VRBAS Media

Autor: INFO

  • Banjaluka mjesecima bez redovne sjednice Skupštine grada

    Banjaluka mjesecima bez redovne sjednice Skupštine grada

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pozvao je Skupštinu grada da bez odgađanja zakaže redovnu sjednicu, jer je, kako kaže, u Banjaluci mnogo problema, među kojima je poskupljenje vode, izgradnja vodovodnog sistema za potkozarska sela, ali i gradski olimpijski bazen.

    Kako je rekao, gotovo je stotinu tačaka o kojima treba raspravljati i na koje čekaju hiljade građana, preduzetnika, udruženja i raznih subjekata.

    Napomenuo je da je posljednja sjednica bila u junu i da se navršilo preko 90 dana otkako nema redovne sjednice.

    Podsjetio je da je Ustavni sud nedavno donio odluku da se moraju održavati sjednice Skupšitne grada.

    Ovom prilikom istakao je važnost da se što prije zakaže sjednica i zbog pitanja Gradskog olimpijskog bazena.

    “‘Akvana’ je za nas važno preduzeće. Dug koji su imali kada sam ja preuzeo funkciju gradonačelnika iznosio je preko deset miliona, a danas iznosi milion KM. Njihovi direktori su ostavili taj dug, a ovaj gradonačelnik je vratio taj dug. Prvi put svi porezi i doprinosi radnicima “Akvane” se uplaćuju. Ova uprava radi dobro. Isto tako, prvi put svojim amandmanima SNSD skida milion KM sa funkcionisanja bazena, koji je do ove godine redovno dobijao ta sredstva. Dakle, prvi put nakon svih tih godina kada su odobravali ta sredstva, ove godine ih skidaju. I, evo, SNSD mjesecima ne želi da vrati ta sredstva koja su oni skinuli i to već prelijeva čašu strpljenja i profesionalnosti”, naveo je gradonačelnik.

    Podsjetio je da je prije nekoliko dana održan sastanak na bazenu, na kojem su bili i predstavnici Gradske uprave i kada su se plivači, vaterpolo klubovi i radnici te odbornici zajedno usaglasili da se zakaže sjednica Skupštine i da se taj novac vrati bazenu.

    “Mi smo ispunili zahtjev koji su od nas tražili, odnosno predložili smo neophodnu odluku za vraćanje sredstava za funkcionisanje bazena. Međutim, odmah sutradan predsjednik Skupštine je u medijima rekao da neće zakazati tu sjednicu. Traže da se formira ustanova, a da bi se formirala, treba vrijeme, bar godinu dana. O tome možemo raspravljati na sjednici, a sada tražimo da se zakaže sjednica Skupštine i da bazen počne da radi”, naveo je gradonačelnik.

    Osvrnuo se i na neusvajanje regulacionog plana za izgradnju kolektora u Docu od strane skupštinske većine, te ovom prilikom pokazao i građevinsku dozvolu za izgradnju vodovodnog sistema u potkozarskim selima ističući da nema razloga što i ovaj projekat toliko dugo čeka na usvajanje u Skupštini.

    Ukazao je i na pitanje funkcionisanja “Vodovoda”, navodeći da je cijena vode, mjernog mjesta i kanalizacije u odnosu na okolne gradove najjeftinija u Banjaluci.

    “U Banjaluci je voda jeftinija za 40 feninga, kanalizacija, isto, za dva do tri puta je povoljnija. Onda kažu da ‘Vodovod’ ne posluje kako treba, mi poslujemo uspješno i kada bismo imali cijenu kao npr. Čelinac i Laktaši, završili bismo u plusu 12 miliona KM. Ali ovdje se ide samo u tom pravcu da se uništi ‘Vodovod’ kako bi rekli da gradonačelnik nije sposoban. Ovo su činjenice i pozivamo odbornike da čuju ove činjenice. Uradili smo vodu tamo gdje je nikad nije bilo, obezbijedili smo besplatne priključke na vodovodnu i kanalizacionu mrežu i sada je o ovom pitanju cijene vode neophodno da razgovaramo”, kazao je Stanivuković.

    Govoreći o zahtjevima vaspitača iz Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje za povećanje plata, rekao je da su tražili povećanje od 20 odsto, što bi značilo godišnje do tri miliona KM izdvajanja iz budžeta, što je trenutno krupno izdvajanje za grad, jer kako je kazao – “nema stabilnosti budžeta zbog djelovanja SNSD-a”.

