Autor: INFO

  • Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Tri najvažnije institucije Evrpske unije upozorile su u najnovijem izvještaju na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne I Hercegovine u odnosu na EU. Objava izvještaja koincidira s odlukom da se Gruziji počne ukidati bezvizni status s EU.

    “U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapadnog Balkana i Evropske unije.

    I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije, javlja Politički.ba.

    BiH je jedina koja je u posmatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

    Srbija, Albanija, samopšroflašeno Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.

    Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.

    Objava Izvještaja koincidira s odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.

    “Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

    Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju bezbjednosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u izvještaju.

    Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balkana putuju prema EU”.

    U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi ovaj portal.

    Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe konačno otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.

    Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju BiH.

    Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na KiM.

    Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.

    “U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizovane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsifikovanih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni falsifikovani elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.

    Ukrajina i samoproglašeno Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.

    No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopšte ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća portal.

    Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema BiH:

    “Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:

    a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili bezbjednosni rizik za EU.

    b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

    c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.

    d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.

    Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.

    No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima

    No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”.

  • Vens: U Kijevu privatno priznaju gubitak Donjecka

    Vens: U Kijevu privatno priznaju gubitak Donjecka

    Vlasti Ukrajine shvataju da će na kraju izgubiti kontrolu nad preostalim dijlom teritorije Donjecke Narodne Republike, izjavio je potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens.- Ukrajinci to dobro znaju, doživljavaju kao ozbiljan bezbjednosni problem. Pri čemu, u privatnim razgovorima čak priznaju da će na kraju, po svoj prilici, izgubiti Donjeck – rekao je Vens u intervjuu za britanski portal UnHerd.

    Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država je istakao da, kao ključni proboj u pregovorima o Ukrajini, vidi činjenicu da su sva pitanja sada predmet otvorene rasprave.

    – Smatram da je proboj koji smo postigli u tome što se sada sva pitanja otvoreno razmatraju – rekao je on.

    Vens je dodao da u početku nijedna strana nije željela da otkrije svoje karte, ali da posljednjih nekoliko nedjelja i Ukrajinci i Rusi shvataju šta nije predmet razgovora, a šta se ipak može staviti na pregovarački sto.

    Izjavio je da se u okviru pregovora o Ukrajini razmatra i pitanje mogućeg zajedničkog upravljanja Zaporoškom nuklearnom elektranom, koja se nalazi na teritoriji Rusije.

    – Ko kontroliše Zaporošku nuklearnu elektranu? Da li ona može da bude pod zajedničkom kontrolom? Da li treba da je kontroliše jedna strana ili više njih – rekao je Vens, nabrajajući pitanja koja, kako je naveo, ostaju među najsloženijima u pregovorima.

    Podsjećanja radi, predsjednik Rusije Vladimir Putin je 2. decembra u Kremlju primio specijalnog izaslanika predsjednika SAD Stiva Vitkofa i zeta američkog predsjednika DŽareda Kušnera. Posjeta američkih predstavnika Rusiji bila je povezana sa procesom razmatranja američkog mirovnog plana za Ukrajinu.

  • CIK donio naredbu o otvaranju verifikacione vreće

    CIK donio naredbu o otvaranju verifikacione vreće

    Centralna izborna komisija BiH je donijela Naredbu kojom se Glavnom centru za brojanje naređuje otvaranje verifikacione vreće 002M#K600 i izrada specifikacije nevažećih glasačkih listića bez sigurnosnih elemenata po mobilnim timovima i to po svim sigurnosnim elementima-štambilj, vodeni žig, papir i potpis.

    Glavni centar je naredbu donio na sjednici održanoj 18. decembra, a brojanje će početi sutra u 12 časova i istim mogu prisustvovati posmatrači akreditovani za posmatranje rada Glavnog centra za brojanje.

  • Regulatorna komisija za energetiku odlučila: Računi za struju uvećani od 1. februara (VIDEO)

    Regulatorna komisija za energetiku odlučila: Računi za struju uvećani od 1. februara (VIDEO)

    Računi za struju građanima će od 1. februara biti uvećani za 10 odsto, a privredi za šest, odlučeno je na završenoj sjednici Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    Članovi Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske na današnjoj sjednici u Trebinju donijeli su odluku o cijeni mrežarine za period od 2026-2028. godine.

