VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Dobiće vanredne parlamentarne izbore

    Vučić: Dobiće vanredne parlamentarne izbore

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, 16. decembra, da će parlamentarni izbori biti raspisani prije isteka mandata aktuelnog saziva parlamenta, kao i da će za pet, šest mjeseci biti održani lokalni izbori u više opština u Srbiji.

    “Dobiće vanredne parlamentarne izbore. Pre isteka mandata sadašnjeg saziva parlamenta ići ćemo na te izbore i onda će ljudi imati priliku da ocijene rad svakog od nas”, rekao je Vučić u Palati Srbija, odgovarajući na pitanje novinara.

    Vučić je naveo da će na izborima građani odlučiti “hoćemo li da živimo u pristojnoj i normalnoj Srbiji”.

    “Za mene su izbori relevantni, i naravno istraživanja koje radimo temeljno i ozbiljno. Meni istraživanja ne služe kao nešto u čemu treba da navijam. Morate da znate šta je realnost, morate da se borite, da date sve od sebe”, kazao je Vučić komentarišući istraživanja po kojima se njegov visoki rejting nije promijenio u posljednjih godinu dana, prenosi Tanjug.

    Vučić je istakao da na izborima moraju da se sagledaju “protivnički planovi i programi”, i da se da “bolji plan i program”.

  • Vučić: Očekujemo narednih dana važne vijesti o NIS-u, nećemo čekati do 15. januara

    Vučić: Očekujemo narednih dana važne vijesti o NIS-u, nećemo čekati do 15. januara

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da narednih dana očekuje važne vijesti o NIS-u i da ne vjeruje da će morati da se čeka do 15. januara.

    – Vjerujem da ćemo sljedeće nedelje, u ponedjeljak, utorak, dobiti važne vijesti. Nadam se dobre vijesti za građane Srbije – istakao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Palati Srbija.

    On je rekao i da je već 68. dan kako nijedna kap nafte nije protekla Јanaf-om, jer je Hrvatska prekinula dotok nafte, a da u isto vrijeme u Srbiji još niko nije osjetio nikakvu krizu.

    – Ponosan sam na državu Srbiju koja je pokazala kako treba da se ponaša – rekao je Vučić.

    Dodao je da je država pokazala da je sposobna “da rastereti građane”, i da ne prebacuje krivicu na druge.

  • Minić: Planirani ukupni prihodi za narednu godinu 8,627 milijardi KM; Sedam ciljeva jačanja Srpske

    Minić: Planirani ukupni prihodi za narednu godinu 8,627 milijardi KM; Sedam ciljeva jačanja Srpske

    Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da je programom Vlade utvrđeno sedam ciljeva djelovanja koji obuhvataju potvrdu i jačanje Srpske u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

    – Cilj jeste analiza i priprema reorganizacije institucija Republike Srpske, javnih preduzeća i javne uprave. Takođe, predviđeno je razmatranje uloge pravosudnih institucija Srpske u zaštiti ustavnosti i zakonitosti – rekao je Minić u Narodnoj skupštini Republike Srpske obrazlažući Prijedlog programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine.

    On je istakao da je cilj nastavak saradnje i zajedničkog djelovanja sa organima Srbije u skladu sa Deklaracijom svesrpskog sabora.

    – Cilj Vlade jeste otpočinjanje institucinalne i ekonomske transformacije Republike Srpske ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse, tržište i ljudski potencijal – dodao je Minić.

    On je naglasio da utvrđeni pravci podrazumijevaju sedam ciljeva djelovanja – kratkoročnu podršku domaćoj potrošnji, uspostavljanje investicionog registra i jačanje podrške privredi i privatnom sektoru, te podršku izvoznicima.

    – Podrazumijeva se i aktivacija radne snage /mladi, žene i penzioneri/, formiranje fonda dječije štednje, zatim zakonodavni paket za samoodrživost i upravljanje podacima kao faktor ekonomskog rasta – rekao je Minić.