    “Predložili smo određene dodatke na platu, nešto preko deset odsto, a onda kada se stvore uslovi za korekciju cijene boravka u vrtićima, mi možemo doći u poziciju da povećamo plate i za 15 odsto i potpišemo novi kolektivni ugovor. Trenutno nema stabilnosti, jer SNSD nije usvojio odluke koje bi trebalo da donesu stvarni novac, ali njih to ne interesuje, oni samo kažu da su stavili u budžet”, kaže on.

    Kako je poručio, na strani je vaspitača, ali je rekao da “svi moramo biti na strani grada”.

  • Potraga za akterima tuče u Banjaluci: Četvorka uhapšena, dvojac završio na UKC RS

    Potraga za akterima tuče u Banjaluci: Četvorka uhapšena, dvojac završio na UKC RS

    Banjalučka policija noćas je zbog tuče uhapsila: B.K., LJ.K., NJ.S. i G.S. iz Banjaluke, a u toku je intenzivna potraga za nekoliko lica.

    Terete ih da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.

    “Naime, nadležnoj policijskoj stanici u četvrtak oko 19 časova prijavljeno je da je u naselju Srpske Toplice u Banjaluci narušen javni red i mir, na način da je više nepoznatih muških lica fizički napalo dva muška lica, koja su zadobila tjelesne povrede.  Povrijeđenim licima je ukazana ljekarska pomoć na Univerzitetsko – kliničkom centru Republike Srpske”, rekli su iz PU Banjaluka.

    Kako napominju, policija  pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka preduzima mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi sa navedenim krivičnim djelom.

  • SDS: Draško Stanivuković šalje sliku razdora u opoziciji

    SDS: Draško Stanivuković šalje sliku razdora u opoziciji

    Jovica Radulović, v.d predsjednika SDS-a rekao je da mu je žao što Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a “crta druge opozicione partije kao svoje oponente i šalje sliku razdora u opoziciji”.

    “Mi već dugo ćutimo, nastojeći sačuvati jedinstvo opozcije, ali na neke stvari se više ne može ćutati. Izbor je jednostavan – ili ste uz kandidata opozicije ili želite da sačuvate Milorada Dodika kroz produženu ruku u liku Siniše Karana. Svako će svojim izborom reći i o sebi”, rekao je Radulović.

    On je rekao da je neprijatno iznenađen Stanivukovićevom izjavom “Na koju stranu mi okrenemo, ja mislim da će se na tu stranu stvari i okretati”.

    “Iskren opozicionar o onoj drugoj strani i ne razmišlja. Tu nema i ne smije biti kompromisa. Mi se borimo za korijenite promjene i na putu za smjenu kleptokratskog režima ne smije biti kalulacija i koketiranja”, rekao je Radulović.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a komentarisao je i Stanivukovićevu izjavu da će “PDP biti druga po snazi partija, da će imati dvocifren broj poslanika i trocifren odbornika”, ističući da je PDP prošle godine osovio 44 mandata i 16.000 glasova manje nego na izborima 2020. godine.

    “To je volja birača, kao što je njihova volja i pobjeda Stanivukovića. Mi se borimo za promjenu političke paradigme oličeen u koruptivnoj kupovini papaka, bilo da su oni poslanici ili odbornici. To nije volja naroda nego brutalna krađa, i nema razlike da li su počinioci iz vlasti ili opozcije. Nije pobjeda s torbom novca šetati po Republici Srpskoj i parlamente tretirati kao buvlju pijacu. Nije rješenje za Republiku Srpsku da opozicija radi iste loše stvari koje radi vlast. Pobjeda i rješenje za Republiku Srpsku je pokazati da se može raditi pošteno i u interesu naroda”, rekao je Radulović.

  • Duraković podnio krivičnu prijavu protiv Pranjića

    Duraković podnio krivičnu prijavu protiv Pranjića

    Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, podnio je 2. oktobra, krivičnu prijavu protiv svog kolege, Davora Pranjića, potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, jer je, kako tvrdi, Pranjić nezakonito ovlašćen da potpisuje ukaze o proglašenju zakona od strane Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, kojem je CIK BiH oduzela mandat zbog presude Suda BiH.

    Duraković je takođe podnio i Inicijativu za pokretanje postupka o ocjenjivanju ustavnosti i zakonitosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima pred Ustavnim sudom Republike Srpske, a koji je proglašen upravo potpisom Davora Pranjića.

