VRBAS Media

Autor: INFO

  • Krivokapić poručio Mandiću “Srpski narod nije tvoja prćija”

    Krivokapić poručio Mandiću “Srpski narod nije tvoja prćija”

    Jedan od lidera DF Andrija Mandić i premijer Zdravko Krivokapić razmijenili su ponovo međusobne optužbe tako što je Mandić poručio da se prvi čovjek vlade služi, kako je naveo, “ogavnim lažima”, iz “majbaha” sarađuje sa DPS-om, da je izdao svoju listu, SPC i prije svega narod, a premijer mu na to odgovrio da srpski narod nije njegova “prćija”.

    Reagujući na Mandićevo, kako navodi, spočitavanje prvog mjesta na izbornoj listi “Za budućnost Crne Gore” koje mu je ustupio na molbu Crkve, Krivokapić tvrdi da obojica znaju da nije bilo “pomiriteljske i veličanstvene uloge Crkve”, ne bi im, kaže, svima zajedno pomoglo ni to što se jedan od lidera DF-a povukao na posljednje, 81. mjesto”.

    Krivokapić ponovo obećava da će potpisati Temeljni ugovor sa SPC, a Mandića poziva da mu samo on ne govori o Crkvi jer se na sastnaku na Ostrogu, tvrdi premijer, upravo koalicioni partner DF-a “ostvario čak i na blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.

    – Samo mi Vi ne govorite o Crkvi, Vi, koji ste sa skoro dva sata zakašnjenja došli u Hram Hristovog vaskrsenja, na opjelo blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju…jer ste imali preča posla na samo par kilometara odatle – naveo je Krivokapić, saopšteno je iz vlade.


    Optužujući Mandića da srpskom narodu u Crnoj Gori nanosi štetu guranjem u opoziciju i proteste, Krivokapić je naveo:

    – Nije srpski narod Vaša prćija… – poručio je Krivokapić i dodao da “neće dopustiti” da Mandić, odnosno DF marginalizuje srpski narod sa DPS-om.

    Prethodno Mandić je na svom Fejbuk profilu za tvrdnje Krivokapića, da DF ima partnerske odnose sa DPS-om Mila Ðukanovića, napisao da je riječ o “ogavnim lažima”.

    Negirajući Krivokapićeve tvrdnje, Mandić je dodao da još “one večeri kad je odbio da potpiše Temeljni ugovor sa SPC izgubio podršku parlamentarne većine koja ga je izabrala na čelo vlade, ali teško je ko procjenjivao da će se dodatno izbrukati i zajedno sa DPS-om izglasavati rezolucije po kojima su Srbi najveći neprijatelji”.


    – Krivokapić je čovjek koji je izdao sopstvenu listu, najbliže saradnike, Srpsku pravoslavnu crkvu i, prije svega, narod… – naveo je Mandić.

    Precizirao je da Krivokapića nije izabrao narod, kome piše pisma, već da mu je on, na početku svega, na molbu Crkve, ustupio svoje mjesto na čelu liste “Za budućnost Crne Gore”, a da ga je njegov kolega Milan Knežević predložio za mandatara, a potom ga je, kaže, 27 poslanika DF-a izglasalo za premijera.

    Mandić je poručio da “nije prirodno ovako otvoreno se brukati pod stare dane, praveći tajne dogovore sa DPS-om, a koje sada želi da pripiše drugima”.

  • Borenović poručio: “Hajde da ovo mijenjamo”!

    Borenović poručio: “Hajde da ovo mijenjamo”!

    „Gledajući danas u vaša lica, puna nade, želje za boljim, ali i brige, ostaje da zajedno glasno kažemo : ‘Hajde da ovo mijenjamo!’ Ovo je jedna odlučna borba za budućnost Republike Srpske, za budućnost našeg društva, za budućnost Broda, ali i svakog dijela naše republike“, rekao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović na današnjem skupu „Razgovor sa građanima“ u Brodu.


