Autor: INFO

  • Poznato ko će pjevati u Banjaluci za doček nove godine

    Poznato ko će pjevati u Banjaluci za doček nove godine

    Nataša Bekvalac pjevaće u Banjaluci za doček Nove godine, a dan kasnije za reprizu, Banjalučane i turiste će zabavljati Aco Pejović, odlučeno je u Gradskoj upravi.

    Grad je raspisao javni poziv za organizovanje novogodišnjeg programa i dočeka nove 2026. godine, a u tu svrhu planira potrošiti 100.000 maraka.

    Agencija koja bude angažovana biće zadužena da organizuje i nastup lokalnih bendova.

    U javnom pozivu se ne navodi na kojoj lokaciji će biti organizovan doček. Prošle godine su za doček nastupali Senidah, Đorđe David i Ivana Peters, prenosi Capital.

  • Nesuglasice u NATO-u zbog Estonije i ruskih aviona

    Nesuglasice u NATO-u zbog Estonije i ruskih aviona

    Američki mediji objavili su informacije o nesuglasicama između lidera zemalja članica NATO saveza zbog nedavne odluke Estonije da se, nakon upada ruskih borbenih aviona u njen vazdušni prostor, pozove na Član 4. ovog saveza.

    Prema tim navodima, generalni sekretar NATO-a Mark Rute sukobio se prošle sedmice sa estonskim premijerom Kristenom Mihalom nakon što je Estonija zatražila konsultacije u okviru Člana 4.

    Kako su izjavila tri evropska zvaničnika, koja su govorila pod uslovom anonimnosti, Rute je tvrdio da ponovljeno pozivanje na ovaj član umanjuje njegov značaj.

    Jedan od izvora naveo je da je Rute čak povisio ton prema Mihalu, upozorivši da savez mora biti pažljiv kada i koliko često šalje signale uzbune.

    Prema tvrdnjama zvaničnika, Rute je istakao da bi Član 4. mogao biti primenjivan svaki put kada Rusija naruši suverenitet – bilo upadom dronova, borbenih aviona, sajber napadima ili na drugi način.

    Zvaničnici Estonije potvrdili su da je došlo do razgovora između Mihala i Rutea, ali su naglasili da je generalni sekretar saveza izrazio podršku Estoniji.

    Od osnivanja NATO-a 1949. godine, Član 4. aktiviran je devet puta. Nakon estonskog zahtjeva, savez je uputio direktno upozorenje Rusiji da će na svako dalje kršenje odgovoriti „svim sredstvima odbrane“.

    Ministar odbrane Estonije poručio je da je njegova zemlja spremna da obori ruske avione koji ponovo naruše njen vazdušni prostor, ukoliko to bude neophodno.

  • Vojnici pod azbestnim krovovima: Samo kroz javne nabavke “isparilo” više od 135 miliona KM

    Vojnici pod azbestnim krovovima: Samo kroz javne nabavke “isparilo” više od 135 miliona KM

    Samo kroz javne nabavke u Ministarstvu odbrane BiH je od 2020. godine isparilo više od 135 miliona maraka, a vojnici i dalje borave u kasarnama sa azbestnim krovovima te nemaju potrebnu opremu i osnovna sredstva za rad.

    Pomenuti novac, navode u Ministarstvu odbrane, otišao je za pokriće komunalnih troškova, goriva, prehrambenih artikala, opreme, rezervnih dijelova te u kapitalne projekte, odnosno nabavku opreme i stalnih sredstava.

    Član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić navodi da je više puta isticala kako je nedopustivo da zaposleni u Oružanim snagama (OS) BiH nemaju osnovne uslove za rad i boravak u kasarnama.

    – Oko 90 odsto kasarni je pod azbestnim krovovima, što je apsolutno nezdravo. Takođe, vojnici nemaju adekvatnu opremu, uniforme i naoružanje – sve ono što bi trebalo da imaju pripadnici OS. A onda govorimo o nekoj budućnosti i kako navodno nedostaje novca u budžetu Ministarstva odbrane – izjavila je “Glasu Srpske” Vulićeva.

    U suštini, ističe ona, nije problem u nedostatku novca, već u nedomaćinskom poslovanju i potpunom zanemarivanju onih koji su suština tog resora – pripadnika Oružanih snaga.

