odraslih, što dovodi do sve učestalijih i često teških saobraćajnih nezgoda u Republici Srpskoj – navela je ona.
Jasna pravila i obaveze za korisnike lakih ličnih električnih vozila propisana su na osnovu izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske 2021. godine. Tu je istaknuto da postoje 4 klase lakog ličnog električnog vozila.
Prvu klasu čine vozila maksimalne konstruktivne brzine do 6 km/h, bez sistema samobalansiranja i sjedišta, dok su u trećoj klasi sa sistemom samobalansiranja i sjedištem ili bez sjedišta.
Drugoj klasi pripadaju vozila maksimalne konstruktivne brzine do 25 km/h, bez sistema samobalansiranja i sjedišta, a četvrtu sa sistemom samobalansiranja i sjedištem ili bez sjedišta.
Prema propisima za korisnike vozila klase 1 i 3, primjenjuju se pravila kretanja pješaka uz obavezu posjedovanja identifikacione potvrde za vozilo kojim upravljaju.
– Za korisnike vozila klase 2 i 4, važe pravila saobraćaja koja uređuju kretanje bicikala. Pored toga, korisnik mora imati najmanje 14 godina, posjedovati identifikacionu potvrdu za vozilo, potvrdu o poznavanju saobraćajnih propisa i tokom vožnje obavezno nositi zakopčanu zaštitnu kacigu – naglasili su iz Ministarstva.
Propisano je i da vozila klase 2 i 4 moraju biti opremljena ograničivačem brzine (do 25 km/h), prednjim i zadnjim katadiopterima, prednjim i zadnjim svjetlom za osvjetljavanje puta, kao i uređajem za davanje zvučnih signala.
– Strogo je zabranjeno prevoziti drugo lice na ovim vozilima, jer to značajno smanjuje stabilnost i povećava rizik od pada i povreda – naglasila je Nataša Miletić.
U principu, trotinetima koji se kreću do 6 kilometara na čas dozvoljeno je isključivo kretanje trotoarom, a onima koji postižu brzinu do 25 kilometara na čas dozvoljeno kretanje biciklističkom stazom (ukoliko je ima) ili ulicom, odnosno, desnom ivicom kolovoza.
– Ono što predstavlja najčešći problem je prevoženje drugog lica na navedenim vozilima i vožnja preko 25 kilometara na čas – što je zakonom zabranjeno – istakla je Nataša Miletić.
Zakonom su predviđene i novčane kazne, ali izgleda da se primjena i ne kontroliše često dok je kršenje propisa svakodnevno očigledno
Kazne se kreću u rasponu od 100 do 300 KM za prekršaje kao što su korišćenje, nepoštovanje starosnih ograničenja i obaveze nošenja kacige, kao i prevoz više lica na jednom vozilu.
– Pozivamo sve građane, a posebno roditelje i staratelje, da shvate svoju odgovornost prema maloljetnim licima i da korisnici električnih trotineta dosljedno poštuju sve propise kako bismo zajedno smanjili broj saobraćajnih nezgoda i očuvali bezbjednost na ulicama Srpske – naglasila je Nataša Miletić
Dodala je da će Ministarstvo nastaviti da intenzivno sarađuje sa MUP-om i nadležnim organ
-
Dačić: U 49 mjesta skupovi protiv blokada, učestvovalo oko 33.000 ljudi, sve prošlo mirno
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su večeras u 49 mjesta održani skupova građana koji se protive blokadama, da je na tim skupovima učestvovalo oko 33.000 ljudi i istakao da je sve proteklo mirno, bez ijednog incidenta.– U 49 mjesta su održani skupovi građana koji se protive blokadama i na njima je bilo prisutno, po policijskim procjenama, oko 33.000 ljudi. Najviše je bilo okupljeno u Pančevu, 4.650. Sve je proteklo mirno u cijeloj Srbiji, u svih 49 gradova i opština, sve je proteklo mirno bez i jednog jedinog incidenta. Mi bismo zaista voljeli da svaki skup protekne na ovakav način – rekao je Dačić na konferenciji za novinare u Palati Srbija.
Dodao je da nije bilo ni povrijeđenih građana, ni povrijeđenih policajaca.
– Ovo je pokazatelj da, ako su vam namjere dobre, sve može da prođe mirno. Želim da izrazim posebno zadovoljstvo zbog toga što su održani tako masovni skupovi u 49 mjesta u Srbiji, sa velikim prisustvom ljudi, znači 33.000 ljudi. Odavno nije bilo dana u kojem je bilo većeg okupljanja na teritoriji Srbije – rekao je ministar.
Dodao je da je organizator tih skupova, Centar za društvenu stabilnost, najavio da će i u narednim danima, najvjerovatnije u subotu, u oko 80 mjesta od 18.30 biti održani skupovi protiv blokada.
– Sve je proteklo mirno, na veliko zadovoljstvo ne samo svih građana Srbije, nego i same policije. Јer policija danas nije, hvala Bogu, imala posla. Dozvolite mi da izrazim želju da ovakva obraćanja budu mnogo češća nego u situacijama kada moramo saopštavati vijesti o incidentima, napadima na policiju, paljenjima prostorija drugih političkih stranaka, blokadama saobraćaja – rekao je Dačić.
-
Biračka mjesta pod znakom pitanja
Milorad Dodik ponovo je zakoračio u zonu političke provokacije. Ovoga puta njegova meta nisu samo protivnici u Sarajevu, već sam ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Srpske bez ovlaštenja, nakon pravosnažne presude i gubitka mandata, tvrdi da izbora u ovom entitetu neće biti. Najavljuje izmjene zakona, krivičnu odgovornost i, kako kaže, “niz stvari” koje će učiniti da onemogući održavanje glasanja. Da li je to prijetnja ili puka iluzija moći?