    „Našu republiku smo svi mi stvarali: i vi koji ste se borili za nju i koji ste radili za nju, i ja koji sam sa drugovima sa osamnaest godina otišao u rat i Stanivukovićeva porodica koja je izgubila sina i svi oni koji su dali sebe za Republiku Srpsku. Nisu je stvarali oni koji su još tada švercovali. Tu je, od samog početka do dana današnjeg, razlika između njih i nas!“, rekao je Borenović.

    On kaže da manjina želi da vlada čineći nepravdu i ponašajući se bahato:

    „Oni misle da je normalno zarađivati stotine miliona maraka na jednom ‘poslu’, a za nas je to nenormalno. Mi želimo slobodnu zemlju, zemlju jednakih šansi, u kojoj će penzije biti veće, u kojoj će biti više posla, veće plate… A to jeste moguće. Za samo desetak godina oteli su 3 milijarde KM, a za taj novac ste četiri godine mogli imati dvostruku penziju, svaka majka koja je rodila četvoro ili više djece mjesečni dodatak 820 KM, mogli smo izgraditi 200 najsavremenijih vrtića i škola i sufinansirati 20.000 novih radnih mjesta. Poručujem da može biti drugačije. Treba da se strpimo još 15 mjeseci i 2. oktobar naredne godine biće sudbonosan za budućnost našeg društva. Idemo da pobjedimo! Za našu Republiku koju volimo, za naš najčestitiji narod na svijetu“, poručio je Borenović.

    Draško Stanivuković, član Predsjedništva PDP-a i gradonačelnik Banjaluke, poručio je da je sloboda vrijednost koja ga vodi:

    „Banjaluka je bila jedini grad u Republici Srpskoj gdje ljudi dvije godine nisu mogli da dođu na svoj trg. Rekao sam, kad postanem gradonačelnik da će svaki čovjek moći da kaže svoje mišljenje i danas na govornici koju smo mi postavili i politički neistomišljenici govore svoj stav. Mi želimo slobodnu Republiku Srpsku“, rekao je Stanivuković.

    On je naveo da je za nekoliko mjeseci u Banjaluci napravljeno 8 miliona KM ušteda, a povećanje prihoda je 4 miliona KM:

    „Zato što se niko ne može se bahati, nema korištenja službenih automobilau svakakve svrhe, nema nelegalnih bilborda. Došao sam u Brod da kažem šta je Banjaluka napravila i da je sve moguće samo kad se par ljudi promijeni“, istakao je Stanivuković.

    On kaže da je Republika Srpska s ovom vlasti postala žedna i gladna i da su potrebne promjene. „Nemojte govoriti da nismo mi Austrija ili NJemačka i da ovdje mora biti korupcije, kriminala. Ne vjerujte u to. Vjerujte ubolje, budite optimistični, jer može biti mnogo bolje“, poručio je Stanivuković.

    Skupu se obratio Milko Grmuša, član Predsjedništva PDP-a koji poručio da je moguće stvoriti društvo u kojem zakon vrijedi jednako za sve, u kojem se može živjeti lijep život od svog rada, u kojem djeca imaju budućnost.

    Domaćin skupa bila je Andrijana Banović, predsjednica Opštinskog odbora PDP-a Brod, a delegacija PDP-a se sastala i sa načelnikom Opštine Brod Zoranom Vidićem, koji je prisustvovao „Razgovoru sa građanima“.

  • Direktor Zavoda strahuje od unutrašnje kontrole

    Direktor Zavoda strahuje od unutrašnje kontrole

    U Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske u toku prošle godine nisu vršene interne revizije jer je osoba koja je raspoređena na to mjesto uslove za radno mjesto revizora ispunila tek u novembru.


    „U kabinetu direktora Zavoda uspostavljena je jedinica za internu reviziju u kojoj su sistematizovana dva radna mjesta za tri izvršioca i to rukovodilac jedinice za internu reviziju i dva interna revizora. Popunjeno je samo radno mjesto revizora, na koje je raspoređeno lice koje je ispunilo uslove u novembru prošle godine, tako da lani nisu vršene revizijske aktivnosti, što nije u skladu sa Zakonom o sistemu internih finansijskih kontrola“, istaknuto je u revizijskom izvještaju.

