VRBAS Media

Autor: INFO

  • Od ponedjeljka veći broj polazaka u javnom prevozu

    Od ponedjeljka veći broj polazaka u javnom prevozu

    U Banjaluci se s početkom nove školske godine, tačnije od 1. septembra javni prevoz vraća u režim u kojem je bio prije školskog raspusta, odnosno prije sezone godišnjih odmora.

    Kako je navedeno u zvaničnom saopštenju Grada, imajući u vidu da se s početkom školske godine povećavaju i prevozne potrebe, od ponedjeljka će korisnicima biti dostupan i veći broj polazaka u javnom prevozu.

    “Završetkom školske godine i početkom sezone godišnjih odmora inače stupa na snagu ljetni režim održavanja redova vožnje, koji je prilagođen smanjenim prevoznim potrebama, a koji je traje do početka nove školske godine”, ističe se u saopštenju.

    Redovi vožnje, koji se primjenjuju od 1. septembra dostupni su na sajtu Grada.

  • Oglasila se policija nakon dramatičnog napada u Banjaluci

    Oglasila se policija nakon dramatičnog napada u Banjaluci

    Dvojica Banjalučana čiji su inicijali R.J. i M.J. uhapšeni su danas jer su u Banjaluci napali i povrijedili policajce, a policija traga za još jednim licem, saopšteno je iz Policijske uprave.

    Uhapšeni su osumnjičeni da su u 14.20 časova napali policajca koji nije bio na dužnosti, a sprečavao je nepoznato lice u izvršenju krivičnog djela.

    Lica lišena slobode su pružala otpor i, nakon dolaska policijske patrole koja je postupala po prijavi, nanijela povrede dvojici policijskih službenika.

    Na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske medicinski su zbrinuta tri policijska službenika.

     

    Iz Policijske uprave ističu da su dvojica uhapšenih osumnjičena da su počinili krivična djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje i ugrožavnje sigurnosti.

    “U toku je intezivna potraga za još jednim licem”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da se sve mjere i radnje preduzimaju pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Kako smo ranije prenijeli nezvanična saznanja, uhapšeni su Ratko Jović i njegov sin Mihajlo.

  • Uhapšen Banjalučanin osumnjičen za nasilje u porodici, pronađeno oružje

    Uhapšen Banjalučanin osumnjičen za nasilje u porodici, pronađeno oružje

    Policija je u Jezeru uhapsila osobu čiji su inicijali M.S. (58) iz Banjaluke osumnjičenu za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.

    Nakon prijave za porodično nasilje, juče je izvršen pretres kuće i pomoćnih objekata koje koristi M.S. u mjestu Prisoje, opština Jezero, i tom prilikom pronađene su tri puške, tijelo puške nepoznatog proizvođača, startni pištolj, optički nišan i municija različitog kalibra, saopšteno je iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.

    U toku je rad na kompletiranju predmeta nakon čega će Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka protiv osumnjičenog M.S. biti dostavljen izvještaj.

  • Amidžić: Prijedlog zakona o budžetu BiH neustavan i nezakonit; Srpski poslanici da pokažu jedinstvo

    Amidžić: Prijedlog zakona o budžetu BiH neustavan i nezakonit; Srpski poslanici da pokažu jedinstvo

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je u Јutarnjem programu RTRS da je Prijedlog zakona o budžetu BiH nezakonit i neustavan.

     – Јa neću ići sutra ići na tu sjednicu Prestavničkog doma i to iz dva razloga. Prvo, što dokument koji je predložen nije zakonit, a druga stvar je zato što u tom dokumentu postoji dosta, u ekonomskom smislu rečeno, gluposti, koji jednostavno tu ne mogu da stoje. I ne mogu sebe da dozvolim da tako nešto radim – poručio je Amidžić.

    Naveo je da je prijedlog budžeta apsolutno manjkav.

    – Mi smo predlagali da u budžetu postoje povećanje po dva osnova. Povećanje po osnovu najniže plate i povećanje po osnovu izmjena zakona kad su u pitanju radnici sa srednjom stručnom spremom – njih 14.000.  Oni su rekli da tu ima povećanje od 15 miliona KM. Ali mora se znati za koliko se budžetskih korisnika povećava. Nisu povećali budžetskim korisnicima izdatke za bruto naknade – pojasnio je Amidžić.

    Amidžić je pojasnio da kada bi se usvojio ovakav prijedlog budžeta, za 14.000 radnika ne bi mogli isplatiti uvećanje plate.

