Autor: INFO

  • Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Nakon što se u susjednoj Hrvatskoj pojavila zarazna bolest guba, lepra, zdravstveni radnici iz BiH ističu da je to bolest koja postoji, ali da nema mjesta panici, te da nema rizika od širenja.

    Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da je guba bolest koja je nekada postojala i na našim prostorima.

    “To trenutno nije prisutno u našim krajevima, ali se može pojaviti u vidu nekog importovanog slučaja. Rizik od širenja ove bolesti je izuzetno mali”, kazao je Grujičić.

    Dodao je da za ovo oboljenja postoji adekvatna terapija i liječenje.

    Ednan Drljević, infektolog iz Sarajeva, istakao je da su to bolesti koje i dalje postoje, ali su izuzetno rijetke.

    “Da bi se guba ispoljila, nekada je potrebno i do 18 godina, a da bi se neko zarazio, potreban je dugotrajan i blizak porodični kontakt”, kazao je Drljević, naglašavajući da se bolest vrlo rijetko javlja i da sa epidemiološkog aspekta nije značajna.

    S druge strane, guba se liječi, odnosno postoje lijekovi, ali je liječenje dugotrajno, slično kao kod tuberkuloze.

    “Ali nema mjesta panici i ne postoji rizik od širenja”, kazao je Drljević.

    Podsjetimo, guba (lepra) potvrđena je 13. decembra u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala, objavili su zagrebački mediji, navodeći da se ova bolest pojavila u toj zemlji nakon više od 30 godina.

    Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.

    Šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da se pacijent sa simptomima lepre javio splitskim epidemiolozima prije desetak dana.

    “Čovjek se liječi, a njegovi bliski kontakti su dobili terapiju, oni čak nisu ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se. Stvar je pod kontrolom”, izjavio je Kaić.

    Guba je hronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i lepra te Hansenova bolest.

    “Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potiče iz 600. godine prije Hrista.

    Bacil lepre se jako sporo razmnožava u ljudskom tijelu te je vrijeme inkubacije dugo, oko pet godina, iako ima podataka da može trajati čak do 20 godina.

    Bolest uglavnom zahvata kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta kao i oči. Nije visoko zarazna, a prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.

    Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te izobličenja nastala zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože.

    Lepra je izlječiva bolest. Liječenje u ranim stadijumima infekcije sprečava invalidnost. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od šest do 12 mjeseci, te je visoko efikasna, ima malo nuspojava i nema registrovane rezistencije.

    Terapija višestrukim lijekovima je dostupna besplatno preko Svjetske zdravstvene organizacije.

  • Niko neće da gradi VE Trusina, bivši koncesionar prijeti arbitražom

    Niko neće da gradi VE Trusina, bivši koncesionar prijeti arbitražom

    Vlada Republike Srpske poništila je postupak dodjele koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelekrane Trusina u opštini Nevesinje, jer do isteka roka nije dostavljena nijedna ponuda za taj posao, a zbog kojeg inače BiH prijeti arbitraža.

    Izvršna vlast u Srpskoj 2019. godine je raskinula ugovor o koncesiji sa “Kermas energijom” iz Zagreba, zbog čega oni imaju spreman odštetni zahtjev od 102 miliona evra (oko 200 miliona KM).

    Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o poništavanju postupka dodjele koncesije za VE Trusina na 12. sjednici održanoj 28. novembra 2025. godine, pozivajući se na Zakon o koncesijama RS i Zakon o Vladi RS. Ta odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 10. decembra, a stupiće na snagu osmog dana od dana objave.

    Više detalja o samom pozivu firmama da grade VE Trusina te komentaru o tome zašto se niko nije prijavio na poziv pokušali smo dobiti od resornog ministra Petra Đokića, ali ni on, ni zaposleni u njegovom kabinetu nisu odgovorili na naše pozive i poruke.

    Avdalović: Voljeli bismo da se Trusina izgradi
    Nikakve detalje po ovom pitanju nije znao ni Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja.

    “Znam samo da raniji investitor nije ispunio uslove i obaveze koji su od njega traženi i da je zato raskinuta ta koncesija. Šta će dalje biti – ne znam. Mi se nadamo i voljeli bismo da se Trusina izgradi i završi”, rekao je Avdalović za “Nezavisne novine”.

