Autor: INFO

  • Krišto: Imenujemo pregovarača s EU, Konaković: Nećemo glasati za SNSD-ove kadrove

    Krišto: Imenujemo pregovarača s EU, Konaković: Nećemo glasati za SNSD-ove kadrove

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto najavila je da je donijela odluku o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, ali nije željela otkriti ime niti detalje procedure.

    „Lično sam u svojoj kancelariji pripremila odluku o utemeljenju, odnosno, uspostavi glavnog pregovarača u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo je uskoro pustiti na mišljenje kako bi zadovoljila poslovničke, proceduralne obaveze“, rekla je Krišto na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.

    Prema saznanjima portala Klix, Krišto ima u vidu Anu Trišić Babić, savjetnicu Milorada Dodika i njegovu dugogodišnju saradnicu. Navodno je prijedlog usaglašen na sastanku delegacija HDZ-a i SNSD-a održanom u Banjaluci.

    Ipak, ostaje nejasno kako će biti sprovedena procedura imenovanja, budući da odluka o glavnom pregovaraču zahtijeva širi politički konsenzus. Očekuje se da bi Savjet ministara BiH, ali i Predsjedništvo BiH, mogli imati ključnu ulogu u potvrđivanju odluke, s obzirom na to da vanjska politika spada i u nadležnost Predsjedništva.

    Krišto je, svjesna mogućih političkih otpora, poručila da imenovanje glavnog pregovarača smatra neophodnim korakom u nastavku evropskog puta BiH.

    „Neka svi jasno kažu želimo li nastaviti taj proces, želimo li na tome raditi. Nadam se da će biti političke odgovornosti. Kada je u pitanju EU put, ne postoji vlast i opozicija, nego zajednički interes – naše mjesto u EU“, izjavila je Krišto, dodajući da se ne smiju koristiti „loši izgovori kao alibi politika“.

    Nedugo nakon njene izjave, oglasio se i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je naveo da nije bio upoznat s odlukom predsjedavajuće Savjeta ministara.

    „Nismo razgovarali o imenima i ne znam s kim je razgovarala“, napisao je Konaković na društvenim mrežama, dodajući da „Trojka neće glasati za ime koje dolazi iz SNSD-a“.

    On je naglasio da će odbiti svaku kandidaturu povezanih sa SNSD-om, te kritikovao političke veze te stranke s Moskvom.

    „Ponavljam da nikad nećemo glasati za kadrove SNSD-a ili njima bliske za bilo koju poziciju, a posebno ne za poziciju glavnog pregovarača. Ruska podmornica koja razara EU put neće dobiti novi alat za blokiranje ili usporavanje procesa. Glavni pregovarač koji se konsultuje sa Lavrovom i Putinom nije opcija“, poručio je Konaković.

  • Sijarto upozorio: Napadi na “Družbu” napadi na suverenitet Mađarske

    Sijarto upozorio: Napadi na “Družbu” napadi na suverenitet Mađarske

    Snabdijevanje Mađarske naftom preko cjevovoda “Družba” je neophodno, ruski energenti su od vitalnog značaja, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    “Napadi na `Družbu` su napadi na suverenitet Mađarske”, upozorio je Sijarto na marginama Ruske energetske sedmice.

     

     

    On je naglasio da Mađarska fizički ne može da obezbijedi naftu bez ovog cjevovoda, te je istakao vitalni značaj snabdijevanja ruskim energentima.

    Ruska energetska sedmica održava se u Moskvi od 15. do 17. oktobra

     

     

     

  • MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    Prema najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) „Svjetski ekonomski izgledi“, Srbija bi u 2025. godini trebalo da ostvari ekonomski rast od 2,5 odsto, dok se za 2026. prognozira rast od 3,6 procenata. Inflacija će, prema projekcijama, pasti sa 4,7 odsto iz prethodne godine na 4,6 odsto u ovoj, a na četiri odsto u 2026. godini.