Dodik je otišao i korak dalje – pozvao je saradnike da mu se pridruže u ovom pohodu, a policiji poručio da spriječi otvaranje biračkih mjesta. Njegova poruka je jasna: nijedna škola, nijedan dom kulture neće smjeti biti stavljeni u funkciju izbora. Tako, barem prema njegovim riječima, želi “poslati jasnu poruku ljudima da se drže po strani”.
Odgovor je stigao brzo. Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručio je da Bošnjaci neće odustati od svog biračkog prava i da će na prijevremenim izborima učestvovati u skladu sa Ustavom BiH. Za njega, Dodikova najava je ništa drugo do nastavak antiustavnog djelovanja. Uostalom, kaže Salkić, nije prvi put da NSRS usvaja zakone koje Ustavni sud kasnije obara.
Ali dilema ne staje unutar entitetskih granica. Šta je s dijasporom? Hiljade građana BiH širom svijeta imaju zakonsko pravo da glasaju putem pošte ili u konzularnim predstavništvima. Tu Dodikova moć ne dopire, koliko god on to želio. Struka je kategorična: on kao “običan građanin” ne može zaustaviti ni izbore u RS, ni glasove iz inostranstva. Sve što pokuša, kaže bivši sudija Suda BiH Branko Perić, nema pravnu težinu. Štaviše, takve prijetnje uvode ga, i one koji ga eventualno poslušaju, u zonu krivične odgovornosti.
U pravnom smislu, situacija je paradoksalna. Dodik je izgubio mandat, ali institucije još nisu imenovale vršioca dužnosti predsjednika. Dok se čeka potez Narodne skupštine, RS funkcioniše u svojevrsnom institucionalnom vakuumu. Perić to naziva “potpunim kolapsom pravnih institucija”.
Sličan stav iznosi i pravni stručnjak Vehid Šehić. Podsjeća da je CIK jedina institucija ovlaštena da raspiše izbore i da niko ne može zabraniti njihovo održavanje. Dodik je, kaže, danas samo građanin RS, a svaka njegova prijetnja da će izbora onemogućiti ostaje bez pravnog temelja. Šehić vjeruje da će ipak prevladati razum i da će se poštovati zakoni i Ustav, jer sve drugo vodi u anarhiju.
I dok stručnjaci govore o vladavini prava, Dodik nastavlja sa retorikom sile. Poručuje da će se izmjenama zakona obezbijediti krivična odgovornost za one koji učestvuju u izborima i time jasno prijeti svakom građaninu koji odluči da bude dio izbornog procesa. Ali, čak i da pokuša, realnost je neumoljiva – izbori se ne raspisuju u Banjaluci, već u Sarajevu, a CIK je već potvrdio da će postupiti po zakonu i obezbijediti da građani izađu na birališta.
Politička scena tako ulazi u novu fazu napetosti. Dodik, bez formalnih ovlaštenja, pokušava zadržati ulogu vođe. Opozicija je podijeljena, dio već govori o mogućem bojkotu, dok analitičari upozoravaju da je uvlačenje institucija i građana u krivična djela opasan teren. Profesor Drago Vuković iz Banjaluke priznaje da su mogući različiti scenariji – od bojkota, preko minimalnog izlaska birača, pa sve do pokušaja potpune blokade izbora. Ali jedno je jasno: formalno-pravno, izbori će biti raspisani.
Sada ostaje da se vidi ko će prevagnuti – institucije ili Dodikova politička upornost. U pravnoj državi dileme ne bi bilo. U Bosni i Hercegovini, međutim, pravna logika često biva tek jedan od glasova u političkom haosu.
-
Izraelska vojska započela ofanzivu na grad Gazu
Vojska Izraela započela je ofanzivu na grad Gazu, potvrdio je portparol izraelskih snaga, brigadni general Efi Defrin.– Naše snage već kontrolišu predgrađe grada – rekao je on.
Izraelska operacija zauzimanja grada Gaze predstavlja ignorisanje napora posrednika za prekid vatre i razmjenu zarobljenika, saopštio je pokret Hamas.
-Izjava Izraela)o pokretanju operacije protiv grada Gaze i njegovih približno milion stanovnika i raseljenih lica, kao i namjera Netanijahua da je sutra odobri predstavlja ignorisanje napora koje su posrednici uložili da se postigne sporazum o prekidu agresije i razmjeni zarobljenika – navodi se u saopštenju Hamasa.
Hamas je pozvao posrednike da izvrše maksimalan pritisak na izraelsko rukovodstvo zbog početka vojne operacije.
– Pozivamo posrednike da izvrše maksimalan pritisak na Izrael kako bi ga primorali da prekine rat do istrebljenja protiv palestinskog naroda – navodi se u saopštenju objavljenom na Telegramu.
Hamas je naglasio da odluka izraelskog rukovodstva da pokrene operaciju pokazuje njegovo “nepoštovanje svih napora koje su posrednici uložili” u okviru pregovora o prekidu vatre u Gazi.
U sredu je izraelska državna televizija „Kan“ javila da je izraelski ministar odbrane Izrael Kac odobrio operaciju zauzimanja grada Gaze.
Prema navodima televizije, plan će biti dostavljen političkom rukovodstvu i vladi na odobrenje u četvrtak. Izraelske odbrambene snage poslale su oko 60.000 poziva rezervistima u pripremi za operaciju zauzimanja Gaze. Prema izraelskom vojnom radiju „Galej C