    – Nakon sprovedenog postupka, a na osnovu zahtjeva operatera distributivnih sistema u Republici Srpskoj, za povećanje distrubutivne mrežarine, Regulatorlna komisija je djelimično usvojila zahtjev operatera distributivnih sistema, što će u konačnici rezultirati povećanjem ukupnih računa za utrošenu električnu energiju i za krajnje kupce – istakao je sekretar Komisije Aleksandar Јegdić.

     

    Dodaje da su na sjednici donijeli niz odluka, između kojih je i odluka o utvrđivanju tarifnih stavova za korištenje distributivnih sistema u Srpskoj.

    – To povećanje za kategoriju domaćinstva iznosi 10 odsto, dok će za privredu iznositi 6 odsto. Navedene odluke počinju sa primjenom od 1. februara 2026. godine – ističe Јegdić.

  • Dodik: Srpska ne smije prihvatiti zakone koje je predložila opozicija, jer je to izdaja i njihovo najveće političko posrnuće

    Dodik: Srpska ne smije prihvatiti zakone koje je predložila opozicija, jer je to izdaja i njihovo najveće političko posrnuće

    Prijedlozi zakona o sudu i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, koje predlaže i promoviše opozicija iz Republike Srpske, SDS, PDP i Nebojša Vukanović, pod plaštom evropskih reformi, predstavljaju unitaristički čin BiH, direktan udar na Republiku Srpsku, otvorenu izdaju njenih interesa i besramno svrstavanje na stranu političkog Sarajeva i stranih mentora, prvenstveno Kristijana Šmita, upozorio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Ovi zakoni, koje predlaže SDS, PDP i Vukanović, koji su opozicija u Republici Srpskoj, kaže Dodik, čin su političke mizerije, kapitulacije i izdaje, a ne nekakva reforma kako to oni lažno predstavljaju po federalnim medijima.

    – Ovakvo ponašanje opozicije je servilna kapitulacija, podaništvo te pokušaj da se pravosuđe BiH pretvori u oružje protiv Republike Srpske i njenih institucija – istakao je Dodik za Srnu upitan da prokomentariše prijedloge ovih zakona, čiji je predlagač opozicija iz Republike Srpske, a koji su na dnevnom redu hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    On je naglasio da svi, pa i opozicija dobro znaju da su Sud BiH i VSTS godinama politički instrument, selektivno i trajno usmjereni protiv Srpske, ali ipak svjesno pristaju, čak i predlažu da im se daju još veća ovlašćenja.

    – Posebno je sramno što SDS, PDP i drugi iz opozicije u Republici Srpskoj pristaju da se o ovim zakonima odlučuje bez Narodne skupštine Republike Srpske, bez saglasnosti Vlade Republike Srpske i mimo Ustava. Time jasno poručuju da im je važnije tapšanje iz Sarajeva i ambasada nego interes naroda koji ih je birao.

    SDS, PDP i ostali iz opozicije iz Republike Srpske svjesno preskaču Narodnu skupštinu i Vladu Republike Srpske i ustavne institucije, jer im je važnija saglasnost Sarajeva i stranih ambasada nego volja građana Srpske. To više nije politička razlika u mišljenju, već politička prevara birača, svojstvena opozicionim predstavnicima iz Srpske – naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da svoditi ovako krucijalan zakon na sjedište mogu samo diletanti.

    – Za nas je važno da sadržaj i nadležnost budu ustavni, da su u interesu Republike Srpske, pa tek onda sjedište. Važno je da sjedište bude što dalje od Sarajeva i nemam ništa protiv da budu Pale, mada može da bude i Rogatica, Bijeljina, Prijedor. Što dalje od Sarajeva to bolje za sve – kaže Dodik.

    Prema njegovim riječima, ovo nije borba za vladavinu prava, već prodaja Republike Srpske na rate, jer ko danas glasa za ove zakone, glasa za prenos nadležnosti, a prekosutra za ukidanje same Republike Srpske.

    Građani treba jasno da znaju, naglasio je lider SNSD-a za Srnu, da ko podržava ove zakone, podržava slabljenje Srpske i to će ostati zabilježeno, ali ne kao reforma, kako to lažno zamotavaju i predstavljaju, nego najgrublji primjer političke poslušnosti i nedostatka kičme u istoriji opozicije.

    – Republika Srpska ovakve zakone ne smije i neće prihvatiti, a odgovornost onih koji ih guraju ostaće upisana kao najdublje političko posrnuće opozicije. Ovi zakoni su pisani po diktatu Sarajeva, pojedinih ambasada i naravno Kristijana Šmita i odraz su politike poslušnosti, a ne odgovornosti opozicionih predstavnika u Sarajevu – poručio je predsjednik SNSD-a.

