VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šefica britanske obavještajne službe: Rusija testira Zapad ispod praga rata

    Šefica britanske obavještajne službe: Rusija testira Zapad ispod praga rata

    ova šefica britanske MI6 Blejz Meterveli upozorila je da Velika Britanija i njeni saveznici djeluju u opasnom “prostoru između mira i rata”, dok je u svom prvom javnom govoru predstavljala ono što je opisala kao “isprepletenu mrežu sigurnosnih izazova” kojom dominira prijetnja iz Rusije.

    Metrevelijeva, prva žena na čelu Tajne obavještajne službe, rekla je da Moskva “testira u sivoj zoni taktikama koje su odmah ispod praga rata”.

    Govoreći u ponedjeljak, Metrevelijeva je prikazala Rusiju kao sve destabilizirajuću silu, referišući se na “prijetnju agresivne, ekspanzionističke i revizionističke Rusije” te naglašavajući da će Britanija nastaviti podržavati Ukrajinu i vršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Kao primjere ruskog hibridnog ratovanja istakla je dronove koji se pojavljuju iznad aerodroma i vazdušnih baza u Evropi, kibernetičke napade na kritičnu infrastrukturu i kampanje dezinformacija.

    Nedavno sankcionisanje ruskih subjekata optuženih za informaciono ratovanje ilustruje širu strategiju, rekla je: “Izvoz haosa je odlika, a ne greška, u ovom ruskom pristupu međunarodnom angažmanu.”

    Metrevelijeva, koja je 1. oktobra preuzela dužnost od Ričarda Mura, takođe je signalizirala ponovni naglasak na tehnologiji unutar MI6.

    Pozivajući osoblje da savlada digitalne vještine uz klasične tehnike špijunaže, rekla je: “Postaćemo jednako ugodni s linijama (računarskog) koda kao što smo i s ljudskim izvorima”, rekla je Blejz Meterveli, a prenosi “Anadolija”.

  • U zatvorima u Republici Srpskoj 1.393 kreveta, prazno ih 40%

    U zatvorima u Republici Srpskoj 1.393 kreveta, prazno ih 40%

    U zatvorima u Republici Srpskoj ima 1.393 kreveta za osuđenike i pritvorenike, a 40 odsto ih je prazno.

    “Trenutna procentualna popunjenost u kazneno-popravnim ustanovama iznosi 60 odsto”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

    Kako su dodali, sva osuđena lica upućena na izdržavanje zatvora ili mjere pritvora smještena su u šest kazneno-popravnih zavoda.

    “Ima dovoljno mjesta”
    “Republika Srpska, zahvaljujući investicionim radovima koji se odnose na proširenje smještajnih kapaciteta, nije među zemljama koje imaju problem preopterećenosti jer smještajnih kapaciteta ima dovoljno za prijem”, pojasnili su iz resornog ministarstva.

    Kada su u pitanju smještajni kapaciteti u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj, ukupni kapacitet za osuđena i pritvorena lica iznosi 1.393, od čega je 1.103 kapacitet za osuđena lica, dok je kapacitet za pritvorena lica 290.

    Banjalučki advokat Marko Mikeš izjavio je da njegova iskustva pokazuju da poslije pravosnažnosti presude osuđeno lice već nakon 15 do 20 dana dobija poziv da preuzme uputni akt za izdržavanje kazne.

    “Osuđena lica najčešće nakon toga traže odlaganje izdržavanja kazne zatvora za tri mjeseca, radi, u najviše slučajeva, porodičnih prilika ili vlastite, odnosno bolesti člana porodice. To sud u pravilu uvijek odobri, ali prvi put. Već sljedeći put, ako to osuđeno lice ponovo traži, ne može dobiti”, rekao je Mikeš u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Novinar Nebojša Tomašević kaže da je, iako u zatvorima širom Republike Srpske ima 40 odsto praznih mjesta, činjenica da mnogi osuđenici još uvijek čekaju da odu na izdržavanje izrečene zatvorske kazne za svoja nedjela.