    – Njima treba obezbijediti adekvatne uslove za rad i boravak ili u suprotnom – ugasiti Ministarstvo odbrane. Ovako, to je samo mučenje i zlostavljanje ljudi koji tamo rade. Ta njihova plata nije ni približno dovoljna za rizike kojima su izloženi. Bilo kog ljekara da pitate, reći će vam da je apsurdno da u 21. vijeku ljudi borave pod azbestnim krovovima – poručila je Vulićeva.

    Ministarstvo odbrane BiH ima najveći budžet od svih institucija na nivou BiH pa su tako samo u prošloj godini na raspolaganju imali 388,75 miliona maraka. Uprkos tome vojnici rade u krajnje nehumanim uslovima, a resornog ministra Heleza to nimalo ne brine, već nastavlja po svom i radi na formiranju podzakonskih akata za uspostavljanje rezervnog sastava Oružanih snaga. Prema nacrtu pravilnika u koji je “Glas Srpske” imao uvid Helez planira da osim generala, oficira, podoficira i vojnika kojima je prestala profesionalna vojna služba u Oružanim snagama uz “častan otpust” u rezervni sastav primi i lica bez vojnog iskustva. Za realizaciju tog Helezovog plana biće potrebna i dodatna finansijska sredstva, koja planira da obezbijedi iz budžeta zajedničkih institucija BiH, ali i dodatna vojna oprema. Predstavnici Srpske u institucijama BiH poručuju da Oružanim snagama BiH ne trebaju maštanja Heleza, već uniforme, oprema i uslovi za dostojanstven rad.

    Da je boravak u kasarnama Oružanih snaga krajnje nehuman u svojim izvještajima prethodnih godina upozoravao je i vojni povjerenik koji ih redovno obilazi. Između ostalog u pomenutim izvještajima vojni povjerenik je naveo da u pojedinim kasarnama vojnicima nedostaju ćebad, jastuci, posteljina te da se obuka vrši na staroj opremi – dotrajalim tablama, klupama, stolicama te da je stolariju na pojedinim objektima unutar kasarni odavno trebalo zamijeniti.

    Iznos utrošenog novca kroz javne nabavke (u KM)

    Godina Utrošeni novac

    2020. 18,05 miliona

    2021. 17,74 miliona

    2022. 25,92 miliona

    2023. 30,11 miliona

    2024. 27,48 miliona

    2025. 15,79 miliona

    Donacije

    Sanja Vulić navodi i da postoji nekoliko kasarni koje su renovirane uz pomoć međunarodnih projekata.

    – To je minimalistički u odnosu na broj onih koje su pod azbestnim krovovima i gdje je stanje krajnje katastrofalno. Problem je ljudima i zimi, kada dođe sezona grijanja, ali i ljeti, kada je toplo. Kako god da okrenete, koje god godišnje doba da je u pitanju vojnici imaju problem neuslovnih prostorija za boravak, a da ne pričamo o pratećoj opremi – navela je Vulićeva.

  • Trivić: Dodik kandidovao Karana zbog nepovjerenja u Cvijanović

    Trivić: Dodik kandidovao Karana zbog nepovjerenja u Cvijanović

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić izjavila je da njena stranka pruža punu podršku kandidaturi prof. dr Branka Blanuše, kojeg je Srpska demokratska stranka jednoglasno predložila za funkciju.

    Kako je naglasila, riječ je o uglednom univerzitetskom profesoru i intelektualcu s Elektrotehničkog fakulteta, čije ime u političkom životu nije kompromitovano.

    – A to što naši politički protivnici iz SNSD govore da se radi o neprepoznatljivom licu, rekla bih da je i najveća šansa profesora Blanuše, jer je to dokaz da čovjek nije politički potrošen. Ista lica na političkoj sceni gledamo već 30 godina, lica koja su nas i dovela u ovu tešku situaciju, pa zašto onda ne bismo izvrsnost koju prof. Blanuša ima u akademskom smislu, da tako kažem, „preselili“ i na polje politike i dali mu šansu da pokrene prijeko potrebne političke promjene u Republici Srpskoj – rekla je Trivićeva gostujući na N1.

    Osvrćući se na kandidata vladajuće stranke, Trivićeva je poručila da je Siniša Karan Dodikov lični izbor, ali ne zato što mu najviše vjeruje, već zato što prema njemu ima „najmanje nepovjerenja“.

