VRBAS Media

Autor: INFO

  • Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Tri najvažnije institucije Evrpske unije upozorile su u najnovijem izvještaju na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne I Hercegovine u odnosu na EU. Objava izvještaja koincidira s odlukom da se Gruziji počne ukidati bezvizni status s EU.

    “U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapadnog Balkana i Evropske unije.

    I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije, javlja Politički.ba.

    BiH je jedina koja je u posmatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

    Srbija, Albanija, samoproglašeno Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.

    Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.

    Objava Izvještaja koincidira s odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.

    “Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

    Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju bezbjednosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u izvještaju.

    Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balkana putuju prema EU”.

    U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi ovaj portal.

    Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe konačno otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.

    Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju BiH.

    Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na KiM.

    Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.

    “U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizovane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsifikovanih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni falsifikovani elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.

    Ukrajina i samoproglašeno Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.

    No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopšte ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća portal.

    Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema BiH:

    “Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:

    a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili bezbjednosni rizik za EU.

    b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

    c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.

    d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.

    Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.

    No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima

    No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”.

  • Tokom 2025. nekoliko velikih policijskih akcija, zaplijenjeno oko 400 kilograma narkotika

    Tokom 2025. nekoliko velikih policijskih akcija, zaplijenjeno oko 400 kilograma narkotika

    Za jedanaest mjeseci ove godine policija u Republici Srpskoj zabilježila je značajan porast otkrivenih slučajeva zloupotrebe opojnih droga, a niz velikih akcija rezultovao je zapljenom oko 400 kilograma narkotika.

    ako je za Srpskainfo rečeno u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, od početka januara do kraja novembra ove godine, zabilježeno je je 2.767 slučajeva zloupotreba opojnih droga, što je za 18,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kako pojašnjavaju, zabilježena su 346 krivična djela i 2.421 prekršaj zloupotrebe opojnih droga.

    Na području Policijske uprave Gradiška i Istočno Sarajevo otkrivene su dvije laboratorije za proizvodnju droge, dok su u okviru sprečavanja zloupotrebe opojnih droga sprovedene čak 43 operativne akcije.

    U aprilu, u okviru akcije „Uskok“ na području Zijemlja i Bileće policijski službenici PU Trebinje pronašli su i oduzeli 136,2 kilograma marihuane i uhapsili šest osoba. Droga je pronađena skrivena u sportskim torbama u gepeku automobila crnogorskih tablica.

    U martu je Policijska uprava Prijedor realizovala akciju „Egzotik“, pri čemu je oduzeto 22,48 kilograma marihuane i 448 grama kokaina, a uhapšene su tri osobe.

    Sredinom jula, akcija „Insajder“ na području Banjaluke i Čelinca, rezultirala je zapljenom 27,1 kilograma marihuane i hapšenjem dvije osobe.

    U avgustu, na području Nevesinja, sprovedena je akcija „Uskok 2“ u kojoj je policija oduzela čak 78,4 kilograma marihuane, a uhapšeno je pet osoba. Krajem avgusta u Prijedoru je tokom akcije „Lacoste“ otkriveno i oduzeto 10 kilograma kokaina, a uhapšen je državljanin Srbije.

    Septembar je obilježila akcija „Prolom 2“ na području Istočnog Sarajeva, u kojoj je zaplijenjeno 25 kilograma marihuane, a uhapšeno devet osoba. U novembru je realizovana akcija „Uskok 3“, koja je rezultirala oduzimanjem 53,9 kilograma marihuane, dok su uhapšene četiri osobe, među kojima je bio i jedan policijski službenik.

    Iz MUP RS pojašnjavaju da je, u navedenom periodu, pronađeno i oduzeto oko 80 grama heroina, oko 18 kilograma kokaina, oko 377 kilograma, 39 komada i 12ml marihuane, 113 grama hašiša, devet kilograma , četiri komada i 13.950 ml amfetamina, 219 stabljika kanabisa, 13 grama- 2.670 komada sjemenki kanabisa, 102 grama – 10.106 komada ekstazija, 2,52 grama – 1.409 komada i 35,10 ml medicinske droge, devet komada LSD, 0,50 grama kristala, te 246,54 grama i deset komada nepoznate materije.