    Osuđeni, a hodaju slobodno
    To nam, dodao je on, govori o sporosti birokratskog aparata koji odlučuje o upućivanju osuđenika u zatvor.

    “Činjenica je da mnogi osuđenici iz ovih ili onih razloga traže odgodu izdržavanja kazne i da to svakako odugovlači cijeli proces. Međutim, kada sve uzmemo u obzir, možemo samo sumnjati da u nekim slučajevima postoji i odugovlačenje. Neophodno je proces upućivanja osuđenika u zatvor učiniti transparentnijim, da tačno znamo zašto neki osuđenici mjesecima nakon presude slobodno hodaju”, poručuje Tomašević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je, podsjetimo, u septembru ove godine, da će uskoro biti utvrđeno koliko osuđenih lica čeka na izvršenje zatvorske kazne.

    Iz Ministarstva pravde Republike Srpske kažu da je Selak, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima, uputio naredbu kazneno-popravnim ustanovama i osnovnim sudovima u Republici Srpskoj sa zahtjevom da dostave podatke u vezi sa brojem rješenja, odnosno uputnih akata, a koji se odnose na upućivanje osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora, kao i u postupku odgađanja izvršenja kazne zatvora.

    “Nakon što dobije tražene podatke, ministar pravde Republike Srpske će, takođe, održati i zajednički sastanak o ovoj temi sa direktorima kazneno-popravnih ustanova i predstavnicima osnovnih sudova u Republici Srpskoj”, najavili su iz Ministarstva pravde u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • U srcu Evrope niče nuklearna elektrana vrijedna 40 milijardi evra

    U srcu Evrope niče nuklearna elektrana vrijedna 40 milijardi evra

     

    Evropa ulazi u novu fazu energetske tranzicije, a jedan od najambicioznijih projekata trenutno se realizuje u Poljskoj, koja započinje izgradnju svoje prve nuklearne elektrane, investicije vrijedne više od 40 milijardi evra.

    Riječ je o jednom od najvećih energetskih projekata u istoriji zemlje, ali i jednom od najznačajnijih u Evropskoj uniji u posljednjih nekoliko decenija.

    Projekat je dobio zeleno svjetlo nakon što je Evropska komisija odobrila državnu pomoć, čime su uklonjene posljednje institucionalne prepreke za početak realizacije.

    Zašto Poljska ide u nuklearnu energiju

    Poljska je jedna od energetskih najzavisnijih zemalja EU od uglja, koji i dalje čini veliki dio njenog energetskog miksa.

    Nuklearna elektrana predstavlja ključni korak ka:

    – smanjenju emisija CO₂

    – jačanju energetske sigurnosti

    – smanjenju zavisnosti od uvoza fosilnih goriva

    – stabilnoj i predvidivoj proizvodnji električne energije

    U kontekstu energetske krize, rata u Ukrajini i nestabilnih cijena energenata, Varšava nuklearnu energiju vidi kao strateški temelj budućeg razvoja.

    Gdje se gradi i kakav će biti kapacitet

    Prva poljska nuklearna elektrana gradi se na obali Baltičkog mora, u sjevernom dijelu zemlje, a koristit će američku tehnologiju Westinghouse AP1000.

    Planirana su tri nuklearna reaktora, s ukupnim kapacitetom od oko 3,7 gigavata, što bi pokrilo značajan dio potreba Poljske za električnom energijom.

    Administrativni i pripremni radovi već su započeli, dok se fizički početak gradnje (izlijevanje prvog betona) očekuje u narednim godinama. Prvi reaktor trebao bi biti operativan početkom 2030-ih.

    Jedna od najvećih investicija u EU

    Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 40 do 45 milijardi evra, a finansiranje će se oslanjati na kombinaciju:

    – državnih sredstava

    – dugoročnih kreditnih aranžmana

    – mehanizama odobrenih od EU

    Očekuje se da će projekat otvoriti desetine hiljada radnih mjesta tokom izgradnje, te trajno zaposliti veliki broj stručnjaka u fazi rada elektrane.