    I to je praktično najnovije što se tiče ovog projekta. Međutim, ne i najaktuelnije.

    Sve počelo 2012
    Zato ćemo se vratiti u 2012. godinu kada je sve počelo.

    Devetnaestog oktobra 2012. Vlada RS je sa firmom “Eol prvi”, sa sjedištem u Nevesinju, a u vlasništvu od 97 odsto strane firme “Kermas” iz Zagreba, zaključila ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane na lokaciji Trusina u Nevesinju, vrijedan 140 miliona KM.

    Nakon zaključenja glavnog ugovora ugovorne strane su zaključile i tri aneksa ugovora, a Vlada RS je firmi “Eol prvi” dala koncesiju na 30 godina.

    Prema tim ugovorima, u gradnji VE Trusina sa 87 odsto sredstava trebalo je da učestvuje kompanija “Kermas”, “Eol prvi” sa 10 odsto, a opština Nevesinje sa tri odsto.

    Projekat je podrazumijevao gradnju 15 vjetroturbina ukupne instalisane snage 49,5 megavata, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od oko 160 gigavat-časova struje, što je kapacitet da snabdijeva oko 40.000 domaćinstava.

    Početak izgradnje prolongiran više puta
    Od trenutka potpisa ugovora krenula je dobro poznata priča u Republici Srpskoj, odnosno BiH.

    Naime, više puta je najavljivan početak građevinskih radova na planiranim objektima.

    Godine 2016. je rečeno da bi se trebalo dogoditi u martu, a da bi energetsko postrojenje trebalo da bude pušteno u rad već do kraja 2017. godine. To se nije desilo.

    U junu 2018. godine direktor “Eola prvog” Zlatko Mandžuka kazao je da očekuje da u “narednih desetak dana dobiju i dozvolu za izgradnju, čime bi konačno krenuli sa prvim radovima, te da bi prvi kilovati struje trebalo da poteku krajem 2019. godine”.

    Ni to se nije desilo.

    Ugovor raskinut 2019
    A onda, 7. marta 2019. godine Vlada RS, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, je jednostrano raskinula koncesioni ugovor sa “Eol prvim”, odnosno “Kermasom”, tvrdeći da koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju za uredno izvršenje ugovora.

    Zbog toga je “Kermas” odmah krenuo u borbu, te je zatražio isplatu odštete. Pravnog zastupnika su našli u Advokatskoj kancelariji “Baroš i partners” iz Banjaluke, iz koje su se direktno obratili i Savjetu ministara BiH.

    U pismu upozorenja, koje je dostupno na njihovoj internet stranici i koje je objavljeno 29. februara 2024, oni traže da im se vrati koncesija, koja im je, kako tvrde, oduzeta nezakonito, ili da im se, u suprotnom, isplati odšteta od 102.056.122 evra (oko 200 miliona KM).

    “U slučaju neuspjeha u postizanju mirnog rješavanja međusobnih odnosa, nakon isteka roka od šest mjeseci od dana slanja upozorenja Savjetu ministara, ‘Kermas energija’ ispunjava uslove za pokretanje arbitražnog postupka”, naveli su iz kancelarije “Baroš”.

    Arbitraža (ni)je pokrenuta
    Od pisma Baroša prema Savjetu ministara BiH prošlo je godinu i deset mjeseci, ali, kako stvari stoje, upozorenja da će pokrenuti arbitražu pred Međunarodnim sudom za rješavanje sporova u Vašingtonu nisu sproveli u djelo. Bar tako tvrde.

    “Nismo imali aktivnosti po tom pitanju. Klijenti ne žele istupati u medijima. Nemam ovlašćenja da govorim o tome”, kratko je za “Nezavisne” rekao advokat Predrag Baroš.

    Nikakve detalje po ovom pitanju nismo uspjeli dobiti ni od Ministarstva energetike i rudarstva RS, kao ni od Komisije za koncesije Republike Srpske.

    Petar Đokić, resorni ministar, rekao je 13. novembra 2025. da su se stvorili formalni uslovi da se uđe u razgovore sa “Kermasom” i da se izbjegne arbitraža.