    NASTAVAK RASTA PRIVREDNE AKTIVNOSTI

    Minić izjavio je da se u 2026. godini očekuje nastavak rasta privredne aktivnosti vođen domaćom tražnjom i investicijama, uz blagi pozitivan doprinos spoljnotrgovinske razmjene.

    Minić je istakao da projektovane stope privrednog rasta Republike Srpske u periodu od 2026. do 2028. godine iznose 2,6 odsto, 2,9 odsto i 3,1 odsto.

    On je ukazao i na to da je poznato da će u 2026. godini najniža neto plata u Republici Srpskoj iznositi 1.000 KM, te da će najniže neto plate u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebne za obavljanje određenog posla iznositi od 1.050 KM do 1.450 KM.

    – Stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata, omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju – poručio je Minić.

    Minić je ukazao i na to da se očekuje da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast.

    – Rast domaće potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, dok će očekivani oporavak spoljne tražnje, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje novih kanala prodaje omogućiti rast izvozno orijentisane proizvodnje i ukupnog izvoza. Veći rast izvoza u odnosu na rast uvoza za rezultat će imati blago pozitivan doprinos rastu BDP-a – ocijenio je Minić.

    Prema njegovim riječima, fiskalna politika Vlade Srpske ima za cilj održavanje kontrolisanog fiskalnog deficita na nivou manjem od tri odsto BDP-a, te zadržavanje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a.

    Premijer Srpske je naveo i da je tržište rada zadržalo stabilnost uprkos izazovima kojima je bilo izloženo u prethodnom periodu.

    – Stabilna kretanja na tržištu rada rezultat su kontinuiranog rada na poboljšavanju uslova rada, unapređivanju institucija tržišta rada, te podsticanju zapošljavanja – poručio je Minić.

    PLANIRAN NIZ MЈERA ZA EKONOMSKU TRANSFORMACIЈU SRPSKE

    Minić je istakao je danas da Vlada planira preduzimanje niza mjera da bi bilo ojačano ekonomsko upravljanje i ostvarena održiva konvergencija, ekonomski rast i zapošljavanje.

    – Vlada ovo planira, ako se ima u vidu da je jedan od utvrđenih ciljeva djelovanja institucionalna i ekonomska transformacija Srpske ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse – rekao je Minić.

    On je naglasio da su aktivnosti na izradi ovog programa započete nakon smjernica Evropske komisije za programe ekonomskih reformi zemalja kandidata za članstvo u EU.

    – Opredjeljenje Vlade Republike Srpske jeste da sve politike koje sprovodi zajednički radi sa poslovnom zajednicom i sindikatom – dodao je Minić.

    Prema njegovim riječima, Vlada je koordinisala aktivnosti u Republici Srpskoj koje se odnose na Plan reformi u BiH za sprovođenje plana rasta za zapadni Balkan.

    – Vlada je zadužila ministarstva i institucije Republike Srpske da se uključe u realizaciju aktivnosti iz Reformske agende isključivo koje su u skladu sa ustavnim ovlaštenjima i nadležnostima institucija na svim nivoima vlasti – naveo je Minić.

    On kaže da su Prijedlogom programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine obuhvaćene sve aktivnosti koje su do sada sprovedene, da su definisane 23 mjere, predočen prikaz stanja u oblasti sturkturnih reformi, a određeni su i dalji pravci ekonomske politike i sprovođenja socioekonomskih reformi u Srpskoj.

    PLANIRANI UKUPNI PRIHODI ZA NAREDNU GODINU 8,627 MILIЈARDI KM

    Minić je izjavio da su u 2026. godini planirani ukupni prihodi od 8,6 milijardi KM, što je više za 319,7 miliona KM ili 3,8 odsto u odnosu na ukupne prihode u revidiranom budžetu za 2025. godinu.

    Minić je istakao da se u periodu 2026‒2028. godine projektovano učešće ukupnih prihoda u BDP-u kreće od 43,2 odsto do 40,3 odsto, dok se učešće potrošnje u BDP-u smanjuje bržim tempom i kreće se od 46,1 odsto do 42,4 odsto.