    – Јer je budžet u formi zakona. Ne možemo mi to prepravljati naknadno. Zatim, mi smo po kolektivnomu ugovoru povećali i troškove toplog obroka.  Nisu predvidjeli preko tri miliona konvertibilnih maraka da se isplaćuju uvećanji troškovi toplog obroka – izjavio je Amidžić.

    Komentarisao je i kapitalne izdatke.

    –  Kada su u pitanju kapitalni izdaci, koji su na iznosu od gotovo 200 miliona KM, vi imate jedan čitav dio u budžetu gde je jasno definisano na koji način će se tih 200 miliona trošti. Oni su sada izbrisali kompletan taj dio u budžetu. Sad imate usvojeno 200 miliona za kapitalne izdatke, a niko živ ne zna za koje kapitalne izdatke – rekao je Amdžić.

    Ističe da ovo nije njegov prigovor, već prigovor Sektora za budžet unutar Ministarstva finanasija u Savjetu ministara.

    – Na čelu tok sektora je šest godina isti pomoćnik i čovjek nije Srbin. On se ogradio i suštinski im rekao da se ovo može usvojiti, ali se neće moći isplatiti. Ni uvećane platm, ni topli obrok – naglsio je Amidžić.

    Tako, kaže Amidžić, možemo imati 200 miliona KM za kapitalne izdajte, ali neće se znati kako ih trošiti.

    – Moje viđenje je da većina Srbija ne voli BiH, ali prihvata činjenicu da živi u dejtonskoj BiH. Bošnjaci mrze dejtonsku BiH i neće da žive u dejtonskoj BiH. Na područu Balkana, niko ne mrzi BiH koliko je mrze i bošnjački lideri. Neće oni BiH kako je definisana, ugovorom. I stalno nam šalju dokaze da je to tako.  Oni su poslali ovaj budžet, zanemarili prava radnika, zato što su imali politički interes – izjavio je Amidžić.

    Naveo je da bošnjačke lidere ne interesuje ni zakon ni Ustav.

    – Zato pozivam srpske poslanike sutra na jedinstvo i da ne dozvole da se usvoji neustavan budžet – zaključio je Amidžić.

  • Košarac: Usvajanje budžeta po prijedlogu Bećirovića i Komšića – podršku okupatoru Šmitu

    Košarac: Usvajanje budžeta po prijedlogu Bećirovića i Komšića – podršku okupatoru Šmitu

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac istakao je da usvajanje budžeta po prijedlogu članova Predsjedništva Denisa Bećirovića, Željka Komšića i Sarajeva znači podršku okupatoru Kristijanu Šmitu.

    – Usvajanje budžeta po prijedlogu Bećirovića, Komšića i Sarajeva znači podršku okupatoru Šmitu. Srpska je protiv Šmita. On je političko zlo, koje dokazano ima loše namjere prema Srpskoj i srpskom narodu – naveo je Košarac na Iksu.

    Budžet institucija BiH za 2025. godinu sa brojnim amandamanima u odnosu na raniji prijedlog Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara usvojen je na sjednici Predsjedništva BiH 19. avgusta bez glasa srpskog člana Željke Cvijanović.

    Ovim amandmanima je, između ostalog, predviđeno 12 miliona KM za sedam institucija kulture, 20 miliona za BHRT, ali i više sredstava za opremanje i naoružavanje Oružanih snaga BiH.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi sutra da održi hitnu sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.

  • Dodik: Predloženi budžet BiH nije u skladu sa Ustavom; Srpski poslanici da budu jedinstveni

    Dodik: Predloženi budžet BiH nije u skladu sa Ustavom; Srpski poslanici da budu jedinstveni

    Milorad Dodik, kojem je CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, rekao je da je budžet BiH o kojem bi sutra trebalo da raspravlja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predložen mimo Ustava i zakona, te pozvao srpske poslanike da ne podrže taj dokument.

    “Taj budžet krši nekoliko članova Ustava. Institucije kulture ne pripadaju nivou BiH. Oni to žele da nametnu”, rekao je Dodik novinarima u Gradišci.

    On je istakao da je osim toga, važno da srpski poslanici ne prihvate povećanje sredstava za odbranu.

    “To bi išlo sve na teret prihoda Republike Srpske i mislim da srpski poslanici, bez obzira kojoj političkoj partiji pripadaju, treba to da odbiju”, rekao je Dodik.

