VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dres Nikole Jokića prodan za 1.900 evra

    Dres Nikole Jokića prodan za 1.900 evra

    Potpisani dres srpskog košarkaškog reprezentativca Nikole Jokića prodana je za 1.900 evra na donatorskoj večeri u Banjaluci.

    Takođe, prodana je i slika umjetnika Dušana Blagojevića “Guslar” za 2.000 evra, te sabrana djela Matije Bećkovića sa posvetom koja su prodana za 1.100 evra.

    Donatorska veče održana je u utorak veče 14. oktobar u organizaciji Humanitarne organizacije “Srbi za Srbe”, koja već dvije decenije pomaže najugroženije porodice širom regiona.

    Saša Vignjević, predsjednik Humanitarne organizacije “Srbi za Srbe” u Republici Srpskoj, rekao je da je cilj donatorskih večeri da se njihov rad i priča što bolje približe poslodavcima i ljudima dobre volje kako bi se prikupila što veća sredstva i pomoglo što više porodica.

    Dodao je da njihova organizacija godišnje pomogne i do 200 porodica.

    Plan im je da se u RS i BiH ove godine skupi 1,2 miliona KM kako bi se moglo pomoći najugroženijim.

    “Svi ljudi dobre volje a koji nisu u mogućnosti da prisustvuju donatorskim večerima mogu da pomognu na razne načine kao što je humanitarni broj 17763, te humanitarne kutije pomoći koje se nalaze u mnogim prodavnicama i pekarama”, rekao je Vignjević.

  • Završeno žrijebanje CIK-a BiH

    Završeno žrijebanje CIK-a BiH

    Centralna izborna komisija BiH održala je žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
    Centralna izborna komisija BiH održala je žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

    Na prvoj poziciji je Savez za novu politiku, druga SDS, treća nezavisnom kandidatu Igoru Gaševiću.

    Četvrta pozicija pripala je SNSD-u, peta nezavisnom kandidatu Slavku Dragičeviću i šesta Ekološkoj partiji Srpske.

  • Crnadak protiv Stanivukovićevog pokreta

    Crnadak protiv Stanivukovićevog pokreta

    Najvažnije aktivnosti svih onih koji se iskreno zalažu za promjene u Republici Srpskoj moraju do 23.novembra biti fokusirane na kampanju Branka Blanuše, jer je ovo referendum o tome da li ćemo nastaviti po dosadašnjoj SNSD filozofiji vladanja ili ćemo izaći iz mraka i osloboditi se.

    Ovo je, gostujući u podkastu portala Buka, izjavio potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

    – Ideja BiH sa tri entiteta je protiv interesa Republike Srpske, ali to nije ništa novo u politici SNSD. Nada Tešanović je još prije deset godina, kao član Hrvatskog narodnog sabora, glasala za Deklaraciju koja predviđa treći entitet. Srpska je praktično država u državi i ne odgovaraju joj nikakve velike prekompozicije i izmjene Dejtonskog sporazuma – naveo je Crnadak.

    Republici Srpskoj, prema njegovim riječima, treba oslobađanje institucija, da vlast bude smjenjiva, da u nekoliko narednih vlada tri, četiri stranke čine većinu, da se vlast izbalansira, da nikad više ne bude u rukama jednog čovjeka i da se moć prenese sa stranačkih lidera i komiteta na nezavisne i jake institucije.

    – Protiv sam pokreta, jer ne podržavam gašenje PDP i smatram da je uvredljivo prema našim biračima spajati se sa onima za čije smo rušenje tražili njihovu podršku. Kako mogu oni koji su najodgovorniji za stanje u kojem se nalazimo sada biti lice promjena – pita Crnadak, prenosi Srpskainfo.

    Takvi potezi će, tvrdi on, nanijeti veliku štetu, jer potvrđuju tezu da su „svi političari isti“.

    – PDP ostaje do 2026. registrovan u sudu, ali suštinski i pojavno prestaje da postoji. Žalosno je da je na Glavnom odboru rasprava o nestanku partije koja živi već 26 godina, nakon uvodnog dijela, trajala samo 45 minuta. Poslije osnivanja pokreta sva obilježja PDP biće zamijenjena oznakama pokreta, to će biti početak kraja PDP – poručio je Crnadak.