    – Tako se budžetski deficit postepeno smanjuje sa 2,9 odsto BDP-a u 2026. godini na 2,8 odsto BDP-a u 2027. godini i 2,1 odsto BDP-a u 2028. godini – rekao je Minić.

    On je dodao da je značajan rast planiran kod prihoda od indirektnih poreza u iznosu od 3,2 milijarde KM i veći su za 120,6 miliona KM ili 3,8 odsto u odnosu na budžet za 2025. godinu.

    – Procjena prihoda od indirektnih poreza za 2026. godinu zasniva se na procjeni kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja za 2026. godinu, procjeni spoljnog duga, usvojenim iznosima koji se izdvajaju za budžet zajedničkih institucija BiH i trendovima u naplati prihoda od indirektnih poreza – pojasnio je Minić.

    Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 553,5 miliona za 2026. godinu, što predstavlja uvećanje za 22,2 miliona KM, odnosno 4,2 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2025. godinu.

    Prihodi od doprinosa planirani su u iznosu od 3,1 milijarde KM, što je za 156,3 miliona KM ili 5,2 odsto više u odnosu na za 2025. godinu.

    – Ostali prihodi planirani su u iznosu od 789,3 miliona KM, što je za 7,6 miliona KM ili jedan odsto više u odnosu na 2025. godinu. Takođe, projekcija ovih prihoda je usklađena sa dosadašnjim trendovima u naplati i očekivanim privrednim kretanjima – naglasio je Minić.

  • Direktor Vodovoda traži povećanje cijena: Banjaluka bi mogla ostati bez vode

    Direktor Vodovoda traži povećanje cijena: Banjaluka bi mogla ostati bez vode

    Ukoliko odbornici u Skupštini grada Banjaluka ne usvoje prijedlog o povećanju cijena vode, građani mogu očekivati da će doći do restrikcija u snabdijevanju vodom, dok bi grad kasnije praktično ostano u potpunosti bez vode.

    Poslao je to upozorenje Radovan Majkić, direktor banjalučkog “Vodovoda” dan uoči sjednice Skupštine grada Banjaluka navodeći da bi, prema njegovim informacijama, odluka o poskupljenju vode mogla biti povučena s dnevnog reda.

    “Nažalost, moraćemo krenuti sa restrikcijom vode od Laktaša, Čelinca i ostalih opština, a posljednja bi bila Banjaluka. Ako ne dođe do povećanja cijene vode, grad će ostati bez vode. Mi imamo situaciju da nam dobavljači neće da isporučuju neophodne hemikalije koje su potrebne za fabriku vode, a neće da nam isporučuju ni dobavljači za popravke”, rekao je Majkić.

    Kako je dodao restrikcija u Banjaluci bi podrazumijevala povremenu obustavu snabdijevanja vodom.

    Prema njegovim riječima, hlora imaju do kraja mjeseca, a zbog svega razmatraju da izađu na proteste.

    “Mislimo da je za ovakvo stanje direktno odgovorna skupštinska većina”, rekao je on.

  • Dodik: BiH nerealan projekat kojeg se Srbi moraju odreći

    Dodik: BiH nerealan projekat kojeg se Srbi moraju odreći

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je BiH propala i da nikada neće moći da postoji kao država, te da se Srbi nje moraju odreći jer ih drži u podređenom, poniženom položaju.

    On je naglasio da je BiH nerealan projekat, a Dejtonski sporazum oruđe za uništavanje srpske autonomije.

    – Mi Srbi smo usred narodnooslobodilačke borbe, oslobodilačke borbe. Borba je političke prirode, ali nas i dalje drže u podređenom, poniženom položaju. Stoga se Srbi danas moraju odreći BiH – naveo je Dodik.

    On je dodao da se Dejtonski sporazum danas koristi kao platforma za unitarizaciju BiH i degradaciju Republike Srpske.

    Dodik je istakao da ljudi koji podržavaju BiH, podržavaju iluziju.

    Ukazao je da su zapadne zemlje učinile sve da degradiraju i Dejtonski sporazum i druge međunarodne sporazume.