    Podsjetila je i na svoje ranije tvrdnje da Dodik nema povjerenja u Željku Cvijanović, zbog čega su, kako kaže, neki pravili poređenja sa odnosom Jadranke Kosor i Ive Sanadera.

    – Situacija sa Dodikom i Željkom je kudikamo drugačija, jer je još politički „živa“, ali jasno je da Željka ima kontakte sa međunarodnom zajednicom, što javne, što one iza scene, a što jeste problem u glavi Milorada Dodika. Ona je osovina jedne grupacije unutar SNSD koja se protivi tome da SNSD preuzme grupacija okupljena oko Igora Dodika. Sve su to razlozi zbog kojih je Dodik požurio da iz Sočija kandiduje Karana, i to u izjavi za medije, a ne nakon sjednice nekog stranačkog organa koji o tom odlučuje – navela je Trivićeva.

    Komentarišući ulogu PDP-a i Draška Stanivukovića, ona je ocijenila da se radi o političkoj trgovini i ličnom pozicioniranju pred 2026. godinu, što smatra „krajnje neodgovornim“.

    – Ili ste za promjene, bolje zdravstvo, više šansi za mlade, bolje obrazovanje, veće penzije, bolji status boraca, pravnu državu, sasijecanje korupcije, ili niste za sve to i želite da ostane ovakvo beznadežno stanje u društvu. Stanivuković je ostao negdje između, zarobljen u taktiziranju sa svojim bojkotom izbora – s jedne strane, kako ne bi potpuno izgubio rejting kod opozicionih birača, a sa druge strane, kako se istovremeno ne bi zamjerio vlastima Milorada Dodika. To je krajnje drsko i bezobrazno prema narodu koji vapi za političkim promjenama, nadom u bolje sutra i novom i vedrijom budućnosti ove zemlje – zaključila je Trivićeva.

  • Milioni za zaštitu: Bećirović i Komšić prednjače po troškovima obezbjeđenja

    Milioni za zaštitu: Bećirović i Komšić prednjače po troškovima obezbjeđenja

    Dok većina građana BiH teško sastavlja budžet, visoki funkcioneri uživaju brojne privilegije koje pokrivaju poreski obveznici, uključujući i skupo obezbjeđenje. Najveći izdaci u vezi s tim zabilježeni su za članove Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

    Podaci Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) pokazuju da su samo za pratnju i zaštitu ove dvojice zvaničnika u posljednjih 18 mjeseci potrošeni iznosi koji prelaze 800.000 KM.

    Na prvom mjestu nalazi se Bećirović, čije je osiguranje u 2024. godini povjereno timu od 12 ljudi. Ukupni troškovi njegovih putovanja i zaštite, kako u zemlji tako i u inostranstvu, premašili su 452.000 KM. U tu sumu uračunate su avionske karte, smještaj, dnevnice i prateći rashodi.

    Komšića je u istom periodu čuvalo 11 službenika, a ukupni izdaci za njegovu bezbjednost dostigli su 348.489 KM.

    Za razliku od njih, najmanji troškovi u Predsjedništvu odnose se na Željku Cvijanović. Njeno obezbjeđenje činila su četiri člana pratnje, a troškovi u protekloj i ovoj godini iznosili su 127.079 KM.

    I drugi visoki funkcioneri BiH koriste slične pogodnosti. Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto imala je sedmočlanu pratnju, čiji su troškovi u istom periodu dostigli 312.159 KM.

    Među ministrima najviše novca potrošeno je na zaštitu šefa diplomatije Elmedina Konakovića. Njegovo obezbjeđenje, sastavljeno od pet ljudi, koštalo je više od 302.000 KM. Iza njega je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, kojeg prate četiri osobe, a čija zaštita je iznosila 290.660 KM. Treći po troškovima je ministar odbrane Zukan Helez, čija tročlana pratnja je u istom periodu koštala oko 170.000 KM.

    Neobičan detalj odnosi se na bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića. Za avionske karte njegovog obezbjeđenja izdvojeno je 5.786 KM, iako je on prošle godine uhapšen i podnio ostavku. Pretpostavlja se da se radi o unaprijed plaćenim aranžmanima za ljude iz pratnje.