  • Vučić: Članstvo u EU je strateški cilj Srbije

    Vučić: Članstvo u EU je strateški cilj Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarali su u Beogradu o evropskom putu Srbije, reformama, energetskoj bezbjednosti i regionalnoj stabilnosti, nakon čega su se obratili javnosti.

    Vučić je poručio da je za Srbiju članstvo u Evropskoj uniji strateško opredjeljenje i prioritet spoljne politike, naglasivši da se taj kurs neće mijenjati. „Posebno mi je zadovoljstvo što smo bili u prilici da ugostimo predsjednicu EK. Zahvalan sam joj što je u više navrata dolazila u Srbiju, ne samo u njen glavni grad“, rekao je Vučić.

    On je istakao da Srbija od početka sukoba u Ukrajini nije otvorila nijedno novo poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom, ali da vjeruje da će napredak u vezi sa biračkim spiskovima i radom Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) biti pozitivno ocijenjen u Briselu.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji i energetskim izazovima, Vučić je naveo da je kompanija NIS pod američkim, a de fakto i pod evropskim sankcijama. „Nadam se da ćemo imati podršku i pomoć Evropske unije. Znam da EU ne može da izuzme Srbiju iz carina i novih kvota za čelik, ali se nadam da će Evropska komisija naći način da zemljama kandidatima olakša položaj“, rekao je on.

    Vučić je dodao da će predstojeća zima biti teška, ali da je Srbija obezbijedila dovoljne količine nafte i gasa. „Biće to i politički zahtjevna zima, ali blisko ćemo sarađivati sa Evropskom unijom po svim pitanjima od značaja“, rekao je predsjednik Srbije.

    Fon der Lajen je istakla da Srbija može da nastavi da računa na podršku Evropske unije. „Srbija je prije dvije decenije napravila izbor da se pridruži EU i sada je pravi trenutak da se tim putem krene dvostruko brže. Vrijedi uložiti taj trud jer se približavate cilju“, poručila je predsjednica Evropske komisije.

    Ona je naglasila da je neophodno da Srbija ubrza reforme u oblastima vladavine prava, medija i izbornog zakonodavstva, te da nastavi usklađivanje spoljne politike sa politikom EU. „Pozdravljam napredak u vezi sa biračkim spiskovima i REM-om. Važno je da se napredak nastavi i da svi učestvuju u reformskom procesu“, dodala je Fon der Lajen.

    Govoreći o energetskoj saradnji, istakla je da Evropska unija povezuje Srbiju sa svojim tržištem energije i da je pozvala Srbiju da se pridruži zajedničkom mehanizmu EU za nabavku gasa. „To je prava garancija da će srpske porodice imati sigurnost i toplotu tokom zime“, rekla je predsjednica EK.

    Vučić je potvrdio da Srbija, u saradnji sa EU, radi na izgradnji interkonektora prema Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji kako bi diverzifikovala izvore energije. Dodao je da 54,5 odsto izvoza sa Zapadnog Balkana potiče iz Srbije, a da je Njemačka najveće izvozno tržište.

    Predsjednik Srbije govorio je i o unutrašnjoj situaciji u zemlji, istakavši da je ponosan na „demokratsko opredjeljenje i postupanje države“. „Niko nije stradao, ovo je zemlja šampion po slobodi okupljanja. Policija je reagovala samo u krajnjoj nuždi i sa minimum sile“, rekao je Vučić.

    Potvrdio je da su srpske vlasti privele više lica u vezi sa incidentima u inostranstvu i utvrdile prisustvo trojice ruskih državljana u kampu kod Loznice, navodeći da je istraga u toku.

    Vučić i Fon der Lajen razgovarali su i o dijalogu Beograda i Prištine. „Za tango je potrebno dvoje“, kratko je poručio Vučić.

    Predsjednica Evropske komisije doputovala je u Beograd u okviru svoje godišnje turneje po Zapadnom Balkanu, a prema najavama iz Brisela, jedna od glavnih tema razgovora bio je Plan rasta za Zapadni Balkan, koji treba da omogući dublje ekonomske veze i brže približavanje regiona Evropskoj uniji.

    Vučić je naveo da posjeta Ursule fon der Lajen učvršćuje temelje odnosa Srbije i Evropske unije. „Zahvalan sam na njenoj spremnosti da razumije izazove sa kojima se suočavaju Srbija i zemlje regiona. Srbija, kao i uvijek do sada, ostaje ozbiljan i odgovoran partner na tom teškom i izazovnom putu“, zaključio je predsjednik Srbije.

