VRBAS Media

Autor: INFO

  • Privreda EU ponovo usporava

    Privreda EU ponovo usporava

    Privreda evrozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april – jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 odsto.

    “Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 odsto, nakon 0,5 odsto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala”, piše u saopštenju Eurostata.

    Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.

    Slijede Poljska sa rastom od 0,8 odsto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 odsto.

    Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 odsto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

    Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan odsto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 odsto.

    Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 odsto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

    Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

    Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 odsto.

    Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

    Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

    “Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje”, objašnjava Mlinarević.

  • Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Zelenski: Bezbjednosne garancije uključivale bi kupovinu američkog oružja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima u Bijeloj kući u ponedjeljak uključivao planove da Ukrajina kupi američko oružje u vrijednosti od 90 milijardi dolara putem evropskog finansiranja, kao dio bezbjednosnih garancija zemlje.

    Rekao je da bi drugi dio garancija uključivao proizvodnju dronova u Ukrajini, od kojih bi neke kupile SAD.

    Zelenski je na konferenciji za novinare nakon sastanka u Beloj kući, napomenuo je da je ovo još uvijek predmet diskusije i da nije postignut nikakav formalni dogovor, prenosi Tanjug.

    Sporazum će biti formalizovan tokom naredne nedjelje ili 10 dana, rekao je.

    Prethodno je list “Fajnenšel tajms” objavio da će Ukrajina obećati da će da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, koje će finansirati Evropa, kao dio sporazuma o dobijanju garancija od Sjedinjenih Američkih Država za svoju bezbjednost nakon postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.

    Pozivajući se na dokument u koji je imao uvid, list je naveo da bi, prema prijedlozima, Ukrajina i SAD takođe postigle sporazum vredan 50 milijardi dolara za proizvodnju dronova sa ukrajinskim kompanijama.

    Kijev je podijelio predloge za nove bezbjednosne sporazume sa SAD na spisku tema za razgovor sa evropskim saveznicima uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, rekla su četiri dobro obaviještena izvora.

    U dokumentu se ne navodi koje oružje Ukrajina traži da nabavi kao dio sporazuma, ali je Kijev jasno stavio do znanja da želi da kupi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane “patriot”, zajedno sa drugim raketama i opremom, navodi britanski list.

    Načelnik Združenog generalšataba američke vojske general Den Kejn aktivno radi sa svojim timom na definisanju mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, potvrdio je za CNN neimenovani dobro upućeni američki vojni izvor i dodao da se pripreme odvijaju u okviru samita koji se danas održava u Bijeloj kući.

    Isti izvor navodi kako se slični razgovori vode i u evropskim vladama, ali zasad nisu objavljeni detalji o tome koje su konkretne opcije za američko učešće.

  • Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, članstvo nije na stolu

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbednosnim garancijama.

    “SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO”, rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz, prenio je Rojters.

    On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa “Član 5”, koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.

    “Član 5” osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.

    Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.

    “Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strateški cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu”, dodao je Rute.

    Prethodnog dana, američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

    Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao “veoma dobre”.

    Tramp je takođe pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao pre trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

  • Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Merc: Ovo su ključni dani za Ukrajinu

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da su “ovo odlučujući dani za Ukrajinu” i da sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog može da se očekuje u roku od dvije nedjelje.

    – Postoji osjećaj da su ovi dani ključni za Ukrajinu – rekao je Merc na konferenciji za novinare, piše Skaj njuz.

    Njemački kancelar je ocijenio da nije siguran da li će Putin imati hrabrosti da prisustvuje direktnom susretu sa Zelenskim.

    Merc je takođe pozdravio Trampovu najavu mogućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i istakao da bi čitava Evropa trebalo da bude uključena u taj proces.

  • Šta je dogovoreno na sastanku u Bijeloj kući?

    Šta je dogovoreno na sastanku u Bijeloj kući?