    Nuklearna energija se vraća u fokus Evrope

    Poljski projekat dio je šireg evropskog trenda ponovnog interesovanja za nuklearnu energiju. Nakon godina stagnacije, sve više zemalja EU nuklearnu energiju ponovo posmatra kao:

    – niskougljični izvor energije

    – stabilnu alternativu obnovljivim izvorima

    – oslonac energetske nezavisnosti

    Francuska, Češka, Mađarska i Slovačka već imaju ili proširuju nuklearne kapacitete, dok Poljska prvi put ulazi u ovaj sektor.

    Širi značaj projekta

    Izgradnja nuklearne elektrane u Poljskoj nije samo nacionalni projekat, već strateški potez za cijelu Evropsku uniju. On jača stabilnost elektroenergetskog sistema, smanjuje pritisak na tržište gasa i doprinosi dugoročnim klimatskim ciljevima.

    Za Poljsku, ovo je istorijski iskorak – prelazak iz energetskog sistema zasnovanog na uglju u modernu, niskougljičnu i tehnološki naprednu ekonomiju, piše Biznisinfo.

  • Dodik: Stav Vučića o samitu EU-ZB predstavlja odbranu dostojanstva Srbije i srpskog naroda

    Dodik: Stav Vučića o samitu EU-ZB predstavlja odbranu dostojanstva Srbije i srpskog naroda

    Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne učestvuje na samitu EU – Zapadni Balkan je racionalna, državnička i posve razumljiva, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

     

    – Licemjerstvo i nepoštovanje koje briselska birokratija pokazuje prema Srbiji i srpskom narodu na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj, više se ne mogu ni prihvatiti ni tolerisati. Od srpskog naroda se traži da pristane na uslove na koje nijedan narod ne bi pristao, da čini ustupke koje nijedan narod ne bi učinio. Stav predsjednika Vučića predstavlja odbranu dostojanstva Srbije i srpskog naroda i prava na jednakost s ostalim narodima – dodaje Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

     

    Kako ističe, istovremeno EU pokazuje i ponižavajući odnos prema BiH, ne uvažavajući njenu ustavnu strukturu.

    – Predsjedništvo BiH je kolektivni organ, koji odluke donosi konsenzusom, zato jedan član, Željko Komšić, ne može predstavljati BiH. Stav Republike Srpske je jasan i odlučan – partnerstvo da, poniženje nikada – ističe Dodik.

  • SAD zaprijetile mjerama odmazde nakon što je EU kaznila Iks

    SAD zaprijetile mjerama odmazde nakon što je EU kaznila Iks

    Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD /USTR/ zaprijetila je usvajanjem mjera odmazde protiv evropskih kompanija koje pružaju usluge na internetu nakon što je EU kaznila „Iks“.

    Kancelarija je objavila da je moguće uvođenje naknade za poslovanje u SAD ili ograničenja za strane kompanije, ako bude nastavljena „diskriminacija, podizanje tužbi, uvođenje poreza i drugih direktiva protiv američkih firmi“.

    U objavi na „Iksu“ dodaje se da kompanije iz EU slobodno posluju na internetu u SAD i ukazuje se, između ostalih, na „Aksentur“, „De-Ha-El“, „Simens“ i „Spotifaj“.

    „Ako EU i članice Unije budu insistirale na daljem ograničavanju konkurentnosti američkih pružalaca usluga diskriminatornim sredstvima, SAD neće imati drugog izbora osim da počnu da koriste svaki alat koji im je na raspolaganju da bi se suprotstavile ovim nerazumnim mjerama“, objavio je USTR.

    Evropska komisija je 5. decembra kaznila društvenu mrežu „Iks“ sa 120 miliona evra zbog kršenja digitalnih propisa EU, prenosi SRNA.

  • Vučić: Očuvanje mira i rješenje pitanja NIS-a ključni ciljevi Srbije

    Vučić: Očuvanje mira i rješenje pitanja NIS-a ključni ciljevi Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sutra neće otputovati u Brisel na samit EU–Zapadni Balkan, navodeći da je takvu odluku donio kako bi zaštitio interese Srbije, uz poruku da će zemlja nastaviti evropskim putem dok je on na čelu države.