    Osim političara, osiguranje i pratnja obezbjeđeni su i drugim javnim funkcionerima, među kojima su glavni tužilac BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić i sudija Suda BiH Sena Uzunović.

    Iz DKPT-a ističu da godinama upozoravaju na potrebu donošenja novih pravila koja bi jasnije definisala obim i način zaštite štićenih osoba i objekata. Međutim, takve odluke još uvijek nisu usvojene.

    Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci Slobodan Župljanin ocjenjuje da je u ovom sistemu prisutno mnogo nelogičnosti.

    – Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je Župljanin, naglašavajući da se svi ovi troškovi moraju detaljno preispitati.

    On dodaje da se zaštita ne može određivati proizvoljno:
    – Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin.

    Prema zvaničnim podacima, od početka 2023. do kraja juna 2024. godine registrovano je 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila iz kolona sa štićenim osobama. Uglavnom se radilo o manjim štetama poput napuklih stakala ili ogrebotina od posipnog materijala, a sve je pokriveno osiguranjem.

    U istom periodu vozila Jedinice za neposredno obezbjeđenje VIP lica prešla su 1.858.053 kilometra i potrošila 148.715 litara goriva. Samo za gorivo, kroz putne naloge, izdvojeno je 64.560 KM.

  • Biometrijski podaci obavezni za državljane BiH pri ulasku u Šengen zonu

    Biometrijski podaci obavezni za državljane BiH pri ulasku u Šengen zonu

    Delegacija EU u BiH podsetila je da od 12. oktobra počinje sa radom novi, najsavremeniji sistem upravljanja granicama Evropske unije – sistem ulaska/izlaska (EES), koji će modernizovati upravljanje spoljnim granicama EU.

    Uvođenje ove tehnologije omogućiće pouzdane podatke o prelascima granice i postepeno unaprediti iskustvo putnika prilikom ulaska u šengenski prostor. Novi sistem zameniće dosadašnje ručno pečatiranje pasoša i unaprediti bezbednost kroz elektronske evidencije i korišćenje biometrijskih podataka.

    EES će obrađivati podatke na graničnim prelazima za putnike koji nemaju državljanstvo nijedne zemlje članice EU, niti Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švajcarske, prilikom kraćih boravaka (90 dana u periodu od 180 dana), svaki put kada prelaze spoljne granice bilo koje od 29 evropskih zemalja koje primenjuju ovaj sistem.

    Podaci koji će se evidentirati uključuju informacije iz putnog dokumenta, datum i mesto svakog ulaska i izlaska, kao i biometrijske podatke – otiske prstiju i fotografiju lica. Ove podatke prikupljaće službenici prilikom prvog ulaska putnika nakon početka primene sistema, a zatim će se čuvati u digitalnoj datoteci i proveravati pri narednim prelascima granice.

    Evidencije o ulascima i izlascima čuvaće se tri godine od datuma kreiranja, dok će pojedinačne datoteke sa ličnim podacima biti pohranjene tri godine i jedan dan od poslednjeg izlaska. EES će obezbediti najviše standarde zaštite podataka i privatnosti.

    Sistem će se postepeno uvoditi tokom šest meseci, od 12. oktobra 2025. do 9. aprila 2026. godine, kako bi se organi, putnici i prevoznici prilagodili novim digitalnim procedurama. Zemlje koje ga primenjuju mogu uvoditi elemente u fazama, uključujući i prikupljanje biometrijskih podataka. U izuzetnim okolnostima, poput velikih gužvi i dugih čekanja, rad sistema može biti privremeno obustavljen na određenim prelazima.

    Cilj sistema je da putovanja postanu lakša i sigurnija. Vremenom će prelazak granica biti brži i efikasniji, jer će se skratiti vreme obrade, olakšati upravljanje protokom putnika i smanjiti gužve.

    Nakon uvođenja EES-a, u poslednjem tromesečju 2026. godine očekuje se početak rada Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS). On će doprineti efikasnijim i bržim kontrolama, smanjenju birokratije i čekanja, većoj bezbednosti i boljem upravljanju granicama.

    ETIAS ne uvodi obaveze slične vizama – putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim, uključujući državljane BiH, i dalje će putovati bez vize. Međutim, moraće da pribave autorizaciju putem jednostavne procedure na zvaničnoj internet stranici ili mobilnoj aplikaciji ETIAS-a, uz uplatu takse od 20 evra. Većina zahteva biće obrađena u roku od nekoliko minuta, a odobrenje će važiti tri godine ili do isteka pasoša, zavisno šta nastupi pre.