    Ukazao je da u ovom slučaju nije važno srpsko jedinstvo, već racionalnost.

    “Ne želim da dajem ocjene, ali mislim da taj budžet neće proći. Ako prođe u Predstavničkom domu, neće u Domu naroda jer SNSD tamo ima tri delegata”, poručio je Dodik.

  • Stevandić: Srpska neće imati dva predsjednika

    Stevandić: Srpska neće imati dva predsjednika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da Republika Srpska neće imati dva predsjednika, kako se nada Sarajevo i da predsjednika Srpske neće birati Federacija BiH

    – Po Ustavu Republike Srpske ne postoje dva predsjednika i ne mogu biti dva predsjednika Srpske. To je jedini pravi odgovor za sve one koji priželjkuju neko drugo rješenje – poručio je Stevandić.

    On je podsjetio da Republika Srpska ima predsjednika i on je Milorad Dodik i da broj glasova i podrška koju Dodik ima ne može da se ospori nikakvim administrativnim odlukama.

    Stevandić je istakao da je Kristijan Šmit uveo bezakonje u BiH i da Republika Srpska krajnjim snagama pokušava da održi zakonitost.

    – Koliko je bitan referendum, toliko je bitno da iz njegovih rezultata sutra izvodimo svoje buduće odluke. Ne postoji veći legitimitet od volje naroda i volja naroda će odlučivati, a ne volja nelegalnih Šmitova i namještenih sudskih procesa – naveo je Stevandić u intervjuu za Večernje novosti.

    On je ukazao da Republika Srpska nije povukla prvi potez ni prema separatizmu ni prema otcjepljenju ni prema otporu dok nije jasno definisana namjera da se deinstitucionalizuje i da joj se zabrani da se demokratski izražava i bira svoje predstavnike.

    – U tom momentu, kada je potpuno jasna tortura i zloupotreba prava, otpor je nešto što je potpuno legitimno i sve što mi radimo u Republici Srpskoj je pružanje otpora torturi i ugrožavanju osnovnih ljudskih prava svakog građanina Republike Srpske, kao i njenim funkcionerima i institucijama – rekao je Stevandić.

    On je naveo da je jasno da su procesi napada na Republiku Srpsku kroz namještene sudske presude, otimanje ovlaštenja i imovine počeli skoro istovremeno kada i blokade u Srbiji.

    To su, kako navodi, spojene posude koje imaju za cilj da nas depersonaliziuju i deinstitucionalizuju, ali i da se i u Srbiju jednog dana uvede “visoki predstvnik”, kao u BiH.

  • Stevandić i Mandić: Fokus na regionalnu saradnju i evropsku perspektivu

    Stevandić i Mandić: Fokus na regionalnu saradnju i evropsku perspektivu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić sastao se danas u vili „Gorica“ u Podgorici sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem i poslanikom, predsjednikom DNP-a, Milanom Kneževićem.

    Na sastanku su razgovarali o političkim procesima u regionu, evropskoj perspektivi Balkana i daljem razvoju ekonomske saradnje.

    Sagovornici su se složili da su, u današnjem svijetu punom turbulencija i sukoba, Balkanu najpotrebniji mir i stabilnost. U tom kontekstu istakli su posvećenost Crne Gore i Republike Srpske daljem jačanju dobrosusjedskih odnosa i razvoju ekonomske saradnje, što ima direktan uticaj na životni standard građana.

    Na sastanku je naglašeno da Republiku Srpsku i Crnu Goru povezuju istorijske i tradicionalne veze, koje su odavno temelj izgradnje mira, stabilnosti, saradnje i ekonomskog blagostanja u regionu. Istaknuto je i da međusobna podrška, kako u prošlosti, tako i u budućnosti, nikada neće biti usmjerena protiv drugih, te da niko ne može prekinuti ovu saradnju.

    Sastanak je prvobitno bio zakazan za ponedjeljak, 1. septembar, ali je zbog izmjena u rasporedu održan danas.

  • Nema trećeg presedana: Stevandić neće preuzeti Dodikovu funkciju

    Nema trećeg presedana: Stevandić neće preuzeti Dodikovu funkciju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić odbio je mogućnost da u vanrednim okolnostima privremeno preuzme funkciju predsjednika Republike, iako je to do sada bila ustaljena praksa. Kako saznaje Srpskainfo, on je u užem krugu saradnika naglasio da ne želi da se nađe u ulozi koja bi mogla dodatno zakomplikovati političku krizu u Srpskoj.