    Predsjednik SAD Donald Tramp održao je u ponedjeljak uveče u Bijeloj kući multilateralni sastanak, posvećen rješavanju ukrajinskog konflikta, koji je uslijedio nakon rusko-američkog samita na Aljasci. U pregovorima u Vašingtonu učestvovali su Vladimir Zelenski, lideri više evropskih država, predsjednica Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a.
    Sastanak u Bijeloj kući (foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL) –
    Sastanak u Bijeloj kući (foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL)
    Bijela kuća je prvi put u svojoj istoriji primila toliko velik broj lidera evropskih zemalja. Ovom susretu je prethodio tet-a-tet razgovor Trampa i Zelenskog, koji je trajao oko sat vremena.

    Osim toga, američki lider je pozvao predsednika Rusije Vladimira Putina i informisao ga o multilateralnim pregovorima u Bijeloj kući.

    Razgovor Trampa i Putina trajao je oko 40 minuta, tokom kojih su se izjasnili za nastavak direktnih pregovora između Moskve i Kijeva i razmatrali mogućnost da se oni podignu na viši nivo, saopštio je pomoćnik ruskog lidera Јurij Ušakov.

    Stav Trampa

    Po završetku pregovora u Beloj kući, predsjednik SAD je izjavio da je započeta priprema susreta Putina i Zelenskog, “mjesto održavanja još treba odrediti”. Nakon toga bi, dodao je, uslijedili trilateralni pregovori SAD, Rusije i Ukrajine.

    – Tokom susreta (u Bijeloj kući) razgovarali smo o pitanjima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, koje će pružiti različite evropske zemlje u koordinaciji sa SAD“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina.

    Američki predsjednik je saopštio da koordinaciju sa Rusijom i Ukrajinom vode potpredsednik DŽej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i specijalni izaslanik Stiven Vitkof.

    Pre početka pregovora Tramp je izrazio uvjerenje da je moguće održati trilateralni susret s njim, Putinom i Zelenskim, naglasivši da je to “samo pitanje vremena”.

    On je dodao da vjeruje u želju ruske strane da riješi konflikt i da ne smatra da postoji pretnja “dalje agresije” Rusije protiv Ukrajine.

    Takođe je izjavio da prekid vatre nije neophodan uslov za rad na mirovnom sporazumu: “Ne mislim da je potreban prekid vatre. Možemo raditi na dogovoru dok oni [strane u sukobu] ratuju”.

    Tramp je istakao potrebu da se razgovara i o mogućoj razmjeni teritorija između RF i Ukrajine radi rješavanja krize. Po njegovim riječima, u narednih “nedjelju ili dvije” biće jasno da li je moguće doći do rješenja ili ne.

    Izjave Zelenskog

    Zelenski je posle pregovora sa Trampom izjavio da je spreman na bilateralni susret sa ruskim predsjednikom.

    – Potvrdio sam, i svi lideri koji su bili u Beloj kući su me podržali, da smo spremni na bilateralni sastanak sa Putinom”, rekao je Zelenski, dodajući da nakon toga računa i na trilateralni susret sa učešćem Trampa.

    Zelenski je istakao da želi da na potencijalnom sastanku sa Putinom iznese “pitanje teritorija“ i da neće insistirati na primirju kao uslovu za dalje pregovore.

    Dodao je da će bezbjednosne garancije za Ukrajinu biti formulisane u narednih 7–10 dana.

    ri glavne komponente su: naoružavanje ukrajinske armije, obaveze saveznika i razvoj odbrambene industrije Ukrajine.

    Zelenski je predložio Vašingtonu kupovinu oružja u vrednosti od 90 milijardi dolara, uključujući avione i sisteme PVO, što će, po njegovim riječima, biti “druga tačka garancija”. Takođe je rekao da je Ukrajina ponudila SAD isporuku dronova.

    U razgovoru sa Trampom, Zelenski (čiji je mandat zvanično istekao 20. maja 2024) izjavio je da je “otvoren za održavanje izbora” u Ukrajini, ali tek nakon prekida vatre.

    Mišljenja evropskih lidera i generalnog sekretara NATO-a

    Francuski predsednik Emanuel Makron pozdravio je ideju trilateralnog susreta Rusije, SAD i Ukrajine, ali je predložio i četvorostrani format sa Evropom. On je rekao da su učesnici razgovarali o pojačanju sankcija protiv Rusije i da očekuju direktne kontakte Putina i Zelenskog u narednim danima.

    Njemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da je prekid vatre neophodan uslov za dalje pregovore, suprotno Trampovom stavu. Takođe je otkrio da je Tramp u razgovoru s Putinom dogovorio njegov susret sa Zelenskim u naredne dve nedelje.

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da će se diskusije nastaviti u onlajn formatu i nazvao sastanak u Bijeloj kući uspješnim. On je rekao da Ukrajina ima “nepovratan put ka članstvu u NATO“, ali da ta tema trenutno nije na dnevnom redu.

    Premijer Velike Britanije Kir Starmer je istakao da mogući trilateralni susret Trampa, Putina i Zelenskog predstavlja “razumni sljedeći korak”. Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je sve na jedinstvo u traženju izlaza iz krize. Ursula fon der Lajen naglasila je da će EU i SAD razraditi “snažne garancije bezbjednosti” za Ukrajinu, dok je finski predsjednik Aleksander Stub rekao da se detalji mogu definisati u roku od nedelju dana.

    Ocjene medija

    Prema pisanju lista Vašington post, Zelenski je tokom protokolarnih snimanja u Bijeloj kući zahvalio Trampu oko 11 puta za četiri i po minuta. List je primijetio da je Zelenski “jasno pokazao da se prilagodio Trampu u posljednjih šest mjeseci”. Izvor je istakao da Zelenski nije bio usamljen u tome – lideri Evrope i NATO-a više puta su tokom susreta u Bijeloj kući zahvaljivali Trampu i upućivali mu komplimente.

  • Vučić: Drugu politiku sem rušenja nemaju, država će pružiti pravi odgovor

    Vučić: Drugu politiku sem rušenja nemaju, država će pružiti pravi odgovor

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je večeras prostorije SNS na Paliluli u Cvijićevoj ulici, koje su, kako navodi učesnici večerašnjeg protesta demolirali i istakao da “šta god blokaderi da polupaju, država će popraviti”.

    Vučić je rekao da “večerašnji događaji pokazuju da blokaderi nemaju nikakav plan, nikakvu ideju, nikakav program”.

    “Drugu politiku apsolutno nemaju, samo ‘sruši, spali’. Šta su izgradili, šta su uradili? Nisu ništa”, istakao je Vučić i dodao da je dobro da ljudi mogu sve da vide, na čemu je sve zasnovano i šta im je jedina politika,

    “Mislim da su ljudi večeras mogli da vide o čemu sam pričao juče. I kada vam neko kaže ‘vidite gde smo stali’ i tako dalje, onda vam je jasno šta će da nastave da rade. I to je pokazatelj jedino onoga šta mogu”, istakao je Vučić.

    Naveo je da učesnika protesta svuda nije bilo ni 2.300 i to kada se sve sabere zajednio.

    “I, naravno, šta će da ponude narodu osim nasilništva, siledžijstva, razbijanja i onda bežanja. Toliko su hrabri da tuku stakla i prostorije. Čim se pojavi bilo ko, onda beže”, rekao je predsjednik.

    Naveo je da “blokaderi pokušavaju da nam unište normalan život,  elementarne vrednosti na koje smo navikli, oni hoće po svaku cenu da unište normalan život”.

    “Borićemo se na svakom mestu i pružaćemo im otpor na svakom mestu. Samo hoćemo da vratimo sve ono šti su nam oteli, sve što je bilo normalno i opet ćemo da im pružamo ruku”, istakao je Vučić i dodao da je teško pružati ruku ljudima koji ovakve stvari rade.

    Predsjednik je naglasio da će država pružiti pravi odgovor, prenosi Tanjug.

  • Uhapšeno 16 učesnika protesta u Beogradu

    Uhapšeno 16 učesnika protesta u Beogradu

    Do sada je uhapšeno 16 učenika protesta u Beogradu tokom kojih su napadnute prostorije Opštinskog odbora Srpske napredne stranke Palilula.