    Detaljne informacije o sistemima EES i ETIAS dostupne su na zvaničnoj stranici travel-europe.europa.eu, kojom upravlja Generalna direkcija Evropske komisije za migracije i unutrašnje poslove. Na toj stranici nalaze se i detaljna objašnjenja funkcionisanja sistema, kao i odgovori na najčešća pitanja.

  • Dodik i Cvijanović oštro su osudili prijetnje sveštenstvu Srpske pravoslavne crkve u Tuzli.

    Dodik i Cvijanović oštro su osudili prijetnje sveštenstvu Srpske pravoslavne crkve u Tuzli.

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, oštro su osudili prijetnje sveštenstvu Srpske pravoslavne crkve u Tuzli.

    Dodik je rekao ove prijetnje nisu samo napad na vjeru, nego i napad na samo postojanje srpskog naroda, u trenucima kada, kako kaže, jedva opstaje u Federaciji BiH.

     

    -Godinama gledamo isti obrazac: ćutanje vlasti u Sarajevu na antisrpske narative, tolerisanje govora mržnje prema Srbima i pokušaje da se izbriše srpsko prisustvo. To je politika koja traje decenijama i koja bi, da nema Republike Srpske, već odavno odnijela sve što je srpsko na ovim prostorima. Upravo zato Republika Srpska mora biti jaka i odlučna. Ona je garant da Srbi neće nestati, da niko neće moći da ih pretvori u građane drugog reda i da će svaka ruka koja prijeti naići na granicu koju narod Srpske čuva – rekao je Dodik.

    U Republici Srpskoj, naglasio je, garantovani su mir, stabilnost i poštovanje za sve njene građane, što, kako je rekao, nije slučaj u FBiH.

    -Očekujem i pozivam sve Srbe da i dalje poštuju i štite sve bogomolje u BiH. Gdje počinje Federacija, počinje mržnja prema srpskom imenu i vjeri – rekao je Dodik.

    Cvijenovićeva je poručila da je zgrožena jezivim prijetnjama upućenim na račun sveštenstva Saborne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli.

     

    -Iz mog kabineta kontaktirali su starješinu crkve, oca Miloša Trišića, i uputili mu riječi podrške. Nakon skrnavljenja u julu, ovo je drugi napad na ovu svetinju Srpske pravoslavne crkve i njene sveštenike u protekla dva mjeseca, i to od strane istog lica. Nadležni organi moraju adekvatno, a to znači najoštrije moguće sankcionisati ova nedjela, a učinioca spriječiti da realizuje ove užasne prijetnje. To je jedini način da se Srbima u FBiH, koji su, nažalost, sve češće mete napada u ovom entitetu, osigura bezbjedan i dostojanstven život – rekla je Cvijenovićeva.

  • Rubio: Prekid rada institucija prijetnja državnoj bezbjednosti

    Rubio: Prekid rada institucija prijetnja državnoj bezbjednosti

    Prekid rada vladinih institucija podriva položaj Vašingtona na globalnoj sceni i predstavlja prijetnju državnoj bezbjednosti SAD, istakao je američki državni sekretar Marko Rubio.

    – Demokrate u Kongresu odlučile su da prekinu rad vlade. Njihov jednostrani postupak ugrožava položaj Amerike u svijetu i našu državnu bezbjednost – napisao je Rubio na Iksu.

    Fiskalna godina u SAD završena je u utorak, 30. septembra, a Kongres SAD nije uspio da postigne dogovor o budžetu za narednu fiskalnu godinu.

  • Ko će koga podržati na prijevremenim izborima u RS?

    Ko će koga podržati na prijevremenim izborima u RS?

    Branko Blanuša i Siniša Karan biće, po svemu sudeći, najzvučnija imena kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar, a da li će se njihova i još neka imena naći na glasačkom listiću, znaće se do 14. oktobra, kada ističe rok za prijave kandidata, a koji počinje 10. oktobra 2025.