    Prema tvrdnjama izvora iz vlasti, Stevandić smatra da bi njegovo prihvatanje mjesta vršioca dužnosti predsjednika Republike bilo pogrešno shvaćeno, kako u koalicionim redovima tako i u javnosti. Uvjeren je da za takav korak ne postoji dovoljan stepen političkog saglasja.

    Do sada je samo u dva navrata predsjednik Narodne skupštine privremeno preuzimao rukovođenje Republikom Srpskom. Prvi put to se desilo 1999. godine, kada je tadašnji predsjednik parlamenta Petar Đokić naslijedio Nikolu Poplašena nakon što ga je smijenio visoki predstavnik. Drugi put slična situacija zabilježena je 2007. godine, kada je Igor Radojičić preuzeo dužnost nakon smrti predsjednika Milana Jelića.

    U oba slučaja predsjednici Narodne skupštine ostali su na toj funkciji sve do izbora novog šefa Republike Srpske. Upravo zbog tog presedana, posljednjih dana se sve češće spominje ime Nenada Stevandića kao privremenog rješenja nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo odluku CIK-a o prestanku mandata Miloradu Dodiku.

    Zvanično, Dodik se i dalje ponaša kao da je na funkciji, pozivajući se na ustavne odredbe koje predviđaju samo dvije mogućnosti prestanka mandata – ostavku ili opoziv na izborima. Međutim, izvori tvrde da se u vrhu vlasti sve češće raspravlja o alternativnim opcijama.

    Jedan od prijedloga je da Dodik ovlasti hrvatskog potpredsjednika RS Davora Pranjića, ali pravnici ističu da bi to bilo sporno, jer mandat potpredsjednika traje koliko i mandat predsjednika. Druga ideja je da Stevandić privremeno preuzme dužnost, ali naši izvori naglašavaju da on ne želi da uđe u takvu kombinaciju.

    – Stevandić je jasno poručio da ne prihvata tu opciju. Smatra da situacija sada nije ni nalik onima iz 1999. i 2007. godine, a posebno što nema sigurnosti u koaliciono jedinstvo, pa ni u stabilnost SNSD-a – rekao je sagovornik iz redova vlasti.

    Podsjećamo, Apelaciono vijeće Suda BiH je 1. avgusta potvrdilo presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Nakon što je odluka postala pravosnažna, CIK BiH je zvanično konstatovao prestanak njegovog mandata na čelu Republike Srpske, a ovu odluku potvrdilo je i Apelaciono odjeljenje Suda BiH.

    Dodikova odbrana u međuvremenu traži da Ustavni sud BiH odloži izvršenje presude, dok je Sud BiH već prihvatio njegov zahtjev da novčano otkupi izrečenu zatvorsku kaznu.

  • Putinovi zahtjevi: Odricanje od Donbasa i vojna neutralnost

    Putinovi zahtjevi: Odricanje od Donbasa i vojna neutralnost

    Ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijele istočne regije Donbasa, da se odrekne ambicija da se pridruži NATO savezu, da ostane neutralna i da zapadne trupe ne dolaze na njenu teritoriju, rekla su Rojtersu tri izvora upućena u stavove Kremlja.

    Putin je nakon sastanka sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci rekao da se nada otvaranju puta ka miru u Ukrajini, ali nijedan od lidera nije objavio konkretne detalje o razgovoru.

     

    U suštini, rekli su ruski izvori, Putin je napravio kompromis u pogledu teritorijalnih zahtjeva koje je iznio u junu 2024. godine, kada je tražio od Kijeva da ustupi u cijelosti četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, te Herson i Zaporožje na jugu.

    Kijev je odbacio te uslove kao ravne predaji.

    Izvori navode da se u svom novom prijedlogu ruski predsjednik držao zahtjeva da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još kontroliše.

     

    Na osnovu najdetaljnijeg ruskog izvještaja do sada o Putinovoj ponudi na samitu, Rojters je uspio da sastavi konture onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu o okončanju rata.

     

    Međutim, zauzvrat bi Moskva zaustavila trenutne linije fronta u Zaporožju i Hersonu, dodali su izvori.

    Prema procjenama SAD i podacima iz otvorenih izvora, Rusija kontroliše oko 88 odsto Donbasa i 73 odsto Zaporožja i Hersona,

    Moskva je, u skladu sa mogućim sporazumom, takođe spremna da preda male dijelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajine, koje sada kontroliše, rekli su izvori.