  • Tramp kritikovao Putina: Veoma sam razočaran

    Tramp kritikovao Putina: Veoma sam razočaran

    Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom razgovora sa novinarima u utorak u Bijeloj kući.

    Tramp je rekao da ruski lider jednostavno nije voljan da okonča ”svoj rat u Ukrajini”, prenosi Rojters.

    “Gledajte, veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali veoma dobar odnos, vjerovatno i dalje imamo. On stvarno mora da riješi ovaj rat. Znate, trenutno u Rusiji imaju duge redove ljudi koji čekaju na benzin”, rekao je Tramp.

    “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”
    Tramp je izjavio da su sve zemlje koje su željele da budu dio BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

    “Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS'… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenijela je danas azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bijele kuće.

    Tramp je istakao da je američka politika uz prijetnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

  • SIPA o akciji “Border” u Banjaluci i Doboju: Pretresi na više lokacija, na meti službenici UIO

    SIPA o akciji “Border” u Banjaluci i Doboju: Pretresi na više lokacija, na meti službenici UIO

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas, 15. oktobra, na području Banjaluke i Doboja izvode akciju “Border”, koja je usmjerena protiv nekoliko službenika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz SIPA.

    U toku su, kako su dodali iz SIPA, pretresi na više lokacija, a ova lica su osumnjičena za primanje dara i drugih oblika koristi, propisano Krivičnim zakonom BiH.

    Akciju “Border” sprovode po nalogu Suda BiH, pod nadzorom Tužilaštva BiH, a u saradnji sa pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Više informacija trebalo bi da bude poznato u toku dana, po okončanju aktivnosti na terenu. Do sada, navodno su četiri službenika UIO BiH uhapšena.

  • Najveći svjetski rudar pikira srpsko blago

    Najveći svjetski rudar pikira srpsko blago

    Kanadska kompanija Mundoro Capital Inc objavila je da je sklopila konačni ugovor o opciji sa firmom koja je u vlasništvu australijske korporacije BHP Group Limited, prema kojem BHP ima mogućnost da stekne udio u sedam Mundorovih istražnih dozvola u Srbiji.

    Riječ je o projektu Centralni Timok kod Zaječara, a ugovor se odnosi na bakarno-zlatni porfirni sistem Skorusa, Tilva Roš, gdje je iskopavanje rovova dalo rezultat od 12 metara sa 30.39 g/t zlata i 171.27 g/t srebra, kao i na lokalitete Markov Kamen, Orlovo, D-vein, Prekostenski, Zlot 1, 2 I 3, Bukova, Tilva Mare, Glavica, Bačevica Sever, Gorunov, Oblez SE i Branik, ukupno na 418 kvadratnih kilometara.

    U skladu sa ugovorom, Mundoro je BHP-u, koji je jedna od najvećih rudarskih kompanija na svijetu pored Rio Tinta, dao opciju da u roku od 10 godina stekne 100 odsto udjela u projektu nazvanom BHP-Mundoro Centralni Timok. Da bi ostvario opciju, BHP mora da finansira ukupno 35 miliona USD istraživanja, piše “eKapija”.

    Mundoro će upravljati projektom, a nakon ostvarivanja opcije zadržava tantijemu od 2 odsto od prodaje metala.

    Mundoro u Srbiji od 2011. godine traži zlato u bakar, u reonu Timočke krajine.

    Kako “eKapija” podsjeća, ovo nije prva saradnja Mundora i BHP-a u Srbiji. U januaru 2023. U Kanađani takođe sklopili opcioni ugovor sa Australijancima, prema kojem BHP ima mogućnost da stekne vlasništvo u tri srpska bakarna projekta – Borsko Jezero, Južni Timok i istražno područje Trstenik.

    BHP je nakon toga u Srbiji osnovao i kćerku firmu u Srbiji, BHP Metals Exploration doo, čiji je vlasnik prema podacima iz APR- a BHP Billiton (stari naziv za BHP).