    Takođe, nakon stupanja na snagu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zavod nije donio Pravilnik o pravima nezaposlenih lica na naknadu troškova, niti je uskladio Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava nezaposlenih osoba.

    Revizori su još utvrdili da je Planom javnih nabavki Zavod u 2020. godini planirao nabavke u ukupnoj vrijednosti od 1,2 miliona KM sa PDV-om, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kojim je predviđeno da se u procijenjenu vrijednost javne nabavke ne uključuje PDV.

    Kontrolom je još utvrđeno, da kod nabavke „Business inteligence“ sistema u vrijednosti od 214.992 KM, nije dokumentovano na osnovu kojih parametara je izvršena procjena vrijednosti nabavke.

    Revizor je Zavodu skrenuo pažnju i na imenovanje članova Upravnog odbora (UO) ove institucije ističući da je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti definisano da upravni odbor Zavoda ima pet članova, od kojih tri imenuje i razrješava Vlada Republike Srpske, nakon provedene konkursne procedure.

    „Po jednog člana odbora imenuju reprezentativni sindikati i organizacija poslodavaca RS. Procedura imenovanja članova UO koje imenuju reprezentativni sindikati i organizacija poslodavaca RS nije definisana važećom regulativom“, upozorio je revizor.

  • Dodik tvrdi: U BiH se mladi masovno vraćaju

    Dodik tvrdi: U BiH se mladi masovno vraćaju

    Bosna i Hercegovina stoji u redu i moli za ulazak u Evropsku uniju, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali ukazao da Evropska unija postavlja iznova nove uslove i više nema onaj entuzijazam za proširenje koje je imala.


    Dodik je istakao da iako je zapadna Evropa, prije svega Njemačka, zainteresovana za mlade, obrazovane ljude iz BiH i oni masovno odlaze u te zemlje, ipak veliki broj njih, kako tvrdi Dodik, vraća se u Bosnu i Hercegovinu.

    • Danas su te granice otvorene i danas oni djeluju kao usisivač za mnoge naše mlade i stručne kadrove koje umjesto da mijenjaju naše društvo i vrše pritisak na promjene i reforme, lakše se odlučuju da sjednu i odu u zapadnu Evropu jer im se tamo putem interneta nudi idealno društvo u kome samo treba da stignu i tamo ih čeka med i mlijeko, što naravno, nije tačno. Da nije tačno govore mnogi koji se vraćaju i smatraju da u našim društvima mogu da naprave daleko veći uspjeh nego što to mogu da naprave sada na zapadu.

    Šefik Čaferović,član Predsjedništva BiH,je rekao da je BiH opredjeljena za EU i NATO.

    • BiH ima opredjeljenje da postane članica Evropske unije i NATO saveza. Unutar Bosne i Hercegovine postoje neka neslaganja, ali institucije su donijele odluke koje su danas važeće, rekao je Džaferović.

    Sva tri člana Predsjedništva naglasili su da je u nabavci vakcina protiv virusa korona zakazao Kovaks mehanizam. Član Predsjedništva Željko Komšić izrazio je zahvalnost svim zemljama koje su u tim teškim momentima pomogle Bosni i Hercegovini.

    “Prije svega, donacijama, a onda i vakcinacijom našeg stanovništva izvan BiH“, rekao je Komšić i podsjetio da građani BiH mogu da se vakcinišu u Srbiji kao i državljani te zemlje.

  • Komesarka EU: Nećemo vraćati migrante u Srbiju

    Komesarka EU: Nećemo vraćati migrante u Srbiju

    Evropska unija ne vraća ilegalne migrante u njihove zemlje porijekla u onom broju koliko bi to mogla na osnovu odbijenih zahtjeva za azil, ali nema u planu da ih šalje u Srbiju, izjavila je danas Ilva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove i migracije EU.

    Naprotiv, kako je rekla za RTS, cilj EU je da Srbiji pomogne da se ilegalni priliv ljudi smanji.

    Upitana koliko ima istine u tome da EU planira da dislocira većinu migranata i izbjeglica iz tamošnjih kampova u Srbiju, Johansonova odgovara: “U tome nema nimalo istine, nema pogrešnije stvari od toga. Ono što mi treba da radimo je da zajednički upravljamo migracijama”.