    On je poručio stanovnicima Srpske da dobro upamte predlagače oba zakonska prijedloga, poslanike Kluba SDS-a, PDP-a i Za pravdu i red – Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, konstatujući da je njihova izdaja Republike Srpske definitivna i u skorije vrijeme nepopravljiva.

    Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za danas, a na dnevnom redu je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH i Prijedlog zakona o VSTS BiH.

  • Savjet Evrope produžio ekonomske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci

    Savjet Evrope produžio ekonomske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci

    Savjet Evrope saopštio je danas da je obnovio restriktivne mjere Evropske unije protiv Ruske Federacije za dodatnih šest mjeseci, do 31. jula 2026. godine, navodeći kao razlog kontinuirane ruske akcije koje destabilizuju situaciju u Ukrajini.

    Sankcije, koje su prvi put uvedene 2014. godine, značajno su proširene od februara 2022. godine kao odgovor na vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine, navodi se u saopštenju.

    Savjet Evrope, koji ima 46 država članica, od kojih su 27 zemlje članice i Evropske unije, navodi da se restriktivne mjere trenutno sastoje od širokog spektra mjera, uključujući ograničenja u trgovini, finansijama, energetici, tehnologiji i robi dvostruke namjene, industriji, transportu i luksuznoj robi.

    Restriktivne mjere obuhvataju i zabranu uvoza ili transfera sirove nafte i određenih naftnih derivata koji se prevoze morem iz Rusije u EU, kao i isključivanje nekoliko ruskih banaka iz globalne mreže za razmjenu finansijskih poruka SWIFT, i suspenziju emitovanja i licenci u Evropskoj uniji za nekoliko “dezinformativnih medija koje podržava Kremlj”.

    – Pored toga, konkretne mjere omogućavaju EU da se suprotstavi zaobilaženju sankcija. Sve dok nezakonite akcije Ruske Federacije nastavljaju da krše osnovne norme međunarodnog prava, uključujući, posebno, zabranu upotrebe sile, prikladno je da se na snazi zadrže sve mjere koje je uvela EU i da se preduzmu dodatne mjere, ako je potrebno – zaključuje se u saopštenju Saveta Evrope.

    Odluke i obaveze Savjeta Evrope su obavezujuće za sve zemlje članice, prvenstveno kroz obavezu poštovanja Evropske konvencije o ljudskim pravima, koju su sve države članice ratifikovale.

    Evropska unija je od 24. februara 2022. godine, kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, usvojila 17 paketa sankcija protiv Rusije.

  • Potvrđen antraks kod krave u Šipovu

    Potvrđen antraks kod krave u Šipovu

    U mjestu Stupina u opštini Šipovo danas (22. decembra) je potvrđen slučaj antraksa kod krave, rečeno je Srni u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

    Pomoćnik ministra za veterinarstvo Negoslav Lukić rekao je da su preduzete zakonske i veterinarskim protokolom propisane mjere, te da će biti preduzete i dodatne mjere nakon što se utvrde sve činjenice na terenu.

    “Na terenu djeluju nadležne veterinarske službe i inspekcijski organi, uz stručni nadzor”, istakao je Lukić.

    On je apelovao na vlasnike stoke da prijave svaku sumnju na bolest, da se striktno pridržavaju biosigurnosnih mjera i da ne prometuju ili kolju grla bez veterinarskog pregleda i propisane dokumentacije.

    “Antraks je teška zarazna bolest koju izaziva bakterija bacilus antraksa koja stvara spore kojima se kontaminira zemljište i u kojem spore ostaju po nekoliko desetina godina. Riječ je o zaraznom oboljenju od kojeg obolijevaju ljudi. Rizik za širu javnost je nizak ukoliko se poštuju uputstva nadležnih službi”, poručio je Lukić.

    On je dodao da će resorno ministarstvo nastaviti da redovno informiše javnost o svim relevantnim činjenicama i preduzetim mjerama s ciljem zaštite zdravlja ljudi i životinja.

  • Dmitrijev završio dvodnevne razgovore sa predstavnicima SAD: “Sljedeći put u Moskvi”

    Dmitrijev završio dvodnevne razgovore sa predstavnicima SAD: “Sljedeći put u Moskvi”

    Specijalni predstavnik predsjednika Rusije i generalni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev završio je u nedjelju dvodnevne razgovore sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država o mirovnom rješenju ukrajinskog sukoba i otputovao iz Majamija, javio je TASS.