    “Mislim da će sve proći dobro i da ne treba imati strah od arbitraže”, rekao je tada Đokić.

    Sve je nedavno komentarisao i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji tvrdi da će “Kermas” dobiti spor sa BiH, odnosno Republikom Srpskom.

    Naveo je da je Savjet ministara BiH na dnevnom redu imao informaciju o arbitražnim sporovima protiv BiH, dodajući kako su raspravljali o mogućem pregovaračkom timu, ali je izrazio sumnju da bi članovi takvog tijela mogli postići neki povoljan rezultat po BiH.

  • Merc: Kijevu garancije slične članu pet NATO saveza

    Merc: Kijevu garancije slične članu pet NATO saveza

    EU i SAD su se složile da pruže Ukrajini garancije iz domena bezbjednosti slične članu pet NATO saveza, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc.

    – Ovo je zaista dalekosežan, suštinski sporazum, kakav nikada ranije nismo imali. I Evropljani i Amerikanci su zajedno spremni da pruže Ukrajini bezbjednosne garancije. Predsjednik /Vladimir/ Zelenski govorio je o članu pet NATO sporazuma, što znači da govorimo o sličnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu – rekao je Merc na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim.

    On je dodao da su SAD “politički, a potencijalno i pravno, preuzele odgovarajuće obaveze”.

    Merc je rekao da će ruska imovina u Evropi ostati zamrznuta na duže vrijeme i da Moskva neće moći da joj pristupi u doglednoj budućnosti.

    On je izjavio da se nada da će ove sedmice u političkoj sferi biti riješeno pitanje upotrebe dijela tih sredstva za dalju podršku Ukrajini.

  • Lavrov o Kosovu: Zapad više ne poštuje nikakva pravila

    Lavrov o Kosovu: Zapad više ne poštuje nikakva pravila

    Na Zapadu govore da moraju da postoje “pravila na kojima se zasniva svjetski poredak”, pri čemu pod tim podrazumijevaju da će se pravilima nazivati ono što je njima u interesu, istakao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    – Sada više nema čak ni takvih “pravila” kojima bi Zapad manipulisao od slučaja do slučaja. Kada treba priznati /samoproglašeno/ Kosovo, to je pravo naroda na samoopredjeljenje, a kada su na Krimu i u drugim dijelovima Ukrajine ljudi glasali na referendumu poslije državnog prevrata – to više nije samoopredjeljenje, već teritorijalni integritet – rekao je Lavrov u intervjuu iranskim medijima.

    – Drugim riječima, kako im se prohtije, tako će se i odnositi prema globalnim događajima od velike istorijske važnosti – dodao je on.

    Lavrov je istakao da nije podriveno samo međunarodno pravo.

    – Već sam navodio primjere. Iranski nuklearni program je “razvaljen”, uprkos tome što je postojala odluka Savjeta bezbjednosti UN, a Povelja UN nalaže da su svi obavezni da je sprovode. Ista logika primjenjuje se i u odnosu na Palestinu: postoji ogroman broj odluka, ali Izrael kaže da ne želi da ih sprovodi i da nikakve države neće biti. Sjedinjene Američke Države, iako javno ne odobravaju takav stav, u praktičnim potezima kreću se u istom pravcu – objasnio je ruski diplomata.

    On je podsjetio da, kada je uslijedio napad Izraela, a potom i SAD na Iran, Rusija je te postupke osudila kao nešto što apsolutno nema nikakve veze sa međunarodnim zakonom.

    – Najvažnije je da do danas niko nije iznio nijedan ubjedljiv dokaz da je Iran bilo šta prekršio – ni IAEA, ni Izraelci, ni Amerikanci – zaključio je Lavrov.

  • Moskva će uzvratiti na nove sankcije EU

    Moskva će uzvratiti na nove sankcije EU

    Nove sankcije Rusiji koje je Evropska unija /EU/ usvojila danas su nezakonite i Moskva će na njih odgovoriti blagovremeno i na prikladan način, saopštila je stalna misija Rusije pri EU.