    “Ja sam ovdje da u tome pomognem, da utvrdimo kojim putevima migranti stižu u Srbiju, kako bismo radili i sa tim državama. I da bismo vidjeli šta možemo da uradimo na povratku onih koji nemaju uslove da ostanu”, rekla je ona.

    Kako je objasnila, dva i po miliona evra podrške koju je EU dodijelila Srbiji je podrška podrška za migrante koji su već ovdje, da se njima pomogne, kako bi, recimo, mogli da se školuju, da budu dio društva.

    “I ja mislim da je fer da podržimo Srbiju u tome. Ali to nije jedina podrška koju pružamo. Mi pomažemo i zemljama koje su na putu kojim migrantu dolaze do Srbije, kao što gledamo kako da pomognemo onima koji treba da se vrate u svoju matičnu zemlju.

    Johansonova je istakla da je Srbija veoma pouzdan partner kada se govori o migracijama, da ima trezven i realan pristup tom pitanju.

    “Migracije nisu nešto čega se treba plašiti, ali se migracijama mora upravljati. I niko to ne može da radi samostalno jer su migracije po definiciji prekogranične. Zato moramo da radimo zajedno. Evropska unija i Srbija, ali i druge države koje se nalaze na migrantskom putu”, rekla je evropska komesarka.

    Tokom boravka u Beogradu komesarka EU sastala se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i prisustvovala potpisivanju Ugovora o podršci Evropske unije u upravljanju migracijama – Druga faza unapređenja prihvatnih kapaciteta, usluga zaštite i pristupa obrazovanju.

    Takođe je obišla migrantske kampove u Obrenovcu i Dimitrovgradu i sa ministrom unutrašnjih poslova Aleksandrom Vulinom dogovorila zajednički rad srpske policije i Fronteksa na granicama Srbije.

  • SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    U Sjedinjenim Američkim Državama za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina protiv korona virusa, saopštila je Bijela kuća.

    “Kada je predsjednik Bajden preuzeo dužnost prije 150 dana, dnevno je umiralo više do 3.300 Amerikanaca, a više od 185.000 građana se zaražavalo dnevno, dok su u privredi izgubljeni milioni radnih mjesta”, navodi se u saopštenju na sajtu Bele kuće.

    Kako se dodaje, danas zahtaljujući Bajdenovoj strategiji borbe protiv kovida 19, virus se povlači. Za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina, broj novozaraženih i smrtnih slučajeva opao je za više od 90 odsto, a ekonomija doživljava najsnažniji oporavak u posljednjih nekoliko decenija.

    “Rezultat je jasan: Amerika počinje da ponovo izgleda kao Amerika i ulazi u ljeto radosti i slobode”, navela je Bela kuća.

    Više od 175 miliona Amerikanaca dosad je primilo barem jednu dozu vakcine, a 55 miliona odraslih je u potpunosti imunizovano.

  • Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje i narod u Republici Srpskoj ne mora da brine, rekao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u okviru učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji.

    “Čak su i strukture NATO-a rekle da je za BiH predviđena saradnja, a ne integracija koja je predviđena za, na primjer, Gruziju i ne znam koju zemlju. I šta sad objašnjavati opoziciji u Srpskoj i ne znam kome”, naveo je Dodik.

    On je odbacio priče opozicije u Republici Srpskoj da BiH ide “utabanim stazama ka NATO”, ističući da lideri tih stranaka poput PDP-ovog Branislava Borenovića i SDS-ovog Mirka Šarovića “lažu i preuzimaju stavove muslimanskih medija”.

    “Nigdje se ne može vidjeti da postoji bilo kakva saglasnost o tome o čemu pričaju”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

    On je istakao da je u Deklaraciji usvojenoj na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi /SEECP/ pružena podrška evropskoj perspektivi regiona i potvrđeno opredjeljenje učesnica SEECP-a za saradnju sa NATO.