    – Najveća slabost Dejtonskog sporazuma je to što je omogućio opstanak BiH, zemlje za koju sada možemo reći da je propala i slomljena, nesposobna da se održi uprkos pozivima sa različitih nivoa – rekao je Dodik za TV “Rusija 24”.

    On je napomenuo da je bio svjedok tog vremena, najključnijeg perioda sprovođenja sporazuma.

    – Јasno je da su zapadnjaci učinili sve što su mogli da potkopaju Dejtonski sporazum, baš kao što su to uradili sa Kumanovskim sporazumom u vezi sa Kosovom i sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbjednosti UN – reakao je Dodik.

    On je povukao paralelu sa Minskim sporazumima, rekavši da su oni sredstvo za obmanjivanje Rusije i jačanje oružja Kijeva.

    – Isto se dogodilo i sa Minskim sporazumima, koji su, kako se ispostavilo, bili osmišljeni da zavedu Rusiju i omoguće Ukrajini da se naoruža za odlučujući prodor na istok. Dakle, Dejtonski sporazum, od prvog dana kada je potpisan, potpuno je uništen. Demontaža sporazuma nije prestala ni jednog dana – rekao je Dodik.

  • Vučić: Izgubili smo investiciju vrijednu 750 miliona evra, podnijeću krivične prijave

    Vučić: Izgubili smo investiciju vrijednu 750 miliona evra, podnijeću krivične prijave

    Predsednik Aleksandar Vučić naglasio je da je Srbija izgubila investiciju vrijednu najmanje 750 miliona evra, nakon odustajanja DŽareda Kušnera da gradi hotel u Beogradu, zbog kampanje “Generalštab” i naglasio da smo propustili veliku priliku.

    – Kampanja protiv Generalštaba kreće kao kampanja podrške blokadarskoj hajci protiv ljudi koji su odgovorno i ozbiljno obavljali svoj posao, jer je potrebno sve ocrniti, potrebno je sve uništiti, što gore da bi njima bilo bolje, razoriti Srbiju, ostaviti je bez investitora, ostaviti je bez struje, ostaviti je bez plata, sprovoditi generalne štrajkove i sve drugo, kako bi Srbija nestala sa mape uspješnih zemalja – rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Palati “Srbija”, poslije prijema za djecu iz Vukovara.

    Predsjednik je istakao da će lično podnijeti krivične prijave protiv svih lica koja su, kako je rekao, učestvovala u toj hajki za uništenje ove investicije.

    Dodao je da priča oko Generalštaba tek danas u stvari postaje afera.

    – I, nažalost, za državu i narod mi smo veliki gubitnici. Izgubili smo jednu izuzetnu investiciju od 750 miliona evra, minimalno. Ukupna imovinska šteta koju su nam blokaderi i tužilaštvo napravili je ne manja od 1,5 milijardi na različite načine – naveo je predsjednik Vučić.

  • Đokić: Nije planirano povećanje cijene struje od 1. januara

    Đokić: Nije planirano povećanje cijene struje od 1. januara

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da od 1. januara nije planirano povećanje cijene električne energije u Srpskoj.

    Đokić je tokom aktuelnog časa u Narodnoj skupštini Srpske rekao da nije u nadležnosti Vlade Republike Srpske da razmatra povećanje naknade za mrežarinu.

    – Ne znamo da li će doći do povećanja naknada za mrežarinu. Vlada Srpske ovo pitanje nije razmatrala i to nije u njenoj nadležnosti – pojasnio je Đokić.

    On je naveo da će biti obavljene konsultacije sa relevantnim učesnicima kada je riječ o pitanju povećanja cijena električne energije.

  • Vidovićeva: Srpska ima nekoliko ponuda, Nijemci pozivaju na razgovore

    Vidovićeva: Srpska ima nekoliko ponuda, Nijemci pozivaju na razgovore

    Republika Srpska ima dobre i realne uslove da u narednoj godini napravi veliki investicioni zahvat, izjavila je ministar finansija Srpske Zora Vidović.

    Ona je navela da se Srpskoj otvara finansijsko tržište u smislu finansiranja značajnih projekata.