    – Nezakonite mjere sankcija EU dobiće blagovremen i prikladan odgovor Rusije – saopštila je misija Rusije na “Telegramu” i dodala da je plan Brisela da koristi rusku imovinu prevara.

    Stalna misija Rusije pri EU naglasila je da sankcije EU Rusiji pogoršavaju socio-ekonomske probleme građana evropskog bloka.

    Ranije tokom dana, EU je uvela sankcije grupi od 17 pojedinaca i šest entiteta iz Rusije.

  • Kovačević: Ključno pitanje – gdje se nalazi EU kada je riječ o BiH

    Kovačević: Ključno pitanje – gdje se nalazi EU kada je riječ o BiH

    Portparol SNSD-a i srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je danas da je ključno pitanje o kojem EU treba da se izjasni – gdje se nalazi Unija kada je riječ o BiH?

    Kovačević je upitao da li su evropski standardi to da neki neizabrani stranac može, protivustavno i mimo onoga što je Ustav predvidio, da nameće i donosi zakone i da li je to ta evropska vladavina prava.

    – Ako je to dio evropskih standarda i vladavine prava o kojoj stalno slušamo od predstavnika EU, onda mi ne želimo da budemo na tom putu – rekao je Kovačević.

    Ako nije dio, kaže Kovačević, “onda čekamo da to jasno osude i da budu saveznici da se borimo da i u BiH zažive evropski standardi i vladavina prava, te da se borimo protiv toga, kao i sa posljedicama koje su protivne onome što su evropski standardi”.

    – U kojoj je to zemlji EU moguće da umjesto parlamenta dođe neki neizabrani stranac koji sa tom zemljom nema ništa, kojeg ne zanima šta će biti sa BiH, kojeg niko nije zvao, niko ga nije imenovao, niko mu nije dao nikakav mandat i da on nameće zakone – upitao je Kovačević.

    Kovačević je poručio da da “na tu vrstu sramote i licemjerja sigurno nikada nećemo pristati”.

    – Ukoliko ste za evropske standarde i u BiH kao što tvrdite, mi smo za, ali ukoliko kažete da u svim zemljama EU samo parlamenti mogu da usvajaju zakone, a da je u BiH u redu da neki neimenovani stranac koji nema nikakve veze sa BiH donosi i nameće zakone onda je to problem – rekao je Kovačević.

  • Cvijanović: Glupost je tvrditi da jedan Amerikanac ugrožava američki investicioni projekat

    Cvijanović: Glupost je tvrditi da jedan Amerikanac ugrožava američki investicioni projekat

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da je glupost tvrdnja poslanika “trojke” u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da jedan Amerikanac, sa jasnom političkom identifikacijom “ugrožava” neki američki investicioni projekat.

    – U političkom Sarajevu su totalno “odlijepili”. Oni su ustvari nervozni – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks povodom ocjene poslanika “trojke” da djelovanje Maksa Primorca i Željane Zovko kao primarni cilj ima osporavanje i zaustavljanje realizacije projekta “Јužne interkonekcije”.

    Cvijanovićeva je navela da istina boli i da je invazivna hegemonistička sarajevska politika uporno ohrabrivana takozvanim diktatorskim “bonskim ovlaštenjema” učinila BiH propalom državom.

    Ona je dodala da se ne referiše na stavove Maksa Primorca, nego na histerične reakcije destruktivnog Sarajeva koje bi zabranilo svakome da priča ako ne odražava njihove unitarističke antidejtonske stavove.

    – Posebna je glupost tvrditi da jedan Amerikanac, sa jasnom političkom identifikacijom `ugrožava` neki američki investicioni projekat. Gomila razmaženih mediokriteta koji su umislili da upravljaju planetom – naglasila je Cvijanovićeva.

  • Mazalica: Da li CIK ima veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima?

    Mazalica: Da li CIK ima veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima?

    Par činjenica u vezi sa vještački nametnutim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj: samo jedan nivo vlasti, mala izlaznost glasača, Centralna izborna komisija (CIK) imenovala predsjednike biračkih odbora, a ne političke partije, i taj isti CIK i dalje nešto broji i kontroliše, izjavio je za Srnu šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

    – Građani imaju puno pravo da brinu, i sumnjaju da li je CIK sposoban provesti opšte izbore za sve nivoe za manje od deset mjeseci – istakao je Mazalica.