    Vučić je rekao da prvi put u posljednjih 13 ili 14 godina niko iz Srbije neće učestvovati na međuvladinoj konferenciji, ističući da ne želi da Vlada trpi pritiske. Naveo je da je u prethodna 24 sata razgovarao sa velikim brojem evropskih lidera, te izrazio zahvalnost predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, Antoniju Košti i predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu na, kako je rekao, poštovanju koje su pokazali prema Srbiji.

    On je ocijenio da odluke koje donosi imaju za cilj zaštitu interesa građana Srbije, uprkos očekivanim kritikama iz Brisela i dijela javnosti. Prema njegovim riječima, Srbija je uradila mnogo toga što je priznato i od strane evropskih partnera, a podršku takvom stavu su, kako je naveo, na ministarskom samitu iskazali lideri Španije, Italije, Francuske, kao i Grčke, Kipra, Mađarske, Slovačke i Austrije.

    Vučić je rekao da postoje i zemlje koje imaju drugačiji stav, navodeći Hrvatsku, Bugarsku, Holandiju i Švedsku, ali je ponovio da će Srbija nastaviti evropski put dok je on predsjednik. Dodao je da će buduće odluke o pravcu zemlje donositi novi predsjednik i vlada.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Vučić je naglasio da je očuvanje mira jedan od njegovih ključnih ciljeva, ističući da Srbija neće ratovati, ali da jača svoje odbrambene kapacitete. Rekao je da se nabavljaju novi sistemi kako bi se građani osjećali sigurno i kako bi se obezbijedili snažni odvraćajući faktori.

    Vučić je posebno istakao važnost rješavanja pitanja Naftne industrije Srbije, navodeći da se pregovori ruske strane i jedne velike kompanije približavaju kraju. Kako je rekao, očekuje da bi do utorka mogli da se održe tripartitni razgovori, uz napomenu da ishod zavisi i od odluka Sjedinjenih Američkih Država.

    On je dodao da Srbija raspolaže visokim rezervama nafte i gasa i da je zemlja kroz dosadašnje okolnosti prošla gotovo netaknuta. Prema njegovim riječima, naftnih derivata će biti dovoljno i građani Srbije nemaju razloga za zabrinutost.

  • Milanović: Zamrznuta ruska sredstva su suvereno vlasništvo i ona se ne diraju

    Milanović: Zamrznuta ruska sredstva su suvereno vlasništvo i ona se ne diraju

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas u Bratislavi da su zamrznuta ruska sredstva suvereno vlasništvo i ona se ne diraju, a ako je trebalo da se diraju trebalo je to učiniti u prvoj godini rata.

    Milanović je to rekao odgovarajući na pitanje o upotrebi zamrznute ruske imovine za finansiranje reparacijskog zajma za Ukrajinu.

    – Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga – jasan je Milanović.

    On, kazao je, neće reći da je protiv toga, ali je protiv toga Evropska centralna banka i niz aktera zato što su svjesni kuda to vodi.

    – Ono što mene fascinira je neodgovornost jedne grupe ljudi koja trenutno izdaju naređenja jer znaju da za to sutra neće odgovarati – rekao je Milanović i istakao:

    – To je jedno od prokletstava demokratskog sistema koji mi poznajemo i od kojeg nema boljeg. On često dopušta pristup – nakon mene potop, baš me briga šta će biti poslije mene, ko će vraćati te stotine milijardi evra, kako će na kraju rat stvarno završiti – rekao je Milanović.

    Ističe da je to istovremeno i ljepota i prokletstvo liberalne demokratije kakvu poznajemo i neodgovornost ljudi koji o sebi imaju jako visoko mišljenje.