    Prema ugovoru iz 2023, BHP je dobio pravo da stekne 100 odsto učešća u svakom od navedenih projekata uplatom oko 1.7 mil USD gotovine, plaćanjem operativnih naknada kompaniji Mundoro u periodu od tri godine, a takođe snosi i troškove istraživanja u iznosu od 7.5 miliona dolara na tri projekta tokom tri godine.

    BHP je tada saopštio da na ovim projektima namjerava da se fokusira na “sirovine budućnosti”, uključujući bakar, nikl i kalijum.

    Izvršna direktorka Mundora, Teo Dečev, u jučerašnjoj izjavi povodom potpisivanja najnovijeg uvogora sa BHP, “sa zadovoljstvom je objavljila proširenje strateške saradnje sa kompanijom BHP, svjetskim liderom u rudarskoj industriji”.

    “Produbljivanje saradnje fokusira se na istraživanje dodatnih istražnih dozvola u veoma perspektivnom regionu Timoka u istočnoj Srbiji, poznatom po porfirnim sistemima bakra. Integrisani pristup, koji se oslanja na duboko razumijevanje lokalnih geoloških uslova od strane Mundora i najmodernije globalne metodologije istraživanja koje koristi BHP, ima za cilj da značajno poveća vjerovatnoću novih otkrića u regionu Timoka. Vjerujemo da će ovo prošireno partnerstvo donijeti vrijednost za obe kompanije i doprinijeti ekonomskom razvoju istočne Srbije”, izjavila je Dečev.

    U saopštenju se dodaje da je u posljednji projekat koji je predmet ugovora, Mundoro sa partnerima do sada uložio 15.4 miliona kanadskih dolara, prenosi “b92”.

  • U akciji “Petlja” uhapšeno šestoro Banjalučana i Prijedorčanin

    U akciji “Petlja” uhapšeno šestoro Banjalučana i Prijedorčanin

    Danijel Delić zvani Dela, Radenko Zeljković, Mirko Marković, Miroslav Buzaković, Branimir Kajkut i Nina Kuvalja, svi iz Banjaluke, te Ibrahim Taim Dizdarević iz Prijedora, uhapšeni su u akciji “Petlja”, koju su juče, 14. oktobra, izveli pripadnici MUP-a Republike Srpske, saznaju “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS, u saradnji sa policijskim upravama Banjaluka i Prijedor, te asistenciju Jedinice Žandarmerije, realizovali su ovu akciju na području ta dva grada, usmjerenu na dokazivanje prodaje droge.

    “Uhapšeno je sedam osoba i pretresi su urađeni na ukupno 11 lokacija po naredbama Okružnog suda u Banjaluci. Pronađena je određena količina droge, mobilni telefoni, dokumentacija, i drugi predmeti koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku”, rekli su iz MUP-a Republike Srpske.

  • Čović između Dodika i Stanivukovića

    Čović između Dodika i Stanivukovića

    Kada političke poruke zvuče gotovo identično, iako dolaze iz formalno suprotstavljenih tabora, postavlja se pitanje – da li se zaista zna ko s kim igra u istoj postavi?

    U proteklih nekoliko dana, lider HDZ BiH Dragan Čović susreo se najprije s predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem, a ubrzo potom i s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Tema oba razgovora bila je gotovo preslikana – evropski put BiH, izmjene Izbornog zakona u korist Hrvata te hitno usvajanje budžeta.

    Dodik je, međutim, otišao korak dalje, ponovo pokrenuvši pitanje trećeg entiteta, što je dodatno zaoštrilo političku scenu i izazvalo brojne reakcije.

    U takvoj situaciji, gdje se granice između interesa i principa sve teže razaznaju, nameće se dilema: da li su slične poruke slučajnost ili dogovoreni ton?

    Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo ističe da razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića gotovo da nema.

    – Imena su im drugačija i drugačije im se zovu partije – sve ostalo je isto. Uzmimo za primjer dešavanja u Banjaluci – sumnjivi tenderi, sumnjivi javni radovi. Podsjetimo samo na 35 miliona KM koji su otišli u Zagreb. S druge strane, znamo da su bila i prevelika zapošljavanja po partijskoj liniji u Gradskoj upravi. Znamo da su imali i zajedničkih poduhvata, sa zajedničkim finansijerima i investitorima. Nema pretjerane razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića – kategoričan je Vučinić.

    Prema njegovim riječima, očigledno je da su nakon sastanaka i Dodika i Stanivukovića s Čovićem prenesene gotovo identične poruke.