    Prethodno je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio da je u Beogradu bilo “ukupno 2.300 do 2.400 blokadera koji su drastično narušavali javni red i mir” i “svojom agresivnošću pokazali da imaju namjeru da demoliraju, zapale prostorije SNS i napadnu policiju”.

    Protestna okupljanja organizovana su i sinoć u više gradova u Srbiji. Grupa demonstranata je kamenicama demolirala prostorije SNS-a u Cvijićevoj ulici u Beogradu. Nakon toga pojavilo se vozilo sa pripadnicima Žandarmerije, koji su potisnuli demonstrante.

    Demonstranti su se okupili i na Novom Beogradu, gdje su bili u protestnoj šetnji.

    Predsjednik Srbije i član Predsjedništva SNS-a Aleksandar Vučić obišao je napadnute stranačke prostorije u Cvijićevoj ulici.

    – Pokušavaju da nam unište elementarne vrednosti na koje smo navikli. Pružaćemo im otpor i borićemo se na svakom mjestu. Vratićemo ono što su nam oteli – poručio je tom prilikom Vučić.

  • Tramp: Završavam rat u Ukrajini, slijedi trilateralni sastanak sa Putinom i Zelenskim

    Tramp: Završavam rat u Ukrajini, slijedi trilateralni sastanak sa Putinom i Zelenskim

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je uoči sastanaka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima da mu je cilj da zaustavi rat u Ukrajini i da „tačno zna šta radi“.

    „Ovde sam samo da ovo zaustavim, da se ne bi nastavilo. To su glupi ljudi bez inteligencije i zdravog razuma koji godinama ništa nisu uradili, a sada kritikuju moje poteze“, poručio je Tramp na društvenoj mreži Truth, dodajući da će „završiti ovo – kao što uvijek završi“.

    Na sastanku u Bijeloj kući, američki predsjednik poručio je Zelenskom da vjeruje kako će on i ruski predsjednik Vladimir Putin pronaći zajedničko rješenje. Tramp je najavio i trilateralni sastanak sa Putinom i Zelenskim, ističući da postoji „dobra šansa“ da bi to moglo da dovede do završetka rata.

    Ukrajinski predsjednik je naglasio da je spreman da razgovara o svim osjetljivim pitanjima, uključujući i teritorijalna, te da je cilj Kijeva diplomatsko rješenje sukoba. „Mnogo zemalja je na strani Ukrajine i svi želimo da se rat završi“, rekao je Zelenski, naglasivši značaj bezbjednosnih garancija.

    Evropski lideri podržali su Trampovu inicijativu. Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da su garancije za Ukrajinu važne i da podsjećaju na princip kolektivne odbrane iz NATO-a. Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je sastanak Trampa i Putina na Aljasci „otvorio put ka ozbiljnijim pregovorima“, dok je finski predsjednik Aleksandar Stub istakao da je u posljednje dvije sedmice učinjeno više nego u prethodne tri i po godine.

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute zahvalio je Trampu što je „razbio ćorsokak i doveo Putina za sto“, a francuski predsjednik Emanuel Makron dodao da bi Evropa trebalo da ima svoje mjesto u trilateralnim pregovorima.

    Tramp je nakon razgovora u Vašingtonu najavio da će odmah obavijestiti Putina o ishodu sastanaka i izrazio uvjerenje da je „ostvaren napredak ka miru“. Zelenski je ponovio da Ukrajina podržava diplomatsko rješenje i trilateralni sastanak sa Moskvom i Vašingtonom.

  • Višković: Nisam želio da budem prepreka širem konsenzusu

    Višković: Nisam želio da budem prepreka širem konsenzusu

    Premijer Republike Srpske u ostavci Radovan Višković izjavio je da očekuje da će se Narodna skupština uskoro izjasniti o njegovoj odluci, a potom i o izboru novog mandatara i formiranju Vlade nacionalnog jedinstva.

    – Dogovarali smo se i obaveza je Kolegijuma skupštine da se odredi termin. Predlog je da to bude u petak, a nakon razmatranja moje ostavke slijedi sjednica o izboru nove vlade. Tada predsjednik Republike daje ime mandatara, koji obavlja konsultacije sa strankama i nakon obezbjeđene podrške traži zakazivanje sjednice – rekao je Višković.