    Dodik je pojasnio da se obično, ako se terminom obuhvata evropska perspektiva, misli na EU, a na NATO kada se kaže evroatlantske integracije.

    “A sada je rečeno /i razdvojeno/ evro i evroatlantske integracije, što piše u dokumentu Deklaracije. Mi ne težimo ka NATO-u i nemamo nikakvu obavezu u tom pogledu. Ostrašćenost Šarovića i Borenovića u tom smjeru ni u čemu ne pomaže i to je spin koji pokušava da se proda narodu. Ono što je sigurno, i narod u Srpskoj uopšte ne mora da brine, jeste to da nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje”, naveo je Dodik.

    On je naglasio da je i Srbija neutralna prema NATO-u, zbog čega je i podržala ovu deklaraciju, kao i mnoge članice NATO-a koje su bile na Samitu i prihvatile tekst Deklaracije.

    “Mi nismo odlučili da idemo ka NATO-u. Postoji samo neki oblik saradnje koji je gotovo minimalan”, rekao je Dodik.

    Ljudi Srpske da se okupe u borbi za bolje sutra

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je odliv stanovništva problem cijelog regiona i pojedinih zemalja EU, te da ljudi Republike Srpske treba zajedno da se okupe i izgrade oblik patriotizma u borbi za bolje stanje, mjesto i kraj gdje su rođeni.
    Dodik, koji je učestvovao na Diplomatskom forumu u Antaliji, rekao je da je važna tema svih samita na ovim i širim prostorima demografska situacija i šta uraditi da se ljudi zadrže.

    “To je uvijek i pitanje ekonomije, razvoja, plata i standarda koji je potrebno obezbijediti. Ali važno je razviti jedan oblik patriotizma. Svi moramo zajedno učiniti sve da poboljšamo naše stanje. Mislim da je Srpska posljednjih godina uspješno podigla brojne sektore i da je danas po svim kriterijumima veoma stabilna. Ona nema izazove za gubitak te stabilnosti”, rekao je Dodik.

    On je dodao da se ljudima ne može zabraniti da odlaze u vrijeme kada i Njemačka vapi za radnicima i gdje se naši ljudi najlakše integrišu.

    Dodik je rekao za RTRS da je Srpska bolje i sređenije mjesto za život u odnosu na brojne zemlje koje je posjetio, a u kojima svakodnevno vlada gola borba za život.

    “Naši ljudi misle da je negdje drugo lako. Nije. Treba svi da se zajedno okupimo i izgradimo oblik patriotizma koji polazi iz porodice i koji bi uspješno promovisao borbu za mjesto i kraj gdje smo rođeni, za narod kome pripadamo. Ne mogu jedan ili dva čovjeka, kako se smatra, da obezbijede sve. To nije tako. Potrebno je zajedništvo”, zaključio je Dodik.

  • Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Navijači Engleske i Škotske se potukli uoči ostrvskog derbija na Wembleyu

    Nogometaši Engleske i Škotske večeras na stadionu Wembley igraju utakmicu drugog kola Evropskog prvenstva, a njihovi navijači su tokom dana na ulicama Londona imali nekoliko sukoba.

    Naime, veliki broj škotskih navijača je doputovao u London kako bi pružili podršku svojoj reprezentaciji, a tom prilikom su bili i izuzetno ratoborni.

    Od ranije je poznata njihova netrpeljivost prema Engleskoj pa nije iznenađenje što je dolazilo do verbalnih, ali i fizičkih okršaja.

    Snimak jedne takve tučnjave pojavio se na društvenim mrežama, a na njemu se može vidjeti sukob nekoliko engleskih i škotskih navijača.
    I policija u Londonu je imala pune ruke posla sve dok nisu sve navijači sigurno sproveli na stadion.

    Inače, nakon prvog poluvremena nije bilo pogodaka na meču Engleske i Škotske.

  • Protesti u Crnoj Gori nakon privođenja samohranog oca, pokrenuta peticija

    Veliki broj građana Podgorice okupio se zbog slučaja samohranog oca Tomaša Boškovića koji je u Podgorici uhapšen zbog izdržavanja zatvorske kazne od 30 dana.