    On je naglasio da je opšte uvjerenje da je ovaj sastav CIK-a politički obojen i politizovan.

    – Posebno opterećenje leži u činjenici da im je Kristijan Šmit nelegalno produžio mandat, iako je je i njihov izbor prethodno bio proceduralno upitan. Postavlja se pitanje da li oni imaju veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima – rekao je Mazalica.

  • Cvijanović: SNSD ne smije više trošiti vrijeme na ono što je nepopravljivo

    Cvijanović: SNSD ne smije više trošiti vrijeme na ono što je nepopravljivo

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da su Kristijan Šmit, političko Sarajevo, ali i opozicija u Republici Srpskoj pogrešno protumačili “ublažene” poteze SNSD-a, pa misle da se beskrajno mogu poigravati voljom naroda i zakonskim procedurama, te poručila da zato SNSD ne smije više trošiti vrijeme na uzaludne pokušaje da popravlja ono što je nepopravljivo.

    Cvijanovićeva je navela da BiH posrće pod teretom manipulacije i da je Šmit kontaminirao svaku poru života u BiH, od pravosuđa do Centralne izborne komisije.

    – Od EU ne tražimo, niti više očekujemo bilo kakvu zaštitu, jer oni pravnom državom nazivaju ono što je evidentna zloupotreba zakona i pravnog sistema – napisala je na društvenoj mreži Iks Cvijanovićeva, koja je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Prema njenim riječima, u BiH se evropskim i demokratskim nastoji prikazati sve ono što je u svojoj suštini antievropsko i antidemokratsko.

  • Žestok udarac na željeznički saobraćaj u Srpskoj

    Žestok udarac na željeznički saobraćaj u Srpskoj

    Željeznice Republike Srpske voze počasni krug. Vozovi 6402 i 6403, a liniji Doboj – Banjaluka i Banjaluka -Doboj u subotu su se posljednji put ukrstili u Prisoju. Od juče, ovi vozovi više ne saobraćaju.

    Željezničari su objavili posljednje, kako kažu istorijske, fotografije ova dva voza uz snažnu poruku.

    – Ovi vozovi su saobraćali i za vrijeme rata, a sada više neće voziti. To je nama naša politika dala! Ministar saobraćaja kaže da putnički vozovi nisu ukinuti, ali od juče ih imamo 17 manje! A nemamo nijedan međuentitenski, niti međunarodni voz – poručili su putem društvenih mreža članovi Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti na “Željznicama RS”.

    Uz polaske na relaciji Doboj – Banjaluka – Doboj, novim voznim redom u putničkom saobraćaju, prorijeđeni su i polasci iz Doboja za Petrovo na Ozrenu.

    Željezničari poručuju da vozovi nisu samo prevozna sredstva nego i simbol povezanosti, tradicije i povjerenja građana u Željeznicu.

    – Svaki polazak vozom iz Doboja za Banjaluku ili za Petrovo Novo nosio je sa sobom živote, rutinu i uspomene stotina putnika – poručili su željezničari.

    Kako je već pisala Srpskainfo, sindikalci su nedano upozorili da novi vozni red znači početak kraja putničkog željezničkog saobraćaja u Srpskoj.

    Iz Ministarstva odgovaraju da novi red vožnje, na koji su dali saglasnost “nije mjera ukidanja putničkog saobraćaja, već odgovorna strategija koja je usmjerena na stabilizaciju poslovanja „Željeznica RS“ iočuvanje putničkog saobraćaja.

    Podsjećamo, u novembru je predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama RS” treba ukinuti jer je neisplativ.

    Potom su se pojavile spekulacije da bi teretni saobraćaj mogao preuzeti “Pavgord”, kompanija biznismena Gordana Pavlovića, koja je ranije preuzela i “Mitalov” rudnik u Prijedoru i “Mitalovu” Željezaru u Zenici.

    – Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje, što je najznačajniji prihod ŽRS – rekao je ranije za Srpskainfo Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara RS.

    On je tada dodao da ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali da se ona “već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.”