    U ovom trenutku sve vodi ka tome da će kandidati SDS-a i SNSD-a dobiti podršku stranaka koje isto misle i rade, odnosno opozicije i vlasti, ali se čini da sve karte ipak nisu na stolu jer u ovoj izbornoj partiji još zvanično nedostaje potez PDP-a.

    Ali, ovdje ćemo se prvo fokusirati na ono što javnost zna, a to je da SDS i SNSD žele u Palatu Republike Srpske preko Blanuše i Karana, ljudi koji su, kako su kazali, provjereni borci za interese Republike Srpske, univerzitetski profesori koji imaju sve kvalitete da Srpsku vode najboljim putem, a to je i za SDS i za SNSD što dalje od ovih drugih.

    Pojedini koji prate aktuelna politička dešavanja ne kriju da su iznenađeni izborom kandidata, prije svega SDS-a.

    Brankica Spasenić, novinar, ističe da je kandidatura Siniše Karana očekivana i da su i prije nego što je Milorad Dodik, kao lider SNSD-a, to saopštio, postojale precizne informacije da će on biti taj koji će na crtu opoziciji.

    “Zbog toga je, kako sam dobila informacije, i prebačen iz MUP-a u Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj. Da ga ‘ne troše’ do 23. novembra”, kaže Spasenićeva.

    Što se tiče Branka Blanuše, ona je mišljenja da je on “iskalkulisano rješenje”.

    “SDS je bio odlučan da će izaći na prijevremene izbore, a mislim da ‘čuvaju’ i spremaju (najizvjesnije) Ljubišu Petrovića za opšte izbore naredne godine, zbog čega nisu željeli da stranačke prvake isture u ovogodišnju bitku koju će, usudila bih se reći, izgubiti”, poručila je Spasenićeva za “Nezavisne novine”.

    Uloga PDP-a
    Mišljenje Spasenićeve o šansama opozicije dijeli i dobar dio javnosti, pogotovo što, bar direktno, u izborima neće učestvovati PDP.

    Draško Stanivuković, predsjednik te stranke, naglasio je da se PDP neće prijaviti na izbore, ali da su spremni na razgovor sa svima iz opozicije.

    “Mi smo otvoreni i pripadamo tom korpusu koji traži alternativu u svemu ovome. Otvoreni smo da sjednemo i razgovaramo ako neko smatra da smo vrijedni tog razgovora”, poručio je nedavno Stanivuković.

    A ako pitate pojedine u opoziciji, ima ih koji smatraju da Stanivuković nije vrijedan razgovora, a ono što upada u oči, jeste da PDP i dalje nije zvanično saopštio da li će podržati Blanušu na izborima.

    Ako to i ne uradi, te ako PDP donese zaključak, usmeni ili pismeni, da njihovi članovi izađu na izbore i glasaju kako žele, to bi moglo da poremeti opoziciju, jer će onda, sasvim izvjesno, na terenu nedostajati rad članstva PDP-a, koji je, priznao to neko ili ne, i te kako pomogao tokom dvije izborne trke za gradonačelnika Banjaluke i pobjede Draška Stanivukovića.

    “Ukoliko PDP zaista ne bude učestvovao na prijevremenim izborima, kad kažem učestvovao mislim na zajednički nastup bez obzira na kandidata, teško da kandidati SDS-a i ostalih manjih partija mogu napraviti značajan rezultat”, smatra novinar Dragan Maksimović.

    U slučaju da se to desi, kaže da bi to bila potvrda priči o simbiozi SNSD-a i PDP-a.

    “U javnom diskursu se želi predstaviti kako je PDP zapravo ostao dosljedan ranijem stavu da neće učestvovati na izborima, a vladajuća koalicija kukavice i kokošari. Stvarnost je zapravo mnogo drugačija i samo potvrđuje da PDP ovim pristupom otvara vrata kandidatu vladajuće koalicije za pobjedu na izborima. Glasači su kratke pameti i svaka optužba PDP-a prema SNSD-u o povlačenju i kukavicama biće brzo zaboravljena, a mala je cijena koju treba istrpiti da bi se ostvario uspjeh na izborima”, navodi Maksimović za “Nezavisne”.

    Blanuša za neke već gubitnik
    To što dio javnosti Branku Blanuši, kao profesoru na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, ne daje pretjerane šanse na prijevremenim izborima, za novinara Vladimira Kovačevića je čist dokaz gdje se nalazimo kao društvo.