    Nakon hapšenja Centar za socijalni rad je pokušao da preda njegovo dvoje maloljetne djece majci. Građani su najavili i nova okupljanja, sve dok se Bošković ne pusti na slobodu i vrate mu se djeca.

    Protest je počeo oko 17 časova najprije ispred upravne zgrade Glavnog grada, a kasnije ispred Skupštine Crne Gore gdje su okupljeni zatražili da im se neko obrati.

    Na društvenim mrežama kruži uznemirijući snimak hapšenja čovjeka, pred njegovom djecom, dok su, kako se navodi u opisima videa, radnici Centra za socijalni rad pokušavali da uzmu djecu i, kako se navodi, odvedu ih majci. Na snimku se vide očajna djeca kako plaču i dozivaju oca koga odvode u maricu i pokušavaju da pobjegnu od majke.

    U međuvremenu su građani pokrenuli i online peticiju hitan postupak vraćanja djece ocu.

    Dirktorka Centra za socijalni rad Marija Popović potvrdila je danas da će biti preispitana odgovornost svih učesnika ovog događaja. Ne želeći da iznosi detalje zbog zaštite maloljetne djece i njihove privatnosti, ona je pojasnila da su u slučaj uključeni voditelj, supervizor, rukovodilac, pa i direktor i svi koji su u tom lancu pokazaće svoju odgovornost i interes za dobrobit mališana.

    “Socijalni radnik koji je danas pojetio djecu uvjerio se da su na sigurnom. Centar će i dalje nastaviti da preduzima sve mjere i radnje iz domena svoje nadležnosti vezane za ovaj konkretan slučaj”, rekla je Popovićeva, dodajući da se na snimku ne vidi da službenica Centra za socijalni rad vuče djecu.

    Povodom slučaja Tomaša Boškovića i njegove djece oglasili su se danas i premijer Zdravko Kroivokapić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić koji je djecu posetio kako bi se uvjerio da su dobro.

    Krivokapić je poručio da dobrobit djece mora biti prioritet i rekao da je naložio ministru finansija i socijalnog staranja da ispita sve okolnosti oko događaja sa djecom, kao i da sankcioniše sve koji nisu profesionalno postupili.

    Abazović istakao je da prava djeteta u potpunosti moraju biti zaštićena i oko toga nema nikakve dileme. Komentarišući slučaj, on je naveo da je za njega, kao predsjednika Savjeta za prava djeteta, nedopustivo da djeca budu izložena onakvom stresu i traumi.

  • Incident u Podgorici, policija spriječila sukob ispred Hrama

    Incident u Podgorici, policija spriječila sukob ispred Hrama

    Podgorička policija spriječila je večeras sukob učesnika autokolone i pristalica Srpske pravoslavne crkve ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

    Potom je došlo do incidenta ispred zgrada u Bloku pet gdje je policija privela jednog od okupljenih, jer nije želio da se udalji i pored upozorenja, prenosi portal CdM. Prema pisanju medija, muškarac je nosio majicu sa likom Mila Đukanovića. Policija je upotrijebila sprej.

    Nakon što je feministička grupa koja djeluje pod nazivom “Bogougodnice” protestovala večeras preko puta Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici zbog premijere dokumentarnog filma “Crna Gora, podeljena zemlja” autora Borisa Malagurskog, i tom prilikom doživjela brojne uvrede grupe mladića, došlo je do još jednog incdenta.

    Učesnici večerašnje autokolone, koja je tradicionalno prošla od murala Krstu Zrnovom Popoviću i nastavila šetnjom Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog ispred Skupštine Crne Gore, stigla je večeras ispred Hrama. Skandirali su Krstu Zrnovu Popoviću, a sa druge strane se čulo “Nije ovo Montenegro”, “Kosovo je Srbija”, “Ne damo svetinje”.

    Tada su pristalice SPC pokušale da probiju zaštitnu ogradu, ali je policija brzom intervencijom uspjela da spriječi sukob dvije suprotstavljene grupe.

    Napravljen je dupli kordon sa obje strane bulevara, a policija je uspjela da učesnike autokolone pomjeri do parkinga.