    “Podsjećam javnost da je Miloradu Dodiku presudom Suda BiH od 12. juna 2025. godine izrečena zabrana obavljanja funkcije predsjednika entiteta Republika Srpska. Time je trajno izgubio pravo da donosi odluke ili da svoja ovlaštenja prenosi na bilo koga. Uprkos tome, donijeta je odluka kojom se potpredsjednik Davor Pranjić ‘ovlašćuje’ da potpisuje zakone – odluka koja je pravno ništavna, neustavna i kao takva nikada nije objavljena u ‘Službenom glasniku RS”, naveo je Duraković u objavi na svom Facebook profilu.

    On je naveo da se povodom toga obratio Ustavnom sudu RS jer “kada zakone proglašavaju neovlaštena lica, onda padaju i Ustav, i pravo i vladavina zakona”.

    “To sam učinio jer je pravna država jedini okvir u kojem možemo graditi društvo u kojem zakoni važe za sve, a ne samo za slabe i obespravljene”, poručio je, između ostalog, Duraković.

    Prema njegovim riječima, kao potpredsjednik entiteta Republika Srpska, on nema izvršna ovlašćenja niti poluge vlasti, ali ima pravo i obavezu da digne glas i da se bori pravnim putem.

    “Vrijeme je da se oni koji gaze Ustav i zakone konačno suoče sa odgovornošću. Vrijeme je da pravna država profunkcioniše. Vrijeme je da dokažemo da niko nije iznad zakona”, zaključio je Duraković.

    Podsjetimo, Davor Pranjić je 15. septembra potpisao ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je, nekoliko dana kasnije, objavljen u Službenom glasniku RS, a nakon što ga je ovlastio Milorad Dodik.

  • Dronovi obustavili vazdušni saobraćaj u Minhenu

    Dronovi obustavili vazdušni saobraćaj u Minhenu

    Aerodrom u Minhenu ponovo je otvoren jutros nakon što je tokom noći bio zatvoren zbog sumnjivih dronova, prenose njemački mediji.

    Prema policijskim navodima, nekoliko ljudi je vidjelo dronove kako lete iznad aerodroma u Minhenu, prenosi Tagesšau.

    Zbog toga je sinoć nešto poslije 22 sata vazdušni saobraćaj bio obustavljen, a brojni letovi otkazani.

    Na aerodromu u Minhenu otkazano je 17 letova, što je pogodilo skoro 3.000 putnika.

    Uz to, 15 dolaznih letova moralo je biti preusmjereno ka Štutgartu, Nirnbergu, Beču i Frankfurtu.

    Brojni zarobljeni putnici morali su da provedu noć na aerodromu.

    Policija i vatrogasna služba aerodroma postavile su desetine poljskih kreveta u terminalu za tu namjenu.

    Rad aerodroma je sada obnovljen, navodi njemačka televizija.

  • Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 3,261 milijardu KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, izjavio je direktor ove uprave Goran Maričić.

    Maričić je rekao da je naplaćeno za tri procenta više javnih prihoda u odnosnu na plan za ovaj period.

    – Rast naplate javnih prihoda zabilježen je u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za 10 procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za tri procenta – naveo je Maričić.

    Najviše javnih prihoda, dodao je on, prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde KM, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, navodi se u saopštenju Poreske uprave.

    – Po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje za devet mjeseci prikupljeno je po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite devet odsto više – precizirao je Maričić.

    Maričić je naveo da su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 758,8 miliona KM, što je za 20,4 miliona KM više nego za devet mjeseci prošle godine.

    Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak i iznosi oko 356,6 miliona KM ili 50,3 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za oko 34,9 miliona KM.

    – Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023. godini, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza – pojasnio je Maričić.

    Kod ostalih javnih prihoda, naplata je za devet mjeseci ove godine iznosila 461,5 miliona KM, što je za 33,3 miliona KM više u odnosu na uporedni period.

    – Po osnovu taksa i naknada prikupljeno je 228,9 miliona KM ili četiri procenta više. Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 12 odsto, kazni za 15 odsto, te koncesionih naknada za 10 procenata – napomenuo je Maričić.

    Govoreći o septembru, Maričić je naveo da je naplaćenio 343,7 miliona KM, što je za 37 miliona KM ili 12 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

  • Soreka: BiH treba više konstruktivnog pristupa a manje poziranja

    Soreka: BiH treba više konstruktivnog pristupa a manje poziranja

    Nakon godinu i po diskusija, Savjet ministara Bosne i Hercegovine uspio je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.