    – To je smišljeno drugdje, a Evropska komisija to sprovodi i u tom lancu interakcije države kao Hrvatska, Slovačka i mnoge druge ne učestvujemo, mi s time nemamo veze. Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne učestvujemo, ja u tome ne želim da učestvujem – izričit je bio Milanović, prenijeli su hrvatski mediji.

  • Vidović: Predloženi budžet za 9,8 odsto veći od drugog ovogodišnjeg rebalansa

    Vidović: Predloženi budžet za 9,8 odsto veći od drugog ovogodišnjeg rebalansa

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je predloženi budžet za 2026. godinu od 7,409 milijardi KM za 659 miliona KM ili 9,8 odsto veći u odnosu na drugi rebalans budžeta za ovu godinu.

    Obrazlažući Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2026. godinu – po hitnom postupku u Narodnoj skupštini Srpske, Vidovićeva je rekla da su planirani prihodi od 5,588 milijardi KM ili više za 116 miliona KM.

    Ona je dodala da su planirani budžetski rashodi 5,760 milijardi KM, odnosno više za 337 miliona KM u odnosu na sredstva planirana drugim rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu.

    Vidovićeva je pojasnila da poreski prihodi iznose 5,178 milijardi i veći su za 2,21 odsto, dok su neporeski prihodi 410,6 miliona KM i veći su za 1,14 odsto.

    Prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose 1,892 milijardi KM, što predstavlja uvećanje od 49,6 miliona KM, odnosno 2,7 odsto u odnosu na sredstva planirana drugim rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu.

    Ona je dodala da će penzije u narednoj godini, na osnovu redovnog usklađivanja, biti povećane za 6,55 odsto.

    Vidovićeva je rekla da su rashodi za lična primanja zaposlenih predviđeni od 1,4 milijarde KM, što predstavlja uvećanje za 85,7 miliona KM, odnosno 6,5 odsto u odnosu na sredstva planirana drugim rebalansom budžeta za ovu godinu.

    Ona je pojasnila da su rashodi planirani u skladu sa zakonima o platama zaposlenih u organima uprave, MUP-u, obrazovanju, pravosuđu i zdravstvu, te dodala da je planirano 4,3 miliona KM za povećanje plata sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj.

    – Prijedlogom budžeta za narednu godinu planirano je 661,7 miliona KM za zdravstvo i socijalnu zaštitu. Na ovoj stavci najveće je izdvajanje za Fond zdravstvenog osiguranja za koji je planiran 277,1 milion KM, što je za 5,16 odsto više u odnosu na ovu godinu – navela je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, za socijalnu zaštitu i lične invalidnine u narednoj godini planirano je 77,8 miliona KM.

    Za investicije u zdravstvu u 2026. godini izdvojiće se 62 miliona KM.

    Vidovićeva je istakla da je za boračka davanja predviđeno 579,2 miliona KM ili 20 odsto više od sadašnjeg iznosa, a u okviru toga stavka za borački dodatak iznosi 295,5 miliona KM iveći za 60 miliona u odnosu na 2025. godinu.

    – Za invalidnine će biti izdvojeno 230,6 miliona KM, a 1.500.000 KM za banjska liječenja – obrazložila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je za Fond zdravstvenog osiguranja u narednoj godini namijenjeno 277,1 miliona KM, za institucije kulture predviđeno je izdvajanje od 36.700.000 KM, a za privredu 259.900.000 KM.

    Za uvođenje novih tehnologija biće namijeljeno 23 miliona KM, subvencije za podsticaje za povećanje plata radnika 12.600.000 KM, za provođenje strategije razvoja preduzetništva 3,5 miliona KM.

    Vidovićeva je dodala da je za Željeznice Republike Srpske planirano 10 miliona KM, Aerodrome Republike Srpske dva miliona KM, Vode Srpske 15 miliona KM, a za Fond solidarnosti 10 miliona KM.

    Ona je naglasila da dugoročno zaduženje za narednu godinu ide do iznosa 1,69 milijardi KM, kao i vraćanje duga od 1,57 milijardi KM.