    Stopa nezaposlenosti u Srbiji, koja je prošle godine iznosila 8,6 odsto, prema procjenama MMF-a ostaće nepromijenjena i ove i naredne godine.

    U izvještaju se navodi i da evrozona, nakon ekonomskog rasta od 0,9 odsto u 2024, može da očekuje rast od 1,2 odsto u ovoj i 1,1 odsto u 2026. godini, uz pad inflacije sa 2,4 na 2,1 odsto, a potom na 1,9 odsto. Stopa nezaposlenosti u evrozoni zadržaće se na 6,4 odsto tokom 2025, dok se u 2026. očekuje blagi pad na 6,3 odsto.

    Njemačku, kao najveću ekonomiju evrozone, očekuje skroman rast od 0,2 odsto u 2025. i 0,9 odsto u 2026. godini. Inflacija bi, prema MMF-u, trebalo da se smanji sa 2,5 odsto na 2,1 odsto u ovoj, te na 1,8 odsto u narednoj godini.

    Globalno posmatrano, svjetski ekonomski rast usporiće sa 3,3 odsto u 2024. na 3,2 odsto u 2025, a zatim na 3,1 odsto u 2026. godini. Iako je prognoza za tekuću godinu nešto bolja od one iz jula, kada je MMF očekivao rast od tri odsto, u Fondu upozoravaju da svjetska ekonomija prolazi kroz period dubokih promjena.

    „Rast protekcionizma, smanjenje međunarodne pomoći i strože imigracione politike doveli su do fragmentacije globalnog tržišta“, navodi se u izvještaju.

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države početkom 2025. uvele više carine, druge zemlje su odgovorile uzajamnim mjerama, što je, prema MMF-u, dodatno povećalo neizvjesnost. Iako su kasniji dogovori donekle ublažili pritiske, zabrinutost zbog stabilnosti i budućeg rasta ostaje visoka.

    MMF ističe da je globalna ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2025, ali upozorava da je ona uglavnom rezultat privremenih faktora, poput povećanog uvoza i skladištenja robe prije uvođenja tarifa. „Kada su ti efekti nestali, aktivnost i tržište rada počeli su da slabe“, upozorava se u analizi.

    Prema projekcijama, globalna inflacija će pasti sa 5,2 odsto u 2024. na 4,2 odsto u 2025, a zatim na 3,7 odsto u 2026. godini. Ipak, u Sjedinjenim Američkim Državama inflacija bi mogla ostati iznad ciljne vrijednosti.

    Rast svjetske trgovine takođe će usporiti — sa 3,5 odsto u 2024. na 2,9 odsto u 2025, uz očekivanje da se ta stopa neće mijenjati ni 2026. godine.

    MMF upozorava na rizike koji bi mogli dodatno usporiti rast, među kojima su produžena neizvjesnost, rast protekcionizma, ograničenja migracija i moguće pregrijavanje tržišta tehnoloških akcija ako se očekivani rast produktivnosti povezan sa vještačkom inteligencijom ne ostvari.

    U zaključku izvještaja, MMF ocjenjuje da svijet ulazi u period slabijeg rasta, geopolitičkih tenzija i ekonomske fragmentacije. Iako vještačka inteligencija i novi trgovinski dogovori nude potencijal za oporavak, globalna privreda će, bez reformi i veće saradnje država, ostati ispod svog punog potencijala.

  • Pretresi na 11 lokacija: U akciji “Petlja” uhapšen i Branimir Kajkut

    Pretresi na 11 lokacija: U akciji “Petlja” uhapšen i Branimir Kajkut

    Branimir Kajkut, koji je lišen slobode u akciji kodnog naziva “Petlja” koja se realizuje na području Banjaluke i Prijedora, a usmjerena je na dokazivanje krivičnog djela “Nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga”, sproveden je u prostorije Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske.

    U akciji “Petlja” uhapšeno je sedam osoba, a među njima su i Danijel Delić i Radenko Zeljković.