    U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu evra ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana BiH. Međutim, jednako je snažno napomenula da će iznos predviđen za BiH u okviru Plana rasta biti umanjen za oko sto miliona evra ako se Reformska agenda ne dostavi do 30. septembra, nakon ranijeg umanjenja u sličnom iznosu u julu.

    Dokument koji je upućen u Brisel samo nekoliko sati prije isteka roka sada je predmet ocjene Evropske komisije. Nakon usaglašavanja, Bosna i Hercegovina može biti korisnica do 976,6 miliona evra finansijske podrške EU za podsticanje investicija, stvaranje radnih mjesta i podsticanje rasta.

    Reformska agenda dostavljena Evropskoj komisiji predstavlja sveobuhvatan dokument kao potvrdu sposobnosti i kompetencija državnih službenika u BiH. Takođe ukazuje da politički akteri mogu postići obostrano korisna rješenja kada za to postoji volja. BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje redovnog prozivanja i emocionalnog poziranja koje je toliko štetno za interese zemlje.

    Redovno smo isticali da Reformska agenda predstavlja transformativni plan za BiH. Jedna, istinski, nevjerovatna prilika. Najveća nagrada zapravo nisu sredstva koja EU osigurava, već same reforme, koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da u potpunosti iskoristi ogroman talenat i potencijal u ovoj zemlji.

    Širom Evrope vidimo kako ljudi iz BiH uspijevaju kada im se pruže prave prilike. Moramo stvoriti uslove da ljudi napreduju i kod kuće.

    Uzmimo, na primjer, uspostavljanje okvira za e-upravu u BiH, što je jedan od ciljeva navedenih u Reformskoj agendi. Jedna od najvećih pritužbi koju čujem od građana, kao i od privrede, tiče se vremena izgubljenog na administrativne procedure. E-uprava će sigurno poboljšati uslove za ulaganja, kao i kvalitetu života građana.

    Ili, pak, cilj povećanja broja upisane djece u predškolskom obrazovanju i osiguranje većeg pristupa internetu u školama? S obzirom na ubrzani tempo širenja tehnološkog razvoja, budući ekonomski uspjeh svake zemlje zavisi od vještina i obrazovanja njenih građana, počevši od ranog djetinjstva.

    Još jedna reforma u Reformskoj agendi dovesće do uvođenja 5G mreže, kao i sigurnijeg širokopojasnog interneta, što je ogroman mogući poticaj za zemlju.

    I druge navedene reforme dovešće do finansijske podrške nakon ostvarivanja rezultata u borbi protiv korupcije, borbi protiv organizovanog kriminala te efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. Ukupno je predviđeno preko stotinu reformi, od kojih će svaka donijeti jasna poboljšanja za život u BiH.

    Nakon što domaće vlasti provedu reforme, finansijska podrška će također biti dostupna za investicije putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Da BiH nije dostavila Reformsku agendu, bila bi to glavna prepreka u finansiranju infrastrukturnih projekata u BiH. Vlasti u BiH još nisu dostavile popis projekata za koje bi željele dobiti finansiranje u okviru Plana rasta, ali moguća ulaganja uključuju podršku za završetak autoputa Koridor 5c ili projekte obnovljivih izvora energije.

    Sveukupno, ne treba zaboraviti da se BiH nalazi u srcu Evrope i da smo jači kada radimo zajedno. Gotovo tri četvrtine izvoza iz BiH ide u EU. Manje od jedan odsto u Rusiju. Jasno je da kada je u pitanju bilo koji pokazatelj, bilo da se radi o demokratiji, borbi protiv korupcije, vladavini prava, ljudskim pravima, obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi ili bilo kojem drugom pitanju od istinske važnosti za građane, snažniji odnos s EU koji vodi ka članstvu u EU je daleko najbolji način za poboljšanje kvalitete života građana.

    Sada kada su prvi koraci napravljeni, radimo zajedno kako bismo stigli do cilja.

    (Autor je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH)

  • Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da se slaže sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u pogledu pokušaja obojene revolucije u Srbiji.

    Na pitanje istoričara Aleksandra Rakovića iz Srbije šta misli o pokušajima Zapada da organizuju obojenu revoluciju, Putin je odgovorio:

    “Situaciju u Srbiji pokušavaju da destabilizuju preko omladine. Mladi ljudi koji izlaze na proteste su patriote, sa njima treba voditi dijalog, što Vučić i pokušava. Snage koje ih guraju na ulicu žele da srpski narod strada još više.”