    Vidovićeva je podsjetila je da je Srpska bila pritisnuta velikim finansijskim i političkim sankcijama zbog čega strani investitori nisu mogli da investiraju.

    “Jedina institucija koja nije obustavila projekte je Svjetska banka i na tome sam zahvalna”, rekla je Vidovićeva tokom akltuelnog časa u Narodnoj skupštini.

    Ona je navela i da su Nijemci bili prvi koji su obustavili projekte, ali sada pozivaju na razgovore.

    Vidovićeva je istakla da Srpska već ima nekoliko ponuda koje razmatra i dostaviće ih Ministarstvu saobraćaja i veza i Ministarstvu energetike i rudarstva Srpske.

    Govoreći o platama, Vidovićeva je dodala da u momentu kada budu pomjerene plate budžetskih korisnica vršiće se povećanje plata za zdravstvene radnike.

  • Egić: Kada se uspostavi sistem obračuna slijedi povećanje boračkog dodatka

    Egić: Kada se uspostavi sistem obračuna slijedi povećanje boračkog dodatka

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je kada se od 2027. godine uspostavi sistem obračuna boračkog dodatka – slijedi povećanje na pet KM.

    Egić je u Narodnoj skupštini tokom aktuelnog časa rekao da radna grupa aktivno radi kada je riječ o reviziji i pravima boraca.

    On je naveo da će se sprovesti jedan vid revizije.

    “Od marta kada se krene sa punjenjem budžeta, tada se kreće sa povećanjem osnovice boračkog dodatka na četiri KM, nakon toga 4,5 KM, a 2027. godine, kada se uspostavi sistem obračuna boračkog dodatka – onda će biti pet KM”, rekao je Egić.

  • Vipotnik: U maju naredne godine sučeljavanje sa hrvatskom stranom na temu Trgovske gore

    Vipotnik: U maju naredne godine sučeljavanje sa hrvatskom stranom na temu Trgovske gore

    BiH i Republika Hrvatska će zbog slučaja Trgovska gora u maju 2026. godine biti na javnom sučeljavanju, rekao je je Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u Narodnoj skupštini tokom Aktuelnog časa.

    Nisam iznenađen što je Hrvatska usvojila sporni zakon, ali imamo spreman odgovor, rekao je Vipotnik odgovarajući na pitanje Milanka Mihajilice, poslanika u Klubu PDP-a, kako komentariše odluku Hrvatskog sabora da po hitnom postupku usvoji zakon kojim se odlučuje da će se radioaktivni otpad iz NE ”Krško” odlagati na lokaciji Čerkezovac u Trgovskoj gori, te šta Srpska planira da preduzme.

    Vipotnik je istakao da je Trgovska gora izabrana politički i bez mišljenja struke, nauke i prava, ali da je tokom glasanja i rasprave vidio da ni dio hrvatske zajednice nije saglasan sa tim zakonom.

    Vipotnik je najavio da je u toku završna faza dostavljanja setova dokumentacije prema konvenciji i protokolu u Ženevi.

    – U maju 2026. nas očekuje sučeljavanje sa hrvatskom stranom, a upravo rezultirano svim protivljenjima za to – rekao je Vipotnik.

    Mihajilica, je poručio da reagovanje Republike Srpske mora biti drastičnije.

    – Premijer Andrej Plenković je tokom nedavne posjete Banjaluci izjavio da je BiH potpuno informisana o tom slučaju. Ili Plenković obmanjuje BiH ili neko iz BiH obmanjuje i prećutkuje ono što zna. Zato tražim od vas da se preduzmu sljedeće aktivnosti: da naša Vlada Republike Srpske zatraži sjednicu Predsjedništva BiH a zatim i sjednicu Savjeta ministara BiH na temu Trgovske gore – rekao je Mihajilica.

    Da odemo zajedno u Novi Grad i lokalne zajednice u slivu rijeke Une, dodaje on, da zatražimo i obezbijedimo sredstva i u lokalnim parlamentima i našem budžetu da se provede referendum u Novom Gradu na kojem bi se građani izjasnili o namjeri Hrvatske.