  • Stevandić: Bez ozbiljne analize nema efikasne borbe protiv kockanja među mladima

    Stevandić: Bez ozbiljne analize nema efikasne borbe protiv kockanja među mladima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je u raspravi o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću potrebno prvo uraditi detaljnu analizu stvarnih uzroka kockanja, posebno kada je riječ o djeci i mladima, umjesto donošenja parcijalnih rješenja.

    Stevandić je naveo da, prema dostupnim analizama, oko 80 odsto kockanja danas otpada na online platforme, što, kako je ocijenio, predstavlja suštinski problem koji nije moguće riješiti isključivo ograničavanjem rada kladionica u blizini škola.

    „Rezolucija je visok pravno-politički akt i treba da bude samostalan dokument, a ne dio zakonskih rješenja“, rekao je Stevandić, dodajući da se dobra namjera predlagača ne dovodi u pitanje, ali da se zakon i rezolucija ne bi smjeli miješati.

    On je istakao da bi pravilno sprovedena rezolucija mogla imati veći efekat od samog zakona, jer bi se fokusirala na online kockanje, koje je trenutno najzastupljenije među mladima.

    Stevandić je ukazao da su, prema iskustvima iz Srbije, ključni problem indirektne reklame putem influensera, poznatih ličnosti i javnih osoba, koje kockanje promovišu kroz društvene mreže i medije.

    Govoreći o mehanizmima zaštite djece, naveo je da značajan dio online kockanja otpada na kupovinu tzv. X-bonova, koji su lako dostupni na kioscima, benzinskim pumpama i u prodavnicama.

    „Ako zatvorimo sve kladionice, a dijete i dalje može kupiti bon i kockati se putem telefona, problem neće biti riješen“, rekao je Stevandić, ističući da se bonovi najčešće prodaju socijalno ugroženim građanima i djeci.

    On je naglasio da je potrebno djelovati tamo gdje je problem najveći, te da bi zabrana ili stroža kontrola prodaje bonova mogla imati veći efekat od simboličnih mjera.

    Stevandić je predložio formiranje radne grupe, uz učešće nadležnih institucija, kako bi se na osnovu preciznih analiza prihoda i strukture kockanja izradilo sveobuhvatno zakonsko rješenje.

    Na kraju je poručio da pitanje kockanja ne bi smjelo biti predmet političkih podjela, te da je zajednički cilj svih političkih aktera zaštita djece i mladih.

  • SAD i Iran razmijenili oštre riječi u SB UN

    SAD i Iran razmijenili oštre riječi u SB UN

    Sjedinjene Američke Države i Iran danas su, 23. decembra, razmijenili oštre riječi u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija oko uslova za obnovu pregovora o nuklearnoj tehnologiji, pri čemu je Vašington istakao spremnost za direktne pregovore, dok je Teheran odbacio američke uslove, javlja Rojters.

    Glavne prepreke u pregovorima odnosile su se na obogaćivanje uranijuma na iranskoj teritoriji, praksu koju Zapadne sile žele da eliminišu kako bi smanjile rizik od militarizacije, dok je Teheran to odbio.

    “Sjedinjene Američke Države su i dalje dostupne za formalne pregovore sa Iranom, ali samo ako je Teheran spreman na direktan i smislen dijalog”, izjavila je zamjenica američkog specijalnog izaslanika za Bliski istok Morgan Ortagus u Savjetu bezbjednosti.

    Ona je dodala da su SAD jasne oko određenih očekivanja u vezi sa bilo kojim sporazumom.

    “Najprije, obogaćivanje uranijuma unutar Irana ne dolazi u obzir i to ostaje naš princip”, istakala je Ortagus.

    Ambasador Irana pri UN Amir Said Iravani odgovorio je da SAD ne vode fer pregovore insistiranjem na politici nulte tolerancije prema obogaćivanju uranijuma.