    “Kao i to što veći društveni rejting imaju ljudi sa srednjom školom koji bi da budu predsjednici ili likovi sa kupljenim srednjim školama u ministarskim foteljama. Da ne govorim o mesarima ili vlasnicima šatora”, kaže Kovačević za “Nezavisne novine.

    Kovačević navodi da je izborna slika u Republici Srpskoj godinama ista, a to je da, kako kaže, bolje prolaze populisti, odnosno ljudi čija je najveća vrijednost to što dobro prodaju priču koja ne vrijedi ništa.

    “Zato imamo situaciju da tapkamo u mjestu, da društvo vode ljudi čiji je jedini cilj ostanak na vlasti, koji su konstantnoj kampanji i kojima nije stalo do napretka društva. Generalno se decenijama zahvaljujući tome bavimo nebitnim stvarima dok zbog suštinskih problema ljudi bježe odavde”, kategorično zaključuje Kovačević.

    Dodik: Izbori neće ništa promijeniti, ostajem predsjednik
    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske neće ništa promijeniti i da ta stranka ostaje vladajuća, a on predsjednik.

    “SNSD ostaje vladajuća partija, ostajem ja kao predsjednik. Svi moji saradnici su izjavili lojalnost, koalicija u Republici Srpskoj apsolutno je ostala u okviru ovog paketa, sa njima odlično sarađujem”, rekao je Dodik.

    On je u izjavi za RTRS i Srnu rekao da u Sarajevu žele da naprave sistem u kojem će se raditi onako kako oni žele, te da je izjava Elmedina Konakovića u kojoj je rekao “da će budući predsjednik Republike Srpske koji bude slijedio politiku Dodika proći isto kao Dodik”, dokaz sarajevskog mentaliteta.

    “Taj sistem hoćete da napravite, to je samo dodatni razlog da mi kažemo da ova BiH nema nikavog smisla. To što se čulo, odražava njihovo poimanje stvari, a Elmedin Konaković je samo dovoljno glup da istrči javno”, rekao je Dodik.

  • Ruski naučnici uskoro u Beogradu o inovativnom lijeku protiv raka

    Ruski naučnici uskoro u Beogradu o inovativnom lijeku protiv raka

    Delegacija naučnika i ljekara iz Rusije trebalo bi da posjeti Beograd od 13. do 16. oktobra radi konkretizacije saradnje u vezi sa dostupnošću ruskog inovativnog lijeka protiv raka pacijentima u Srbiji, rečeno je na sastanku ministra bez portfelja u Vladi Srbije Nenada Popovića sa predstavnicima ruskog Istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja”.

    Popović je rekao da je rukovodstvo “Gamaleje” na sastanku u Moskvi predstavilo revolucionarno dostignuće – vakcinu protiv onkoloških bolesti, razvijenu na bazi mRNK tehnologije.

    On je naveo da je riječ o inovativnoj terapiji koja se kreira individualno za svakog pacijenta i, prema dostupnim podacima iz pretkliničkih ispitivanja, pokazuje izuzetno visoku efikasnost u liječenju različitih oblika karcinoma.

    – Ako dođe do realizacije, Srbija bi nakon Rusije bila prva zemlja u kojoj će ova vakcina biti dostupna onkološkim bolesnicima – saopšteno je iz kabineta ministra Popovića koji je u Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaja crkve u zemlji i inostranstvu.

    Popović je u Moskvi razgovarao sa direktorom istraživačkog centra “Gamaleja”, pri ruskom Ministarstvu zdravlja, akademikom Aleksandrom Gincburgom o daljem razvoju saradnje između Srbije i jednog od vodećih svjetskih naučnih centara u oblasti imunologije i epidemiologije, poznatog u svijetu po razvoju vakcine “Sputnjik V”.

    Gincburg je istakao da bi partnerstvo na ovom projektu moglo da bude još jedan snažan primjer plodotvorne saradnje Srbije i Rusije u oblasti nauke i medicine.

    Rusku delegaciju u posjeti Srbiji predvodiće Gincburg i generalni direktor Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju Ministarstva zdravlja Rusije Andrej Kaprin.

    Planirani su sastanci sa ministrom zdravlja Srbije, predstavnicima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kao i sa ministrom Popovićem, s ciljem što brže dostupnosti ovog lijeka.