    Pretresi se vrše na 11 lokacija, saopšteno je ranije iz MUP-a Srpske.

    Lica lišena slobode će nakon kriminalističke obrade, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, biti predata u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Pretresi se vrše po naredbama Okružnog suda u Banjaluci, a u dosadašnjem toku akcije pronađena je određena količina opojne droge, mobilni telefoni, dokumentacija i drugi predmeti koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

    Akciju “Petlja” realizuju policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet u saradnji sa policijskim upravama Banjaluka i Prijedor, uz asistenciju Jedinice Žandarmerije. navodi se u saopštenju.

     

     

     

  • Sijarto: Brisel je najveća prijetnja evropskoj ekonomiji

    Sijarto: Brisel je najveća prijetnja evropskoj ekonomiji

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da najveća prijetnja evropskoj ekonomiji ne dolazi spolja, već iz Brisela.

    – Njihove propale politike potkopale su energetsku bezbjednosti, otjerale investitore i izolovale Evropu – napisao je Sijarto na Iksu nakon sastanka ministara trgovine EU u Danskoj na kome je razmatrana ekonomska bezbjednost.

    On je ukazao da Evropi trebaju niži porezi, jača saradnja između kompanija i veća ovlašćenja za članice bloka.

    – Vrijeme je za promjenu ekonomske politike – napisao je Sijarto.

  • Košarac: Zahvalnost Kini na poštovanju Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava

    Košarac: Zahvalnost Kini na poštovanju Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac iskazao je zahvalnost prijateljskoj Kini na uravnoteženom pristupu i principijelnom stavu poštovanja Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava, naročito u Savjetu bezbjednosti UN o pitanju OHR-a i nelegitimnosti Kristijana Šmita.

    Košarac je naveo da je imao prijateljski i otvoren razgovor sa ambasadorkom Kine Li Fan o aktuelnim političkim i ekonomskim temama.

    Istakao je da su odnosi sa Kinom dobri i bez otvorenih pitanja, te da predstavljaju primjer prijateljske saradnje.

    – Naše dobre bilateralne veze potvrđene su i tokom susreta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa kineskim predsjednikom Si Đipingom u Moskvi – naveo je Košarac na Instagramu.

     

  • Svjedok: U Brajkovićima niko nije preživio

    Svjedok: U Brajkovićima niko nije preživio

    U nastavku suđenja pripadnicima takozvane Armije BiH za zločine nad Srbima na području Višegrada, Foče i Čajniča svjedok Tužilaštva BiH Milan Kulić rekao je da je dan nakon napada na Јošanicu sa rođakom Momom Kulićem krenuo da nađe roditelje, te da mu je na putu do tamo saznao da niko u njegovom selu – Brajkovići nije preživio.
    Sud i Tužilaštvo BiH – Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
    Sud i Tužilaštvo BiHFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
    – Odveo me je do tijela moga oca Riste, koji se pokušao zaštititi iza drveta, ali je pogođen rafalom u grudi. Majka je ubijena 40 metara od oca, a u blizini je bilo i tijelo Slavojke Kulić – rekao je Kulić i dodao da je njegov otac tom prilikom bio u radnom odijelu, te da nije bio vojno angažovan.

    Prema njegovim riječima, sva srpska sela u blizini Јošanice su popaljena, a od dima se nije vidjelo skoro ništa.

    Kulić je naveo i da je na livadi Vilina u blizini Brajkovića pronašao tijela nekolicine stanovnika Јošanice, među kojima su bila tijela Zorke Višnjić, Mileta Škipine, Marka Grujičića i Ranke Višnjić koji su bili u civilnoj odjeći, dok je sa tijela Vlatka Višnjića, koji je imao oko 20 godina nedostajala skoro cijela glava.

    – Malo dalje pronašli smo Dražena i Draganu Višnjić koji su ubijeni iz vatrenog oružja. Dražen je imao sedam, a Dragana 10 godina i pronašli smo ih zagrljene ispod drveta – prisjetio se Kulić.