    Vidovićeva je rekla da bi javni dug na kraju iduće godine trebao biti 6,443 milijardi KM ili 32,6 BDP-a, što govori o niskoj zaduženosti Srpske.

    Ona je pojasnila i da se Prijedlogom odluke o dugoročnom zaduživanju odobrava dugoročno zaduživanje Republike Srpske za 2026. godinu u maksimalnom iznosu do 1.690.900.000 KM.

    – Komercijalne zapise Srpska će prodavati po potrebi – navela je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je za narednu godinu planirano i izdavanje garancija do iznosa od 900 miliona KM.

  • Stevandić za “Žurnal di Dimanš”: Kada bi u Francuskoj neko bio osuđen od strane stranca, došlo bi do revolucije

    Stevandić za “Žurnal di Dimanš”: Kada bi u Francuskoj neko bio osuđen od strane stranca, došlo bi do revolucije

    Njemački visoki predstavnik za nas nije legitiman. On je odlučio da donosi zakone koje nije usvojio parlament. Čak su i sultani u srednjem vijeku konsultovali narod – izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić u intervjuu za poznati francuski nedjeljnik “Žurnal di Dimanš”.On je podsjetio za “Žurnal di Dimanš” da je upravo zbog Šmitovih odluka osuđen predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    – I ja sam bio krivično gonjen. Kada bi u Francuskoj neko bio osuđen od strane stranca, došlo bi do revolucije. Nije normalno da suverena država u svom pravosuđu ima strane sudije koje imenuje organ Evropske unije, niti da postoji strani predstavnik sa tolikim ovlašćenjima. A kada smo rekli da ne želimo da budemo izbrisani i da će Republika Srpska uvijek postojati, zalijepili su nam etiketu separatista i secesionista – dodao je Stevandić u intervjuu realizovanom prilikom službene posjete Francuskoj.

    On je naglasio da je strašno ćutanje evropskih zemalja na poteze Kristijana Šmita u BiH.

    – Čak je i Francuska ostala nijema. Samo su Mađarska i Slovačka reagovale i spasile dostojanstvo Evrope. U Bosni i Hercegovini nikada ne treba birati jedan od tri naroda. A tzv. visoki predstavnik je napravio upravo tu grešku. Nadamo se da će sve odluke Šmita pasti pred Evropskim sudom za ljudska prava – naglasio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, posjeta Francuskoj je imala za cilj otvaranje novih kanala komunikacije i borbu protiv brojnih negativnih stereotipa o Srbima koji se šire u evropskim zemljama.

    – Imamo slogan koji često ponavljamo: Razgovarajte sa nama, a ne o nama – naglasio je.

    Stevandić kaže da je BiH 30 godina od Dejtona multietnička zemlja, ali u kojoj svaki narod živi na svom prostoru jer ne postoji nijedna zajednička vrijednost između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Na pitanje gdje se danas nalazi BiH u kontekstu evropskih integracija, Stevandić je rekao da je ona trebalo da bude u EU, ako se racionalno razmišlja.

    – Nalazi se u čekaonici iz geopolitičkih razloga. Rumunija i Bugarska su primljene iako su imale niži nivo demokratije i poštovanja ljudskih prava – kaže Stevandić.

    Upitan da li su dobri odnosi Srba sa Rusijom razlog te neintegracije u EU, Stevandić je rekao da su privremeni diskursi sve te priče po kojima moramo po svaku cijenu biti protiv Rusije.

    – Rat u Ukrajini je sukob koji će se završiti za godinu ili dvije. Evropska unija bi željela da budemo protiv Rusije. Ali za dvije godine, kada se mir vrati, nije sigurno da ćemo mi biti dio Evropske unije. S druge strane, mogu da tvrdim da će se Evropska unija do tada pomiriti sa Rusijom. Ne možemo biti nezahvalni prema Rusima. Rusija je stavila veto na rezoluciju Britanaca kojom su htjeli da Srbe proglase genocidnim narodom. To ne znači da smo mi platforma ili ruski nosač aviona. Ali znači da imamo kičmu i dostojanstvo -je zaključio je Stevandić.