    – Čović je htio da pokaže da je on neko ko je nezaobilazan faktor i da on može sa svima dobro da sarađuje – i sa opozicijom u Republici Srpskoj i sa vlašću. Veoma mudar potez! Njegov cilj je da se nastavi sa pričom kako je on glavni evropejac u BiH, iako on i njegovi kadrovi blokiraju BiH i njen evropski put posljednjih nekoliko godina. Oni su, zapravo, najveći blokaderi napretka BiH, zajedno sa SNSD i Miloradom Dodikom – ocjenjuje Vučinić.

    Interesi ispred principa

    Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da su politički interesi u pozadini oba susreta, a ne ideološke srodnosti ili programska bliskost.

    – Što se tiče Dodika, to je nastojanje da se očuvaju koalicione veze sa političkim strukturama koje su na istom fonu i koje su do sada veoma dobro sarađivale. Što se tiče sastanka sa Stanivukovićem, tu vidimo pragmatičnost Dragana Čovića, uzevši u obzir da on više ne stoji toliko dobro politički i da je na izlaznim vratima, bar formalno. Na taj način želi sebi da otvori vrata za neke nove političke odnose sa igračima koji bi potencijalno mogli da imaju neki veći uticaj u narednom periodu. U politici nema svetih mjesta, nema ni toliko principa, koliko ima interesa i nekih drugih aspekata koji običnim ljudima nisu bliski. S druge strane, oportunistima, što političari svakako jesu, a možemo reći i da su pragmatičari, nije strano da pregovaraju čak i dok neke druge koalicije postoje – rekao je Bubonjić za Srpskainfo.

    On podsjeća i na ranije spekulacije o bliskim vezama Draška Stanivukovića s pojedinim strukturama vlasti u Republici Srpskoj.

    – Uzevši u obzir njegove aspiracije, možemo reći da je on oduvijek želio da dođe na vrh i da ga ne interesuje kako će to ostvariti. Sve je to dio političkog pregovaranja. S jedne strane imamo nastojanja da se očuvaju političke veze, zbog čega su se sastali Dodik i Čović, a s druge strane vidimo i otvorenost za pregovore, što je razlog sastanka Stanivukovića i Čovića – zaključuje Bubonjić.

  • NATO obara ruske avione

    NATO obara ruske avione

    NATO namerava da preispita pravila reagovanja na akcije ruskih vojnih aviona, piše The Telegraph.

    Prema informacijama tog lista, komanda Alijanse razmatra mogućnost obaranja ruskih lovaca.

    Načelnik snaga NATO u Evropi Aleksus Grinkevič predložio je formiranje jedinstvenog sistema protivvazdušne odbrane kako bi se uklonili “nacionalni izgovori”, odnosno ograničenja koja pojedine države članice postavljaju za korišćenje svoje vojne tehnike.”Još uvek imamo neka od tih nacionalnih ograničenja, i ona nas ograničavaju. Smanjuju našu efikasnost”, rekao je generalni sekretar NATO Mark Rute.

    Pitanje novih pravila i uslova primene sile planirano je da bude razmotreno na sastanku ministara odbrane zemalja NATO u Briselu danas.

    Pored toga, ministri će razgovarati o smanjenju vojne pomoći Ukrajini.

    Kako je preneo ruski portal Sputnjik, prema podacima Instituta za svetsku ekonomiju u Kileu, isporuke oružja i municije u julu i avgustu pale su za 43 odsto u odnosu na prvu polovinu godine.

    Ranije je Estonija objavila da su ruski avioni narušili njen vazdušni prostor.

    Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su 19. septembra tri ruska lovca MiG-31 obavila planirani let iz Karelije ka aerodromu u Kaljiningradskoj oblasti.

    Let je obavljen u strogom skladu sa međunarodnim pravilima korišćenja vazdušnog prostora, bez narušavanja granica drugih država, što je potvrđeno sredstvima objektivne kontrole.

    Tokom leta ruski avioni nisu skretali sa dogovorene vazdušne trase i nisu narušavali vazdušni prostor Estonije, tvrdi Moskva.

    Ruta leta prolazila je iznad neutralnih voda akvatorije Baltičkog mora na udaljenosti većoj od tri kilometra od ostrva Vajndlo.