    “Podržavamo svaki fer i smislen pregovor, ali insistiranje na politici nulte tolerancije krši naša prava kao člana NPT i znači da SAD ne vode fer pregovore”, rekao je Iravani, aludirajući na Ugovor o neširenju nuklearnog oružja.

    Prema njegovim riječima, SAD želi da nametne svoje unapred određene ciljeve Iranu.

    “Iran neće da podlegne pritisku i ucjenama”, naglasio je on.

    Dvije zemlje su prethodno održale pet rundi nuklearnih pregovora prije 12-dnevnog sukoba između Irana i Izraela u junu, u kojem su SAD učestvovale napadom na iranske nuklearne objekte.

    UN su u septembru ponovo uvele embargo na oružje i druge sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, proces poznat kao “snapback”, koji su pokrenule evropske sile, dok su Rusija i Kina osporile tu odluku.

    Velika Britanija, Francuska i Njemačka pokrenule su “snapback” u Savjetu bezbjednosti zbog optužbi da je Iran prekršio sporazum iz 2015. godine kojim je trebalo da se spriječi razvoj nuklearne bombe.

    Iran negira da teži nuklearnom oružju i tvrdi da su njegovi motivi miroljubivi.

  • Zelenski: U toku su pregovori koji mogu radikalno da promijene situaciju

    Zelenski: U toku su pregovori koji mogu radikalno da promijene situaciju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 23. decembra, u razgovoru sa predsdednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da su u toku pregovori koji bi mogli radikalno da promrdene situaciju, kao i da je važno da svi partneri izvrše zajednički pritisak na Rusiju u cilju postizanja mira.

    “Veoma srdačan i dobar razgovor sa predsjednicom Evropske komisije, Ursulom fon der Lajen. Ja sam zahvalan na svoj podršci, pomoći i maksimalnom angažovanju, ne samo ove godine, već od samog početka ruske invazije”, naveo je on na svom Telegram kanalu.

    Zelenski je podsjetio da je Evropska komisija prošle nedjelje odlučila da izdvoji 90 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini u naredne dvije godine.

    “Mi veoma cijenimo to što Evropska unija toliko podržava Ukrajinu u ovom trenutku koji je na mnogo načina ključan u diplomatskom smislu”, dodao je predsjednik Ukrajine, prenijela je agencija Ukrinform.

    Prema njegovim riječima, trenutno su u toku pregovori koji bi mogli radikalno da promijene situaciju, pa je zato važno da postoji pravi pritisak na Rusiju u cilju postizanja mira.

    Kako je Zelenski naveo, tokom razgovora razmotren je značaj podrške ukrajinskoj stabilnosti i jačanju njenih pozicija za pregovaračkim stolom.

    “Iako čitav svijet sada očekuje Božić, mi ne prestajemo da radimo ni jednog trenutka radi zajedničkog cilja postizanja mira i bezbjednosti”, poručio je on, prenosi Ukrinform.

  • Tramp: SAD će zadržati ili prodati naftu zaplijenjenu od Venecuele

    Tramp: SAD će zadržati ili prodati naftu zaplijenjenu od Venecuele

    Predsjednik Amerike, Donald Tramp, izjavio je da će SAD zadržati ili prodati sirovu naftu koja se nalazi na tankerima koje su zaplijenile uz obalu Venecuele, kao i same brodove.

    Komentari američkog predsjednika došli su u trenutku kada Vašington nastavlja vršiti pritisak na čelnika te južnoameričke zemlje Nikolasa Madura da odstupi.

    U razgovoru s novinarima na Floridi u ponedjeljak, Tramp je rekao da ćemo naftu “zadržati”, dodajući: “Možda ćemo je prodati, možda ćemo je zadržati. Možda ćemo je koristiti u strateškim rezervama. Zadržavamo i brodove.”

    Trampova administracija optužila je Venecuelu da koristi prihode od nafte za finansiranje kriminala povezanog s drogom, dok je Karakas osudio zapljene tankera kao “piratstvo”.

    Američka vojska zaplijenila je dva tankera za naftu ovog mjeseca, uključujući jedan u subotu, prenosi BBC.

  • Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

    Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

    Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je danas na nastavak podrške Ukrajini, upozorivši da bi Evropa mogla da se suoči sa rastućim bezbjednosnim rizicima ukoliko oslabi njena odlučnost.

    Rute je rekao da Ukrajina mora da ostane snažna kako bi se spriječili pokušaji predsjednika Rusije Vladimira Putina da napadne NATO, prenosi Ukrinform.

    Takođe je naglasio potrebu da članice NATO povećaju izdvajanja za odbranu u skladu sa obavezama dogovorenim na samitu Alijanse u Hagu u junu.

    “Ako uradimo ove dvije stvari, bićemo dovoljno snažni da se zaštitimo i Putin nikada neće pokušati (da napadne Alijansu)”, rekao je Rute.

    Generalni sekretar NATO istakao je da se ponovno naoružavanje mora sprovesti brzo, jer bi, prema procjenama obavještajnih službi, bezbjednosna situacija mogla da postane opasna već 2027. godine.

    Rute je ukazao i na rusku vojnu potrošnju kao dokaz prijetnje koju predstavlja Putin, navodeći da Moskva trenutno izdvaja više od 40 odsto državnog budžeta za odbranu.

    On je dodao da je rat u Ukrajini pokazao Putinovu spremnost da prihvati velike gubitke, pozivajući se na procjene prema kojima je tokom sukoba poginulo ili ranjeno oko 1,1 milion ruskih vojnika.

  • Dodik: Iduće godine počinje izgradnja auto-puta od Mrkonjić Grada do Banjaluke

    Dodik: Iduće godine počinje izgradnja auto-puta od Mrkonjić Grada do Banjaluke

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da bi iduće godine trebalo da počne izgradnja auto-puta od Mrkonjić Grada prema Banjaluci.

    – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

    On je istakao da se intenzivno gradi auto-put Prijedor – Banjaluka, kao i da je dogovoreno finansiranje puta od Modriče do Brčko distrikta, kao i od Brčkog do Bijeljine.

    – Od Bijeljine se već radi trasa do mosta na Rači koja će nas spojiti sa koridorom koji je već izgradila Srbija, a koji ide od Kuzmina do Rače – rekao je Dodik.

    On je ukazao da Srpska ima najmanje zaduženje u Evropi i da sredstva koja obezbjeđuje od putarine mogu da pokriju kredit koji je uzet za izgradnju auto-puta od Banjaluke do Doboja, uključujući i kamate koje se vraćaju evropskim bankama.

    – Plaše ljude nekim kamatama. Naš ukupan dug je 34 odsto BDP-a, a javni 31 odsto. Deficit budžeta je 1,9 odsto, a u Francuskoj je čak 6,7 – rekao je Dodik.

    Lider SNSD-a poručio je da je Republika Srpska društvo koje ima perspektivu i šansu, a da strani plaćenici šire nihilizam da ovdje ništa ne valja.

    – Kako je moguće da ovdje ništa ne valja kada smo povećali penzije, plate, gradimo auto-puteve, bolnice, vodovode? – upitao je Dodik.

    On je za ATV rekao da Republika Srpska nije korumpirano društvo, te pozvao sve koji su nečim uslovljeni da mu se obrate kako bi javno pokrenuo pitanje istrage.

    Dodik je naveo da će ovu godinu pamtiti po nepravednom sudskom postupku, dolasku Donalda Trampa na vlast u Americi i rehabilitaciji odnosa, po dobrim odnosima sa Srbijom, Mađarskom, Rusijom, te stabilnosti Republike Srpske koja je ekonomski rasla.

  • CIK probio zakonski rok za objavu konačnih rezultata

    CIK probio zakonski rok za objavu konačnih rezultata

    Navršio se mjesec dana od održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, a Centralna izborna komisija BiH još nije objavila konačne rezultate, iako je istekom današnjeg dana istekao zakonski rok za njihovo proglašenje. Uprkos činjenici da je riječ o manje od 450.000 glasačkih listića, proces utvrđivanja konačnih rezultata i dalje traje, bez jasnog objašnjenja o razlozima kašnjenja.

    Iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj ocjenjuju da je riječ o pokušaju ugrožavanja ustavno-pravnog poretka i onemogućavanja izabranog predsjednika da u potpunosti obavlja svoje dužnosti. Kao dodatni razlog za takve ocjene navode nove aktivnosti CIK-a koje se sprovode nakon isteka zakonskih rokova.

    Po nalogu CIK-a, u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu danas su ponovo otvarane vreće sa glasačkim materijalom iz Trebinja, i to one koje sadrže nevažeće glasačke listiće. Prema dostupnim informacijama, izvršena je provjera ukupno 40 nevažećih listića bez bezbjednosnih elemenata koje su koristili mobilni timovi, iako zvanično pojašnjenje svrhe ove provjere nije saopšteno.

    CIK je danas ponovo zasjedao i odlučio da uvaži žalbu Srpske demokratske stranke koja se odnosi na jedno biračko mjesto u Doboju. Predmet je vraćen na ponovni postupak, uz nalog da se pribave izjave svih članova biračkog odbora zbog navoda da je jedan od članova bio previše blizu birača tokom glasanja.

    Kako je navedeno na sjednici, posmatrač je uložio prigovor jer je članica biračkog odbora, prema navodima, posmatrala način glasanja birača, nakon čega se udaljila. Otvoreno je pitanje da li eventualna odgovornost pojedinog člana biračkog odbora može imati uticaj na izborni rezultat.

    Pokušaji da se od CIK-a dobije objašnjenje o razlozima probijanja rokova, uključujući i one koji se odnose na žalbene postupke, nisu dali rezultat. Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba nije odgovorio na upite u vezi sa trenutnim statusom procesa.

    U političkim krugovima u Republici Srpskoj sve je izraženija sumnja da je Centralna izborna komisija instrumentalizovana. Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je da na sam dan izbora nije bilo ozbiljnijih primjedbi, osim dva pojedinačna slučaja koja su, kako je naveo, ispitana.

    „CIK je nakon toga razvio čitav sistem aktivnosti kojim je napao integritet izbornog procesa. Cilj je bio i ostao da se devalvira vrijednost predsjednika Republike Srpske i umanji značaj ove funkcije“, rekao je Đokić.

    Slično mišljenje iznio je i predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, koji smatra da je neozbiljno da CIK, uz sve raspoložive kapacitete i sredstva, nije u stanju da završi izborni proces u zakonskom roku.

    Centralna izborna komisija je još 15. decembra, nakon obrade svih biračkih mjesta, saopštila da je kandidat SNSD-a Siniša Karan pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Ipak, konačni rezultati do danas nisu objavljeni.

    Iz Apelacionog upravnog odjeljenja Suda BiH saopšteno je da su zaprimili tri izborne žalbe, sve od Srpske demokratske stranke, te da će odluke biti donesene u zakonom propisanom roku, bez navođenja preciznih rokova.

    Iako se žalbeni postupci još vode, činjenica je da je Centralna izborna komisija već probila sve zakonom propisane rokove za objavu konačnih izbornih rezultata.

  • SDS podnio četiri krivične prijave zbog “manipulacija” na izborima

    SDS podnio četiri krivične prijave zbog “manipulacija” na izborima

    Srpska demokratska stranka (SDS) podnijela je četiri krivične prijave protiv predsjednika i članova 37 biračkih odbora u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Bratuncu i Ugljeviku.

    Kako je na svom Facebook nalogu objavila Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, krivične prijave su podnesene zbog krivičnog djela izborne prevare i falsifirkovanja rezultata izbora.

    “Kontrolnim borajnjem na ovim biračkim jestima utvrđena je manipulacija kroz zapisnike od 830 glasova”, napisala je Pandurevićeva dodajući da je zakonom za ovo krivično djelo propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Podsjećanja radi, nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na kojim je pobijedio Siniša Karan, kandidat SNSD-a, SDS nije priznao taj rezultat tvrdeći da je Branko Blanuša, njihov kandidat pokraden.