    On se složio sa ocjenama da Zapad pokušava da na silu smijeni vlast u Srbiji.

    “Obojene revolucije ne vode ničemu dobrom, treba ostati u okvirima ustavnih normi”, rekao je on.

  • Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da bi moglo doći do otpuštanja državnih službenika i smanjenja projekata ako se federalna vlada ponovo ne otvori.

    “Možda bude otpuštanja, a to je njihova krivica (demokrata u Kongresu). Možemo da smanjimo projekte koje su htjeli, omiljene projekte, i oni bi bili trajno ukinuti”, rekao je Tramp u intervjuu za OAN televizijsku mrežu, upitan o nedavnom memorandumu Kancelarije za upravljanje i budžet, u kojem je najavljena mogućnost otpuštanja radnika.

    Tramp je naveo da bi mogao smanjiti projekte koji nisu bili odobreni “na pravi način”, naglašavajući da će vjerovatno donijeti takve odluke. Savezna vlada je djelimično zatvorena u srijedu nakon što Kongres nije postigao dogovor o finansiranju, dok je nastavljen rad samo za najosnovnije usluge.

    Tramp je rekao da su prihodi od novih tarifa tek počeli pristizati, ali da bi mogli dostići bilion dolara godišnje. Dodao je da će neki od tih prihoda biti iskorišteni za smanjenje državnog duga, koji bi mogao dostići 38 biliona dolara.

    Američki predsjednik naveo je da razmatra korištenje prihoda od tarifa kako bi izdao “čekove povrata novca za Amerikance”.

    “Takođe bismo mogli napraviti raspodjelu za ljude, skoro kao dividendu za ljude Amerike. Razmišljamo možda o iznosu od 1.000 do 2.000 dolara. To bi bilo sjajno”, rekao je Tramp.

  • Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    SAD vjerovatno neće isporučiti Ukrajini krstareće rakete dugog dometa “Tomahawk”, uprkos tome što su godinama na listi želja Kijeva.

    Vijest, koju je sinoć objavio Rojters, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika i tri druga izvora, umanjuje nade da će ukrajinski arsenal uskoro biti značajno ojačan, izvještava Kijevski independent.

    Nada nakon sastanka sa Zelenskim
    Odluka dolazi kao iznenađenje, s obzirom na to da je potpredsjednik SAD Dž. D. Vens nedavno rekao da Vašington razmatra zahtjev Kijeva za rakete dometa do 1.000 milja. Navodno je sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao na ovom pitanju tokom sastanka sa Donaldom Trampom na marginama Generalne skupštine UN 23. septembra.

    Prioriteti SAD i moć “Tomahawka”
    Iako SAD imaju značajan broj raketa “Tomahawk”, zvaničnici su objasnili Rojtersu da su postojeće zalihe prvenstveno namijenjene američkoj mornarici.

    Vašington, izgleda, preferira opciju obezbjeđivanja sistema kratkog dometa ili omogućavanja evropskim saveznicima da nabave oružje dugog dometa za Ukrajinu.

    Rakete Tomahawk su ključni dio američkog arsenala, poznate po svojoj sposobnosti da lete na malim visinama, izvode odbrambene manevre izbjegavanja i budu u stanju da reprogramiraju metu u letu.

    Za Kijev bi takvo oružje predstavljalo prekretnicu jer bi omogućilo precizne udare na komandne centre i logistička čvorišta duboko na ruskoj teritoriji.

    Reakcija Rusije i trenutna situacija
    Kremlj je već reagovao na mogućnost isporuke, a portparol Dmitrij Peskov upozorio je da će Rusija odgovoriti “na odgovarajući način” ako Vašington isporuči Tomahawke.

    S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin, na Valdaj forumu, ocijenio je potencijalnu isporuku kao vojno beznačajnu.

    Ukrajina se trenutno oslanja na rakete Western Storm Shadow, čiji je domet od 250 kilometara znatno manji od dometa Tomahawka, dok Rusija i dalje ima značajnu prednost i redovno napada ukrajinske gradove raketama Kalibr i Iskander.

    Ova diskusija se odvija u kontekstu novog sporazuma o naoružanju kroz koji Trampova administracija isporučuje pomoć Kijevu. Prvi paket, odobren 16. septembra, već je uključivao sisteme Patriot i HIMARS.