    Svjedok je podsjetio da je na dan napada na Јošanicu, 19. decembra 1992. godine bio u Foči, s obzirom na to da je tri dana sedmično radio u školi u ovoj opštini, te da se tog jutra, oko 6.30 časova oglasila sirena za uzbunu.

    – S obzirom na to da sam bio u radnoj obavezi kada se oglasila sirena okupili smo se pred osnovnom školom u Foči i odatle je nas 10 do 15 krenulo prema Јošanici. Krenuli smo vojnim kamionom do Donje Јošanice i onda pješice prema Gornjoj Јošanici i tada smo sreli civile koji su počeli bježati i koji su rekli da Gornja Јošanica gori – rekao je svjedok.

    Prema njegovim riječima sa prevoja Stubla, iznad Gornje Јošanice vidio je pripadnike takozvane Armije BiH da idu prema Goraždu i da su potjerali stado ovaca.

    – Nakon toga krenuo sam do sela da vidim jesu li živi roditelji. Prvo smo došli u Škobalje, gdje smo vidjeli Vinku Kulić koja je ubijena, a vidjele su se prostrelne rane od oružja. Poslije toga krenuli smo prema Hodžićima i sve je izgorjelo, a od dima se nije vidjelo ništa – naglasio je Kulić.

    Na pitanje odbrane optuženih, Kulić je naglasio da u selu Brajkovići nije bilo vojnog djelovanja Vojske Republike Srpske.

    Svjedok Rajka Škipina na današnjem suđenju rekla je da je 19. decembra 1992. godine, kada je napadnuta Јošanica ujutro oko 6.00 časova probudila pucnjava, te da je izlaskom na balkon vidjela da cijelo selo gori.

    Škipina je dodala da je nekoliko časova nakon toga dobila informaciju da je poginuo njen muž Mile Škipina, ali da njoj nisu dozvolili da vidi tijelo.

    – Majka, koja je išla da vidi tijelo, rekla je da je imao dvije prostrelne rane na plućima – navela je Škipina.

    Ona je dodala i da joj je majka rekla da su sa tijela Ranke i Zorice Višnjić sječeni prsti i uziman nakit.

    Nekadašnji pripadnici takozvane Armije BiH Ferid Buljubašić, Ahmet Sejdić, Rašid Sobo, Ševko Glušac, Zakir Јamak, Bahrudin Muhić, Adem Fehrić, Mustafa Poljo, Enver Kustura, Muhamed Liska, Sakib Čakar, Izet Sejdić i Munir Nalo terete se za zločine nad Srbima na području Višegrada, Foče i Čajniča.

    Optužnica obuhvata zločine počinjene na području Foče, Višegrada i Čajniča od avgusta 1992. do februara 1993. godine.

    Na kraju današnjeg ročišta odbrana optuženog Ahmeta Sejdića navela je da on mora na operaciju kuka, koja bi trebala biti zakazana do kraja ovog mjeseca, a da je navodno trajanje oporavka od mjesec do dva.

    Naredno ročište zakazano je za 28. oktobar.

  • Cvijanović: Sa Fon der Lajen o investicionim potencijalima koje za zemlje regije otvara Plan rasta

    Cvijanović: Sa Fon der Lajen o investicionim potencijalima koje za zemlje regije otvara Plan rasta

    Na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen razgovarali smo o investicionim potencijalima koje za zemlje regije otvara Plan rasta i sveukupnim mogućnostima za inteziviranje međusobne ekonomske saradnje, napisala je Željka Cvijanović, srpski član Predsjeništva BiH na društvenoj mreži Iks.

    – Za izvršenje potrebnih reformi neophodna je uključenost svih nivoa vlasti, bez čega nije moguć bilo kakav napredak – navela je Cvijanovićeva.