  • Dodik: Srbiju volimo, a sa Hrvatima sarađujemo u onome što je naš interes

    Dodik: Srbiju volimo, a sa Hrvatima sarađujemo u onome što je naš interes

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da on i SNSD vole Srbiju, da su uz nju uvijek i da će sa njom sarađivati, ali da će sarađivati i sa Hrvatskom i Hrvatima u BiH u svemu onome što je i interes Republike Srpske.

    Dodik je rekao da su budalaština tvrdnje opozicije da vlast predvođena SNSD-om ima bolju saradnju sa Zagrebom nego sa Beogradom.

    – Političke budale mogu da govore tako nešto – istakao je Dodik.

    On je dodao da to nije u sferi normalne politike i da ne može laž da bude politika koju oni plasiraju.

    – Saradnja koju imamo na nekim pitanjima sa Hrvatskom izgleda potrebna i treba da bude dalje promovisana. Opozicija kad treba da pravi vlast sa Hrvatima na nivou BiH onda su im dobri, a kad ne, onda bi nekog drugoga okrivili za neku saradnju – naveo je Dodik.

    To, kako je naglasio, nije nikakva ljubav i nema nikakvu emociju što se tiče toga.

    – Smatramo da imamo neki interes da održavamo dobre odnose i te odnose držimo – naveo je Dodik.

    On je istakao da saradnja sa Srbijom u sebi ima i emotivnu i, naravno, interesnu stranu.

    – Naš interes je stabilna i jaka Srbija. Naša emocija je da volimo Srbiju – rekao je Dodik.

    On je naveo da je svaki pokušaj da se nekome pripiše nešto drugo gotovo totalna i ljudska i intelektualna i politička glupost.

    – Sasvim je normalno, ako neko dođe u posjetu u Republiku Srpsku, da Srpska reaguje i da se, kao zemlja koja širi regionalnu saradnju, na taj način i odnose prema tom pitanju – naveo je Dodik i dodao da to niko neće promijeniti.

    To što opozicija govori, Dodik je rekao da pokušavaju da podvale javnosti.

    – Ne vjerujem da ima neko pametan u Republiki Srpskoj da može to da pomisli, osim takvih glupaka koji dolaze iz opozicije. Ali to njima ostaje – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, laž ne može biti politika, jer je uvijek kratkih nogu i ne može da dovede do toga da se promijene odnosi.

    – Milorad Dodik i SNSD će sarađivati sa Hrvatskom i sa Hrvatima u BiH u svemu onome što je i naš interes, ali će sarađivati i sa Srbijom i voljeti Srbiju. Mi ne navijamo za hrvatske reprezentacije u fudbalu, košarci, nego za srpske. Mi smo uvijek tamo gdje je srpska pobjeda i uvijek smo sa Srbijom kada je njoj teško i uvijek se radujmo svakom njenom uspjehu – naglasio je Dodik.

    On je naveo da ga čude pojedinci koji pretenduju da su neki intelektualci ili nešto slično pa tako nešto tvrde.

    Ocijenio je da to ima jedan cilj, a to je da one koji su nezadovoljni ovim ili onim povuče na drugu stranu.

    – Moja ljubav, moja emocija i moj interes jeste da sarađujem sa Srbijom, da joj želim sve najbolje – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da podržava politiku koju vodi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali da jednako tako smatra da Republika Srpska, koja dijeli dugu granicu sa Hrvatskom i političke procese u BiH sa Hrvatskom i sa Hrvatima u BiH, treba da nađe način kako sarađivati jednako kao i sa Bošnjacima.

    – Ali, to nikad ne smije da bude na štetu naših interesa kako to radi opozicija koja je spremna da pokaže servilnost na svakoj gluposti i na štetu Republike Srpske u Sarajevu. Onda uporno pjeva i galami kako bi skrenula pažnju kako neko drugi sarađuje s Hrvatskom – rekao je Dodik.

    On je dodao da nema nijedan problem da se ponovo vidi i sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.