    Dodao je da očekuje da će sama procedura biti završena početkom septembra.

    Govoreći o razlozima svoje odluke, naglasio je da ona ne treba da bude iznenađenje.

    – Već nekoliko sedmica govori se o Vladi nacionalnog jedinstva i pokušano je da se razgovara i sa opozicijom radi šireg konsenzusa. Na sjednicama Izvršnog i Glavnog odbora SNSD-a zaključeno je da se ide u tom pravcu, tako da sam smatrao da je moja ostavka doprinos okupljanju i zajedničkom djelovanju – poručio je Višković.

    On je podsjetio da je tokom mandata imao ograničavajuće faktore, ali i vanredne situacije kada su dva ministra podnijela ostavke iz moralnih razloga, a jedan otišao u Savjet ministara BiH.

    – Ukazala se potreba za širim konsenzusom. Nisam želio da budem prepreka okupljanju svih političkih subjekata pred turbulentnim vremenima koja nas očekuju – rekao je Višković.

    Govoreći o svom mandatu, istakao je da su iza njega godine izazova.

    – Samo je 2019. bila, pod navodnicima, normalna godina. Sve ostalo obilježili su korona, ekonomska kriza, rat u Ukrajini i nametnute odluke Kristijana Šmita, koje su pokazale da živimo u klasičnom protektoratu. Postavlja se pitanje zašto birati poslanike ako zakone donosi neko sa strane – naveo je Višković.

    On je ocijenio da novi pasusi u Krivičnom zakonu, uvedeni od strane visokog predstavnika, šire prostor za zloupotrebe.

    – Ako se nekome ne dopadne kako ste zavezali kravatu, to može biti protumačeno kao napad na ustavni poredak. Pravna nauka ne poznaje ovakve apsurde – rekao je Višković.

    Osvrnuo se i na spekulacije o sukobu s predsjednikom Republike Srpske, navodeći da su one neistinite.

    – Imam izvanredan odnos sa svima i ostajem potpredsjednik SNSD-a. Nastaviću da dajem svoj doprinos – naglasio je.

    Kada je riječ o nasljedniku, Višković je istakao da zna o kojim imenima se govori, ali da je to isključivo pravo predsjednika Republike.

    Na kraju je poručio da mu ostaje žal što do kraja mandata nije sproveden Zakon o medijima.

    – Taj zakon je završen i spreman za proceduru. Mora se urediti medijski prostor, ne zbog političara, nego zbog novinara. Nadam se da će nova vlada to završiti – zaključio je Višković.

  • Dodik: Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada

    Dodik: Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je povodom odbijanja žalbe Apelacionog odjeljenja neustavnog Suda BiH, koje je odbilo žalbu advokatskog tima, na odluku Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjednika Srpske, da pomenuta institucija nije poštovala Ustav BiH, kao ni Ustav Republike Srpske, niti zakon.

    – Nisu poštovali Ustav BiH, nisu poštovali Ustav Republike Srpske, nisu poštovali zakon, a ja treba da poštujem njihovo nepoštovanje svega! Neću poštovati. Poštovaću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i osioni, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti – istakao je predsjednik Srpske u objavi na platformi Iks.

    Poručio je da je on predsjednik Republike Srpske.

    – Јa sam predsjednik Republike Srpske, a vi pišite šta god hoćete. Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada! Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome. Nadam se da nam se putevi neće ukrstiti – poručio je Dodik.

    Apelaciono odjeljenje neustavnog Suda BiH odbilo je na današnjoj sjednici žalbu advokatskog tima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na odluku CIK-a BiH o oduzimanju mandata.

    CIK BiH je na sjednici 6. avgusta donio odluku o prestanku mandata predsjedniku Dodiku zbog nepoštovanja odluka nelegitimnog Kristijana Šmita.

    Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, 12. avgusta je u ime pravnog tima, kao punomoćnik, podnio žalbu Sudu BiH protiv odluke CIK-a BiH.

    Advokat Bubić je naglasio da u ovom slučaju krivično pravo i posljedično odluka CIK-a služe kao instrumenti političkog pritiska.