  • Fon der Lajen: Imenujte glavnog pregovarača; Krišto: Uskoro odluka

    Fon der Lajen: Imenujte glavnog pregovarača; Krišto: Uskoro odluka

    Presjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obratila javnosti nakon sastanka sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

    Istakla je da je BiH prošla težak put i danas stoji na pragu EU.

    – Evropski savjet je donio istorijsku odluku prošle godine, to je prekretnica na koju možete biti ponosni i to treba biti duh koji će vas voditi dalje u okviru Plana rasta. Znam da ste naporno radili na usaglašavanju Reformske agende, na nama je da je sada ocijenimo. Sada ćete morati raditi na verifikaciji sporazuma na dobijanju sredstava. Ovo bi trebalo otvoriti vrata za milione evra za investicije. Sada je potrebna međuvladina konferencija, a vi morate prije toga usvojiti zakone, trebate imenovati i glavnog pregovarača, a to treba biti osoba od povjerenja – kazala je Fon der Lajen.

    Poručila je da je Evropska unija prijatelj svih zajednica u BiH, te dodala da je budućnost svih njih u EU.

    – Pitanje proširenja je pitanje politike, ali i srca, glasa naroda i njih se mora uvažiti – naglasila je Fon der Lajen.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto rekla je da je obavila intenzivne razgovore sa političkim akterima o pitanju evropskih procesa.

    – Spremila sam odluku o glavnom pregovaraču, uskoro ćemo je pustiti, dok ispunimo poslovničke obaveze. Trebaju svi reći da vidimo hoćemo li nastaviti ovaj proces. Podsjećam sve koji su politički akteri, tu ne postoji pozicija i opozicija, to je zajednički interes, trebamo reći jesmo li za taj put ili nismo, a ne da koristimo alibije – kazala je Krišto.

    Naglasila je da je informisala predsjednicu Evropske komisije da još nisu potpisali sporazum o kretanju s ličnim kartama u regionu.

    – Vjerujem da ćemo u skorije vrijeme moći i to riješiti u sklopu Berlinskog procesa, koji je stub Plana rasta. Na tome ćemo istrajati, a i da se krećemo na evropskom putu. Makar bilo teško i postojalo mnogo izazova, ipak dajemo određene rezultate. Vjerujem da ćemo na tom putu imati podršku Fon der Lajen – istakla je ona.

  • Predsjedništvo sa Fon der Lajen: Reformska agenda značajan korak u procesu evropskih integracija

    Predsjedništvo sa Fon der Lajen: Reformska agenda značajan korak u procesu evropskih integracija

    Članovi Predsjedništva BiH izrazili su zadovoljstvo posjetom predsjednice Evropske komisije, ocjenjujući njen dolazak kao potvrdu snažne i kontinuirane podrške Evropske unije BiH i regiji, te dodatni podsticaj reformskim procesima na putu ka članstvu u EU.

    Tokom susreta sagovornici su pozdravili dostavljanje Reformske agende u okviru Plana rasta za BiH, naglasivši da ovaj dokument predstavlja značajan iskorak u procesu evropskih integracija i daljnjoj ekonomskoj konsolidaciji BiH.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pozdravila napore i evidentan napredak BiH u provođenju reformi.

    Istakla je da Evropska unija ostaje snažan i pouzdan partner evropskog puta BiH i njenog postepenog pristupanja jedinstvenom evropskom tržištu, koji će uticati na direktni ekonomski razvoj i napredak zemlje.

    Članovi Predsjedništva još jednom su potvrdili čvrstu opredijeljenost za jačanje partnerstva BiH sa Evropskom unijom i posvećenost ispunjenju sljedećih koraka s ciljem povlačenja sredstava i implementacije Plana rasta.

    Izrazili su zahvalnost predsjedniciFon der Lajen na podršci i ohrabrenju koji su upućeni BiH, a povodom napretka i kontinuiranog angažmana naše zemlje na evropskom putu, saopšteno je iz Predsjedništva.