    Na svojoj stranici na platformi Iks Dmitrijev je objavio selfi uz pozadinu zalaska sunca u Majamiju. Na fotografiji nosi bijelu majicu sa ruskim grbom, natpisom “Sljedeći put u Moskvi” i slikom potpisa ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    “Hvala, Majami. Sljedeći put: Moskva”, napisao je Dmitrijev.

    Tokom sastanka na Aljasci, Putin je pozvao američkog predsjednika Donalda Trampa da dođe u Moskvu na razgovore koristeći istu frazu na engleskom jeziku.

    Pregovori u Majamiju održani su 20. i 21. decembra. U nedjelju su prvo održani razgovori ukrajinske i američke delegacije, nakon čega su održani razgovori američke i ruske delegacije.

    Američku stranu predstavljali su specijalni predstavnik predsjednika SAD Stiven Vitkof i zet američkog lidera, preduzetnik DŽared Kušner.

    Ukrajinsku delegaciju činili su sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov i načelnik Generalštaba Oružanih snaga, general-potpukovnik Andrij Gnatov.

  • Tramp imenovao specijalnog izaslanika za Grenland

    Tramp imenovao specijalnog izaslanika za Grenland

    Američki predsjednik Donald Tramp objavio je danas da imenuje guvernera Luizijane DŽefa Lendrija za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Grenland.

    Tramp je rekao da “sa zadovoljstvom objavljuje da imenuje velikog guvernera Luizijane, DŽefa Lendrija, za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za Grenland”.

    – DŽef razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unapređivati interese naše zemlje za bezbjednost, sigurnost i opstanak naših saveznika, a zapravo i cijelog svijeta – naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži.

    Za sada nije poznato da li će Lendri, koji je postao guverner u januaru 2024. godine, morati da se povuče sa svoje guvernerske funkcije.

    Tramp je na početku svog drugog predsjedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namjerava da preuzme Grenland, navodeći kao obrazloženje njegovu stratešku poziciju za bezbjednost SAD, dok je Danska, koja posljednjih 300 godina kontroliše tu arktičku teritoriju, odbila da se odrekne Grenlanda.

    To nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen.

    SAD su 1946. godine ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju, ocjenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila.

    Tramp je pokušao da kupi Grenland i tokom prvog predsjedničkog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile ovu ponudu iz 2019. godine.

  • Egić: Izmjenama Zakona o pravima boraca i RVI unaprijediti status boraca

    Egić: Izmjenama Zakona o pravima boraca i RVI unaprijediti status boraca

    Izmjene i dopune Zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca su završene i njima ćemo unaprijediti status boraca i učesnika Odrambeno-otadžbiskog rata, rekao je za Јutarnji program RTRS, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite.

    – Radna grupa je vrijedno radila sa ljudima iz ministarstva. Mislim da će zadovoljiti borce. Ne mislim samo na povećanje primanja već i ćemo unaprijediti status boraca i učesnika Odbrambeno-otadžbinskog rata rata – navodi Egić.

    Komentarišući reagovanja iz Sarajeva, Egić isitče da je boračka populacija u Republici Srpskoj više uvažena nego borci tzv. Armije BiH.

    Egić ističe da je borački dodatak porastao za 100 odsto za manje od dvije godine.

    – Osnovica za borački dodatak od početka iduće godine biće povećana na četiri KM, a sa donošenjem novog zakona iznosiće 4,5 KM – rekao je Egić.

    On je naveo da će odluka o povećanju osnovice na četiri marke biti donesena početkom 2026. godine.

    Kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca, Egić je istakao da je ta akcija pokrenuta na nivou ministarstva, da je prije oko mjesec i po dana raspisan javni poziv da se sva djeca poginulih boraca jave direktno Ministarstvu, nikako više na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    – Potrebno je da se jave i popune određeni upitnik. Naša ideja je da sagledamo tačan broj nezaposlene djece poginulih boraca. Trenutno imamo prijavljeno 435 lica. Prioritet pri zapošljavanju imaju oni koji su duži period u procesu zapošljavanja – kaže Egić.

    Podsjetimo, navršilo se stotinu dana rada nove Vlade Republike Srpske. Svako od ministarstava bilo je zaduženo da u predviđenom roku predstavi rezultate rada.